Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.21 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk 12. srpnja 0 1478 6432818 6427128 2022-07-26T10:10:58Z Šaholjubac 211973 /* Rođenja 12. srpnja */ wikitext text/x-wiki '''12. srpnja''' (12.7.) 193. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (194. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 172 dana. == Događaji == * [[1191.]] – Tijekom [[Treći križarski rat|Trećeg križarskog rata]], križari osvojili grad Akon * [[1580.]] – Objavljena je [[Ostroška Biblija]], prva [[Biblija]] tiskana na nekom [[Slavenski jezici|slavenskom jeziku]]. * [[1806.]] – U [[Zadar|Zadru]] izlazi prvi broj tjednika "[[Kraljski Dalmatin|Il Regio Dalmata - Kraglski Dalmatin]]" - prvih novina na hrvatskome jeziku. * 1806. – 16 njemačkih saveznih država izašlo iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i osnovalo [[Rajnska Konfederacija|Rajnsku Konfederaciju]] * [[1946.]] – U [[Glyndebourne]]u je praizvedena komorna opera ''[[Nasilje nad Lukrecijom]]'' engleskog skladatelja [[Benjamin Britten|Benjamina Brittena]]. * [[1962.]] – [[The Rolling Stones|Rolling Stonesi]] održavi svoj prvi koncert u londonskom Marquee Clubu * [[1975.]] – [[Sveti Toma i Princip]] proglasili neovisnost od Portugala * [[1979.]] – [[Kiribati]] proglasili neovisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] * [[1981.]] – Pomorska nesreća u Genovi. Netom što je japanski tanker ''Hakuyoh Maru'' iskrcao 83.700 tona sirove nafte, grom je udario u tanker, izazvao brojne eksplozije. Goreće krhotine pale su na obližnje brodove ''Industrial Property'' i ''[[M/T Ante Banina|Antu Baninu]]''. Bilanca: 6 mrtvih i brojni ozlijeđeni. * [[2006.]] – Započeo [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|izraelsko-libanonski rat]] * [[2022.]] – Na sastanku Vijeća ministara financija [[EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|eurozonu]] 1. siječnja 2023. {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 12. srpnja== * [[990.]] – [[Konrad II., njemačko-rimski car|Konrad II.]], njemačko-rimski car († [[1039.]]) * [[1730.]] – [[Josiah Wedgwood]], engleski poduzetnik († [[1795.]]) * [[1803.]] – [[Petar Chanel]], francuski svećenik, mučenik i svetac (* [[1841.]]) * [[1813.]] – [[Claude Bernard (fiziolog)|Claude Bernard]], francuski fiziolog (* [[1878.]]) * [[1868.]] – [[Stefan George]], njemački književnik († [[1933.]]) * [[1884.]] – [[Amedeo Modigliani]], talijanski slikar i kipar († [[1920.]]) * [[1892.]] – [[Bruno Schulz]], poljski pisac i slikar († [[1942.]]) * [[1904.]] – [[Pablo Neruda]], čileanski pjesnik († [[1973.]]) * [[1916.]] – [[Ljudmila Pavličenko]], sovjetska snajperistica († [[1974.]]) * [[1935.]] - [[Hans Tilkowski]], njemački vratar i meneđer († [[2020.]])<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.time24.news/2020/01/wembley-goalkeeper-hans-tilkowski-is-dead.html |title=Wembley goalkeeper Hans Tilkowski is dead |journal= |access-date=23. siječnja 2020. |archive-date=8. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200108004636/https://www.time24.news/2020/01/wembley-goalkeeper-hans-tilkowski-is-dead.html |url-status=dead }}</ref> * [[Kazalište u 1938.|1938.]] - [[Jagoda Antunac]], [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]] († [[Kazalište u 1987.|1987.]]) * [[1948.]] – [[Dušan Kovačević]], srpski književnik i scenarist * [[1950.]] – [[Eric Carr]], američki glazbenik * [[1975.]] – [[Martin Schirdewan]], njemački političar * [[1985.]] – [[Emil Hegle Svendsen]], norveški biatlonac * [[1997.]] – [[Malala Yousafzai]], pakistanska aktivistica | valign=top width=50% align=left | == Smrti 12. srpnja== * [[1069.]] – [[Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn)|Ivan Komnen]], biantski plemić (* o. [[1015.]]) * [[1536.]] – [[Erazmo Roterdamski]], nizozemski humanist, književnik, filolog i filozof (* [[1465.]]) * [[1712.]] – [[Richard Cromwell]], lord zaštitnik Commenwealtha Engleske, Škotske i Irske (* [[1626.]]) * [[1804.]] – [[Alexander Hamilton]], američki ekonomist i politički teoretičar (* [[1755.]] ili [[1757.]]) * [[1910.]] – [[Charles Rolls]], pionir automobilizma i zrakoplovstva (* [[1877.]]) * [[1932.]] – [[Tomáš Baťa]], češki industrijalac (* [[1876.]]) * [[1935.]] – [[Alfred Dreyfus]], francuski časnik židovskog porijekla (* [[1859.]]) * [[1943.]] – [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritik (* [[1913.]]) * [[1993.]] – [[Antun Šoljan]], hrvatski književnik (* [[1932.]]) * [[1997.]] – [[Vinko Nikolić]], hrvatski emigrantski pisac i novinar (* [[1912.]]) * [[2003.]] – [[Benny Carter]], američki jazz glazbenik (* [[1907.]]) * [[2009.]] – [[Darko Glavan]], hrvatski povjesničar umjetnosti i glazbeni kritičar (* [[1951.]]) * [[2016.]] – [[Goran Hadžić]], hrvatski političar srpskog porijekla i ratni zločinac (* [[1958.]]) |} == Blagdani i spomendani == * [[Dan državnosti]] u [[Kiribati]]ju i [[Sveti Toma i Princip|Svetom Tomi i Principu]] == Imendani == * == Izvori == {{izvori}} {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u srpnju| 012]] dc7vhvci6c4moebn7f0iwumhd50x58m Rijeka 0 1629 6432592 6419976 2022-07-25T19:13:37Z 95.168.107.15 /* Poznate osobe */Dodavanje poznate osobe wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj 2014.}} {{dz}} {{Radovi24}} {{Grad | ime = Rijeka | zastava = Flag of Rijeka.svg | članak o zastavi = [[Zastava grada Rijeke]] | grb = Rijeka COA.svg | članak o grbu = [[Grb grada Rijeke]] | slika_panorama = Rijeka grad hrvatska.png | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|PGŽ}} | površina = 44 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = | visina_izvor = | visina_max = 499 | visina_min = 0 | broj stanovnika = 108.622 | stanovništvo_godina = 2021. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = 4237 | stanovništvo_šire =~ 210.000<ref>{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/urb_lpop1/default/table?lang=en |access-date=2021-08-30 |title=Eurostat – Functional Urban Areas |website=europa.eu}}</ref> | stanovništvo_šire_naziv = Rijeka i okolica | gradonačelnik = Marko Filipović ([[SDP]]) | broj članova poglavarstva = | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | samoupravne jedinice = [[Mjesni odbor]]i | broj samoupravnih jedinica = 34 | dan grada = 15. lipnja<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=946 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131218102905/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=946 |archive-date=18. prosinca 2013. |access-date=5. lipnja 2009.}}</ref> | zaštitnik = [[Sv. Vid]] (na [[Trsat]]u [[Sv. Juraj]]) | poštanski broj = 51000 | pozivni broj = (0)51 | autooznaka = RI | web_stranica = [http://www.rijeka.hr/ www.rijeka.hr] | z. širina = 45.33 | z. dužina = 14.44 | bilješke = }} '''Rijeka''' ([[talijanski]] i [[mađarski]] ''Fiume'',<ref>{{Citiranje weba |title=Homepage |url=https://www.rijeka.hr/it/ |access-date=2021-12-05 |website=Città di Fiume |language=it-IT}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-09-03 |title=Četiri mjeseca nakon završetka EPK, dogovoren nastavak njegova promocija - 2022. postavit će se dvojezične ploče Rijeka – Fiume |url=https://torpedo.media/cetiri-mjeseca-nakon-zavrsetka-epk-dogovoren-nastavak-njegova-promocija-2022-postavit-ce-se-dvojezicne-ploce-rijeka-fiume/ |access-date=2021-12-05 |website=Torpedo.media |language=en-US}}</ref> autohtono [[čakavski]]: ''Rekà'',<ref>{{Citiranje weba |last=Patrioti |title=Rika ili Reka - Čakavski rječnik kvarnerskog kraja |url=http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vijesti/obavijesti/82-rika-ili-reka-cakavski-rjecnik-kvarnerskog-kraja |access-date=2021-12-05 |website=Lokalpatrioti Rijeka - Mjesto za sve ljubitelje grada Rijeke |language=hr-hr}}</ref>'' stari [[njemački]]: Sankt Veit am Flaum, [[slovenski]]: Reka''), najveća je hrvatska [[luka]], treći po veličini grad u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] te administrativno središte [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. Rijeku je mađarska vlada još u 18. i 19. stoljeću zbog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]] razvila u jednu od najvećih europskih [[luka]] i moćno industrijsko središte. Najveću naseljenost grad je imao za popisa 1991. godine, a na svakom sljedećem imao je oko dvadeset tisuća stanovnika manje pa je u trideset godina spao sa 165 904 na sadašnjih 108 622 stanovnika. == Zemljopisni položaj == [[Datoteka:Rijekaveprinacday.jpg|mini|lijevo|Rijeka i [[Opatija]] u Riječkom zaljevu i [[Gorski kotar]] u pozadini]] Rijeka se nalazi na zapadu [[Hrvatska|Hrvatske]], na sjevernoj obali [[Riječki zaljev|Riječkog zaljeva]] (14° 26' istočne zemljopisne dužine 45° 21' sjeverne zemljopisne širine), kao dijela većeg [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]], koje se kao veliki zaljev [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] uz [[Tršćanski zaljev]] najdublje uvuklo u [[Europa|europsko]] kopno. [[Riječki zaljev]], koji je preko [[Vela vrata, tjesnac u Kvarnerskom zaljevu između istarskog kopna i istarskog otoka Cresa|''Velih'' vrata]] (između [[Istra|istrarskog kopna]] i otoka [[Cres]]a), ''[[Srednja vrata|Srednjih]]'' (između [[Cres]]a i otoka [[Krk (otok)|Krk]]a) i ''[[Mala vrata|Malih vrata]]'' (između Krka i kopna) spojen s južnim dijelom Kvarnerskog zaljeva, dovoljno je dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najvećih brodova, što je Rijeci omogućilo da postane važna morska [[luka]]. Grad Rijeka leži na ušću rijeke [[Rječina|Rječine]] u kvarnerskoj mikroregiji [[Kvarnersko primorje]] na razmeđi 2 povijesnih regija koje razdvaja Rječina pa sa Sušakom počinje [[Hrvatsko primorje]], a zapadno od Rječine počinje [[Julijska krajina]], povijesno područje od Soče na zapadu do Rječine na istoku. U Rijeci započinju dva važna kopnena [[promet]]na pravca. Prvi iskorištava činjenicu da se Rijeka nalazi u području u kojem su [[Dinaridi]] najuži (pedesetak kilometara), što omogućuje lakše povezivanje obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i [[Panonska nizina|panonske]] unutrašnjosti, dok je drugim Rijeka preko [[Postojna|Postojnskih]] vrata povezana s [[Alpe|istočnoalpskim]] prostorom. == Klima == [[Datoteka:Sablicevorijeka.jpg|mini|lijevo|Plaža Sablićevo]] [[Datoteka:Platakskiresortrijeka.jpg|mini|desno|Skijalište Platak, sjeverno od Rijeke]] Prema Kepenovoj klasifikaciji klima, Rijeka ima umjereno toplu vlažnu klimu (tip Cf). Prosječna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8&nbsp;°C, srednje [[siječanj]]ska temperatura je 5,6&nbsp;°C, dok srednja temperatura u srpnju iznosi 23,3&nbsp;°C. Godišnje u 86 dana ukupno padne 1529&nbsp;mm padalina. Na količinu padalina i njihovu godišnju raspodjelu izravno utječu jesenje i proljetne ciklone nastale u [[Genovski zaljev|novskom zaljevu]]. Tijekom zime u Rijeci vrlo rijetko padne snijeg, no zadnji veći pao je [[2010.]] Uz [[senj]]sku, na [[Jadransko more|Jadranu]] je poznata i riječka [[bura]], hladan i suh [[vjetar]] sjeveroistočnog smjera, čija brzina na mahove dostiže i [[tropska oluja|orkan]]ske vrijednosti (160&nbsp;km/h), a najčešće nastaje u hladnijem dijelu godine prelijevanjem hladnog zraka iz [[Panonska nizina|Panonske nizine]] preko [[Dinaridi|Dinarida]]. == Himna, zastava i grb == {{Glavni|Riječki grb}} {| class="wikitable" |- ! Zastava ! Objašnjenje |- |align="center"|[[Datoteka:Flag_of_Rijeka.svg|120px]] |Trenutna službena zastava Grada Rijeke plava je sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana na Gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je u travnju 2005. godine zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola. |- |align="center"|[[Datoteka:Flag of the Free State of Fiume.svg|120px]] |''[[Riječka zastava|Povijesna zastava]] grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava'', nastala je 1848. g. kao odgovor Riječana na okupaciju Rijeke od strane Jelačićevih pandura. U koristi je bila (s prekidom za D'Annunzijeve okupacije) do 1947. Od 1998. grad Rijeka proba u nekoliko navrata vratiti zastavu u službenu uporabu, ali Ministarstvo uprave odbija odobriti postupak, navodeći kao razlog da je zastava iredentistička.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-06-01 |title=Trobojnica postala svečana zastava Grada Rijeke |url=https://www.rijeka.hr/trobojnica-postala-svecana-zastava-grada-rijeke/ |access-date=2021-09-29 |website=Grad Rijeka |language=hr}}</ref> Kako bi riješio sukob s Ministarstvom, gradsko je vijeće donijelo odluku o uvođenju svečane zastave,. |} ==== Povijesni grb grada Rijeke ==== Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|car Svetog Rimskog carstva Leopold I.]] 6. lipnja [[1659.]] U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je inačica grba bez krune i natpisa "INDEFICIENTER" jer su oni odbijeni mišljenjem Ministarstva uprave iz 1998. == Povijest == {{glavni|Povijest Rijeke}} === Antika === Iako se u širem području grada mogu pronaći tragovi naselja iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a, najranijim naseljima na današnjem području grada smatra se gradina''Tarsatica'' na Trsatskom brdu koja se pripisuje ilirsko-keltskom plemenu [[Japodi]]ma. Stari Grci su kvarnerske otoke nazivali Elektrides (Jantarski otoci), a poznat je pretpovijesni jantarski put (kojim se trgovalo jantarom od Baltika do sjevernog Jadrana), a japodska kultura bogata je figuralnim artefaktima od jantara, za pretpostaviti je da je Tarsatica, japodsko naselje najbliže moru, bila glavni punkt za prenošenje jantara na liburnsku obalu i otoke Kvarnera. Priča da je postojalo [[Liburni|liburnsko]] naselje ''Tarsata'', u prirodnoj luci na obali nema nikakvih dokaza. Liburnija 129. g. stare ere dolazi pod vlast Rimljana koji na cesti koja vodi od Trsta (Tergeste) preko [[Kras (regija)|Krasa]] prema Crikvenici (Ad Turres) i Senju (Senia) gradi castrum (vojnu utvrdu) [[Tarsatica]] na desnoj obalu ušća rijeke [[Rječina|Rječine]] u [[Kvarnerski zaljev]],([[Sinus Flanaticus, rimaki naziv za Kvarnerski zaljev nazvan po gradu Flanona (hrv. Plomin, tal. Fianona).|Sinus Flanaticus]]) na mjesto na kojem se nalazi današnji Stari grad. U doba cara [[August|Augusta]] Tarsatica se razvija u veče planski izgrađeno naselje. Iz tog razdoblja datiraju brojni arheološki nalazi - temelji rimskih bedema, zidovi zgrada i castruma, podzidana obala, ostaci [[rimske terme|termi]] (hipocaust i mozaici) i kasnoantičkih rimskih vrata. {{Glavni|Tarsatica}} === Srednji vijek === [[Datoteka:Rijeka043 kopie.jpg|mini|lijevo|Rijeka 1689. godine]] [[Datoteka:Trsatska gradina.jpg|mini|lijevo|Trsatska gradina]] Poslije pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]], u 5. stoljeću, grad je bio pod vlašću država [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]], [[Langobardi|Langobarda]] i [[Franci|Franaka]]. U turbulentnom ranom srednjem vijeku o ovom području gotovo da nema podataka. Prema G. Kobleru, [[Karlo Veliki]] 800. godine dao je razrušiti i spaliti ranosrednjovjekovnu Tarsatku (potvrdili i arheološki nalazi){{Nedostaje izvor}} kao odmazdu zbog mučkog ubojstva vojvode Erika od Strassburga 799.: ''Juxta Tarsacticam Liburniǽ civitatem insidiis oppidanorum oppresus est''.<ref name="Kobler">{{Citiranje knjige|last=Kobler|first=Giovanni|url=https://books.google.com/books?id=vNREAAAAYAAJ&newbks=0&printsec=frontcover&hl=en|title=Memorie per la storia della liburnica città di Fiume|date=1896|publisher=|volume=1|page=38.|language=it}}</ref>{{Pojasniti|značenje?}} Tada prestaje kontinuitet življenja na toj lokaciji{{Nedostaje izvor}} što potvrđuje i preseljenje tog toponima na brdo Trsat (Tarsatica → Tarsatto → Trasat → Trsat). Kada su novi stanovnici ponovno naselili područje antičke i ranosrednjovjekovne Tarsatike nije poznato, a današnja se Rijeka spominje prvi put '''1139.''' pod imenom ''Flumen'' kada je pulski biskup dao taj feud u podnajam devinskim feudalcima.<ref>Kobler Giovanni, ''Ibid.'' vol. I. str. 43.</ref> Kada su [[sveti Vid|sv. Vid i Modesto]] postali zaštitnici grada nije poznato, a tek u XIV. st. se Rijeka spominje pod imenom - ''Terra Fluminis Sancti Viti'' ili na njemačkom ''Sankt Veit am Pflaumb'' ili ''St. Veit am Flusse'', a ranije Veneti Rijeku zovu ''Flumen'', a Slaveni (Hrvati i Slovenci) vjerojatno Reka ili Rekà bez spominjanja sveca. Isto tako u VII. st. spominje se mjesto Phanas non longe a civitate Tarsatico, koji neki smještaju na ušće Rječine s obzirom na to da se u ta nesigurna vremena stanovništvo preselilo na sigurniji Trsat (Tarsatico) dok drugi ga smještaju na samostan u [[Opatija|Opatiji]].. U prvoj polovice [[13. stoljeće|14. stoljeća]] se u povijesnim izvorima spominju dva naselja: [[Trsat|Tersatto]], na uzvišenju iznad lijeve obale [[Rječina|Rječine]] (''Flumen Tarsia''), na mjestu [[Japodi|japodske]] gradine, i Rijeka, na obali na mjestu rimske [[Tarsatica|Tarsatike]]. Srednjovjekovna Rijeka je utvrđeni feudalni grad, uskih kala koje prate raster rimskog grada pa je tako Cale dei canapini (Kala užara) slijedi rimski decumanus, okružen zidinama s nekoliko kula i kanalom (o čermu svjedoči i toponim Contrada del fosso – Kontrada Rov), koji je podijeljen na dva dijela. U gornjem dijelu se nalazio srednjovjekovni [[kaštel]] i stari hram San Vito s portikom, dok je donji dio bio gospodarsko i trgovačko naselje i [[Crkva sv. Jeronima u Rijeci|augustinski samostan]] kod zapadne porte i [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci|Duomo]] kod najvažnije porte (ulaz u luku na ušću Rječine - današnji [[Mrtvi kanal]]), a gdje je bio ulaz u grad s južne, morske strane u 15. st. podignut [[Gradski toranj u Rijeci|gradski toranj]] (Pod urom – ''Torre civica'') restauriran u 18. stoljeću.<ref>Kobler G. ''Ibidem'' vol. II. str. 38-40.</ref> Od 12. stoljeća Rijeka je posjed Devinaca koje u 15. st. nasljeđuju feudalci od Walesa ili Walsee (Trsat je bio u posjedu krčkih feudalaca [[Frankapani|Frankapana]]). Od [[1466.]] godine Rijeka je u posjedu [[Habsburška dinastija|Habsburgovaca]], kao dio Kranjske (današnje centralne Slovenije). Kroz čitav srednji vijek sve do 1606. g. pod crkvenom je jurisdikcijom [[Akvilejska patrijaršija|patrijarha u Aquileji]]. Znatan ekon. procvat grada počeo je u 15. st., a zasnivao se na trgovini željezom (dopremanim iz kranjskih fužina), uljem (iz Italjje i Dalmacije) te drvom, stokom i kožom (iz Hrvatske). === Novi vijek === [[Datoteka:Rijeka-korzo-night-croatia0.jpg|desno|mini|Korzo s [[barok]]nim [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskim tornjem]] iz 1876. godine]] [[Datoteka:RijekaRiver0.jpg|desno|mini|Rijeka [[Rječina]] prolazi središtem grada (na slici [[Sušak|Sušački]] kej)]] U 16. stoljeću u gradu djeluje glagoljska tiskarnica. Zbog razvijene trgovine [[željezo]]m, [[ulje]]m, [[drvo]]m, [[vuna|vunom]], [[stoka|stokom]] i [[koža|kožom]], Rijeka doživljava trgovinski procvat. Dolaskom [[jezuiti|isusovaca]] u Rijeku unaprijedio se kulturni i prosvjetni život grada. Godine [[1627.]] osnovana je Isusovačka gimnazija, što se smatra začetkom rada [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]. U 17. stoljeću zbog čestih [[Osmanlije|turskih]] provala i dugotrajnih sukoba [[uskoci|uskoka]] s [[Mletačka republika|Mlečanima]] prestaje zlatno doba riječke trgovine. Nakon [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] prestaju turske provale i počinje novo jačanje Rijeke kao važnog trgovačkog središta, pa je [[1719.]] austrijski car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] proglasio Rijeku slobodnom lukom. Ojačala [[Ugarska]] uskoro počinje iskazivati pretenzije prema Rijeci kao svom izlazu na more. U 18. stoljeću ispod [[Trsat]]a javlja se novo naselje - današnji [[Sušak]]. Godine 1768. utemeljena je riječka pravoslavna zajednica. Iz Sarajeva, tada velikog grada od 60.000 stanovnika, došle su 82 trgovačke obitelji. Rijeka je tad imala 5 956 stanovnika, a Zagreb 2 815 stanovnika. 23. listopada 1775. dvanaest pravoslavnih trgovaca zatražili su dopuštenje za podizanje hrama. Po projektu Ignazija Henckea 1788. je započeta crkva svetog Nikole, 1790. godine.<ref name="Sušačka_revija">[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=61&C=25 Klub Sušačana] [[Igor Žic]]: ''Dva Spiridona Gopčevića, dvije tragične sudbine'', [[Sušačka revija]], broj 61 (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)</ref> Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Rijeka je neko vrijeme bila pod francuskom upravom u sklopu [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]]. Od Francuza je oslobođena 1813. godine. === 19. stoljeće === [[Datoteka:Fiume 1900.jpg|lijevo|mini|desno|Rijeka oko 1900. godine.]] Grad je 1848. godine imenovanjem bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] za guvernera Rijeke izravno pripojen [[Hrvatska|Banskoj Hrvatskoj]] kao nagrada za suzbijanje protuhabsburških pobuna u srednjoj Europi. Carska odluka nije primljena pozitivno sa strane tadašnje gradske elite, te je hrvatsko-mađarska borba za Rijeku unutar Monarhije završena 1868. kada je dodatkom na [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], tzv. ''Riječkom krpicom'', Rijeka kao ''corpus separatum'', tj. izdvojeno tijelo, došla pod izravnu upravu mađarske vlade. Rijeka je 1870. godine u potpunosti pripojena Mađarskoj. [[Mađarska]] ubrzano razvija Rijeku u svoj najveći pomorsko-lučki centar, te se razvija određeno suparništvo između dvije najveće luke u [[Austro-Ugarska|Monarhiji]], Rijeke pod mađarskom i [[Trst]]a koji je bio pod austrijskom upravom. Osim luke, 19. stoljeće doba je velike gradnje u gradu: izgrađena je Tvornica papira - Hartera (1821.), osnovana je Narodna čitaonica (1850.), u rad je puštena prva plinara (1852.), na [[Mlaka|Mlaci]] je utemeljena rafinerija nafte (1882.), a iste godine Rijeka dobiva modernu kanalizaciju. Razvitak luke, širenje međunarodne trgovine i spajanje grada željezničkom prugom s [[Pivka|Pivkom]] i [[Karlovac|Karlovcem]] (1873.) doprinio je brzom porastu broja stanovnika s 21.000 (1880.) na 50.000 (1910.). Godine 1885. izgrađena je nova zgrada riječkog općinskog kazališta, koje danas nosi ime [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca]]. Godine 1891. izgrađena je zgrada željezničkog kolodvora koju je projektirao glavni inženjer Ugarskih državnih željeznica [[Ferenz Pfaff]]. Godine 1896. dovršena je izgradnja gradskog vodovoda i nove Guvernerove palače koju je projektirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Od 1899. Rijekom vozi [[Tramvajski promet u Rijeci|električni tramvaj]]. <center><gallery perrow="6"> Datoteka:HZ Rijeka 2 0308.jpg|[[Željeznica|Željeznički kolodvor]] u Rijeci iz [[1891.]] godine Datoteka:FiumaraMrtviKanal.jpg|[[Mrtvi kanal]] i pogled prema Sušaku Datoteka:JadranskiTrgRijeka2.png|Jadranski trg i [[Palača Jadran|Palača Adria]] Datoteka:Korzorijekaday2.jpg|Riječki Korzo Datoteka:Hartera.jpg|[[Tvornica papira Rijeka|Tvornica papira]] oko [[1900.]] godine Datoteka:Adria-Palast.jpg|Palača Jadran oko [[1900.]] godine Datoteka:Fiume.png|Riječka luka oko [[1900.]] godine Datoteka:Nautische Akademie Fiume.jpg|Pomorska akademija u Rijeci oko [[1900.]] godine Datoteka:Mesopust Rijeka 0208.jpg|Karneval u Rijeci oko [[1900.]] godine Datoteka:Whitehead Fiume.jpg|Brodogradilište Whitehead i Tvornica Torpedo [[1910.]] godine Datoteka:Rijeka tram old (3).jpg|[[Tramvaj u Rijeci]] Datoteka:Rijeka Fiume.jpg|Luka Rijeka pogled na Palaču Jadran oko [[1900.]] godine </gallery></center> [[Datoteka:Reggenza Italiana del Carnaro.jpg|150px|mini|desno|Zastava [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]]]] === 20. stoljeće === [[Datoteka:Fiume (Rijeka).jpg|mini|Razglednica grada Rijeke (Fiume) iz 1917.]] Od [[1904.]] do [[1906.]] u Rijeci je radio [[Fiorello La Guardia]] kao [[konzul]]arni agent [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], gdje je pregledao oko 90,000 emigranata ([[Slaveni|Slavena]], [[Mađari|Mađara]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Židovi|Židova]] i [[Talijani|Talijana]]) koji su iz riječke [[luka|luke]] kretali za [[SAD|Sjedinjene Države]].<ref>Irvin Lukežić. "Fiorello La Guardia" (hrvatski). Sušačka revija br. 58/59.</ref> Kasnije je postao vrlo uspješni gradonačelnik [[New York City, New York|New Yorka]] od 1934. do 1945. godine. Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u listopadu 1918. Rijeku okupira vojska [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i hrvatski Sabor unilateralno anektira grad. To je dovelo do strašnih narodnih pobuna i stanovnici grada organiziraju plebiscit kojim mole saveznike da oslobode Rijeku od okupacije te ju pripoje Italiji. Već mjesec dana kasnije u Rijeku stižu pod međunarodnim mandatom vojska [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], F[[Francuska|rancuske]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], koje su u gradu morale ostati do utvrđivanja statusa grada tijekom 1919. na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariškoj mirovnoj konferenciji]]. {{Glavni|Krvavi Božić}} Talijanska je strana svoju želju za pripajanje Rijeke [[Italija|Italiji]] opravdavala činjenicom da su [[Talijani]] daleko najbrojnija etnička zajednica u gradu (kao i na široj teritoriji [[Corpus separatum|Corpus Separatuma]]), dok je hrvatska, odnosno jugoslavenska strana pripajanje grada u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] opravdavala činjenicom da Hrvati čine većinu u općinama oko grada, kao i u općini [[Sušak]]. Kada je krajem kolovoza s [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariške mirovne konferencije]] stigla zapovijed da se talijanske postrojbe moraju povući iz Rijeke, manja skupina talijanskih časnika zamolila je pjesnika i pustolova [[Gabriele d'Annunzio|Gabrielea D'Annunzia]] da stane na njihovo čelo i njihove jedinice povede na Rijeku. Dana [[10. rujna]] [[1919.]] [[Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Laye (1919.)|Sporazumom u Saint-Germainu]] prestala je postojati [[Austro-Ugarska]], dok su se pregovori o budućem statusu Rijeke trebali nastaviti. Dan poslije D'Annunzio je sa službenicima krenuo iz [[Ronchi]]ja, mjesta 80&nbsp;km sjeverozapadno od Rijeke. Kada je krenuo, predvodio je kolonu od 200 ljudi, a kada je [[12. rujna]] stigao pred grad, iza njega je bilo 2500 vojnika - dezertera talijanske vojske. Zapovjednik talijanskih garnizona u Rijeci, general Pittaluga, dobio je zapovijed vlade u Rimu da zaustavi D'Annunzijev pohod na grad. General se izvan grada našao licem u lice s D'Annunzijem i njegovim [[arditi]]ma s gomilom [[tenk]]ova i oklopnih vozila. Kad im je naredio da se vrate natrag, D'Annunzio je otkopčao kaput, pokazao niz medalja koje je dobio u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i rekao da je sve što treba napraviti kako bi ga spriječili jest narediti svojim trupama da ga ubiju. Pitaluga je reagirao oklijevajući i ubrzo je kapitulirao. D'Annunzio je potom ušao u grad i prisilio britanske, francuske i američke trupe na povlačenje. [[Kraljevina Italija|Italija]] je uskoro započela blokadu Rijeke zahtijevajući od pobunjenika predaju. Vidjevši da talijanska vlada ne želi ići protiv dogovora u Parizu i anektirati Rijeku, u kolovozu 1920. godine D'Annunzio proglašava [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijansku upravu za Kvarner]] s jedinstvenim ustavom ([[Kvarnerska Povelja|Kvarnerska povelja]]) koji je bio jedinstveni spoj [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindakalističkih]], [[Socijalizam|socijalističkih]], [[fašizam|protofašističkih]] i [[demokracija|demokratskih]] [[republika]]nskih ideja. Vlada u [[Rim]]u osudila je D'Annunzijev čin i ogradila se od njegova režima, ali nije ništa učinila da ga ukloni s vlasti. Povratak na premijersku funkciju talijanskog liberala [[Giovanni Giolitti|Giovannija Giolittij]]a u lipnju 1920. doveo je do zaoštravanja D'Annunzijevih stavova. Još u [[siječanj|siječnju]] iste godine [[Georges Clemenceau]], [[Francuska|francuski]] predsjednik vlade, rekao je [[Ante Trumbić|Anti Trumbiću]] i [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] da se odreknu Rijeke jer će inače [[Londonski ugovor]] biti proveden u cijelosti. Delegacija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] uz znatnu potporu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] uspijevala je odoljeti pritiscima do kraja godine, ali je [[12. studenoga]] pristala na potpisivanje [[Rapallski ugovor|Rapallskog ugovora]] s [[Kraljevina Italija|Italijom]], po kojemu je Rijeka trebala postati neovisna država – [[Slobodna Država Rijeka]]. Kako D'Annunzio nije priznavao [[Rapallski ugovor]], odgovorio je objavom rata [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Nakon što su brodovi [[Talijanska kraljevska ratna mornarica|talijanske mornarice]] bombardirali Rijeku (''[[Krvavi Božić]]''), D'Annunzio je u prosincu [[1920.]] predao grad Talijanima. Rapallskim ugovorom Kraljevina Italija i Kraljevina SHS priznale su 'potpunu slobodu nezavisnost Države Rijeka i obavezuju se da će to vječno poštivati'. Tim aktom stvorena je [[Slobodna Država Rijeka]] koja će de facto postojati jednu, a de iure četiri godine. Novostvorenu državu odmah priznaju sve svjetske sile uključujući&nbsp;SAD,&nbsp;Francusku&nbsp;i&nbsp;Veliku Britaniju. Svejedno, u gradu su u sljedećim godinama u neprekidnom sukobu skupine [[Riječki autonomaši|autonomaša]] i [[Riječki talijanski iredentizam|talijanaša]]. Godine 1921. održavaju se prvi parlamentarni izbori na kojima se suprotstavljaju autonomaši i nacionalni pro-talijanski blok. Autonomna stranka (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobiva 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) tek 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje šef Autonomne stranke&nbsp;[[Riccardo Zanella]]. Sve svjetske sile priznaju ovaj rezultat i čestitaju novom predsjedniku. No već 1922. godine lokalni fašisti izvode puč, a legalna Vlada, predsjednik i 3000 njemu najvjernijih građana bježe u Kraljevicu. Sedam mjeseci poslije i u [[Italija|Italiji]] fašisti izvode puč. Period diplomatskih trzavica na relaciji [[Kraljevina Italija]] – [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] završio je [[27. siječnja]] [[1924.]] potpisivanjem [[Rimski ugovori (1924.)|Rimskog sporazuma]] kojim je Rijeka pripala [[Kraljevina Italija|Italiji]], a [[Sušak]] [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], sa zajedničkom upravom nad lukom. Vlada Slobodne Države Rijeke i [[Liga naroda]] taj čin smatraju međunarodnopravno ništavnim, te vlada nastavlja djelovati u izgnanstvu, prvo iz Beograda a onda iz Pariza. Formalna talijanska aneksija Rijeke [[16. ožujka]] [[1924.]] označila je dvadesetogodišnje razdoblje fašističke vlasti i politiku prisilne [[talijanizacija|talijanizacije]] hrvatskog stanovništva. Svejedno, Rijeka je uz susjednu [[Istra|Istru]] bila među prvim mjestima koja su sudjelovala u vojnom otporu fašizmu (''vidi: ''[[Arditi del popolo]] i ''[[Labinska republika|Labinska Republika]] iz 1921.''), dok je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bila i dio [[antifašizam|antifašističke]] fronte. [[Datoteka:Fiume (Rijeka) bombing by RAF in 1944.jpg|mini|Savezničko bombardiranje Rijeke, 1944.]] [[Datoteka:Spomenik oslobodjenja Rijeka 040408.jpg|mini|Spomenik podignut povodom desetogodišnjice oslobođenja Rijeke, [[3. svibnja]] [[1955.]]]] [[Datoteka:RijekaNeboderi.jpg|mini|Četrdeset godina najviši neboderi u Jugoslaviji i Hrvatskoj i još uvijek [[Popis najviših nebodera u Hrvatskoj|najviši stambeni n]]<nowiki/>[[Popis najviših nebodera u Hrvatskoj|eboder]]<nowiki/>i u Hrvatskoj]] Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine uslijedila je dvadesetomjesečna [[Treći Reich|njemačka]] vojna okupacija. Tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] grad je teško oštećen u brojnim anglo-američkim bombardiranjima. Najteža razaranja grad podnosi u nizu napada u studenome 1944. (najmanje 125 žrtava) i u veljači 1945. (200 mrtvih i 300 ranjenih).<ref>KAKO JE POTOPLJEN KIEBITZ?, Slavko Suzić, Susacka Revija 54/55, 2007, see [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=54-55&C=8]</ref> Lučku su infrastrukturu prilikom povlačenja uništili Nijemci. [[Riječka operacija|U grad su ušle jedinice]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] [[3. svibnja]] [[1945.]] godine. Prema opširnoj zajedničkoj studiji "Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)" ("''Vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni'' (1943-1947)") [[rim]]skog Društva za riječke studije (''Società di Studi Fiumana - Roma'') i [[zagreb]]ačkog Hrvatskog instituta za povijest, objavljenoj u [[rujan|rujnu]] [[2006.]], u razdoblju nakon oslobađanja Rijeke od [[3. svibnja]] [[1945.]] do kraja [[1947.]] godine u Rijeci je ubijeno oko 650 lokalnih civila. U prosjeku je u doba poslije kraja rata u gradu ubijeno 17 osoba svaki tjedan, 1 manje od prosjeka za vrijeme dvadeseto-mjesećne njemačke okupacije između '43. i '45.<ref name="Studija">[http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943-1947)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939.-1947 .)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. Tablica ubijenima od 2. svibnja 1945. do 31. prosinca 1947.: "Statistički podaci", stranice 206 i 207].</ref> Na osnovu Beogradskog sporazuma, sklopljeni između DF Jugoslavije i njezinih tadašnjih antifašističkih saveznika, formirane su dvije okupacijske zone, zona A i B Julijske Krajine. Tadašnja općina Rijeka je pripadala okupacijskoj zoni B (s Istrom i djelom Slovenije oko Trsta), kojom je morala upravljati Vojna uprava Jugoslavenske Armije (VUJA).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Rokćnić Bežanić |first=Andrea |title=Uspostava i organizacija civilnih i vojnih vlasti u poslijeratnoj Rijeci |url=https://hrcak.srce.hr/143944 |journal=Filzofski fakultet Rijeka |pages=164-165 |via=hrčak}}</ref> Tako kraj rata za grad je značio tek početak vrlo složenih političkih, ustavnopravnih, ali i međunarodno pravnih odnosa i borbi kojima je cilj na makrorazini bio priključenje grada FNR Jugoslaviji, do koje je stiglo 15. rujna 1947. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Davorin |first=Rudolf |title=Povijesni tijek uspostavljanja državne granice između Republike Hrvatske i Talijanske Republike |url=https://core.ac.uk/download/pdf/33255888.pdf |journal=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |pages=23 |via=Core}}</ref> Razdoblje pri kraju i neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježeno je velikim promjenama u etničkoj strukturi stanovništva grada. Tako je između [[lipanj|lipnja]] [[1940.]] i [[svibanj|svibnja]] [[1945.]] broj stanovnika Rijeke opao za oko 15.000, no kako je došlo do povratka oko 3.000 ljudi, zbog povratka iz zarobljeništva ili iz vojne službe u Italiji i drugdje, stanovništvo Rijeke se smanjilo za 22 posto, što se naposljetku odrazilo na [[Talijani|talijansku]] nazočnost u gradu, koja je smanjena za barem 7.000 osoba.<ref name="Studija2">[{{Citiranje časopisa |url=http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |title=Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943. – 1947.)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. "Projekt, izvori i teritorij", stranica 39. |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |archive-date=16. veljače 2012. |access-date=3. siječnja 2011. }} Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943. – 1947.)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. "Projekt, izvori i teritorij", stranica 39.]</ref> U razdoblju između [[1946.]] i [[1950.]], prema procjenama Ustanove za pomoć izbjeglicama u Italiji, grad je napustilo više od 25.000 Talijana,<ref name="Studija2"/> dok je u različitim i ne pobliže označenim godinama prije [[1943.]] i nakon [[1950.]] otišlo još otprilike 6.000 ljudi. Do pedesetih godina sveukupan će broj izgnanika porasti na 41.000, što predstavlja gubitak okolo 85% autohtonog stanovništva grada.<ref name="Studija2"/> Za vrijeme prvih godina rata vodstvo [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] je prvo obećavalo riječkom puku ponovno uspostanljanje [[Slobodna Država Rijeka|SDR]], i kasnije barem federativnu jedinicu Republku Juljuu koja bi obuhvaćala i riječku teritoriju, međutim već 2. svibnja, prije službenog ulaska u grad jugoslavenske vojske, jedinice OZNE će ući kao avangarda u grad i likvidirati sve tadašnje vođe lokalnih autonomaša, a između 1945. i 1946. će doći do potpune [[Čistka riječkih autonomaša|čistke svih riječkih autonomaša]], iako vođe autonomaškog pokreta su bili uvjereni i prvi antifašisti, koji su surađivali s partizanskim pokretom u ratu protiv Nijemaca.<ref>{{Citiranje weba |last=sp |date=2015-05-03 |title=70 godina od likvidacije riječkih autonomista Blasicha, Sincicha, Rubinicha i drugih |url=https://www.rijekadanas.com/70-godina-od-likvidacije-rijeckih-autonomista-blasicha-sincicha-rubinicha-i-drugih/ |access-date=2021-09-29 |website=Rijeka Danas - riječki internetski dnevnik |language=en-US}}</ref> Ni to nije udavilo autonomističke težnje i želje riječkog naroda pa su na prvim izborima za mjesne odbore koje je održala vojna uprava autonomaši uvjerljivo pobijedili komunističke kandidate. Nakon izravne aneksije Rijeke i većeg dijela Istre ''Matičnoj zemlji'' [[NR Hrvatska|Hrvatskoj]] nova vlast odredila je likvidirati i novonastale mlađe vođe koji su se eksponirali u gradu te uhititi skoro 2000 simpatizera autonomne stranke.{{Nedostaje izvor}} To, uz razna druga premeditirana djela nasilne kratizacije slične prijašnjoj talijanizaciji "Majke domovine" i razne oblike diskriminacije, bio je jasan signal lokalnoj populaciji da nije više poželjna u svojem gradu, pa su mnogi bili prisiljeni na [[Istarski egzodus|izgnaništvo]] u države zapada.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ranzoni |first=Alvaro |year=1991 |title=Se interviene anche l'islam |url=https://www.wumingfoundation.com/giap/wp-content/uploads/2014/11/Djilas_Panorama_21071991.pdf |journal=Panorama |pages=77}}</ref> Poslije završetka [[Drugi svjetski rat|rata]], prema zaključcima [[Mirovna konferencija u Parizu 1946.|Mirovne konferencije u Parizu]] [[1946.]] godine, koja je dovela do potpisivanja Pariških mirovih ugovora u [[veljača|veljači]] [[1947.]], Rijeka je dodijeljena državi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Godine [[1948.]] do tad obližnje općine Zamet i Sušak se pripajaju Rijeka<ref>[[Željko Bartulović]], Sušak 1919. – 1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 2004., {{ISBN|953-7134-02-04}} (Državni arhiv), str. 325)</ref> i stvorena je veća općina koja će se se polako opet početi gospodarski razvijati. Nakon obnove Rijeka je preuzela funkciju glavne luke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], dok se u industrijskoj proizvodnji obnavljaju industrijske grane važne za Rijeku: brodogradnja, proizvodnja papira, brodskih uređaja i motora, potom kemijska (rafinerija nafte, koksara) i tekstilna industrija. Paralelno s industrijskim razvojem Rijeka je postala središte šire regije koja se protezala od [[Istra|Istre]] do [[Lika|Like]]. Useljavanjem mnogih imigranata s prostora nove države, pri kraju '50-ih se počinje. opet povećavati broj stanovnika grada, pa se od početka [[1960-ih]] grade nove gradske četvrti. Na obližnjem otoku [[Krk (otok)|Krku]] [[1970.]] godine otvara se [[Zračna luka Rijeka|riječka zračna luka]]. A tri godine poslije, [[1973.]] godine, Rijeka dobiva [[sveučilište]]. Dobivanjem novog zaleđa i zahvaljujućim solidnim rastom jugoslavenskog gospodarstva, Rijeka počinje se opet gospodarski uzdizati od šezdesetih do osamdesetih. U to doba postaje druga najbogatija općina u državi, poslije Ljubljane, s gdp po stanovniku 213% puta većim od državnog prosjeka.<ref>{{Citiranje knjige |last=Radovinović |first=Radovan |title=Atlas svijeta: Novi pogled na Zemlju |last2=Bertić |first2=Ivan |publisher=Sveučilišna naklada Liber |year=1984 |location=Zagreb}}</ref> === Od 1991. === [[Datoteka:Ivan Kozaric Hodac Korzo Rijeka 090610 2.jpg|mini|Popularni "Presretač" [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]]]] [[Datoteka:PU PGZ 0509.jpg|mini|Spomenik poginulim [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|policajcima PU PG]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]] Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi|Srba]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija|Srbije]] i od [[Velika Srbija|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819022910/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html |archive-date=19. kolovoza 2010. |access-date=16. kolovoza 2012.}}</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Dana [[27. siječnja]] 1991. godine na riječkom [[Korzo|Korzu]] održan je prosvjed protiv prijetnji tadašnje [[JNA]] Hrvatskoj. Za vrijeme trajnog zasjedanja [[Sabor]]a, njegovog šestog dana [[25. lipnja]] 1991. godine donesena je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja [[Slovenija]] na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]]. To je bio razlog za pokretanje otvorene agresije JNA, te su uslijedili pokreti [[tenk]]ova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice i početak [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]], a ubrzo i početak [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i [[srbija]]nskih napada na [[Hrvatsko Podunavlje|istočnu Slavoniju]], [[Vinkovci|Vinkovce]], [[Banovina|Banovinu]], [[Josipdol]], [[Otočac]] i druge hrvatske krajeve. Za vrijeme rata u Sloveniji provedena je djelomična mobilizacija JNA u Kninskom i Riječkom korpusu, na području s većim postotkom srpskog stanovništva u sjevernoj Dalmaciji i dijelu Like. Za snage s područja 5. vojne oblasti postoji naredba Komande Riječkom korpusu od 2. srpnja da mobilizira dva bataljuna na području Like. Bataljune je trebalo mobilizirati iz 236. proleterske motorizirane brigade i 35. partizanske divizije čija su zapovjedništva bila u Gospiću.<ref name="Marijan"/> U Rijeci je formiran Štab za obranu, postavljaju se fizičke blokade oko riječkih vojarni, uz neprekidno motrenje pripadnika [[Teritorijalna obrana|teritorijalne obrane]]. Dana [[8. travnja]] formirala se pri [[MUP]]-u [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|specijalna jedinica policije nazvana "Ajkule"]], a [[2. srpnja]] [[1991.]] [[111. brigada HV]]. U prvih osam mjeseci 1991. godine riječki je MUP zabilježio 255 odjava boravišta »ugroženih« koji su iselili iz Rijeke. U Rijeku početkom kolovoza 1991. pristiže prvih 1000 [[prognanik]]a, a [[Treća Vlada Republike Hrvatske|Vlada nacionalnog jedinstva]] u kolovozu donosi odluku o proglašenju stanja ratne opasnosti i formiranju kriznih štabova. Početkom rujna osniva se Krizni štab Općine Rijeka i krizni štabovi u sve 52 mjesne zajednice, sa [[Slavko Linić|Slavkom Linićem]] na čelu, koji je bio i glavni pregovarač s 13. korpusom JNA, tj. njegovim zapovjednikom generalom Marijanom Čadom.<ref name="Ogurlić">http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28592863285D2863285A285828592858286328632863285A2858285828582858285B28632863286328582863L [[Dragan Ogurlić]], Novi list, FELJTON: 15.OBLJETNICA RIJEČKE 111. BRIGADE, Datum objave: 10.6.2006. (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Sjeverni dio Istre i Hrvatskog primorja bilo je područje 13. korpusa sa sjedištem u Rijeci.<ref name="Marijan"/> Riječki korpus JNA pokrivao je [[Gorski kotar]] i najveći dio [[Lika|Like]], te se od njega očekivala odlučujuća podrška u presijecanju Hrvatske.<ref>[[Mirko Valentić]], Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010., Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, {{ISBN|978-953-6659-51-57}} (podružnica), {{ISBN|978-953-7439-23-1}}, str. 93 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Napadnu operaciju Komande 5. vojne oblasti na području Like i južnog Korduna trebao je provesti Riječki korpus obranom vojarni u Rijeci i Delnicama, a potom probojem pravcem Rijeka – Delnice – Vrbovsko – Slunj – Plitvice. S obzirom na to da je Komanda Riječkog korpusa s glavninom postrojbi u Istri i Gorskom kotaru bila okružena i odsječena od ostatka korpusa, operacija nije provedena.<ref name="Marijan"/> Hrvatske su snage u Rijeci ubrzo bile brojne i opremljene, dok je situacija u Lici bila vrlo teška za malobrojne branitelje. Na području Gospića 6. srpnja 1991. napadnuti su iz zasjede pripadnici [[ZNG]]-a kojom prilikom su dvojica poginula i dvojica ranjena,<ref name="Marijan"/> a od 1. rujna Gospić je bio svakodnevno žestoko granatiran, odbijeni su prvi napadi na grad, te 5. rujna u pomoć dolaze i prvi riječki gardisti. S druge strane, postojala je opasnost da se padom Otočca kroz Drenov Klanac preko [[Žuta Lokva|Žute Lokve]] raspolovi hrvatski teritorij na tom mjestu. Donesena je ključna odluka za daljnji tijek rata na ovom području, a to je da se 111. brigada premjesti na ličku bojišnicu i da se Rijeka i [[Hrvatsko primorje|Primorje]] brane u [[Lika|Lici]].<ref name="Ogurlić"/> Ubrzo je u Rijeci ustrojena i [[128. brigada]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. Dana 17. rujna brodovi mornarice JNA pojavili su se u riječkom akvatoriju i 6. listopada potpuno blokirali riječku luku, a Hrvatska neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Riječka luka bila je nekoliko puta blokirana od strane mornarice JNA, topovske cijevi iz vojarni (s Trsata i Katarine) bile su uperene u industrijska postrojenja, komunalne objekte i prometnice, a građani su odlazili u skloništa – jer bilo je to vrijeme zračnih uzbuna i općih opasnosti.<ref>http://www.rijeka.hr/IzlozbaRijekaU{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Izložba "Rijeka u Domovinskom ratu – 20 godina poslije" (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)</ref> Jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] početkom [[prosinac|prosinca]] napustile su Rijeku i time je započeo proces [[demilitarizacija|demilitarizacije]] grada.<ref name="HisRi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 |title=Grad Rijeka |journal= |access-date=3. siječnja 2011. |archive-date=10. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310111325/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 |url-status=dead }}</ref> Godine [[2005.]] Grad Rijeka preuzeo je prostor bivše vojarne "Trsat", čime je postao gotovo u potpunosti demilitariziran grad.<ref name="HisRi"/> Rijeka i [[Hrvatsko primorje|Primorje]] tijekom Domovinskog rata branili su se u [[Lika|Lici]], pri čemu je na ratnom putu smrtno stradalo 26 pripadnika 128. brigade,<ref>http://udruga128brhv.com/pdf-15-god-nl/4.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> 53 pripadnika [[111. brigada HV|111. brigade HV-a]], 8 pripadnika [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule"]] (vidi nepotpun popis: [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije]]). Na području bivše vojarne izgrađen je [[sveučilište|sveučilišni]] kampus. Godine [[1992.]] ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, [[Kastav]], [[Bakar (grad)|Bakar]] i [[Kraljevica]] i općine [[Viškovo]], [[Kostrena]], [[Čavle]], [[Jelenje]] i [[Klana]]. Rijeka je postala sjedište [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. === Povijest riječke luke === Za vrijeme Habsburške vladavine u srednjem vijeku i kroz rano moderno razdoblje, Rijeka je postala lučki grad. Doživljavala je blokadu s mora od susjeda Republike Venecije, pa nije mogla razvijati trgovačku djelatnost, stoga se proglasila gospodarom jadranskog područja (Golfo di Venetia). S Habsburškim carem Karlom IV. počinje nova etapa povijesti Rijeke jer je upravo on ukinuo dominaciju Venecije te u Jadranskom moru dozvolio slobodnu plovidbu, a 1717. godine Trst i Rijeku je imenovao slobodnim lukama. Tako su Trst i Rijeka postale važne luke Habsburške trgovačke politike koje su ih kao glavne luke za uvoz i izvoz vezale sa svim mediteranskim lukama. Na prijedlog carice Marie Terezije, kćeri cara Karla 1776. godine Rijeka se odvaja od Mađarsko-Hrvatske krune. 1822. godine dolazi do obnavljanja mađarske vlade u Rijeci koja pokazuje interes za Rijeku i pretvara je u glavnu luku izvoza mađarskih poljoprivrednih proizvoda. 1845. u Rijeku dolazi Lajos Kossutha, vođa mađarskih revolucionara radi istraživanja prilike gradnje najkraćeg željezničkog puta između riječke luke i mađarskih žitnica. Također tih 1840-ih godina počinje izgradnja novog dijela riječke luke prema zamisli francuskog inženjera Hillarona Pasquala. Prve brane koje su postavljene proširile su se na područje gatova čime je započela izgradnja luke. Zbog mađarske revolucije i rata protiv Habsburga bili su obustavljeni planovi izgradnje željeznice između Rijeke i Budimpešte, a željeznica se otvorila tek 1873 godine. Za to vrijeme Rijeka je ostala bez prometa koji je prebačen u Trst. Mađarska vlada postavlja Rijeku za glavnu luku istočnog dijela Austro-Ugarske Monarhije. Ona, pak, postaje glavna luka za Amerikance koji sele u novi svijet budući da su svi koji su putovali u Ameriku krajem 19 stoljeća i početkom 20. stoljeća prolazili kroz riječku luku.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Povijest riječke luke {{!}} Adriatic Gate Container Terminal|url=https://www.ictsi.hr/povijestrijeckeluke|access-date=2022-05-06|website=www.ictsi.hr}}</ref> Uoči prvog svjetskog rata 1913. godine promet riječke luke je bio više od 2 milijuna tona i to 1,2 miliona ukrcaj i oko 0,9 miliona iskrcaj.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stražičić|first=Nikola|date=1993-09-01|title=Rijeka - vodeća hrvatska luka|url=https://hrcak.srce.hr/63824|journal=Hrvatski geografski glasnik|language=hr|volume=55.|issue=1.|pages=37–45|issn=1331-5854}}</ref> Kada je nakon prvog svjetskog rata Rijeka postala dio Kraljevine Italije, to je pridonijelo njenom padu i postajanjem provincijskog grada. Dok je Rijeka propadala s rastom je počela luka Sušak zbog veza na svojem širokom zaleđu čime je postao glavna veza s ostalim morskim zemljama.<ref name=":0" /> Zajednički promet obe luke nije bio veći od 1,5 milijuna tona. Iako je Mađarska imala u planu izgradnju nove željezničke pruge i proširenje riječke luke, završetak rata je promijenio razvoj Rijeke i luke, a planovi koje je imala Mađarska nisu se do danas ostvarili. Kada je završio Drugi svjetski rat luku Rijeku su okupirali njemački nacisti. 1945. je nakon oslobođenja luka obnovljena. Rijeka se sa Suškom ujedinila za vrijeme Jugoslavije, te tako postala najvažnija luka. U 1990. godini cjelokupni robni promet hrvatskih luka je bio 30 milijuna tona od čega je oko 20 milijuna tona tj. 67 posto imala riječka luka. Krajem 20. stoljeća ponovni je pad luke Rijeka. Zbog činjenice da željeznica nije bila dobra prometna poveznica Rijeka je nestala sa liste Europskih izlaza na more. No unatoč nejasnim lučkim politikama prethodnih vlasti, državni vrh Republike Hrvatske je dao podršku razvoju Rijeke kao najutjecajnije hrvatske luke. Devedesetih godina 20. stoljeća dolazi do propadanja industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom vijeku Rijeka u gospodarskom smislu usmjerava na uslužni sektor.<ref>Prema podaca Državnog zavoda za statistiku Rjeka je krajem 2019. spala na 115.995 stanovnika - Marić, J. Statistika nikako nije dobra Novi list 3.08.2020.</ref> == Zanimljivosti == [[Datoteka:Rijeka market trznica.jpg|mini|Glavna riječka tržnica]] [[Datoteka:SKYSCRAPER FIUME.jpg|mini|Riječkič neboder, među prvim neboderima u Italiji]] * Prvi [[torpedo]] izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga [[Ivan Vukić]], pomorski kapetan, te [[Robert Whitehead]], engleski inženjer.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.torpedo150rijeka.org/I-konferencija/povijest.asp |title=torpedo |archive-url=https://web.archive.org/web/20110526203210/http://www.torpedo150rijeka.org/I-konferencija/povijest.asp |archive-date=26. svibnja 2011. |access-date=13. prosinca 2009.}}</ref> * U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to [[Peter Salcher|dr. Peter Salcher]]. * Prva nogometna utakmica na području današnje Hrvatske odigrana je u Rijeci. Godine [[1873.]] na inicijativu Roberta Whiteheada utakmicu između radnika Mađarskih željeznica s jedne i engleskih radnika s druge. Englezi su radili u tadašnjem Riječkom tehničkom zavodu (''Stabilimento Tecnico di Fiume'') koji kasnije postaje tvornica Torpedo, a utakmica je odigrana na području poznatom kao Piopi ili Pod Jelšun, između ulaza u bivšu tvornicu Torpedo i [[INA]]-ine [[Rafinerija|rafinerije]] na Mlaki. * Riječki kirurg [[Anton Grossich]] prvi je [[1907.]] u struci uveo primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate.<ref>Neurological stamp, Antonio Grossich (1849-1926), Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry 2000;69:301;</ref> * Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kozali.<ref>[http://www.nemzetisegek.hu/repertorium/2008/02/belivek_7-11.pdf nemzetisegek.hu]</ref> * Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» izlazile su u Rijeci. * Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanska uprava Kvarnera]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac406.nsf/AllWebDocs/Grad_fasisticke_ceznje matica.hr]</ref> * Prva međunarodna nogometna utakmica na tlu danaŝnje Hrvatske igrala se u Rijeci [[1905.]] između kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka - [[New York]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=12357 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120312192640/http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=12357 |archive-date=12. ožujka 2012. |access-date=10. prosinca 2009.}}</ref><ref>http://www.rijekadanas.com/u-rijeci-su-nastali-scudetto-i-torpedo</ref>·         *Na Trsatu je Laval Nugant otvorio prvi muzej u Hrvatskoj. Kolekcija je završila u Zagrebu i nikad vraćena. *u Rijeci je 1896. godine bila otvorena prva tvornica čokolade na Balkanu [1] *1905. je izgrađena 1. autogaraža na prostoru jugoistočne Evrope jedinstvene arhitekture s 14 bokseva orijentalnog secesijskog stila smještenih oko trga kružnog oblika, nalazila se na vrhu Via Ciotta (od 1956. Ul. Erazma Barčića. Uništena 2010-ih * Rijeka je bila nezavisna država od [[8. rujna]] [[1920.]] do [[24. siječnja]] [[1924.]] i njen je izabrani predsjednik [[Riccardo Zanella]] zahtijevao od međunarodne zajednice i [[Tito|Tita]] [[1945.]] godine obnovu neovisnosti. * Od 1918. do 1924. Rijeka je izdavala međunarodno priznate poštanske marke. U [[Filatelija|filatelističkoj]] literaturi se nalaze po nazivom Fiume. Rijeka je imala i svoju valutu - [[Riječka kruna]].  J''ugolira'' je bio novac koji se koristio nakon 2. svj. rata do 1947/48. g. u Rijeci, tj. čitavoj Okupacionoj zoni [[Julijska krajina|Julijske krajine]]. * [[Predsjednik SAD-a|Američki predsjednik]] [[Woodrow Wilson]] je [[1919.]] predložio Rijeku za sjedište [[Liga naroda|Lige naroda]] – preteče [[UN|Ujedinjenih naroda]]. * Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Slobodna Država Rijeka|Slobodnu Državu Rijeka]], [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]], [[Treći Reich|Treći Reich (Njemačku)]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]], [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]]. ''Komunistička partija Slobodne Države Rijeke'' osnovana [[1921.]] godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkmenistana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) bio je [[Simon Árpád]]. * [[Datoteka:JadranskiTrgRijeka2.png|mini|Jadranski trg i [[Palača Adria u Rijeci|Palača Adria]]. Prije rata zvao se po Crnogorki, princezi Jeleni; Piazza regina Elena, a poslije rata Trg Republike; Piazza Repubblica pa Togliatijev trg, sve do ovog novog imena]]·U Rijeci su se govorila 2 dijalekta, ''Recani'' su govorili cakavski ekavski (nestao nakon 2.svj.rata), a ''Fijumani'' svojim idiomom venetskog dijalektal (dialetto fiumano) s utjecajem cakavskog i u manjoj mjeri njemačkog. koji je u nestajanju (npr. ''Mi gavevo perduto le ciavi che ga trovà la mia mlecariza. El Nini me dise per zinque volte che son una mona, ma xe ciaro che non xe vero.'') ·         *Rijeka ima mnoge fijumanske starogradske pjesme (poput ''Xe meio un bicer del dalmato'') od kojih je neke skladao i [[Ivan Zajc]] (''Le sartorele fiumane''), a Fiumera, kao pristanište mnogih dalmatinskih bracera (transport vina, voća i povrća), opjevana je i u dalmatinskoj narodnoj ''Kad su se dva Bracanina inkotrala na Fjumeri'' * Osim većinskog hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici jedne narodne zajednice ([[Talijani]]) i 10 nacionalnih manjina - [[Srbi]], [[Albanci]], [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Česi]], [[Mađari]], [[Crnogorci]], [[Romi]], [[Slovaci]] i [[Slovenci]]. Na temelju povijesnih činjenica, Talijani imaju posebni status [[Autohtonost|autohtone]] zajednice. Iako bi međunarodni ugovori zahtijevali da Rijeka također garantira dvojezična prava i vizualnu dvojezičnost, grad Rijeka ih ne poštuje. Autohtonost je trenutno upisana u Statutu grada Rijeke iz 2006. godine u članu 14. koji glasi: "Priznavajući i poštujući vlastita kulturna i povijesna priznanja i naslijeđa, Grad Rijeka osigurava autohtonoj talijanskoj nacionalnoj manjini uporabu vlastitog jezika i pisma u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke. Grad Rijeka, u skladu s vlastitim mogućnostima, osigurava te podržava odgojnu i kulturnu djelatnost pripadnika autohtone talijanske manjine i njenih ustanova." [[Datoteka:ItalSchoolRijeka.jpg|mini|desno|Srednja talijanska škola]] * [[Sveučilište u Rijeci]] osnovali su [[isusovci]] [[1627.]], a moderno visoko školstvo započinje otvaranjem [[Mornarička akademija u Rijeci|Mornaričke akademija]] [[1857.]] * [[Rječina]] je od 1924. do 1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna ([[Sušak]]) [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini SHS]].        * U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime ''Rijeka'' i talijansko i mađarsko ime ''Fiume'' (''fiume'' na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko ''Sankt Veit am Pflaum. ''Svi proizlaze iz izvornog latinskog imena ''Flumen Sancti Viti.'' * Asteroid [[11706 Rijeka]] dobio je ime po gradu Rijeci. == Upravna podjela grada == [[Datoteka:Krimeja.jpg|mini|[[Krimeja]] — pogled na jugoistok prema [[Tower Centar Rijeka|Tower centru]]]] [[Datoteka:RijekaCroatiaAerial3.jpg|mini|"Luka" i Brajda]] [[Datoteka:Kip Marije Pomocnice s Isusom u narucju Rijeka 0710 1.jpg|mini|Podmuvice (Gelsi)]] [[Datoteka:Rijekacroatiaport.png|mini|Pećine]] Grad Rijeka je upravno ustrojena na 34 [[Mjesni odbor|mjesna odbora]]:<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rijeka.hr/mjesni-odbori/ |title=Mjesni odbori - Grad Rijeka |work=rijeka.hr |accessdate=2020-05-01}}</ref> {| class="sortable" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | R. br. ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Mjesni odbor ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Površina ([[Hektar|ha]]) ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo (2011.) |- | 1. || [[Banderovo]] || 35,82 || 2235 |- | 2. || [[Belveder]] || 20,69 || 3501 |- | 3. || [[Brajda-Dolac]] || 41,26 || 4085 |- | 4. || [[Brašćine-Pulac]] || 319,29 || 2338 |- | 5. || [[Bulevard]] || 28,71 || 2067 |- | 6. || [[Sušak|Centar-Sušak]] || 66,07 || 1812 |- | 7. || [[Draga (Rijeka)|Draga]] || 345,30 || 1463 |- | 8. || [[Drenova]] || 702,17 || 7624 |- | 9. || [[Gornja Vežica]] || 90,38 || 6783 |- | 10. || [[Gornji Zamet]] || 131,44 || 4829 |- | 11. || [[Trsat|Grad Trsat]] || 130,39 || 2296 |- | 12. || [[Grbci]] || 35,65 || 1694 |- | 13. || [[Kantrida]] || 362,22 || 6005 |- | 14. || [[Kozala]] || 60,68 || 5284 |- | 15. || [[Krimeja]] || 19,14 || 3180 |- | 16. || [[Luka (Rijeka)|Luka]] || 21,86 || 1318 |- | 17. || [[Mlaka (Rijeka)|Mlaka]] || 83,52 || 3992 |- | 18. || [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]] || 252,85 || 539 |- | 19. || [[Pašac]] || 98,10 || 410 |- | 20. || [[Pećine]] || 48,59 || 2545 |- | 21. || [[Pehlin]] || 232,51 || 5553 |- | 22. || [[Podmurvice]] || 78,35 || 5988 |- | 23. || [[Podvežica]] || 72,57 || 6110 |- | 24. || [[Potok (Rijeka)|Potok]] || 35,78 || 1448 |- | 25. || [[Srdoči]] || 228,28 || 6522 |- | 26. || [[Sveti Kuzam]] || 53,79 || 240 |- | 27. || [[Sveti Nikola (Krnjevo)|Sveti Nikola]] || 98,79 || 9249 |- | 28. || [[Svilno]] || 112,22 || 896 |- | 29. ||[[Školjić-Stari grad]]|| 27,12 || 1648 |- | 30. || [[Škurinje]] || 213,50 || 5751 |- | 31. || [[Škurinjska Draga]] || 89,82 || 4674 |- | 32. || [[Turnić (Rijeka)|Turnić]] || 37,31 || 4539 |- | 33. || [[Vojak]] || 19,66 || 2854 |- | 34. || [[Zamet]] || 140,47 || 9152 |- |} Grad Rijeka sastoji se od jednog naselja; Rijeke.<ref>{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/129129.htm |title=Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj |date=2006-07-13 |work=narodne-novine.nn.hr |publisher=Narodne novine |accessdate=2020-02-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://sn.rijeka.hr/2014/03/odluka-o-promjeni-imena-naselja-u-gradu-rijeci-u-registru-prostornih-jedinica-republike-hrvatske/ |title=Odluka o promjeni imena naselja u gradu Rijeci u Registru prostornih jedinica Republike Hrvatske |author=Gradsko vijeće Grada Rijeke |date=2014-02-27 |work=sn.rijeka.hr |publisher=Službene novine Grada Rijeke |accessdate=2020-01-13}}</ref> == Politička samouprava == [[Datoteka:Palac komuna 0408.jpg|mini|[[Palac Komuna|Stari municipij]]]] *[[Datoteka:Városháza1 Rijeka.JPG|mini|Municipij]]'''Gradsko vijeće''' je predstavničko tijelo građana grada Rijeke i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Rijeke. Gradsko vijeće ima 33 člana koji se biraju na izborima. Zastupljenost autohtone talijanske i srpske nacionalne manjine u Gradskom se vijeću osigurava biranjem po jednog člana iz reda obje zajednice. Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika, od kojih se jedan bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Gradsko vijeće je to koje među ostalim donosi "Statut Grada Rijeke", donosi gradski proračun, nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada, utvrđuje programe razvoja pojedinih djelatnosti, donosi dokumente prostornog uređenja Grada Rijeke, bira i smjenjuje gradonačelnika i njegove zamjenike, kao i članove poglavarstva. Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine. *'''[[Gradonačelnik]]''' zastupa Grad i s Poglavarstvom je nositelj izvršne vlasti u Gradu Rijeci. Bira se posredno, na sjednici Gradskog vijeća. Riječki gradonačelnik je ujedno i predsjednik Poglavarstva. Gradonačelnik ima pravo stopiranja izvršenja nekog od akata Vijeća, ako ocjeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis. Gradonačelnik ima dva zamjenika koji ga u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuju. Trenutni gradonačelnik Grada Rijeke je Vojko Obresnel iz redova Socijaldemokratske partije. *'''Gradska uprava''' Grada Rijeke svojevrsna je gradska vlada, koja obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koje su mu povjerene zakonom. Čelnik gradske uprave je riječki gradonačelnk. Za svoj rad uprava je odgovorna Gradskom vijeću. [[Datoteka:Gradsko poglavarstvo, Rijeka.jpg|mini|Zgrada Gradskog poglavarstva]] *'''Mjesni odbor''' je oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihova svakodnevnog i neposrednog interesa, poput saniranja oštećenja na ulicama ili pločnicima, uređenje dječjih igrališta ili parkova, uklanjanje komunalnog ili divljeg otpada. Grad Rijeka je podijeljen u 34 mjesna odbora. U Rijeci je na vlasti koalicija predvođena [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratskom partijom Hrvatske]] (SDP) na čelu s gradonačelnikom Markom Filipovićem (2021.) *I. Koalicija: SDP - HNS - IDS - HSLS - HSS - ARS - SDA - HSU - (21 član) **Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP (11 članova) **Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati - HNS (2 člana) **Istarski demokratski sabor – IDS (3 člana) **Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS (1 član) **Hrvatska seljačka stranka – HSS (1 član) **Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke – ARS (1 član) **Stranka demokratske akcije Hrvatske - SDA Hrvatske (-) **Hrvatska stranka umirovljenika - HSU (2 člana) *II. Lista za Rijeku - LISTA-RI - 2 člana *III. Hrvatska demokratska zajednica - HDZ - 8 članova *IV. Primorsko goranski savez - PGS - 4 člana<ref>http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=604{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:View from Veprinac on Rijeka.jpg|mini|Rijeka noću]] === Popis 2001. === Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144.043 stanovnika, od čega 75.532 žene i 68.511 muškaraca.<ref>http://www.rijeka.hr/RijeckoSocijalnoOkruzenje?dm=2{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (pristupljeno 6. kolovoza 2013.)</ref> Prosječna starost stanovništva je 41,2 godine. Prema vjeroispovijedi 76 % stanovnika izjašnjava se katolicima, 3,8 % muslimanima, 7 % agnosticima te 5 % ateistima. === Popis 2011. === Prema popisu iz 2011. godine Grad Rijeka ima 128.624 stanovnika, od čega 67.673 žene i 60.951 muškarca.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup08.html Stanovištvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011.], Državni zavod za statistiku (pristupljeno 6. kolovoza 2013.)</ref> Tijekom 2010. godine u Rijeci je ukupno rođeno 1087 djece. Stopa nataliteta iznosi 7,55, a stopa mortaliteta 11,09. Hrvatsko državljanstvo ima 127.352 stanovnika, hrvatsko i drugo 3823, strano 1102, bez državljanstva je 65, a nepoznato 105. Prema vjeroispovijedi u Rijeci je 92.559 katolika, 8939 pravoslavaca, 341 protestant, 5820 muslimana, 12 židova, 536 ostalih kršćana, 168 pripadnika istočnih religija, 158 pripadnika ostalih religija, pokreta i svjetonazora, 2146 agnostika i skeptika, 11.890 osoba koje nisu vjernici, 5786 osoba koje se nisu izjasnile, a za 269 osoba taj je podatak nepoznat.<ref>http://www.rijeka.hr/StatistickeZanimljivostiO {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131221154258/http://www.rijeka.hr/StatistickeZanimljivostiO |date=21. prosinca 2013. }} (pristupljeno 6. kolovoza 2013.)</ref> ==== Nacionalni sastav grada Rijeke ==== {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ''[[Jugoslaveni]]'' !! [[Muslimani (narod)|Muslimani]]/[[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] !! [[Talijani]] !! [[Slovenci]] !! ostali |- | align="center" | [[2011.]]<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup08.html</ref> || 128.624 || 106.136 (82,52 %) || 8446 (6,57 %) || || 2.650 (2,06 %) || 2445 (1,90 %) || 1090 (0,85 %) || 784 (0,61 %) |- | align="center" | [[2001.]]<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup08.html</ref> <sup>1</sup> || 144.043 || 115.797 (80,39 %) || 8946 (6,21 %) || || 1.975 (1,37 %) || 2763 (1,92 %) || 1575 (1,09 %) || 12.987 (9,02 %) |- | align="center" | [[1991.]] || 167.964 || 117.178 (69,76 %) || 18.891 (11,24 %) || 6925 (4,12 %) || 4803 (2,85 %) || 3247 (1,93 %) || 2709 (1,61 %) || 14.211 (8,46 %) |- | align="center" | [[1981.]] || 159.433 || 103.248 (64,75 %) || 14.436 (9,05 %) || 27.167 (17,03 %) || 2505 (1,57 %) || 1917 (1,20 %) || 2897 (1,81 %) || 7263 (4,55 %) |- | align="center" | [[1971.]] || 132.222 || 98.121 (74,20 %) || 14.079 (10,64 %) || 6152 (4,65 %) || 1487 (1,12 %) || 2964 (2,24 %) || 3944 (2,98 %) || 5475 (4,14 %) |} [[Datoteka:Janko Polic Kamov Rijeka1.jpg|mini|J. P. Kamov, rad Zvonimira Kamenara]] <sup>1</sup> Prema popisu iz 2001. na bivšem području općine Rijeka koja obuhvaća gradove Rijeku, Kastav, Bakar, Kraljevicu i općine Viškovo, Čavle, Klana, Kostrena i Jelenje živjelo je 191.666 stanovnika.<br> '''Izvor:''' Izdanje Državnoga zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. do 1991. godine. [[Datoteka:Ivan pl. Zajc, kip u Rijeci.jpg|mini|Kip [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] ispred istoimenog kazališta.]] [[Datoteka:Vitomir Sirola Pajo Rijeka 280708.jpg|mini|[[Vitomir Širola Pajo]], narodni heroj]] == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Rijeka}} {{div col|3}} * [[Boško Balaban]], hrvatski nogometaš * [[Samir Barać]], hrvatski vaterpolist * [[Roberto Bartini]], talijanski dizajner zrakoplova i znanstvenik * [[Ralph Berzsenyi]], mađarski [[streljaštvo|streljaš]] * [[Josip Bozanić]], hrvatski kardinal i [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]] * [[Mihaly Csikszentmihalyi]], američko-mađarski psiholog * [[Ivica Curtini]], hrvatski vaterpolist * [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka * [[Mirza Džomba]], hrvatski rukometaš * [[Rudolf Eckert]], hrvatski novinar i publicist * [[Jakov Fak]], hrvatsko-slovenski [[biatlon]]ac * [[Kolinda Grabar-Kitarović]], hrvatska predsjednica * [[Nenad Gračan]], hrvatski nogometaš i nogometni trener * [[Irma Gramatica]], talijanska glumica * [[Igor Hinić]], hrvatski vaterpolist * [[Ödön von Horváth]], austrijski književnik * [[Nicolaus Thomas Host]], austrijski botaničar * [[Ana Jelušić]], hrvatska alpska skijašica * [[János Kádár]], mađarski premijer * [[Ivan Krapić]], hrvatski vaterpolist * [[Davor Kus]], hrvatski košarkaš * [[Ivan Vukić|Ivan Blaž Lupis]], izumitelj [[torpedo|torpeda]] * [[Valter Matošević]], hrvatski rukometaš * [[Alvaro Načinović]], hrvatski rukometaš * [[Aramis Naglić]], hrvatski košarkaš * [[Paul Nemenyi]], mađarski matematičar i fizičar * [[Abdon Pamich]], talijanski [[Brzo hodanje|brzohodač]] * [[Snježana Pejčić]], hrvatska streljašica * [[Janko Polić Kamov]], hrvatski književnik * [[Danijel Premuš]], hrvatski vaterpolist * [[Ulderico Sergo]], talijanski boksač * [[Renato Sulić]], hrvatski rukometaš * [[Luciano Sušanj]], hrvatski političar i atletičar * [[Daniel Šarić]], hrvatski nogometaš * [[Leo Valiani]], talijanski političar, povjesničar i novinar * [[Šime Vrsaljko]], hrvatski nogometaš * [[Vladimir Vujasinović]], srbijanski vaterpolist * [[Ivan pl. Zajc]], hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog {{div col end}} Ante Vukusic,profesionalni borac, ratnik i vozac == Promet == [[Datoteka:Adriatic ferry Rijeka harbour.jpg|mini|desno|[[Trajekt]] „Marko Polo” u riječkoj luci na nekadašnjoj liniji Rijeka-Dubrovnik-Bari]] [[Luka Rijeka]] je najveća i najvažnija morska luka s najvećom [[Lučka kapetanija|lučkom kapetanijom]] u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |title=Najveća lučka kapetanija po broju ispostava u RH |archive-url=https://web.archive.org/web/20160220213711/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |archive-date=20. veljače 2016. |access-date=7. ožujka 2016.}}</ref> U [[2017.]] godini je kroz riječku je luku prošlo 13 milijuna tona tereta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.portauthority.hr/documents/Statistika+za+WEB+-+HR.pdf |title=Promet po vrstama tereta 1996. – 2017. |author=Lučka uprava Rijeka |work=portauthority.hr |format=PDF |access-date=29. svibnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180529203636/http://www.portauthority.hr/documents/Statistika+za+WEB+-+HR.pdf |archivedate=29. svibnja 2018.}}</ref> Riječka luka se osobito razvila nakon [[1717.]] kad je proglašena slobodna plovidba Jadranom, a Rijeka [[1719.]] proglašena slobodnom lukom.<ref name="EPr">Ivan Mencer, Mladen Črnjar: ''Prilog gospodarskoj strategiji razvitka Republike Hrvatske – Riječki prometni pravac'' // Ekonomski pregled, Zagreb : Hrvatsko društvo ekonomista, god. 51., br. 9.–10., 2000., str. 1053–1074. {{Citat|Velike promjene u razvitku riječke luke započinju godine 1717., pošto je Karlo VI. u sklopu svoje merkantilističke politike proglasio slobodnu plovidbu Jadranskim morem, a dvije godine poslije Rijeku i Trst slobodnim lukama. Istodobno, u Rijeci se uspostavlja podružnica novoosnovane bečke Carske privilegirane orijentalne kompanije, zadatak koje je bio razvijati vanjsku trgovinu s Orijentom, posebno s Turskom, koja je tada bila glavni austrijski vanjskotrgovinski partner.|Mencer i Črnjar, 2000., 1056.}}</ref> Tada je zadatak bio razvijati vanjskotrgovinske odnose s [[Orijent]]om i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]].<ref name="EPr" /> Rijeka je danas brzobrodskim linijama povezana s otocima [[Rab]]om, [[Pag]]om i [[Lošinj]]om. S ostatkom Hrvatske i Europe, Rijeka je dobro povezana cestovnim, željezničkim i zrakoplovnim vezama. Dio autoceste [[Autocesta A7|A7]] koji povezuje Rijeku sa [[Slovenija|slovenskom]] granicom dovršen je [[2004.]] godine, dok je autocesta [[Autocesta A6|A6 Zagreb-Rijeka]] ([[Europski pravac E65|E65]]) dovršena [[2008.]] godine. Preko tunela [[Učka]], kroz istoimenu planinu, Rijeka osigurava vezu s brzom cestom A8/A9, tzv. [[Istarski ipsilon|Istarskim ipsilonom]]. Izgrađena je i nova riječka obilaznica kojom je gusti automobilski promet zaobišao sâm grad. Gradnja potpune obilaznice završena je 2008. godine. [[Zračna luka Rijeka]] izgrađena je [[1970.]] godine. Kako se nalazi na obližnjem otoku [[Krk]]u, više je usmjerena na charter letove, makar se u zadnjih nekoliko godina povećava broj izravnih linija. U [[2017.]] godini kroz riječku je zračnu luku prošlo 142.111 putnika, a do [[2020.]] godine se očekuje godišnji promet od 500.000 putnika.<ref name="statistika2017">[http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/promet-2016-2017.pdf Promet u zračnoj luci Rijeka 2016./2017.] Zračna luka Rijeka d.o.o., Statistika, pristupljeno 24. svibnja 2018.</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Direktor Zračne luke Rijeka: 'Do 2020. ćemo imati pola milijuna putnika' |last=Glavan |first=Marinko |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Direktor-Zracne-luke-Rijeka-Do-2020.-cemo-imati-pola-milijuna-putnika |work=Novi list |access-date=29. svibnja 2018. |archive-date=29. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180529204833/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Direktor-Zracne-luke-Rijeka-Do-2020.-cemo-imati-pola-milijuna-putnika |url-status=dead }}</ref>Rijeka je dobro integrirana u mrežu [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]], a time i u mrežu međunarodnih željezničkih koridora. Elektrificirana pruga koja Rijeku povezuje sa [[Zagreb]]om te dalje [[Koprivnica|Koprivnicom]] i mađarskom granicom dio je paneuropskog [[Hrvatske željeznice#Koridor Vb|koridora Vb]]. Preko sjevernog kraka Rijeka je elektrificiranom prugom povezana s [[Ljubljana|Ljubljanom]] i [[Trst]]om. Prema planovima daljnjeg razvoja Hrvatskih željeznica planira se gradnja nove nizinske pruge koja će vlakovima na koridoru Vb omogućiti postizanje brzina od 250&nbsp;km/h. Većim brzinama putovanje između Zagreba i Rijeke skratilo bi se na sat vremena. Rijeka je izravnim željezničkim linijama (uključujući i noćne) povezana s [[München]]om u Njemačkoj i [[Salzburg]]om u Austriji. == Graditeljske znamenitosti == {{glavni|Znamenite riječke građevine}} Povijesno središte Rijeke formiralo se kraj ušća rijeke Rječine u Jadransko more. Riječki Stari grad, smješten na desnoj obali Rječine, izgubio je mnogo povijesnih zgrada, no još uvijek predstavlja živo srce grada. Ispod njegovih se ulica nalaze vrijedne arheološke iskopine te splet starih tunela. Uz južni obod Staroga grada počelo se u drugoj polovici 18. stoljeća izgrađivati danas poznato šetalište Korzo s Rivom. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća znatno su izgrađeni Sušak, Brajda i drugi gradski predjeli. ==== Korzo i Stari grad ==== Riječki Stari grad okružen je s južne strane Korzom. Korzo je središte Rijeke, njena najpoznatija ulica i mjesto javnih događanja. [[Datoteka:Rijeka064.jpg|mini|desno|Palača Wohinz i Gradski toranj na Korzu]] Na sredini Korza je [[Gradski toranj u Rijeci|Gradski toranj]] sa satom, sastajalište Riječana i turista. Toranj je izgrađen u [[barok]]no doba, ali je tek u 19. stoljeću dobio svoj konačni izgled. Na njemu je reljef s prikazom austrijskog [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|cara Karla VI.]] Na Korzu i oko njega nalazi nekolicina vrijednih baroknih zgrada. Tik desno uz Gradski toranj smještena je palača Wohinz (1782., Korzo 8), koju je podigao trgovac Mihael Wohinz. Izgradnjom ove palače, započelo je u drugoj polovici 18. stoljeća formiranje Korza kao središnje gradske ulice. Tu je i palača Vuković (Korzo 2), s reprezentativnim portalom koji nosi balkon. Od ostalih palača treba spomenuti staru gradsku vijećnicu ([[Palac Komuna]]), palaču Wassermann-Garbas (17. st.) s arkadama u dvorištu, u kojoj je smješten Konzervatorski odjel u Rijeci, palaču Benzoni te [[Palača Adamić u Rijeci|palaču Adamić]] na Fiumari. Ovu zgradu podigao je Šimun Adamić, otac znamenitog trgovca [[Andrija Ljudevit Adamić|Andrije Ljudevita Adamića]]. Adamićev sin bio je poznat kao graditelj i investitor riječkoga kazališta sagrađenog početkom 19. stoljeća. Trgovačka elita kojoj su pripadali Adamićevi na prijelazu 18. u 19. stoljeće, učinila je Rijeku značajnim kulturnim, umjetničkim i industrijskim središtem cijelog jadranskog prostora, koja je takav svoj status zadržala sve do 20. stoljeća. [[Datoteka:Rijeka Saint Vitus cathedral front.jpg|mini|[[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrala sv. Vida]]]] Starim gradom dominira najznačajnija riječka crkva [[Katedrala Svetog Vida|Katedrala sv. Vida]]. Podignuta na mjestu srušene crkvice gradskog zaštitnika, [[Sveti Vid|Svetog Vida]], katedrala je sagrađena prvotno kao samostanska crkva isusovaca u Rijeci. Projekt je izradio venecijanski graditelj Franjo Olivieri, vjerojatno po uzoru na znamenitu crkvu Santa Maria della Salute u [[Venecija|Veneciji]]. Gradnja je trajala od 1638. do 1659. godine, no posve je dovršena tek 1737. godine, kada su graditelji Pietro Carlone i Bernardino Martinuzzi sagradili kupolu i oratorij. U crkvi se čuvaju vrijedni barokni oltari, uglavnom rad riječkih kipara. Od drugih sakralnih zdanja treba izdvojiti [[Crkva Uznesenja Marijina u Rijeci|crkvu Uznesenja Marijina]], bivšu katedralu. Podignuta u 15. stoljeću, bivša je katedrala tijekom vremena često mijenjala svoj izgled, da bi u obnovi 1824. godine dobila današnje pročelje. U unutrašnjosti su naročito vrijedni oltari i barokne štukature u svetištu. Ispred crkve nalazi se zvonik, koji se zbog slijeganja tla s vremenom nagnuo oko 40cm, pri čemu je dobio svoje ime ''Kosi toranj''. Podno tornja nalaze se poznati kasnoantički [[Mozaik|mozaici]] iz 5. i 6. stoljeća, koji su nastali u doba [[Tarsatica|Tarsatike]], rimskog naselja na području Rijeke. U blizini su i ostatci [[Gradski bedemi u Rijeci|gradskog bedema]], te nedaleko i legendarna [[Stara vrata]] ili ''Rimski luk'', do danas obavijen nepoznanicom oko svoga nastanka. [[Datoteka:Palaca Jadran Jadrolinija Rijeka 4408.jpg|mini|desno|[[Palača Adria u Rijeci|Palača Adria]]]] U Starom se gradu također nalazi povijesni kompleks zvan [[Municipij]]. Izgrađen je kao augustinski samostan, uz koji je do danas sačuvana i barokna [[Crkva sv. Jeronima u Rijeci|crkva sv. Jeronima]] (1768.). Samostan je 1873. godine postao zgradom gradskog poglavarstva (Municipij) pri čemu je nadograđen i preoblikovan. Na trgu ispred zgrade nalazi se i ''Stendarac'', kameni stup za gradsku zastavu iz 1509. godine. Prostor južno od Korza, uz Rivu, nastao je većinom u 19. stoljeću i u početku se zvao Novi grad (za razliku od Staroga grada), no s vremenom se taj naziv izgubio. Od starijih građevina tu je preostala barokna [[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci|pravoslavna crkva sv. Nikole]], s tlocrtom u obliku križa, dovršena 1790. godine prema projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignacija Henckea]]. Riječka je Riva pročelje grada prema moru. Usprkos gustom prometu, recentnim se urbanističkim zahvatima prostor rive potpuno pretvara u pješačku zonu. Duž Rive reprezentativan je niz zgrada iz 19. stoljeća, kada je Rijeka bila velika i moćna trgovačka luka. Možda najreprezentativnija zgrada izgrađena u tom razdoblju je [[Palača Adria u Rijeci|palača Adria]] (1897., arhitekt [[Giacomo Zammattio]]), danas zgrada [[Jadrolinija|Jadrolinije]]. Izgrađena je za brodarsko društvo ''Adria'' mađarsko-američkim kapitalom, a ponosi se limenim kupolama te kamenim skulpturama alegorija na pročelju. Skulpture okrenute prema moru predstavljaju pomorce, a one prema kopnu četiri kontinenta. U unutrašnjosti je velebni atrij s arkadama i sačuvanim izvornim dizalima s kraja 19. stoljeća. [[Datoteka:Casa_Veneziana_Rijeka_Dolac_122011_2.jpg|mini|desno|''Casa Veneziana'', kuća nekadašnjeg vlasnika Tvornice torpeda]] [[Datoteka:Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci 15102010 1.jpg|mini|lijevo|[[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|Kapucinska crkva Gospe Lurdske]] tijekom proslave 400. godina [[Kapucini|Kapucina]] u Rijeci i Hrvatskoj]] Iz tog se vremena može istaknuti još nekoliko vrijednih djela istog arhitekta [[Giacomo Zammattio|Giacoma Zammattija]]. Prije svega zgrada [[Filodrammatica]] (Korzo 28), građena 1890. za Filharmonijsko-dramsko društvo, s interijerom u stilu neorokokoa. Potom, tzv. ''Casa Veneziana'' (Dolac 7), stambena kuća Roberta Whiteheada, vlasnika tvornice Torpedo. Građena 1886. ističe se bogatim pročeljem od crvene opeke i bijelog kamena s nizom dekorativnim detalja. Tu je i [[Palača Ploech u Rijeci|palača Ploech]] na Trgu Žabica, koju je 1888. podigao austrijski mehaničar Annibale Ploech, koji je stekao novac radom u riječkoj Tvornici torpeda, te potom i bogatstvo prodajom nekretnina. Na spomenutom Trgu Žabica, nalazi se i slikovita [[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|Kapucinska crkva Gospe Lurdske]] (1907. – 1929.). Na dominantnom položaju iznad Starog grada smještena je [[Guvernerova palača u Rijeci|Guvernerova palača]], raskošna bivša rezidencija riječkog guvernera, u kojoj je danas smješten [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja]]. Sagrađena 1897. godine prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna, za potrebe gradske i državne reprezentacije, bila je investicija guvernera također mađarskog podrijetla Lajosa Batthyányja. Danas se u njoj, osim vrijednih povijesnih zbirki iz prošlosti Rijeke, čuvaju izvorni interijeri s kraja 19. stoljeća: monumentalno mramorno stubište te dvorane sa štukaturama, oplatama i pokućstvom iz tog razdoblja. Zapadno od Guvernerove palače smještena je moderna zgrada [[Muzej grada Rijeke]], a istočno, u lijepo oblikovanom perivoju, bivša [[vila nadvojvode Josipa]], u kojoj je smješten [[Državni arhiv u Rijeci]]. Sjeverno od Staroga grada nalazi se manji predjel zvan Pomerio prema središnjoj prometnoj ulici koja ondje prolazi, dok se sa zapada nastavlja Zagrad. Oba su predjela izgrađena na brdovitom usponu te su izrazito urbane četvrti s vrlo kvalitetnom arhitekurom pretežno s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Na Zagradu se ističe secesijska zgrada kina [[Teatro Fenice]]. Od nje se vanjskim dizalom dolazi Centra Zagrad. Ovaj je suvremeni stambeno-trgovački kompleks (iz 2007.), nastao kao jedan od najuspjelijih recentnih zahvata u povijesnom središtu Rijeke, a djelo je riječkih arhitekata [[Saša Randić|Saše Randića]] i [[Idis Turato|Idisa Turata]]. ==== Delta ==== [[Datoteka:Fish-market-Masters-photo-by-Hrvoje-Franjic.jpg|lijevo|mini|Umjetnička instalacija "Meštri" na galeriji riječke ribarnice]] Središte Rijeke također obuhvaća područje zvano ''Delta'', po '''ušću''' rijeke Rječine u more. U nekom je vremenu dio [[Ušće|ušća]] [[Rječina|Rječine]] zatvoren te na njegovu mjestu izgrađen tzv. Mrtvi kanal, pri čemu je tok rijeke preusmjeren nešto istočnije. Tako se između toka Rječine i Mrtvoga kanala oblikovao poluotok koji se naziva Delta. Deltom se obično naziva i gradski obližnji predio oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. [[Datoteka:Palaca Modello 040408.jpg|mini|desno|[[Palača Modello u Rijeci|Palača Modello]]]] [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatsko narodno kazalište]] smješteno je na parkovno uređenom trgu. Raskošna zgrada arhitekata [[Biro Fellner & Helmer|Fellnera i Helmera]], čuva dugu kazališnu tradiciju. U unutrašnjosti se kao raritet mogu izdvojiti rani radovi slavnog slikara [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]]. Duž Rive pa prema zgradi HNK, smještena je još jedna zgrada toga doba za javnu zabavu. To je [[Palača Modello u Rijeci|Palača Modello]] (1885.). Podignuta prema projektu istih graditelja [[Biro Fellner & Helmer|Fellnera i Helmera]], na mjestu srušenog [[Andrija Ljudevit Adamić|Adamićevog]] kazališta, također je služila za javne priredbe. Zgrada se ističe osebujnim višebojnim pročeljima i svečanom dvoranom ukrašenom štukaturama. Blizu HNK nalazi se i sklop zgrada nazvan [[Velika tržnica u Rijeci|Velika tržnica]], koji se sastoji od dva paviljona (1881., arhitekt [[Isidor Vauchnig]]), te Komunalne ribarnice (1903., izvedena 1913. – 14., arhitekt [[Carlo Pergoli]]). Prostor tržnice danas funkcionira i na otvorenom, u okolnim ulicama. U impresivnoj zgradi ribarnice podno njenog visokog svoda na unutarnje balkone zgrade trajno je postavljena [[Site specific art|''„site-specific“'']] '''umjetnička instalacija „Meštri“'''<ref>{{Citiranje weba |url=https://rijeka2020.eu/program/lungomare-art/trajne-skulpture/lungomare-art-rijecka-ribarnica-mestri-pavel-mrkus-cz/ |title=Lungomare Art Riječka ribarnica - Meštri - Pavel Mrkus (CZ) • Rijeka 2020 |work=Rijeka 2020 |language=hr-HR |accessdate=2021-03-31}}</ref> češkog umjetnika Pavela Mrkusa. Instalaciju čini video segment - projekcija Mrkusovog video uratka snimljena na ribarskoj koći DIMI za vrijeme ribarenja u akvatoriju Kvarnerić – koji je popraćen audio segmentom zvukova mora i ribarskog broda kojeg je moguće čuti samo na galeriji ribarnice. Priča je to kojom se odaje počast onima koje se ovdje nikada ne vidi, ali bez kojih ribe na stolovima ne bi bilo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/izlozbe/na-rijeckoj-ribarnici-otvorena-instalacija-mestri-ceskog-umjetnika-pavela-mrkusa/ |title=Na riječkoj ribarnici otvorena instalacija "Meštri" češkog umjetnika Pavela Mrkusa |date=2020-07-11 |work=Novi list |language=en |accessdate=2021-03-31}}</ref> Od stambenih zgrada ondje se nalazi naročito zanimljiva zgrada zvana [[Turska kuća u Rijeci|Turska kuća]] (''Casa turca''), građena u neomaurskom stilu za Nikolaidesa, turskoga diplomatskog predstavnika u Španjolskoj, a potom i konzula u Rijeci od 1898. godine. Južnim dijelom Delte dominira golemi stambeni kompleks nazvan ''Casa rossa'' (Zagrebačka 1-5, Demetrova 2-4) po crvenom pročelju od opeke, sagrađen 1903. godine prema projektu arhitekta [[Venceslao Celligoi|Venceslava Celligoia]]. ==== Brajda ==== [[Datoteka:Lazaret ulaz Rijeka 0308.jpg|mini|desno|Portal ulaza u Lazaret]] Brajda je zapadni dio centra Rijeke koji se razvio sjeverno od Željezničkog kolodvora. Sredinom 18. stoljeća na tom je području izgrađena tvornica šećera koja se nalazila u velikom kompleksu danas poznatom pod nazivom "Rikard Benčić". Najvrijednija zgrada ondje je [[Palača šećerane u Rijeci|Palača šećerane]], tj. upravna zgrada šećerane, koja se smatra remek djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Podignuta 1752. godine i obnovljena 1785. – 86. za potrebe stanovanja direktora tvornice, u unutrašnjosti je bogato opremljena štukaturama i zidnim slikama. Izdvaja se velika svečana dvorana s kaljevim pećima te salon s naslikanim vedutama izmišljenih gradova. Na ulaznim portalima u zgradu zanimljivi su motivi kamenih glava koji imaju "šećer u kosi". Zapadno od Palače šećerane smješten je i stari riječki Lazaret. Lazaret je vrsta karantenske bolnice kakve su se gradile u pomorskim gradovima diljem Sredozemlja. Lazaret je danas uklopljen u riječku bolnicu, a od stare barokne zgrade ostao je raspoznatljiv tek kameni portal s posvetnim natpisom [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|cara Karla VI]]. iz 1722. godine. Od ostalih zgrada na Brajdi treba spomenuti niz [[Historicizam|historicističkih]] i [[Secesija|secesijskih]] objekata oko Tržnice Brajda, građenih prema projektima značajnih riječkih i [[Trst|tršćanskih]] arhitekata s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Oblikovanjem se ističu opečna pročelja arhitekta [[Carlo Conighi|Carla Conighija]]: kuća Pomoračke zaklade sv. Nikola (Manzonijeva 2) iz 1893. s oslicima pod krovnom strehom, te stambena kuća Miculinić-Richtmann (Fiorella la Guardije 14) iz 1914. godine. Na zapadnom dijelu Brajde je secesijska kuća Modiani (J. Katalinića 4, 1912./13., arhitekt Mario Ambrosini), karakteristična po stiliziranim egipatskim stupovima u obliku palmi. [[Datoteka:Pajol-Balthazartown-Beach-photo-by-Hrvoje-Franjic.jpg|lijevo|mini|Umjetnička instalacija "Balthazargradsko kupalište" na Pećinama|195x195px]] ==== Sušak i Trsat ==== {{Glavni|Sušak|Trsat}} [[Datoteka:Rijeka, Trsat P6290046.JPG|mini|desno|[[Trsat]]]] Sušak je veliko gradsko područje istočnog dijela Rijeke. Stari Sušak smjestio se blizu obale Rječine te je formiran arhitekturom 19. stoljeća. Brojne stambene zgrade raskošnih pročelja, danas zapuštene, krase Sušak te susjedni predio [[Pećine]], izgrađen kao zona stambenih vila u prvoj polovici 20. stoljeća. Gust promet i slaba urbana opremljenost ovoga djela grada, čini ga pomalo nepristupačnim za turističko razgledavanje usprkos njegovoj vrijednoj arhitekturi poput [[Sušački kolodvor|Sušačkog kolodvora]] i [[Sušački neboder|Sušačkog nebodera]]. Na plaži Grčevo, poznatijoj kao Pajol ili Šestica, smještenoj na samom kraju Pećina u neposrednoj blizini Brodogradilišta Viktor Lenac svoje je mjesto našla ''[[Site specific art|„site-specific“]]'' '''umjetnička instalacija „Balthazargradsko kupalište“'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://rijeka2020.eu/program/lungomare-art/trajne-skulpture/lungomare-art-grcevo-balthazargradsko-kupaliste-igor-eskinja-hr-i-studenti-akademije-primijenjenih-umjetnosti/ |title=Lungomare Art Grčevo - Balthazargradsko kupalište - Igor Eškinja (HR) i studenti Akademije primijenjenih umjetnosti • Rijeka 2020 |work=Rijeka 2020 |language=hr-HR |accessdate=2021-03-31}}</ref> Pod mentorstvom umjetnika Igora Eškinje, studentice Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci za Grčevo su osmislile čeličnu skulpturu koja pogledom kroz njene otvore mijenja promatračev doživljaj okoline te 15 natpisa na betonskom platou koji pozivaju na interakciju i igru te su vidljivi samo u kontaktu s vodom. Umjetnički proces nadahnut je temom Balthazara, svjetski poznatog i nagrađivanog animiranog serijala, u kojem je Rijeka glavna inspiracija i nadahnuće autoru scenografije za stvaranje Balthazargrada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mojarijeka.hr/rijeka-dobila-balthazargradsko-kupaliste/ |title=Rijeka dobila Balthazargradsko kupalište |date=2020-07-20 |work=MojaRijeka |language=hr |accessdate=2021-03-31}}</ref> Iznad Sušaka je brijeg [[Trsat]], koji je bio naseljen u predrimsko doba te poznat pod nazivom [[Tarsatica]]. Ondje je na mjestu stare predrimske utvrde sagrađen srednjovjekovni [[Trsatski kaštel]]. Kaštel je obnovljen u duhu historicizma u prvoj polovici 19. stoljeća, za znamenitog austrijskog vojnog časnika, grofa [[Laval Nugent|Lavala Nugenta]], koji je ondje držao zbirku umjetnina. [[Datoteka:Pogled sa Sveučilišnog Kampusa Trsat.jpg|alt=Pogled sa Sveučilišnog Kampusa Trsat|mini|Pogled sa Sveučilišnog kampusa Trsat]] Na Trsatu se također nalazi kompleks franjevačkog samostana s crkvom i pastoralnim centrom, nazvan [[Crkva Gospe Trsatske|Trsatsko svetište]]. To je najstarije marijansko svetište na tlu Hrvatske, i danas je veliko mjesto hodočašća. Franjevački sklop nastao je višekratnom pregradnjom tijekom nekoliko stoljeća. Današnja crkva je barokna, a u njoj se osim vrijednih relikvija nalaze i mramorni oltari. U crkvi i samostanu značajna su djela baroknog slikara švicarskog podrijetla Serafina Schöna. ==== Industrijska baština ==== [[Datoteka:Kompleks bivse tvornice RB Ri 310308 1.jpg|mini|desno|Kompleks bivše tvornice Rikard Benčić]] Rijeka je prepoznata i kao grad industrijske baštine. Nekadašnji veliki [[Industrija|industrijski]] pogoni smješteni su diljem grada, a naročito na području Mlake te oko Industrijske ulice. Ekonomski devastirana industrija Rijeke ostavila je u nasljeđe značajna arhitektonska djela s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja tek u posljednje vrijeme postaju vidljiva kao neiskorišteni kulturni resurs Rijeke. * [[Tvornica torpeda u Rijeci|Tvornica torpeda]] osnovana je sredinom 19. stoljeća kao ljevaonica metala, a desetak godina kasnije nakon što je upravo u Rijeci izumljen prvi torpedo ona postaje tvornicom ovog inovativnog pomorskog oružja koje joj je donijelo svjetsku slavu. Osim torpeda, čija je proizvodnja trajala sve do sredine 60-tih godina 20. stoljeća, tvornica je zaslužna za izgradnju prvih hrvatskih željeznih parobroda i parnih strojeva. Rješenjem Konzervatorskog odjela u Rijeci 2006. godine lansirna rampa za torpeda proglašena je spomenikom kulture te stavljena pod preventivnu zaštitu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Smokvina|first=Miljenko|date=2002|title=Industrijska baština Tvornice torpeda u Rijeci : u povodu 150. obljetnice riječke Tvornice torpeda i procesa muzealizacije torpedne lansirne rampe|url=https://hrcak.srce.hr/140504|journal=Informatica museologica|language=hr|volume=33|issue=3-4|pages=80–87|issn=0350-2325}}</ref> * [[Tvornica papira Rijeka]], tzv. Hartera * [[Tvornica duhana u Rijeci|Tvornica duhana]] Rijeka osnovana je 1851 kao kraljevska ugarska tvornica duhana, a početkom 20. stoljeća postala je vodeći proizvođač duhana u državi. Proizvodnja počinje opadati nakon 1. svjetskog rata te se konačno gasi 1948. godine kada se prostor prenamjenjuje u Tvornicu motorne opreme i ljevaonicu „Rikard Benčić“.<ref>{{Citiranje weba|title=Tvornica duhana Rijeka {{!}} Hrvatska tehnička enciklopedija|url=https://tehnika.lzmk.hr/tvornica-duhana-rijeka/|access-date=2022-04-13|website=tehnika.lzmk.hr}}</ref> * [[Lučka skladišta u Rijeci|Lučka skladišta]] ==== Ostale znamenite građevine ==== * [[Zgrada Ureda državne uprave]], nekadašnji Hotel Europe * [[Zgrada Euroherc osiguranja]], nekad palača Rinaldi * [[Riječki neboder]] * [[Riječka zvjezdarnica]] * [[Groblje Kozala]] monumentalno je groblje osnovano 1800. godine. Smatra se jednim od najstarijih groblja u Hrvatskoj. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća imućni Riječni počinju naručivati posljednja počivališta za svoje obitelji. Mauzoleji, grobnice, spomenici, kipovi i reljefi poznatih umjetnika toga vremena, čini ga najljepšim riječkim grobljem. Mnoge grobnice su napuštene, no i dalje privlačne za posjetitelje. Groblje je u funkciji i danas, ali u proširenom obliku. Ondje se nalaze radovi poznatih umjetnika, a neki od njih su: [[Emilio Ambrosini]], Raffaelle Cullotti, [[Ivan Rendić]], [[Frane Cota|Frane Cote]], [[Francesco Placsek]], Raffaelle Cullotti, [[:en:Lojze_Dolinar|Lojze Dolinar]] ,[[Giacomo Zammattio]] i mnogi drugi. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Glavočić|first=Daina|date=2017-12-14|title=Posljednja počivališta nekih riječkih liječnika na grobljima Kozala i Trsat u Rijeci iz XIX. i XX. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/191179|journal=Acta medico-historica Adriatica : AMHA|language=hr|volume=15|issue=Supplement 1|pages=129–140|issn=1334-4366}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Metzger Šober|first=Branko|date=2013-12-13|title=Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju|url=https://hrcak.srce.hr/112114|journal=Ars Adriatica|language=hr|issue=3|pages=175–192|issn=1848-1590}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 3, 2008. - Riječko groblje Kozala|url=https://www.matica.hr/hr/351/Rije%C4%8Dko%20groblje%20Kozala/|access-date=2022-05-18|website=www.matica.hr}}</ref> == Religija == Stanovnici su većinom [[Katoličanstvo|katolici]]. U Rijeci je nastala autohtona hrvatska redovnička zajednica i jedina koja je nastala Rijeci. To je [[Družba sestara Presvetog Srca Isusova]] koja je nastala 1899. godine. Osnovala ju je Majka [[Marija Krucifiksa Kozulić]] pod vodstvom kapucina o. Arkanđela iz Camerina.<ref>[http://www.sestre-scj.hr/showprintitem/povijest-druzbe;jsessionid=5FC9F014742757358BE4157678F1C717 Povijest družbe]</ref> == Kultura == Riječke kulturne manifestacije svojom kvalitetom veoma su važne za kalendar kulturnih događanja, ne samo Rijeke i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]], već i širega područja. To su prije svega: Riječke ljetne noći u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Ljeto na Gradini, Revija lutkarskih kazališta u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Međunarodni festival malih scena - Rijeka, Jazz time festival, [[Festival komorne glazbe u Rijeci|Festival komorne glazbe]] zatim Međunarodni biennale crteža, Izložba mladih Mediterana – u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, [[nagrada Drago Gervais|Književna nagrada "Drago Gervais"]] i brojne druge. * '''[[Riječke ljetne noći]]''' su kulturna manifestacija koju organizira najviša kulturna ustanova u gradu – Hrvatsko narodno kazalište. Održava se u lipnju i srpnju na raznim specifičnim lokacijama u gradu, koje nisu karakteristične za izvedbu glazbenih i scenskih priredbi, poput lokacija Tvornice papira Hartera i Tvornice Torpedo, pa publika ima izuzetnu priliku da se upozna s baštinom industrijske arhitekture grada. * '''Ljeto na Gradini''' je glazbeno-scenska manifestacija koja se održava na [[Trsat]]u, a pokrenuta je [[2006.]] godine. * '''Revija lutkarskih kazališta''' u Rijeci je jedini festival takve vrste u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji. Cilj ove manifestacije je publici grada i regije predstaviti uspješna ostvarenja domaćih i inozemnih lutkarkih kazališta. Osim predstava za djecu i odrasle, za vrijeme održavanja revije organizira se i niz popratnih događanja, poput izložbi i predavanja ili likovnih i lutkarskih radionica za djecu. * '''"Jazz time"''' je festival koji je uvelike pomogao u promociji [[džez|džez-glazbe]] u Rijeci. Festival je također pomogao afirmaciji darovite generacije riječkih džezista poput Elvisa Stanića, te omogućio riječkoj publici upoznavanje s džezistima iz drugih zemalja. *'''[[Festival komorne glazbe u Rijeci|Festival komorne glazbe]]''' je festival klasične glazbe koji vodi "Glazbena agencija Haller", a koji se održava od 2006. svake godine u rujnu u riječkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, ali i u koncertnim dvoranama poput Palače Modello, Mramorne dvorane Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskoga primorja Rijeka, Teatra Fenice i sl. * '''[[Književna nagrada Drago Gervais|Književna nagrada "Drago Gervais]]"''' je utemeljena u počast književniku čije je ime i djelo obilježila riječko kulturno podneblje. Nagradu je osnovala bivša općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje riječkog kraja, dodjeljuje se od 1974. svake druge godine, a od 2005. godine uz organizacijsku aktivnost [[Gradska knjižnica Rijeka|Gradske knjižnice Rijeka]]. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije - najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo), te u kategoriji za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini. Također ne postoji regionalno ograničenje djelovanja autora već se za prvu kategoriju mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske dok se u drugoj kategoriji mogu natjecati i autori koji nisu hrvatski državljani. * '''KRAF''' (Kvarnerska revija amaterskog filma) je tradicijska revija amaterskoga filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnoga značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju. Revija je natjecateljske naravi, tematika filma je slobodna, a ograničenje je trajanje filma od 15 minuta. * '''Knjižničarsko društvo Rijeka''' utemeljeno je 1950. godine i član je Hrvatskog knjižničarskog društva. Tijekom svog djelovanja, događale su se promjene u imenima i oblicima udruživanja, a prvi puta se pojavljuje pod imenom Povjereništvo Društva bibliotekara 1951. sa svojih prvih jedanaest članova. Kao podružnica HBD-a djeluju od 1954. godine, u sklopu koje vrlo aktivno djeluju na kulturnome planu: osnivaju sekcije za znanstvene, stručne, dječje i narodne knjižnice, osnivaju se pokretne knjižnice, organiziraju književne večeri, susreti s autorima te izložbe knjiga i časopisa. U svakoj fazi svoga neprekinutog djelovanja i postojanja, Knjižničarsko društvo Rijeka uspješno se bave cjelokupnom knjižničarskom djelatnošću i popratnim događanjima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lulić|first=Verica|date=2009-10-01|title=Knjižničarsko društvo Rijeka|url=https://hrcak.srce.hr/233306|journal=Knjižničar/Knjižničarka : e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka|language=hr|volume=1.|issue=1.|pages=5–7|issn=1848-5790}}</ref> [[Datoteka:Theatre of Ivan pl. Zajc, Rijeka.jpg|mini|Zgrada [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]] iz [[1885.]] godine]] [[Datoteka:Skulptura-brojač na Jadranskom trgu (2020).jpg|mini|Skulptura-brojač na Jadranskom trgu]] Grad Rijeka izabran je između četiriju hrvatskih gradova kandidata za [[Europski glavni grad kulture|Europsku prijestolnicu kulture]] za 2020. godinu.<ref>[http://www.vecernji.hr/grad-rijeka-biti-ce-europska-prijestolnica-kulture-2020-godine-1071000 Večernji List, Grad Rijeka biti će europska prijestolnica kulture 2020. godine], objavljeno 24. ožujka 2016., pristupljeno 25. ožujka 2016.</ref><ref>[http://www.croatiaweek.com/rijeka-named-2020-european-capital-of-culture/ CroatiaWeek, Rijeka Named 2020 European Capital of Culture], objavljeno 24. ožujka 2016., pristupljeno 25. ožujka 2016. {{eng oznaka}}</ref> U sklopu projekta grade se i otvaraju nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima [[EU]] fondova. Očekuje se više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i 40 drugih zemalja [[Europe]] i svijeta.<ref>[https://rijeka2020.eu/o-epk-projektu/ Rijeka 2020, O projektu Europska prijestolnica kulture], pristupljeno 13. siječnja 2020.</ref> Zahvaljujući Hrvatskom knjižničarskom društvu, proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture poprimilo je još veće značenje za knjižničarsku struku nakon potpisanog partnerskog Ugovora sa Rijeka 2020. d.o.o. Civilne inicijative. Knjižničarsko društvo Rijeka imalo je bitnu ulogu u promoviranju projekta „Čitajmo zajedno ispod krošnje hrasta“ u sklopu kojega su održane različite aktivnosti kao što su akcija „Dajem knjigu“, stručni skupovi, izraza i tiskanje reklamnih materijala, objave na mrežnim stranicama, grafičko i digitalno oblikovanje, lekture, računovodstvene usluge i slično. Provedeni partnerski projekt je tijekom svoje realizacije obogatio sve one koji su na bilo koji način sudjelovali u njemu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Udina|first=Korina|date=2019|title=Knjižničarsko društvo Rijeka partner u projektu Civilne inicijative EPK Rijeka 2020; Izvješće o radu Knjižničarskog društva Rijeka od 13.06.2018. do kraja 2019.; Foto pregled knjižničarskih događanja koja su obilježila rad KDR-a u 2019. godini i Dubrovnik IASL 2019. Convergence – Empowering – Transformation: School Libraries|url=https://hrcak.srce.hr/236253|journal=Knjižničar/Knjižničarka : e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka|language=hr|volume=10|issue=10|pages=158–192|issn=1848-5790}}</ref> Zaslugom mlade udruge za promicanje baštine [[Primorski Hrvat]], osnovan je početkom listopada 2019. hrvatski plesni [[folklorni ansambl]] u sklopu udruge, čime su ispunili staru želju mnogih Riječana a Rijeka je prekinula neslavnu tradiciju da je bila jedini veći hrvatski grad bez folklornog ansambla.<ref name="Anušić">[https://hkm.hr/kultura/video-zahvaljujuci-udruzi-primorski-hrvat-rijeka-napokon-dobila-folklorni-ansambl/ Helena Anušić, HKM: VIDEO Zahvaljujući udruzi “Primorski Hrvat” Rijeka napokon dobila folklorni ansambl!, 4. listopada 2019.]</ref> == Riječki karneval == {{glavni|Riječki karneval}} [[Datoteka:Rijecki karneval 140210 ura 1.jpg|mini|Međunarodna karnevalska povorka 2010. godine]] Uz bogatu tradiciju karnevalskh povorki i balova [[Austrija|austrijskoga]], [[Mađarska|mađarskoga]], [[Rusija|ruskoga]], [[Njemačka|njemačkoga]] plemstva, kao i plemstva iz ostatka Europe iz 19. stoljeća, kao i domaćih pokladnih običaja ([[zvončari]]), Riječki je karneval danas jedan od najvećih karnevalskih povorki u Europi i svijetu. Riječki karneval spoj je venecijanskog i austrijskog građanskog karnevala i elemenata folklora i mitologije starih Slavena. Od [[1982.]] godine, kada su Korzom organizirano prošetale tri maskirane grupe, do danas Riječki je karneval izrastao u manifestaciju s preko 15.000 sudionika, djece i odraslih, organiziranih u preko 200 karnevalskih grupa, koju godišnje vidi više od 100.000 gledatelja. === Povezani članci === {{div col|3}} * [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK Ivana pl. Zajca]] * [[Gradska knjižnica Rijeka]] * [[Riječki karneval|Međunarodni riječki karneval]] * [[Riječke ljetne noći]] * KUC "Kalvarija" * Kino "[[Teatro Fenice]]", Art kino "Croatia" * [[Hrvatski kulturni dom na Sušaku|HKD Sušak]] * [[Muzej grada Rijeke]] * [[Prirodoslovni muzej Rijeka]] * [[Sveučilišna knjižnica u Rijeci]] * [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja]] * [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti]] u Rijeci * [[Morčić]] – znamenitost * [[Rigojanči]], kolač * [[Bašćinski glasi]] – klapski festival * [[PEEK&POKE|Muzej Peek & Poke]] / [[Muzej djetinjstva]]<ref>http://www.novilist.hr/Scena/U-Rijeci-otvoren-prvi-hrvatski-Muzej-djetinjstva</ref><ref>https://topdestinacije.hr/rijecki-muzeji-pomorstvo-prirodoslovlje-umjetnost-peek-and-poke/</ref> * [[JGL Muzej farmacije]]<ref>https://www.fiuman.hr/osniva-se-jgl-muzej-farmacije-u-rijeci/</ref> {{div col end}} == Obrazovanje == [[Datoteka:kampus-university-rijeka.jpg|mini|Akademija primijenjenih umjetnosti]] [[Datoteka:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|mini|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]]] Na području Grada Rijeke radi 28 ustanova osnovnoškolskog obrazovanja, od kojih je Grad Rijeka osnivač njih 24, kao i 18 srednjih škola (14 stručnih i 4 gimnazije). Od 1973. godine Rijeka je sveučilišni grad. U sklopu Riječkog sveučilišta danas djeluju Akademija primijenjenih umjetnosti, Ekonomski, Filozofski, Građevinski, Medicinski, Pomorski, Pravni i Tehnički fakultet, te Visoka učiteljska škola, Sveučilišna knjižnica i Studentski centar. U sklopu Riječkog sveučilišta u Puli djeluju i Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Filozofski fakultet i Viša učiteljska škola. U [[Gospić]]u također djeluje Viša učiteljska škola, dok u Opatiji djeluje Fakultet za turistički i hotelski menadžment. U Rijeci postoje i studiji koji nisu u sastavu Sveučilišta, kao studij teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu iz Zagreba, studiji na Muzičkoj akademiji iz Zagreba i studiji na Akademiji dramske umjetnosti iz Zagreba. Postoji i [[Veleučilište u Rijeci]]. '''Osnovne škole/Scuole elementari''' [[Datoteka:OS Nikola Tesla Rijeka 0509.jpg|mini|Osnovna škola Nikola Tesla]]*OŠ "Pećine"; OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić"); OŠ Ivan Zajc; OŠ "Vežica"; OŠ "Trsat"; OŠ "Brajda"(nekadašnja "Josip Brusić"); OŠ "Eugena Kumičića" (nekadašnja "Veljko Vlahović"); OŠ/SE "Kozala/Cosala"; OŠ "Kantrida"; OŠ "Centar"; OŠ "Pehlin"; OŠ/SE "Turnić/Torreta; OŠ "Nikola Tesla"; OŠ "Vladimir Gortan"; OŠ "Škurinje" (nekadašnja "Rudolf Tomšič"); OŠ/SE "Podmurvice/Gelsi"; OŠ "Zamet" (nekadašnja ˝Ivan Čiković Beli˝); OŠ "Srdoči"; OŠ "Fran Franković"; OŠ/SEI "Dolac/Dolaz"; OŠ/SEI "San Nicolò" (nekadašnja "Mario Gennari"), OŠ "Škurinje II" (Nekadašnja "Škurinje"). '''Srednje škole''' {{div col|3}} * Ekonomska Škola Mije Mirkovića * Gimnazija Andrije Mohorovičića * [[Prva sušačka hrvatska gimnazija]] * Prva riječka hrvatska gimnazija * Salezijanska klasična gimnazija * Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo * Scuola media superiore italiana (SMSI) * Medicinska škola * Građevinska tehnička škola * Građevinska škola za industriju i obrt * Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju * Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola) * Elektroindustrijska i obrtnička škola * Prometna škola * Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja * Prirodoslovna i grafička škola * Škola za primijenjenu umjetnost * Trgovačka i tekstilna škola * Srednja glazbena škola "Ivan Matetić Ronjgov" {{div col end}} '''Fakulteti''' [[Datoteka:Medicinski fakultet Rijeka 0710 1.jpg|mini|[[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinski fakultet]]]] * Akademija primijenjenih umjetnosti * [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinski fakultet]] * Pomorski fakultet * Tehnički fakultet * Građevinski fakultet * Pravni fakultet * Filozofski fakultet * Ekonomski fakultet * Učiteljski fakultet * Teološki fakultet == Sport == Rijeka je bitna za hrvatsku sportsku povijest jer su jedne od prvih košarkaških utakmica na tlu teritorija današnje Republike Hrvatske odigrane u Rijeci. Prva službena utakmica odigrana je 25. prosinca 1938. godine. Igrali su ju tek utemeljeni košarkaški odjel SD Victorie protiv talijanske selekcije Rijeke; izgubila je 19:40. Članovi košarkaške sekcije bili su: Nikola Grego, Josip Banić, Mladen Bezjak, Vjeko Bezjak, [[Božo Grkinić]], Vlado Polić, Ersilio Sikich i Dušan Zvonaš. Trener: Božo Grkinić, tajnik Predrag Miculinić, a tehnički referent Nikola Grego. Na području nekadašnje općine Rijeka postoji 297.000 m² korisnih [[sport]]skih površina, no samo mali dio, 23.000 m² (7,6%) čine zatvoreni sportski objekti. Nakon formiranja prigradskih [[općina]], na području grada Rijeke preostalo je 187.000 m² sportskih prostora. Zbog povoljnoga položaja na području grada Rijeke je moguće obavljati brojne sportske aktivnosti tijekom čitave godine. U gradu postoji 38 vrsta sportskih djelatnosti. Lokalni nogometni klubovi su HNK Rijeka, koji se natječe u prvoj ligi i višestruki je osvajač Kupa Hrvatske i Kupa Jugoslavije, te NK Orijent, koji se natječe u trećoj ligi. Ostali nogometni klubovi su NK "Lokomotiva", NK "Lučki radnik" i NK "Kozala". U Rijeci djeluju i košarkaški klubovi "Kantrida" i "Kvarner", te rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine" i "Trsat". Rijeka je izuzetno jak kuglački centar, posebno u ženskom kuglanju. Ističu se uspjesi kuglačkog kluba "Rijeka" koji u svojim vitrinama ima sve trofeje koje se u kuglačkom sportu mogu osvojiti, a zadnjih godina svojim rezultatima se ističu članice Kuglačkog kluba "Mlaka". U muškom kuglanju, boje grada brani Muški kuglački klub "Rijeka". U Rijeci se nalazi i [[sport]]sko društvo "Primorje" u kojemu su plivački, vaterpolski i klub za sinkronizirano plivanje. U plivačkomu klubu "Primorje" trenirao je i [[Miloš Milošević (plivač)|Miloš Milošević]], višestruki osvajač medalja na svjetskim i europskim prvenstvima i europski rekorder u disciplini "delfin". U uvali Preluk, koja je po vjetru (tramontana) poznata i izvan [[Jedrenje na dasci#Lokacije za windsurfing|Hrvatske moguće je jedrenje na dasci]]. U blizini Rijeke nalaze se regatna polja na Žurkovu i u [[Mošćenička Draga|Mošćeničkoj Dragi]], na kojima se održavaju državne i međunarodne regate, od kojih je najpoznatija ''"[[Fiumanka]]"''. Također, u akvatoriju [[Cres]]a se već tradijski održavaju IMS svjetska i europska prvenstva u klasi krstaša. Na veslačkom polju u [[Omišalj|Omišlju]], pa i u [[Bakar (grad)|Bakru]], u prirodnim uvalama se održavaju međunarodne veslačke regate. [[Automotodrom Grobnik|Automotodrom na Grobniku]] sa svojim pratećim objektima prostor je gdje se održavaju treninzi domaćih i stranih auto-moto natjecanja, s perspektivom da postane pista za održavanje utrka u [[Formula 1|Formuli 1]]. Od 1961. do 1972. održavale su se utrke automobila, motocikala i motocikala s prikolicom pod nazivom [[Oslobođenje Rijeke]]. Prvo izdanje održano je u centru Rijeke, a ostala na kružnoj "stazi" oko Trsata.<ref name="formula1-dictionary.net">http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_povijest_1950-1975.html</ref> [[Datoteka:bazenikantridarijeka.jpg|minijatura|Bazeni na Kantridi]] [[Datoteka:Stadion-kantrida-rijeka.jpg|minijatura|Stadion na Kantridi]] [[Datoteka:Sportska dvorana na Trsatu, 24.6.2006. (1).jpg|minijatura|[[Dvorana Mladosti]] na Trsatu]] [[Datoteka:NK Orijent ulaz 150208.jpg|minijatura|Ulaz na Orijentovo nogometno igralište]] === Sportski klubovi === Rijeka je oduvijek bila [[sport]]ski grad, što su svojim uspjesima potvrđivali brojni riječki sportaši i sportski klubovi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/NajznacajnijiKluboviI |title=Grad Rijeka - Sport i rekreacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203161713/http://www.rijeka.hr/NajznacajnijiKluboviI |archive-date=3. veljače 2017. |access-date=2. veljače 2017.}}</ref> Iz Rijeke dolazi slavni hrvatski atletičar Luciano Sušanj. Rijeka je dala veliki obol i u rukometnim uspjesima Hrvatske. Naime, slavni riječki rukometaši su [[Mirza Džomba]], [[Valter Matošević]], [[Alvaro Načinović]], [[Renato Sulić]] i [[Mateo Hrvatin]]. Rijeka je Hrvatskoj dala i velike vaterpoliste - [[Samir Barać|Samira Baraća]], [[Igor Hinić|Igora Hinića]], [[Damir Burić|Damira Burića]], [[Nikola Franković|Nikolu Frankovića]], [[Damir Glavan|Damira Glavana]], [[Ivan Burburan|Ivana Burburana]] i [[Danijel Premuš|Danijela Premuša]]. Najpoznatiji riječki košarkaši su [[Davor Kus]], [[Marino Baždarić]], [[Goran Vrbanc]], [[Marijan Mance]], [[Jurica Štemberger]], itd. Vrijedi spomenuti i jednog od najboljih hrvatskih tenisača svih vremena - [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]].Tu je i [[Stipe Leko Ćipa]],ultramaratonac- rekorder u disciplini. 24h-(223&nbsp;km). Najbolja riječka sportašica je [[Snježana Pejčić]], koja je na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu]] u [[Streljaštvo|streljaštvu]] osvojila brončanu medalju u disciplini [[zračna puška]] na deset metara. Među riječkim sportašicama najtrofejnija je kuglačica [[Biserka Perman]], a treba istaknuti i brojne odbojkašice poput [[Ivana Miloš|Ivane Miloš]] i [[Magda Maras|Magde Maras]]. Što se tiče najpopularnijeg sporta - nogometa, Rijeka je Hrvatskoj oduvijek davala vrhunske nogometaše. U novije vrijeme to su [[Dario Knežević]], [[Igor Budan]], [[Daniel Šarić]], [[Mladen Mladenović]], [[Boško Balaban]], [[Mario Tokić]], [[Ahmad Sharbini|Ahmad]] i [[Anas Sharbini]] te mnogi drugi. U vrijeme bivše Jugoslavije isticali su se [[Damir Desnica]], [[Srećko Juričić]], [[Zvjezdan Radin]], [[Petar Radaković]], [[Marijan Jantoljak]], [[Marijan Brnčić]], [[Nenad Gračan]], [[Danko Matrljan]], itd. Riječanin [[Ulderico Sergo]] je na [[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|Olimpijskim igrama 1936.]] osvojio zlatnu medalju u boksu, u kategoriji do 54&nbsp;kg. ==== Popis sportskih klubova ==== Osvajači barem jednog europskog trofeja<!--ne regionalnog--> su: pikado klub [[Pikado klub Romano|Romano]], kuglački klub [[Kuglački klub Mlaka|Mlaka]], ''(abecednim redom po sportskim vrstama)'' '''Aikido:''' * Aikido klub Takemusu Giri<ref>http://www.takemusu-giri.com/</ref> '''Backgammon:''' * Backgammon klub Rijeka '''Biljar:''' * [[Biljarski klub Rijeka]] '''Boćanje:''' * boćarski klubovi "[[boćarski klub Vežica|Vežica]]", "[[boćarski klub Mario Gennari - JGL|Mario Gennari - JGL]]", "[[boćarski klub Benčić DSK|Benčić DSK]]", "[[boćarski klub Trsat|Trsat]]", "[[boćarski klub Srdoči|Srdoči]]", "[[boćarski klub Brajda|Brajda]]" '''Drone Racing:''' * [[FPV Racing Team FRI:CK]] '''Gimnastika:''' * [[Gimnastički klub "Rijeka"]] * [[ŽGK "Vita"]] '''Hrvanje:''' * hrvački klub "[[hrvački klub Rijeka-Belveder|Rijeka-Belveder]]" '''Judo:''' * [[Judo klub Rijeka]] '''Košarka:''' * [[KK Kvarner Novi Resort|košarkaški klub "Kvarner"]], "Kantrida" '''Kuglanje:''' * [[Kuglački klub "Rijeka"]] * [[Kuglački klub Mlaka Rijeka|Kuglački klub "Mlaka"]] * [[Muški kuglački klub Rijeka|Muški kuglački klub "Rijeka"]] '''Odbojka:'''<ref>[http://www.rijeka.hr/Odbojka Sportske udruge grada Rijeke: odbojka], pristupljeno 25. veljače 2016. godine</ref> * Ženski odbojkaški klub "Drenova" * Muški odbojkaški klub "Gornja Vežica" * Ženski odbojkaški klub "Gornja Vežica" * Odbojkaški klub "Kozala" * Odbojkaški klub "Kvarner" * Odbojkaški klub "Mlaka" * Hrvatski akademski odbojkaški klub "Rijeka" * Muški odbojkaški klub "Rijeka" * Ženski odbojkaški klub "Sušak" * Ženski akademski odbojkaški klub "Škurinje" * Odbojkaški klub "Turnić" * Klub odbojke na pijesku "Rijeka" ;Padobranstvo *[[Krila Kvarnera]] '''Nogomet:''' {{Glavni|Nogomet u Rijeci}} * [[HNK Rijeka]] ([[1. HNL|prvoligaški klub]]) * [[NK Orijent Rijeka|NK Orijent]] ([[2. HNL|drugoligaški klub]], sudjelovao i u 1. nogometnoj ligi) * [[NK Lokomotiva Rijeka|NK Lokomotiva]] (lokalni niželigaš) * [[NK Lučki Radnik Rijeka|NK Lučki radnik]] (lokalni niželigaš) * [[NK Rikard Benčić Rijeka|NK Rikard Benčić]] (lokalni niželigaš) * [[NK Zamet Rijeka|NK Zamet]] (lokalni niželigaš) * NK Kozala (lokalni niželigaš) * NK Grbci 2000 (lokalni niželigaš) * NK Dedal (lokalni niželigaš) * NK Stari grad Rijeka (lokalni niželigaš) '''Ragbi:''' * [[ragbi klub Rijeka]] '''Rukomet:''' * rukometni klubovi "[[RK Zamet|Zamet]]", "Kozala", "Pećine", "Trsat" '''Streljaštvo:''' * streljački klubovi "Papirničar", "Lokomotiva", "Elektroprimorje", "Policajac", "Protect", Građanski streljački klub "Rijeka", "Rječina", "3. maj", "Viktor Lenac", "Zamet" '''sportsko ribolovna društva:''' * ŠRD Kantrida * ŠRD Luben<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.srd-luben.hr/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140103180910/http://srd-luben.hr/ |archive-date=3. siječnja 2014. |access-date=23. listopada 2013.}}</ref> * ŠRD Viktor Lenac '''Vaterpolo:''' * vaterpolski klubovi "[[vaterpolski klub Primorje|Primorje]]", "[[vaterpolski klub Burin|Burin]]" '''Veslanje:''' * veslački klub [[Veslački klub Jadran Rijeka|"Jadran"]] === Sportska natjecanja, festivali i sl. === * auto i moto sportovi ** [[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|Velika nagrada Jadrana]] ** [[Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom u Hrvatskoj|Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom]] ** [[Croatia Rally (Rijeka)]] ** [[Kvarnerski rally]]<ref>https://www.ewrc-results.com/events/3734-kvarnerski-rally/</ref> **[[Riječki ženski rally]] ** [[Maškarani auto-rally Pariz - Bakar]] (od 1990.)<ref>https://www.rijecki-karneval.hr/maskarani_autorally_pariz_bakar</ref> ** [[Rally maškaranih oktanaca]] (od 2010.) **motociklističke utrke: IG Formel Classic (IGFC), International Classic Grand Prix (ICGP), International Grand Prix (IGP), [[Alpe Adria International Motorcycle Championship]], [[Rijeka Rally Ronde]]<ref>https://www.ewrc-results.com/events/1673-rijeka-rally-ronde-rally-in-circuit/</ref> * zimski sportovi ** [[Carnival Snowboard Session]] - međunarodno gradsko snowboard natjecanje koje se od 2008. godine održava u centru Rijeke<ref>https://www.carnivalsnowboardsession.com/#o-natjecanju</ref> ** [[Jadranski slalom|Adriatic Slalom (Jadranski slalom)]] na Platku od 1933.<ref>https://www.skijanje.hr/skijanje/povijest/clanak/povijest-jadranskog-slaloma?id=15517</ref><ref>http://sport-pgz.hr/nakon-18-godina-odran-jadranski-slalom-na-platku/</ref> * sportovi s reketom ** [[Rijeka Open (tenis)]] (2007.-'11.) - dio ATP Challenger Toura ** [[ICO Crossminton Croatian Open]] * borilački sportovi ** [[Croatia Open (karate)]] (od 2001.) ** [[Svjetski kickboxing kup u Hrvatskoj|Svjetski kickboxing kup]] (1988.) ** održan je prvi turnir Svjetske judo serije u Hrvatskoj - [[Svjetska judo serija u Hrvatskoj|Grand Prix Rijeka]] * timski sportovi ** nogometni turnir za igrače do 19 godina "[[Kvarnerska rivijera]]", ''treći najstariji omladinski turnir u Europi'',<ref name="formula1-dictionary.net"/> najstariji nogometni turnir u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nk-rijeka.hr/skola-nogometa-hnk-rijeka/turniri/kvarnerska-rivijera/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200307213607/http://nk-rijeka.hr/skola-nogometa-hnk-rijeka/turniri/kvarnerska-rivijera/ |archive-date=7. ožujka 2020. |access-date=4. ožujka 2020.}}</ref> * sportovi na vodi **održavaju se brojne jedriličarske regate s dugom tradicijom: Fiumanka (2000.), Primorska regata (Rijeka–Cres; 1982.), Regata Sv. Vid (2004.), Riječka regata RU jedrilica (1995.) * šahovski turniri: ''Open Liburnija - Šahovski memorijal prof. Egidia Parisa'' od 1980., ''Kup Mediterana'' od 1999., ''Otvoreni šahovski turnir Mediteran'' od 2009. te ženski šahovski turnir ''Cvijet Mediterana'' od 2001. *[[Homo si teć]] - festival sporta i rekreacije; održava se bez prekida od 1998. godine i najveći je ulični sportski događaj u Hrvatskoj;<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.rijeka.run/program/o-festivalu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012134707/https://www.rijeka.run/program/o-festivalu |archive-date=12. listopada 2018. |access-date=11. listopada 2018.}}</ref> najmasovnija ulična utrka u Hrvatskoj; prvo izdanje inicirao Orlando Rivetti;<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/HOMO-SI-TEC-Na-Korzu-zapocela-prodaja-narukvica-i-majica |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=11. listopada 2018. |archive-date=12. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012014543/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/HOMO-SI-TEC-Na-Korzu-zapocela-prodaja-narukvica-i-majica |url-status=dead }}</ref> 22. izdanje održalo se pod geslom "Rijeka trkača"<ref>http://www.fiuman.hr/sve-je-spremno-za-22-homo-si-tec/</ref> **Riječki polumaraton - prvo izdanje 2002., održava se u sklopu "Homo si teć" * [[Festival sporta za osobe s invaliditetom]]<ref>Ana Vuković: [http://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/7197/iris-na-festivalu-sporta-za-osobe-s-invaliditetom-predstavljena-atletika Iris: Na Festivalu sporta za osobe s invaliditetom predstavljena atletika], in portal - news portal za osobe s invaliditetom, 24. siječnja 2015. Pristupljeno 23. svibnja 2016.</ref> *[[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj|Svjetski padobranski kup]], od 1998. organizira padobranski klub „Krila Kvarnera“ na Grobničkom polju<ref>https://www.kigo.hr/svjetski-padobranski-kup-u-skokovims-na-cilj-dolazi-na-grobnik/</ref> == Konzulati == [[Datoteka:Palaca Jadran ulaz 1 2008.jpg|mini|Talijanski konzulat nalazi se u [[Palača Jadran|Palači Jadran]]]] * {{ZD+X/A|AUT}} * {{ZD+X/Č|ČEŠ}} * {{ZD+X/Č|ČIL}} * {{ZD+X/D|DAN}} * {{ZD+X/F|FIN}} * {{ZD+X/I|ITA}} * {{ZD+X/M|MAĐ}} * {{ZD+X/N|NOR}} * {{ZD+X/N|NJE}} * {{ZD+X/R|RUM}} * {{ZD+X/S|SRB}} * {{ZD+X/Š|ŠVE}} * {{ZD+X/T|TUR}} == Gradovi prijatelji == [[Datoteka:Lanterna Kawasaki Rijeka 040408.jpg|mini|Lanterna, poklon grada Kawasakija Rijeci]] * {{ZD|A|AUT}} [[Linz]] ([[Austrija]]), od [[1966.]]/[[1968.]] * {{ZD|E|EGI}} [[Aleksandrija]] ([[Egipat]]), od [[1971.]] * {{ZD|N|NJE}} [[Rostock]] ([[Njemačka]]), od [[1974.]]/[[2002.]] * {{ZD|J|JAP}} [[Kawasaki]] ([[Japan]]), od [[1980.]]/[[1999.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Faenza]] ([[Italija]]), od [[1983.]] * {{ZD|P|POLJ}} [[Gdinja]] ([[Poljska]]), od [[1984.]] * {{ZD|U|UKR}} [[Jalta]] ([[Ukrajina]]), od [[1987.]] * {{ZD|N|NJE}} [[Neuss]] ([[Njemačka]]), od [[1991.]] * {{ZD|M|MAĐ}} [[Csepel]]-[[Budimpešta]], ([[Mađarska]]), od [[1997.]] * {{ZD|K|KIN}} [[Qingdao]] ([[Kina]]), od [[1999.]], konačni sporazum o bratimljenju 22. kolovoza 2010. * {{ZD|S|SLO}} [[Ljubljana]] ([[Slovenija]]), od [[2000.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Este]] ([[Italija]]), od [[2004.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Genova]] ([[Italija]]), od [[2004.]], konačni sporazum o bratimljenju 8. veljače 2005.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285A2863285A28582858285D2863287A28712863286328632863286328582863Z |title=Novi list |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010242/http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285A2863285A28582858285D2863287A28712863286328632863286328582863Z |archive-date=27. rujna 2007. |access-date=16. listopada 2006.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=1129&sec=1039 |title=Službene stranice grada Rijeke, gradovi prijatelji |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101933/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=1129&sec=1039 |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> * {{ZD|K|KIN}} [[Dalian]] ([[Kina]]), od [[2006.]] * {{ZD|M|MAK}} [[Bitola]] ([[Sjeverna Makedonija]]), od [[2009.]], sporazum o prijateljskoj suradnji, potpisan je 4. studenoga 2011. * {{ZD|C|CG}} [[Cetinje]] ([[Crna Gora]]), od [[2010.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Rim]] ([[Italija]]), od [[2010.]] * {{ZD|K|KIN}} [[Ningbo]] ([[Kina]]), od [[2011.]]<ref>[http://www.rijeka.hr/GradoviPrijateljiRijeke rijeka.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121002180947/http://www.rijeka.hr/GradoviPrijateljiRijeke |date=2. listopada 2012. }}, Međunarodna suradnja Grada Rijeke s drugim gradovima, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref> [[File:Rijeka20200305 HNK-I.P.Zajc CargoContainersTrain noon iPhoneMOVtoOGG.ogg|thumb|Video kargo transporta kroz centar uz zgradu HNK Ivana pl. Zajca]] == Povezani članci == * [[Riječke novine]] * [[Riječka nadbiskupija]] * [[Modruško-riječka županija]] * [[Sportska dvorana Zamet]] * [[Plaža Kostanj]] * [[Atletska dvorana Kantrida]] * [[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije|Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije]] * [[Arhitektura secesije u Rijeci]] == Izvori == {{Grad Rijeka}} {{izvori|30em}} == Literatura == * Alessandro Damiani, "Jezik i Kultura u Rijeci" - Književna Rijeka, Br.4 2008. godina (Prijevod: Margherita Gilić) * Ervin Dubrović, ur.: ''Riječka luka - povijest, izgradnja, promet'', Rijeka, 2001. ({{ISBN|953-6587-12-2}}) * Vanda Ekl: ''Živa baština: studije i eseji'', Rijeka, 1994. ({{ISBN|953-6066-01-7}}) * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning'', Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. ({{ISBN|953-6501-17-1}}) * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura secesije u Rijeci: arhitektura i urbanizam početka 20. stoljeća = Architecture and town planning at the beginning of the 20th century : 1900. – 1925.'', Moderna galerija, Rijeka, 1997. – 1998. ({{ISBN|953-6501-05-8}}) * [[Danilo Klen]], ur.: ''Povijest Rijeke'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. ({{ISBN|86-7071-045-5}}) * Giovanni Kobler: ''Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume'', Rijeka, 1978. * Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}}) * Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982. * Jasna Rotim Malvić, et al.: ''Moderna arhitektura Rijeke: arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. – 1945. = L’Architettura e urbanistica a Fiume nel periodo fra le due guerre 1918-1945'', Moderna galerija, Rijeka, 1996. ({{ISBN|953-6501-00-7}}) == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = Rijeka |commonshr = Rijeka |commonscat = Rijeka |commonscathr = Rijeka |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = Domovinski rat/Sadržaj/Hrvatske postrojbe/Primorsko-goranska županija |wikicitat = }} * [http://www.rijeka.hr/ Službene stranice gradske uprave] * [http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=5854 '''Statut Grada Rijeke'''] * [http://www.mojarijeka.hr/ Riječki multimedijalni portal ] <!-- /također službene stranice Grada/--> * [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij175.nsf/AllWebDocs/Rijeckiljetopis Riječki ljetopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518073212/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij175.nsf/AllWebDocs/Rijeckiljetopis |date=18. svibnja 2013. }} u "Vijencu" Matice hrvatske {{GiO PGŽ}} [[Kategorija:Gradovi u Primorsko-goranskoj županiji]] [[Kategorija:Rijeka|*]] swjw16eipwy7o76yw72mdko3m5nsx75 6432706 6432592 2022-07-25T22:07:17Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/95.168.107.15|95.168.107.15]] ([[User talk:95.168.107.15|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj 2014.}} {{dz}} {{Radovi24}} {{Grad | ime = Rijeka | zastava = Flag of Rijeka.svg | članak o zastavi = [[Zastava grada Rijeke]] | grb = Rijeka COA.svg | članak o grbu = [[Grb grada Rijeke]] | slika_panorama = Rijeka grad hrvatska.png | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|PGŽ}} | površina = 44 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = | visina_izvor = | visina_max = 499 | visina_min = 0 | broj stanovnika = 108.622 | stanovništvo_godina = 2021. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = 4237 | stanovništvo_šire =~ 210.000<ref>{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/urb_lpop1/default/table?lang=en |access-date=2021-08-30 |title=Eurostat – Functional Urban Areas |website=europa.eu}}</ref> | stanovništvo_šire_naziv = Rijeka i okolica | gradonačelnik = Marko Filipović ([[SDP]]) | broj članova poglavarstva = | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | samoupravne jedinice = [[Mjesni odbor]]i | broj samoupravnih jedinica = 34 | dan grada = 15. lipnja<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=946 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131218102905/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=946 |archive-date=18. prosinca 2013. |access-date=5. lipnja 2009.}}</ref> | zaštitnik = [[Sv. Vid]] (na [[Trsat]]u [[Sv. Juraj]]) | poštanski broj = 51000 | pozivni broj = (0)51 | autooznaka = RI | web_stranica = [http://www.rijeka.hr/ www.rijeka.hr] | z. širina = 45.33 | z. dužina = 14.44 | bilješke = }} '''Rijeka''' ([[talijanski]] i [[mađarski]] ''Fiume'',<ref>{{Citiranje weba |title=Homepage |url=https://www.rijeka.hr/it/ |access-date=2021-12-05 |website=Città di Fiume |language=it-IT}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-09-03 |title=Četiri mjeseca nakon završetka EPK, dogovoren nastavak njegova promocija - 2022. postavit će se dvojezične ploče Rijeka – Fiume |url=https://torpedo.media/cetiri-mjeseca-nakon-zavrsetka-epk-dogovoren-nastavak-njegova-promocija-2022-postavit-ce-se-dvojezicne-ploce-rijeka-fiume/ |access-date=2021-12-05 |website=Torpedo.media |language=en-US}}</ref> autohtono [[čakavski]]: ''Rekà'',<ref>{{Citiranje weba |last=Patrioti |title=Rika ili Reka - Čakavski rječnik kvarnerskog kraja |url=http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vijesti/obavijesti/82-rika-ili-reka-cakavski-rjecnik-kvarnerskog-kraja |access-date=2021-12-05 |website=Lokalpatrioti Rijeka - Mjesto za sve ljubitelje grada Rijeke |language=hr-hr}}</ref>'' stari [[njemački]]: Sankt Veit am Flaum, [[slovenski]]: Reka''), najveća je hrvatska [[luka]], treći po veličini grad u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] te administrativno središte [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. Rijeku je mađarska vlada još u 18. i 19. stoljeću zbog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]] razvila u jednu od najvećih europskih [[luka]] i moćno industrijsko središte. Najveću naseljenost grad je imao za popisa 1991. godine, a na svakom sljedećem imao je oko dvadeset tisuća stanovnika manje pa je u trideset godina spao sa 165 904 na sadašnjih 108 622 stanovnika. == Zemljopisni položaj == [[Datoteka:Rijekaveprinacday.jpg|mini|lijevo|Rijeka i [[Opatija]] u Riječkom zaljevu i [[Gorski kotar]] u pozadini]] Rijeka se nalazi na zapadu [[Hrvatska|Hrvatske]], na sjevernoj obali [[Riječki zaljev|Riječkog zaljeva]] (14° 26' istočne zemljopisne dužine 45° 21' sjeverne zemljopisne širine), kao dijela većeg [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]], koje se kao veliki zaljev [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] uz [[Tršćanski zaljev]] najdublje uvuklo u [[Europa|europsko]] kopno. [[Riječki zaljev]], koji je preko [[Vela vrata, tjesnac u Kvarnerskom zaljevu između istarskog kopna i istarskog otoka Cresa|''Velih'' vrata]] (između [[Istra|istrarskog kopna]] i otoka [[Cres]]a), ''[[Srednja vrata|Srednjih]]'' (između [[Cres]]a i otoka [[Krk (otok)|Krk]]a) i ''[[Mala vrata|Malih vrata]]'' (između Krka i kopna) spojen s južnim dijelom Kvarnerskog zaljeva, dovoljno je dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najvećih brodova, što je Rijeci omogućilo da postane važna morska [[luka]]. Grad Rijeka leži na ušću rijeke [[Rječina|Rječine]] u kvarnerskoj mikroregiji [[Kvarnersko primorje]] na razmeđi 2 povijesnih regija koje razdvaja Rječina pa sa Sušakom počinje [[Hrvatsko primorje]], a zapadno od Rječine počinje [[Julijska krajina]], povijesno područje od Soče na zapadu do Rječine na istoku. U Rijeci započinju dva važna kopnena [[promet]]na pravca. Prvi iskorištava činjenicu da se Rijeka nalazi u području u kojem su [[Dinaridi]] najuži (pedesetak kilometara), što omogućuje lakše povezivanje obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i [[Panonska nizina|panonske]] unutrašnjosti, dok je drugim Rijeka preko [[Postojna|Postojnskih]] vrata povezana s [[Alpe|istočnoalpskim]] prostorom. == Klima == [[Datoteka:Sablicevorijeka.jpg|mini|lijevo|Plaža Sablićevo]] [[Datoteka:Platakskiresortrijeka.jpg|mini|desno|Skijalište Platak, sjeverno od Rijeke]] Prema Kepenovoj klasifikaciji klima, Rijeka ima umjereno toplu vlažnu klimu (tip Cf). Prosječna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8&nbsp;°C, srednje [[siječanj]]ska temperatura je 5,6&nbsp;°C, dok srednja temperatura u srpnju iznosi 23,3&nbsp;°C. Godišnje u 86 dana ukupno padne 1529&nbsp;mm padalina. Na količinu padalina i njihovu godišnju raspodjelu izravno utječu jesenje i proljetne ciklone nastale u [[Genovski zaljev|novskom zaljevu]]. Tijekom zime u Rijeci vrlo rijetko padne snijeg, no zadnji veći pao je [[2010.]] Uz [[senj]]sku, na [[Jadransko more|Jadranu]] je poznata i riječka [[bura]], hladan i suh [[vjetar]] sjeveroistočnog smjera, čija brzina na mahove dostiže i [[tropska oluja|orkan]]ske vrijednosti (160&nbsp;km/h), a najčešće nastaje u hladnijem dijelu godine prelijevanjem hladnog zraka iz [[Panonska nizina|Panonske nizine]] preko [[Dinaridi|Dinarida]]. == Himna, zastava i grb == {{Glavni|Riječki grb}} {| class="wikitable" |- ! Zastava ! Objašnjenje |- |align="center"|[[Datoteka:Flag_of_Rijeka.svg|120px]] |Trenutna službena zastava Grada Rijeke plava je sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana na Gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je u travnju 2005. godine zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola. |- |align="center"|[[Datoteka:Flag of the Free State of Fiume.svg|120px]] |''[[Riječka zastava|Povijesna zastava]] grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava'', nastala je 1848. g. kao odgovor Riječana na okupaciju Rijeke od strane Jelačićevih pandura. U koristi je bila (s prekidom za D'Annunzijeve okupacije) do 1947. Od 1998. grad Rijeka proba u nekoliko navrata vratiti zastavu u službenu uporabu, ali Ministarstvo uprave odbija odobriti postupak, navodeći kao razlog da je zastava iredentistička.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-06-01 |title=Trobojnica postala svečana zastava Grada Rijeke |url=https://www.rijeka.hr/trobojnica-postala-svecana-zastava-grada-rijeke/ |access-date=2021-09-29 |website=Grad Rijeka |language=hr}}</ref> Kako bi riješio sukob s Ministarstvom, gradsko je vijeće donijelo odluku o uvođenju svečane zastave,. |} ==== Povijesni grb grada Rijeke ==== Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|car Svetog Rimskog carstva Leopold I.]] 6. lipnja [[1659.]] U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je inačica grba bez krune i natpisa "INDEFICIENTER" jer su oni odbijeni mišljenjem Ministarstva uprave iz 1998. == Povijest == {{glavni|Povijest Rijeke}} === Antika === Iako se u širem području grada mogu pronaći tragovi naselja iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a, najranijim naseljima na današnjem području grada smatra se gradina''Tarsatica'' na Trsatskom brdu koja se pripisuje ilirsko-keltskom plemenu [[Japodi]]ma. Stari Grci su kvarnerske otoke nazivali Elektrides (Jantarski otoci), a poznat je pretpovijesni jantarski put (kojim se trgovalo jantarom od Baltika do sjevernog Jadrana), a japodska kultura bogata je figuralnim artefaktima od jantara, za pretpostaviti je da je Tarsatica, japodsko naselje najbliže moru, bila glavni punkt za prenošenje jantara na liburnsku obalu i otoke Kvarnera. Priča da je postojalo [[Liburni|liburnsko]] naselje ''Tarsata'', u prirodnoj luci na obali nema nikakvih dokaza. Liburnija 129. g. stare ere dolazi pod vlast Rimljana koji na cesti koja vodi od Trsta (Tergeste) preko [[Kras (regija)|Krasa]] prema Crikvenici (Ad Turres) i Senju (Senia) gradi castrum (vojnu utvrdu) [[Tarsatica]] na desnoj obalu ušća rijeke [[Rječina|Rječine]] u [[Kvarnerski zaljev]],([[Sinus Flanaticus, rimaki naziv za Kvarnerski zaljev nazvan po gradu Flanona (hrv. Plomin, tal. Fianona).|Sinus Flanaticus]]) na mjesto na kojem se nalazi današnji Stari grad. U doba cara [[August|Augusta]] Tarsatica se razvija u veče planski izgrađeno naselje. Iz tog razdoblja datiraju brojni arheološki nalazi - temelji rimskih bedema, zidovi zgrada i castruma, podzidana obala, ostaci [[rimske terme|termi]] (hipocaust i mozaici) i kasnoantičkih rimskih vrata. {{Glavni|Tarsatica}} === Srednji vijek === [[Datoteka:Rijeka043 kopie.jpg|mini|lijevo|Rijeka 1689. godine]] [[Datoteka:Trsatska gradina.jpg|mini|lijevo|Trsatska gradina]] Poslije pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]], u 5. stoljeću, grad je bio pod vlašću država [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]], [[Langobardi|Langobarda]] i [[Franci|Franaka]]. U turbulentnom ranom srednjem vijeku o ovom području gotovo da nema podataka. Prema G. Kobleru, [[Karlo Veliki]] 800. godine dao je razrušiti i spaliti ranosrednjovjekovnu Tarsatku (potvrdili i arheološki nalazi){{Nedostaje izvor}} kao odmazdu zbog mučkog ubojstva vojvode Erika od Strassburga 799.: ''Juxta Tarsacticam Liburniǽ civitatem insidiis oppidanorum oppresus est''.<ref name="Kobler">{{Citiranje knjige|last=Kobler|first=Giovanni|url=https://books.google.com/books?id=vNREAAAAYAAJ&newbks=0&printsec=frontcover&hl=en|title=Memorie per la storia della liburnica città di Fiume|date=1896|publisher=|volume=1|page=38.|language=it}}</ref>{{Pojasniti|značenje?}} Tada prestaje kontinuitet življenja na toj lokaciji{{Nedostaje izvor}} što potvrđuje i preseljenje tog toponima na brdo Trsat (Tarsatica → Tarsatto → Trasat → Trsat). Kada su novi stanovnici ponovno naselili područje antičke i ranosrednjovjekovne Tarsatike nije poznato, a današnja se Rijeka spominje prvi put '''1139.''' pod imenom ''Flumen'' kada je pulski biskup dao taj feud u podnajam devinskim feudalcima.<ref>Kobler Giovanni, ''Ibid.'' vol. I. str. 43.</ref> Kada su [[sveti Vid|sv. Vid i Modesto]] postali zaštitnici grada nije poznato, a tek u XIV. st. se Rijeka spominje pod imenom - ''Terra Fluminis Sancti Viti'' ili na njemačkom ''Sankt Veit am Pflaumb'' ili ''St. Veit am Flusse'', a ranije Veneti Rijeku zovu ''Flumen'', a Slaveni (Hrvati i Slovenci) vjerojatno Reka ili Rekà bez spominjanja sveca. Isto tako u VII. st. spominje se mjesto Phanas non longe a civitate Tarsatico, koji neki smještaju na ušće Rječine s obzirom na to da se u ta nesigurna vremena stanovništvo preselilo na sigurniji Trsat (Tarsatico) dok drugi ga smještaju na samostan u [[Opatija|Opatiji]].. U prvoj polovice [[13. stoljeće|14. stoljeća]] se u povijesnim izvorima spominju dva naselja: [[Trsat|Tersatto]], na uzvišenju iznad lijeve obale [[Rječina|Rječine]] (''Flumen Tarsia''), na mjestu [[Japodi|japodske]] gradine, i Rijeka, na obali na mjestu rimske [[Tarsatica|Tarsatike]]. Srednjovjekovna Rijeka je utvrđeni feudalni grad, uskih kala koje prate raster rimskog grada pa je tako Cale dei canapini (Kala užara) slijedi rimski decumanus, okružen zidinama s nekoliko kula i kanalom (o čermu svjedoči i toponim Contrada del fosso – Kontrada Rov), koji je podijeljen na dva dijela. U gornjem dijelu se nalazio srednjovjekovni [[kaštel]] i stari hram San Vito s portikom, dok je donji dio bio gospodarsko i trgovačko naselje i [[Crkva sv. Jeronima u Rijeci|augustinski samostan]] kod zapadne porte i [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci|Duomo]] kod najvažnije porte (ulaz u luku na ušću Rječine - današnji [[Mrtvi kanal]]), a gdje je bio ulaz u grad s južne, morske strane u 15. st. podignut [[Gradski toranj u Rijeci|gradski toranj]] (Pod urom – ''Torre civica'') restauriran u 18. stoljeću.<ref>Kobler G. ''Ibidem'' vol. II. str. 38-40.</ref> Od 12. stoljeća Rijeka je posjed Devinaca koje u 15. st. nasljeđuju feudalci od Walesa ili Walsee (Trsat je bio u posjedu krčkih feudalaca [[Frankapani|Frankapana]]). Od [[1466.]] godine Rijeka je u posjedu [[Habsburška dinastija|Habsburgovaca]], kao dio Kranjske (današnje centralne Slovenije). Kroz čitav srednji vijek sve do 1606. g. pod crkvenom je jurisdikcijom [[Akvilejska patrijaršija|patrijarha u Aquileji]]. Znatan ekon. procvat grada počeo je u 15. st., a zasnivao se na trgovini željezom (dopremanim iz kranjskih fužina), uljem (iz Italjje i Dalmacije) te drvom, stokom i kožom (iz Hrvatske). === Novi vijek === [[Datoteka:Rijeka-korzo-night-croatia0.jpg|desno|mini|Korzo s [[barok]]nim [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskim tornjem]] iz 1876. godine]] [[Datoteka:RijekaRiver0.jpg|desno|mini|Rijeka [[Rječina]] prolazi središtem grada (na slici [[Sušak|Sušački]] kej)]] U 16. stoljeću u gradu djeluje glagoljska tiskarnica. Zbog razvijene trgovine [[željezo]]m, [[ulje]]m, [[drvo]]m, [[vuna|vunom]], [[stoka|stokom]] i [[koža|kožom]], Rijeka doživljava trgovinski procvat. Dolaskom [[jezuiti|isusovaca]] u Rijeku unaprijedio se kulturni i prosvjetni život grada. Godine [[1627.]] osnovana je Isusovačka gimnazija, što se smatra začetkom rada [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]. U 17. stoljeću zbog čestih [[Osmanlije|turskih]] provala i dugotrajnih sukoba [[uskoci|uskoka]] s [[Mletačka republika|Mlečanima]] prestaje zlatno doba riječke trgovine. Nakon [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] prestaju turske provale i počinje novo jačanje Rijeke kao važnog trgovačkog središta, pa je [[1719.]] austrijski car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] proglasio Rijeku slobodnom lukom. Ojačala [[Ugarska]] uskoro počinje iskazivati pretenzije prema Rijeci kao svom izlazu na more. U 18. stoljeću ispod [[Trsat]]a javlja se novo naselje - današnji [[Sušak]]. Godine 1768. utemeljena je riječka pravoslavna zajednica. Iz Sarajeva, tada velikog grada od 60.000 stanovnika, došle su 82 trgovačke obitelji. Rijeka je tad imala 5 956 stanovnika, a Zagreb 2 815 stanovnika. 23. listopada 1775. dvanaest pravoslavnih trgovaca zatražili su dopuštenje za podizanje hrama. Po projektu Ignazija Henckea 1788. je započeta crkva svetog Nikole, 1790. godine.<ref name="Sušačka_revija">[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=61&C=25 Klub Sušačana] [[Igor Žic]]: ''Dva Spiridona Gopčevića, dvije tragične sudbine'', [[Sušačka revija]], broj 61 (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)</ref> Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Rijeka je neko vrijeme bila pod francuskom upravom u sklopu [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]]. Od Francuza je oslobođena 1813. godine. === 19. stoljeće === [[Datoteka:Fiume 1900.jpg|lijevo|mini|desno|Rijeka oko 1900. godine.]] Grad je 1848. godine imenovanjem bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] za guvernera Rijeke izravno pripojen [[Hrvatska|Banskoj Hrvatskoj]] kao nagrada za suzbijanje protuhabsburških pobuna u srednjoj Europi. Carska odluka nije primljena pozitivno sa strane tadašnje gradske elite, te je hrvatsko-mađarska borba za Rijeku unutar Monarhije završena 1868. kada je dodatkom na [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], tzv. ''Riječkom krpicom'', Rijeka kao ''corpus separatum'', tj. izdvojeno tijelo, došla pod izravnu upravu mađarske vlade. Rijeka je 1870. godine u potpunosti pripojena Mađarskoj. [[Mađarska]] ubrzano razvija Rijeku u svoj najveći pomorsko-lučki centar, te se razvija određeno suparništvo između dvije najveće luke u [[Austro-Ugarska|Monarhiji]], Rijeke pod mađarskom i [[Trst]]a koji je bio pod austrijskom upravom. Osim luke, 19. stoljeće doba je velike gradnje u gradu: izgrađena je Tvornica papira - Hartera (1821.), osnovana je Narodna čitaonica (1850.), u rad je puštena prva plinara (1852.), na [[Mlaka|Mlaci]] je utemeljena rafinerija nafte (1882.), a iste godine Rijeka dobiva modernu kanalizaciju. Razvitak luke, širenje međunarodne trgovine i spajanje grada željezničkom prugom s [[Pivka|Pivkom]] i [[Karlovac|Karlovcem]] (1873.) doprinio je brzom porastu broja stanovnika s 21.000 (1880.) na 50.000 (1910.). Godine 1885. izgrađena je nova zgrada riječkog općinskog kazališta, koje danas nosi ime [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca]]. Godine 1891. izgrađena je zgrada željezničkog kolodvora koju je projektirao glavni inženjer Ugarskih državnih željeznica [[Ferenz Pfaff]]. Godine 1896. dovršena je izgradnja gradskog vodovoda i nove Guvernerove palače koju je projektirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Od 1899. Rijekom vozi [[Tramvajski promet u Rijeci|električni tramvaj]]. <center><gallery perrow="6"> Datoteka:HZ Rijeka 2 0308.jpg|[[Željeznica|Željeznički kolodvor]] u Rijeci iz [[1891.]] godine Datoteka:FiumaraMrtviKanal.jpg|[[Mrtvi kanal]] i pogled prema Sušaku Datoteka:JadranskiTrgRijeka2.png|Jadranski trg i [[Palača Jadran|Palača Adria]] Datoteka:Korzorijekaday2.jpg|Riječki Korzo Datoteka:Hartera.jpg|[[Tvornica papira Rijeka|Tvornica papira]] oko [[1900.]] godine Datoteka:Adria-Palast.jpg|Palača Jadran oko [[1900.]] godine Datoteka:Fiume.png|Riječka luka oko [[1900.]] godine Datoteka:Nautische Akademie Fiume.jpg|Pomorska akademija u Rijeci oko [[1900.]] godine Datoteka:Mesopust Rijeka 0208.jpg|Karneval u Rijeci oko [[1900.]] godine Datoteka:Whitehead Fiume.jpg|Brodogradilište Whitehead i Tvornica Torpedo [[1910.]] godine Datoteka:Rijeka tram old (3).jpg|[[Tramvaj u Rijeci]] Datoteka:Rijeka Fiume.jpg|Luka Rijeka pogled na Palaču Jadran oko [[1900.]] godine </gallery></center> [[Datoteka:Reggenza Italiana del Carnaro.jpg|150px|mini|desno|Zastava [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]]]] === 20. stoljeće === [[Datoteka:Fiume (Rijeka).jpg|mini|Razglednica grada Rijeke (Fiume) iz 1917.]] Od [[1904.]] do [[1906.]] u Rijeci je radio [[Fiorello La Guardia]] kao [[konzul]]arni agent [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], gdje je pregledao oko 90,000 emigranata ([[Slaveni|Slavena]], [[Mađari|Mađara]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Židovi|Židova]] i [[Talijani|Talijana]]) koji su iz riječke [[luka|luke]] kretali za [[SAD|Sjedinjene Države]].<ref>Irvin Lukežić. "Fiorello La Guardia" (hrvatski). Sušačka revija br. 58/59.</ref> Kasnije je postao vrlo uspješni gradonačelnik [[New York City, New York|New Yorka]] od 1934. do 1945. godine. Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u listopadu 1918. Rijeku okupira vojska [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i hrvatski Sabor unilateralno anektira grad. To je dovelo do strašnih narodnih pobuna i stanovnici grada organiziraju plebiscit kojim mole saveznike da oslobode Rijeku od okupacije te ju pripoje Italiji. Već mjesec dana kasnije u Rijeku stižu pod međunarodnim mandatom vojska [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], F[[Francuska|rancuske]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], koje su u gradu morale ostati do utvrđivanja statusa grada tijekom 1919. na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariškoj mirovnoj konferenciji]]. {{Glavni|Krvavi Božić}} Talijanska je strana svoju želju za pripajanje Rijeke [[Italija|Italiji]] opravdavala činjenicom da su [[Talijani]] daleko najbrojnija etnička zajednica u gradu (kao i na široj teritoriji [[Corpus separatum|Corpus Separatuma]]), dok je hrvatska, odnosno jugoslavenska strana pripajanje grada u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] opravdavala činjenicom da Hrvati čine većinu u općinama oko grada, kao i u općini [[Sušak]]. Kada je krajem kolovoza s [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariške mirovne konferencije]] stigla zapovijed da se talijanske postrojbe moraju povući iz Rijeke, manja skupina talijanskih časnika zamolila je pjesnika i pustolova [[Gabriele d'Annunzio|Gabrielea D'Annunzia]] da stane na njihovo čelo i njihove jedinice povede na Rijeku. Dana [[10. rujna]] [[1919.]] [[Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Laye (1919.)|Sporazumom u Saint-Germainu]] prestala je postojati [[Austro-Ugarska]], dok su se pregovori o budućem statusu Rijeke trebali nastaviti. Dan poslije D'Annunzio je sa službenicima krenuo iz [[Ronchi]]ja, mjesta 80&nbsp;km sjeverozapadno od Rijeke. Kada je krenuo, predvodio je kolonu od 200 ljudi, a kada je [[12. rujna]] stigao pred grad, iza njega je bilo 2500 vojnika - dezertera talijanske vojske. Zapovjednik talijanskih garnizona u Rijeci, general Pittaluga, dobio je zapovijed vlade u Rimu da zaustavi D'Annunzijev pohod na grad. General se izvan grada našao licem u lice s D'Annunzijem i njegovim [[arditi]]ma s gomilom [[tenk]]ova i oklopnih vozila. Kad im je naredio da se vrate natrag, D'Annunzio je otkopčao kaput, pokazao niz medalja koje je dobio u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i rekao da je sve što treba napraviti kako bi ga spriječili jest narediti svojim trupama da ga ubiju. Pitaluga je reagirao oklijevajući i ubrzo je kapitulirao. D'Annunzio je potom ušao u grad i prisilio britanske, francuske i američke trupe na povlačenje. [[Kraljevina Italija|Italija]] je uskoro započela blokadu Rijeke zahtijevajući od pobunjenika predaju. Vidjevši da talijanska vlada ne želi ići protiv dogovora u Parizu i anektirati Rijeku, u kolovozu 1920. godine D'Annunzio proglašava [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijansku upravu za Kvarner]] s jedinstvenim ustavom ([[Kvarnerska Povelja|Kvarnerska povelja]]) koji je bio jedinstveni spoj [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindakalističkih]], [[Socijalizam|socijalističkih]], [[fašizam|protofašističkih]] i [[demokracija|demokratskih]] [[republika]]nskih ideja. Vlada u [[Rim]]u osudila je D'Annunzijev čin i ogradila se od njegova režima, ali nije ništa učinila da ga ukloni s vlasti. Povratak na premijersku funkciju talijanskog liberala [[Giovanni Giolitti|Giovannija Giolittij]]a u lipnju 1920. doveo je do zaoštravanja D'Annunzijevih stavova. Još u [[siječanj|siječnju]] iste godine [[Georges Clemenceau]], [[Francuska|francuski]] predsjednik vlade, rekao je [[Ante Trumbić|Anti Trumbiću]] i [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] da se odreknu Rijeke jer će inače [[Londonski ugovor]] biti proveden u cijelosti. Delegacija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] uz znatnu potporu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] uspijevala je odoljeti pritiscima do kraja godine, ali je [[12. studenoga]] pristala na potpisivanje [[Rapallski ugovor|Rapallskog ugovora]] s [[Kraljevina Italija|Italijom]], po kojemu je Rijeka trebala postati neovisna država – [[Slobodna Država Rijeka]]. Kako D'Annunzio nije priznavao [[Rapallski ugovor]], odgovorio je objavom rata [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Nakon što su brodovi [[Talijanska kraljevska ratna mornarica|talijanske mornarice]] bombardirali Rijeku (''[[Krvavi Božić]]''), D'Annunzio je u prosincu [[1920.]] predao grad Talijanima. Rapallskim ugovorom Kraljevina Italija i Kraljevina SHS priznale su 'potpunu slobodu nezavisnost Države Rijeka i obavezuju se da će to vječno poštivati'. Tim aktom stvorena je [[Slobodna Država Rijeka]] koja će de facto postojati jednu, a de iure četiri godine. Novostvorenu državu odmah priznaju sve svjetske sile uključujući&nbsp;SAD,&nbsp;Francusku&nbsp;i&nbsp;Veliku Britaniju. Svejedno, u gradu su u sljedećim godinama u neprekidnom sukobu skupine [[Riječki autonomaši|autonomaša]] i [[Riječki talijanski iredentizam|talijanaša]]. Godine 1921. održavaju se prvi parlamentarni izbori na kojima se suprotstavljaju autonomaši i nacionalni pro-talijanski blok. Autonomna stranka (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobiva 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) tek 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje šef Autonomne stranke&nbsp;[[Riccardo Zanella]]. Sve svjetske sile priznaju ovaj rezultat i čestitaju novom predsjedniku. No već 1922. godine lokalni fašisti izvode puč, a legalna Vlada, predsjednik i 3000 njemu najvjernijih građana bježe u Kraljevicu. Sedam mjeseci poslije i u [[Italija|Italiji]] fašisti izvode puč. Period diplomatskih trzavica na relaciji [[Kraljevina Italija]] – [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] završio je [[27. siječnja]] [[1924.]] potpisivanjem [[Rimski ugovori (1924.)|Rimskog sporazuma]] kojim je Rijeka pripala [[Kraljevina Italija|Italiji]], a [[Sušak]] [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], sa zajedničkom upravom nad lukom. Vlada Slobodne Države Rijeke i [[Liga naroda]] taj čin smatraju međunarodnopravno ništavnim, te vlada nastavlja djelovati u izgnanstvu, prvo iz Beograda a onda iz Pariza. Formalna talijanska aneksija Rijeke [[16. ožujka]] [[1924.]] označila je dvadesetogodišnje razdoblje fašističke vlasti i politiku prisilne [[talijanizacija|talijanizacije]] hrvatskog stanovništva. Svejedno, Rijeka je uz susjednu [[Istra|Istru]] bila među prvim mjestima koja su sudjelovala u vojnom otporu fašizmu (''vidi: ''[[Arditi del popolo]] i ''[[Labinska republika|Labinska Republika]] iz 1921.''), dok je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bila i dio [[antifašizam|antifašističke]] fronte. [[Datoteka:Fiume (Rijeka) bombing by RAF in 1944.jpg|mini|Savezničko bombardiranje Rijeke, 1944.]] [[Datoteka:Spomenik oslobodjenja Rijeka 040408.jpg|mini|Spomenik podignut povodom desetogodišnjice oslobođenja Rijeke, [[3. svibnja]] [[1955.]]]] [[Datoteka:RijekaNeboderi.jpg|mini|Četrdeset godina najviši neboderi u Jugoslaviji i Hrvatskoj i još uvijek [[Popis najviših nebodera u Hrvatskoj|najviši stambeni n]]<nowiki/>[[Popis najviših nebodera u Hrvatskoj|eboder]]<nowiki/>i u Hrvatskoj]] Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine uslijedila je dvadesetomjesečna [[Treći Reich|njemačka]] vojna okupacija. Tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] grad je teško oštećen u brojnim anglo-američkim bombardiranjima. Najteža razaranja grad podnosi u nizu napada u studenome 1944. (najmanje 125 žrtava) i u veljači 1945. (200 mrtvih i 300 ranjenih).<ref>KAKO JE POTOPLJEN KIEBITZ?, Slavko Suzić, Susacka Revija 54/55, 2007, see [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=54-55&C=8]</ref> Lučku su infrastrukturu prilikom povlačenja uništili Nijemci. [[Riječka operacija|U grad su ušle jedinice]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] [[3. svibnja]] [[1945.]] godine. Prema opširnoj zajedničkoj studiji "Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)" ("''Vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni'' (1943-1947)") [[rim]]skog Društva za riječke studije (''Società di Studi Fiumana - Roma'') i [[zagreb]]ačkog Hrvatskog instituta za povijest, objavljenoj u [[rujan|rujnu]] [[2006.]], u razdoblju nakon oslobađanja Rijeke od [[3. svibnja]] [[1945.]] do kraja [[1947.]] godine u Rijeci je ubijeno oko 650 lokalnih civila. U prosjeku je u doba poslije kraja rata u gradu ubijeno 17 osoba svaki tjedan, 1 manje od prosjeka za vrijeme dvadeseto-mjesećne njemačke okupacije između '43. i '45.<ref name="Studija">[http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031131611/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=31. listopada 2008. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |date=16. veljače 2012. }} Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943-1947)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939.-1947 .)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. Tablica ubijenima od 2. svibnja 1945. do 31. prosinca 1947.: "Statistički podaci", stranice 206 i 207].</ref> Na osnovu Beogradskog sporazuma, sklopljeni između DF Jugoslavije i njezinih tadašnjih antifašističkih saveznika, formirane su dvije okupacijske zone, zona A i B Julijske Krajine. Tadašnja općina Rijeka je pripadala okupacijskoj zoni B (s Istrom i djelom Slovenije oko Trsta), kojom je morala upravljati Vojna uprava Jugoslavenske Armije (VUJA).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Rokćnić Bežanić |first=Andrea |title=Uspostava i organizacija civilnih i vojnih vlasti u poslijeratnoj Rijeci |url=https://hrcak.srce.hr/143944 |journal=Filzofski fakultet Rijeka |pages=164-165 |via=hrčak}}</ref> Tako kraj rata za grad je značio tek početak vrlo složenih političkih, ustavnopravnih, ali i međunarodno pravnih odnosa i borbi kojima je cilj na makrorazini bio priključenje grada FNR Jugoslaviji, do koje je stiglo 15. rujna 1947. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Davorin |first=Rudolf |title=Povijesni tijek uspostavljanja državne granice između Republike Hrvatske i Talijanske Republike |url=https://core.ac.uk/download/pdf/33255888.pdf |journal=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |pages=23 |via=Core}}</ref> Razdoblje pri kraju i neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježeno je velikim promjenama u etničkoj strukturi stanovništva grada. Tako je između [[lipanj|lipnja]] [[1940.]] i [[svibanj|svibnja]] [[1945.]] broj stanovnika Rijeke opao za oko 15.000, no kako je došlo do povratka oko 3.000 ljudi, zbog povratka iz zarobljeništva ili iz vojne službe u Italiji i drugdje, stanovništvo Rijeke se smanjilo za 22 posto, što se naposljetku odrazilo na [[Talijani|talijansku]] nazočnost u gradu, koja je smanjena za barem 7.000 osoba.<ref name="Studija2">[{{Citiranje časopisa |url=http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |title=Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943. – 1947.)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. "Projekt, izvori i teritorij", stranica 39. |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216080124/http://www.archivi.beniculturali.it/DGA-free/Sussidi/Sussidi_12.pdf |archive-date=16. veljače 2012. |access-date=3. siječnja 2011. }} Società di Studi Fiumana - Roma - Hrvatski Institut za Povijest - Zagreb,''Le vittime di nazionalita italiana a Fiume e dintorni (1943. – 1947.)'',''Žrtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939. – 1947.)'', Rome 2002 {{ISBN|88-7125-239-X}}. "Projekt, izvori i teritorij", stranica 39.]</ref> U razdoblju između [[1946.]] i [[1950.]], prema procjenama Ustanove za pomoć izbjeglicama u Italiji, grad je napustilo više od 25.000 Talijana,<ref name="Studija2"/> dok je u različitim i ne pobliže označenim godinama prije [[1943.]] i nakon [[1950.]] otišlo još otprilike 6.000 ljudi. Do pedesetih godina sveukupan će broj izgnanika porasti na 41.000, što predstavlja gubitak okolo 85% autohtonog stanovništva grada.<ref name="Studija2"/> Za vrijeme prvih godina rata vodstvo [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] je prvo obećavalo riječkom puku ponovno uspostanljanje [[Slobodna Država Rijeka|SDR]], i kasnije barem federativnu jedinicu Republku Juljuu koja bi obuhvaćala i riječku teritoriju, međutim već 2. svibnja, prije službenog ulaska u grad jugoslavenske vojske, jedinice OZNE će ući kao avangarda u grad i likvidirati sve tadašnje vođe lokalnih autonomaša, a između 1945. i 1946. će doći do potpune [[Čistka riječkih autonomaša|čistke svih riječkih autonomaša]], iako vođe autonomaškog pokreta su bili uvjereni i prvi antifašisti, koji su surađivali s partizanskim pokretom u ratu protiv Nijemaca.<ref>{{Citiranje weba |last=sp |date=2015-05-03 |title=70 godina od likvidacije riječkih autonomista Blasicha, Sincicha, Rubinicha i drugih |url=https://www.rijekadanas.com/70-godina-od-likvidacije-rijeckih-autonomista-blasicha-sincicha-rubinicha-i-drugih/ |access-date=2021-09-29 |website=Rijeka Danas - riječki internetski dnevnik |language=en-US}}</ref> Ni to nije udavilo autonomističke težnje i želje riječkog naroda pa su na prvim izborima za mjesne odbore koje je održala vojna uprava autonomaši uvjerljivo pobijedili komunističke kandidate. Nakon izravne aneksije Rijeke i većeg dijela Istre ''Matičnoj zemlji'' [[NR Hrvatska|Hrvatskoj]] nova vlast odredila je likvidirati i novonastale mlađe vođe koji su se eksponirali u gradu te uhititi skoro 2000 simpatizera autonomne stranke.{{Nedostaje izvor}} To, uz razna druga premeditirana djela nasilne kratizacije slične prijašnjoj talijanizaciji "Majke domovine" i razne oblike diskriminacije, bio je jasan signal lokalnoj populaciji da nije više poželjna u svojem gradu, pa su mnogi bili prisiljeni na [[Istarski egzodus|izgnaništvo]] u države zapada.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ranzoni |first=Alvaro |year=1991 |title=Se interviene anche l'islam |url=https://www.wumingfoundation.com/giap/wp-content/uploads/2014/11/Djilas_Panorama_21071991.pdf |journal=Panorama |pages=77}}</ref> Poslije završetka [[Drugi svjetski rat|rata]], prema zaključcima [[Mirovna konferencija u Parizu 1946.|Mirovne konferencije u Parizu]] [[1946.]] godine, koja je dovela do potpisivanja Pariških mirovih ugovora u [[veljača|veljači]] [[1947.]], Rijeka je dodijeljena državi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Godine [[1948.]] do tad obližnje općine Zamet i Sušak se pripajaju Rijeka<ref>[[Željko Bartulović]], Sušak 1919. – 1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 2004., {{ISBN|953-7134-02-04}} (Državni arhiv), str. 325)</ref> i stvorena je veća općina koja će se se polako opet početi gospodarski razvijati. Nakon obnove Rijeka je preuzela funkciju glavne luke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], dok se u industrijskoj proizvodnji obnavljaju industrijske grane važne za Rijeku: brodogradnja, proizvodnja papira, brodskih uređaja i motora, potom kemijska (rafinerija nafte, koksara) i tekstilna industrija. Paralelno s industrijskim razvojem Rijeka je postala središte šire regije koja se protezala od [[Istra|Istre]] do [[Lika|Like]]. Useljavanjem mnogih imigranata s prostora nove države, pri kraju '50-ih se počinje. opet povećavati broj stanovnika grada, pa se od početka [[1960-ih]] grade nove gradske četvrti. Na obližnjem otoku [[Krk (otok)|Krku]] [[1970.]] godine otvara se [[Zračna luka Rijeka|riječka zračna luka]]. A tri godine poslije, [[1973.]] godine, Rijeka dobiva [[sveučilište]]. Dobivanjem novog zaleđa i zahvaljujućim solidnim rastom jugoslavenskog gospodarstva, Rijeka počinje se opet gospodarski uzdizati od šezdesetih do osamdesetih. U to doba postaje druga najbogatija općina u državi, poslije Ljubljane, s gdp po stanovniku 213% puta većim od državnog prosjeka.<ref>{{Citiranje knjige |last=Radovinović |first=Radovan |title=Atlas svijeta: Novi pogled na Zemlju |last2=Bertić |first2=Ivan |publisher=Sveučilišna naklada Liber |year=1984 |location=Zagreb}}</ref> === Od 1991. === [[Datoteka:Ivan Kozaric Hodac Korzo Rijeka 090610 2.jpg|mini|Popularni "Presretač" [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]]]] [[Datoteka:PU PGZ 0509.jpg|mini|Spomenik poginulim [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|policajcima PU PG]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]] Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi|Srba]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija|Srbije]] i od [[Velika Srbija|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819022910/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html |archive-date=19. kolovoza 2010. |access-date=16. kolovoza 2012.}}</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Dana [[27. siječnja]] 1991. godine na riječkom [[Korzo|Korzu]] održan je prosvjed protiv prijetnji tadašnje [[JNA]] Hrvatskoj. Za vrijeme trajnog zasjedanja [[Sabor]]a, njegovog šestog dana [[25. lipnja]] 1991. godine donesena je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja [[Slovenija]] na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]]. To je bio razlog za pokretanje otvorene agresije JNA, te su uslijedili pokreti [[tenk]]ova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice i početak [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]], a ubrzo i početak [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i [[srbija]]nskih napada na [[Hrvatsko Podunavlje|istočnu Slavoniju]], [[Vinkovci|Vinkovce]], [[Banovina|Banovinu]], [[Josipdol]], [[Otočac]] i druge hrvatske krajeve. Za vrijeme rata u Sloveniji provedena je djelomična mobilizacija JNA u Kninskom i Riječkom korpusu, na području s većim postotkom srpskog stanovništva u sjevernoj Dalmaciji i dijelu Like. Za snage s područja 5. vojne oblasti postoji naredba Komande Riječkom korpusu od 2. srpnja da mobilizira dva bataljuna na području Like. Bataljune je trebalo mobilizirati iz 236. proleterske motorizirane brigade i 35. partizanske divizije čija su zapovjedništva bila u Gospiću.<ref name="Marijan"/> U Rijeci je formiran Štab za obranu, postavljaju se fizičke blokade oko riječkih vojarni, uz neprekidno motrenje pripadnika [[Teritorijalna obrana|teritorijalne obrane]]. Dana [[8. travnja]] formirala se pri [[MUP]]-u [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|specijalna jedinica policije nazvana "Ajkule"]], a [[2. srpnja]] [[1991.]] [[111. brigada HV]]. U prvih osam mjeseci 1991. godine riječki je MUP zabilježio 255 odjava boravišta »ugroženih« koji su iselili iz Rijeke. U Rijeku početkom kolovoza 1991. pristiže prvih 1000 [[prognanik]]a, a [[Treća Vlada Republike Hrvatske|Vlada nacionalnog jedinstva]] u kolovozu donosi odluku o proglašenju stanja ratne opasnosti i formiranju kriznih štabova. Početkom rujna osniva se Krizni štab Općine Rijeka i krizni štabovi u sve 52 mjesne zajednice, sa [[Slavko Linić|Slavkom Linićem]] na čelu, koji je bio i glavni pregovarač s 13. korpusom JNA, tj. njegovim zapovjednikom generalom Marijanom Čadom.<ref name="Ogurlić">http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28592863285D2863285A285828592858286328632863285A2858285828582858285B28632863286328582863L [[Dragan Ogurlić]], Novi list, FELJTON: 15.OBLJETNICA RIJEČKE 111. BRIGADE, Datum objave: 10.6.2006. (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Sjeverni dio Istre i Hrvatskog primorja bilo je područje 13. korpusa sa sjedištem u Rijeci.<ref name="Marijan"/> Riječki korpus JNA pokrivao je [[Gorski kotar]] i najveći dio [[Lika|Like]], te se od njega očekivala odlučujuća podrška u presijecanju Hrvatske.<ref>[[Mirko Valentić]], Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010., Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, {{ISBN|978-953-6659-51-57}} (podružnica), {{ISBN|978-953-7439-23-1}}, str. 93 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Napadnu operaciju Komande 5. vojne oblasti na području Like i južnog Korduna trebao je provesti Riječki korpus obranom vojarni u Rijeci i Delnicama, a potom probojem pravcem Rijeka – Delnice – Vrbovsko – Slunj – Plitvice. S obzirom na to da je Komanda Riječkog korpusa s glavninom postrojbi u Istri i Gorskom kotaru bila okružena i odsječena od ostatka korpusa, operacija nije provedena.<ref name="Marijan"/> Hrvatske su snage u Rijeci ubrzo bile brojne i opremljene, dok je situacija u Lici bila vrlo teška za malobrojne branitelje. Na području Gospića 6. srpnja 1991. napadnuti su iz zasjede pripadnici [[ZNG]]-a kojom prilikom su dvojica poginula i dvojica ranjena,<ref name="Marijan"/> a od 1. rujna Gospić je bio svakodnevno žestoko granatiran, odbijeni su prvi napadi na grad, te 5. rujna u pomoć dolaze i prvi riječki gardisti. S druge strane, postojala je opasnost da se padom Otočca kroz Drenov Klanac preko [[Žuta Lokva|Žute Lokve]] raspolovi hrvatski teritorij na tom mjestu. Donesena je ključna odluka za daljnji tijek rata na ovom području, a to je da se 111. brigada premjesti na ličku bojišnicu i da se Rijeka i [[Hrvatsko primorje|Primorje]] brane u [[Lika|Lici]].<ref name="Ogurlić"/> Ubrzo je u Rijeci ustrojena i [[128. brigada]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. Dana 17. rujna brodovi mornarice JNA pojavili su se u riječkom akvatoriju i 6. listopada potpuno blokirali riječku luku, a Hrvatska neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Riječka luka bila je nekoliko puta blokirana od strane mornarice JNA, topovske cijevi iz vojarni (s Trsata i Katarine) bile su uperene u industrijska postrojenja, komunalne objekte i prometnice, a građani su odlazili u skloništa – jer bilo je to vrijeme zračnih uzbuna i općih opasnosti.<ref>http://www.rijeka.hr/IzlozbaRijekaU{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Izložba "Rijeka u Domovinskom ratu – 20 godina poslije" (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)</ref> Jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] početkom [[prosinac|prosinca]] napustile su Rijeku i time je započeo proces [[demilitarizacija|demilitarizacije]] grada.<ref name="HisRi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 |title=Grad Rijeka |journal= |access-date=3. siječnja 2011. |archive-date=10. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310111325/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 |url-status=dead }}</ref> Godine [[2005.]] Grad Rijeka preuzeo je prostor bivše vojarne "Trsat", čime je postao gotovo u potpunosti demilitariziran grad.<ref name="HisRi"/> Rijeka i [[Hrvatsko primorje|Primorje]] tijekom Domovinskog rata branili su se u [[Lika|Lici]], pri čemu je na ratnom putu smrtno stradalo 26 pripadnika 128. brigade,<ref>http://udruga128brhv.com/pdf-15-god-nl/4.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> 53 pripadnika [[111. brigada HV|111. brigade HV-a]], 8 pripadnika [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule"]] (vidi nepotpun popis: [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije]]). Na području bivše vojarne izgrađen je [[sveučilište|sveučilišni]] kampus. Godine [[1992.]] ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, [[Kastav]], [[Bakar (grad)|Bakar]] i [[Kraljevica]] i općine [[Viškovo]], [[Kostrena]], [[Čavle]], [[Jelenje]] i [[Klana]]. Rijeka je postala sjedište [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. === Povijest riječke luke === Za vrijeme Habsburške vladavine u srednjem vijeku i kroz rano moderno razdoblje, Rijeka je postala lučki grad. Doživljavala je blokadu s mora od susjeda Republike Venecije, pa nije mogla razvijati trgovačku djelatnost, stoga se proglasila gospodarom jadranskog područja (Golfo di Venetia). S Habsburškim carem Karlom IV. počinje nova etapa povijesti Rijeke jer je upravo on ukinuo dominaciju Venecije te u Jadranskom moru dozvolio slobodnu plovidbu, a 1717. godine Trst i Rijeku je imenovao slobodnim lukama. Tako su Trst i Rijeka postale važne luke Habsburške trgovačke politike koje su ih kao glavne luke za uvoz i izvoz vezale sa svim mediteranskim lukama. Na prijedlog carice Marie Terezije, kćeri cara Karla 1776. godine Rijeka se odvaja od Mađarsko-Hrvatske krune. 1822. godine dolazi do obnavljanja mađarske vlade u Rijeci koja pokazuje interes za Rijeku i pretvara je u glavnu luku izvoza mađarskih poljoprivrednih proizvoda. 1845. u Rijeku dolazi Lajos Kossutha, vođa mađarskih revolucionara radi istraživanja prilike gradnje najkraćeg željezničkog puta između riječke luke i mađarskih žitnica. Također tih 1840-ih godina počinje izgradnja novog dijela riječke luke prema zamisli francuskog inženjera Hillarona Pasquala. Prve brane koje su postavljene proširile su se na područje gatova čime je započela izgradnja luke. Zbog mađarske revolucije i rata protiv Habsburga bili su obustavljeni planovi izgradnje željeznice između Rijeke i Budimpešte, a željeznica se otvorila tek 1873 godine. Za to vrijeme Rijeka je ostala bez prometa koji je prebačen u Trst. Mađarska vlada postavlja Rijeku za glavnu luku istočnog dijela Austro-Ugarske Monarhije. Ona, pak, postaje glavna luka za Amerikance koji sele u novi svijet budući da su svi koji su putovali u Ameriku krajem 19 stoljeća i početkom 20. stoljeća prolazili kroz riječku luku.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Povijest riječke luke {{!}} Adriatic Gate Container Terminal|url=https://www.ictsi.hr/povijestrijeckeluke|access-date=2022-05-06|website=www.ictsi.hr}}</ref> Uoči prvog svjetskog rata 1913. godine promet riječke luke je bio više od 2 milijuna tona i to 1,2 miliona ukrcaj i oko 0,9 miliona iskrcaj.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stražičić|first=Nikola|date=1993-09-01|title=Rijeka - vodeća hrvatska luka|url=https://hrcak.srce.hr/63824|journal=Hrvatski geografski glasnik|language=hr|volume=55.|issue=1.|pages=37–45|issn=1331-5854}}</ref> Kada je nakon prvog svjetskog rata Rijeka postala dio Kraljevine Italije, to je pridonijelo njenom padu i postajanjem provincijskog grada. Dok je Rijeka propadala s rastom je počela luka Sušak zbog veza na svojem širokom zaleđu čime je postao glavna veza s ostalim morskim zemljama.<ref name=":0" /> Zajednički promet obe luke nije bio veći od 1,5 milijuna tona. Iako je Mađarska imala u planu izgradnju nove željezničke pruge i proširenje riječke luke, završetak rata je promijenio razvoj Rijeke i luke, a planovi koje je imala Mađarska nisu se do danas ostvarili. Kada je završio Drugi svjetski rat luku Rijeku su okupirali njemački nacisti. 1945. je nakon oslobođenja luka obnovljena. Rijeka se sa Suškom ujedinila za vrijeme Jugoslavije, te tako postala najvažnija luka. U 1990. godini cjelokupni robni promet hrvatskih luka je bio 30 milijuna tona od čega je oko 20 milijuna tona tj. 67 posto imala riječka luka. Krajem 20. stoljeća ponovni je pad luke Rijeka. Zbog činjenice da željeznica nije bila dobra prometna poveznica Rijeka je nestala sa liste Europskih izlaza na more. No unatoč nejasnim lučkim politikama prethodnih vlasti, državni vrh Republike Hrvatske je dao podršku razvoju Rijeke kao najutjecajnije hrvatske luke. Devedesetih godina 20. stoljeća dolazi do propadanja industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom vijeku Rijeka u gospodarskom smislu usmjerava na uslužni sektor.<ref>Prema podaca Državnog zavoda za statistiku Rjeka je krajem 2019. spala na 115.995 stanovnika - Marić, J. Statistika nikako nije dobra Novi list 3.08.2020.</ref> == Zanimljivosti == [[Datoteka:Rijeka market trznica.jpg|mini|Glavna riječka tržnica]] [[Datoteka:SKYSCRAPER FIUME.jpg|mini|Riječkič neboder, među prvim neboderima u Italiji]] * Prvi [[torpedo]] izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga [[Ivan Vukić]], pomorski kapetan, te [[Robert Whitehead]], engleski inženjer.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.torpedo150rijeka.org/I-konferencija/povijest.asp |title=torpedo |archive-url=https://web.archive.org/web/20110526203210/http://www.torpedo150rijeka.org/I-konferencija/povijest.asp |archive-date=26. svibnja 2011. |access-date=13. prosinca 2009.}}</ref> * U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to [[Peter Salcher|dr. Peter Salcher]]. * Prva nogometna utakmica na području današnje Hrvatske odigrana je u Rijeci. Godine [[1873.]] na inicijativu Roberta Whiteheada utakmicu između radnika Mađarskih željeznica s jedne i engleskih radnika s druge. Englezi su radili u tadašnjem Riječkom tehničkom zavodu (''Stabilimento Tecnico di Fiume'') koji kasnije postaje tvornica Torpedo, a utakmica je odigrana na području poznatom kao Piopi ili Pod Jelšun, između ulaza u bivšu tvornicu Torpedo i [[INA]]-ine [[Rafinerija|rafinerije]] na Mlaki. * Riječki kirurg [[Anton Grossich]] prvi je [[1907.]] u struci uveo primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate.<ref>Neurological stamp, Antonio Grossich (1849-1926), Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry 2000;69:301;</ref> * Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kozali.<ref>[http://www.nemzetisegek.hu/repertorium/2008/02/belivek_7-11.pdf nemzetisegek.hu]</ref> * Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» izlazile su u Rijeci. * Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanska uprava Kvarnera]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac406.nsf/AllWebDocs/Grad_fasisticke_ceznje matica.hr]</ref> * Prva međunarodna nogometna utakmica na tlu danaŝnje Hrvatske igrala se u Rijeci [[1905.]] između kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka - [[New York]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=12357 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120312192640/http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=12357 |archive-date=12. ožujka 2012. |access-date=10. prosinca 2009.}}</ref><ref>http://www.rijekadanas.com/u-rijeci-su-nastali-scudetto-i-torpedo</ref>·         *Na Trsatu je Laval Nugant otvorio prvi muzej u Hrvatskoj. Kolekcija je završila u Zagrebu i nikad vraćena. *u Rijeci je 1896. godine bila otvorena prva tvornica čokolade na Balkanu [1] *1905. je izgrađena 1. autogaraža na prostoru jugoistočne Evrope jedinstvene arhitekture s 14 bokseva orijentalnog secesijskog stila smještenih oko trga kružnog oblika, nalazila se na vrhu Via Ciotta (od 1956. Ul. Erazma Barčića. Uništena 2010-ih * Rijeka je bila nezavisna država od [[8. rujna]] [[1920.]] do [[24. siječnja]] [[1924.]] i njen je izabrani predsjednik [[Riccardo Zanella]] zahtijevao od međunarodne zajednice i [[Tito|Tita]] [[1945.]] godine obnovu neovisnosti. * Od 1918. do 1924. Rijeka je izdavala međunarodno priznate poštanske marke. U [[Filatelija|filatelističkoj]] literaturi se nalaze po nazivom Fiume. Rijeka je imala i svoju valutu - [[Riječka kruna]].  J''ugolira'' je bio novac koji se koristio nakon 2. svj. rata do 1947/48. g. u Rijeci, tj. čitavoj Okupacionoj zoni [[Julijska krajina|Julijske krajine]]. * [[Predsjednik SAD-a|Američki predsjednik]] [[Woodrow Wilson]] je [[1919.]] predložio Rijeku za sjedište [[Liga naroda|Lige naroda]] – preteče [[UN|Ujedinjenih naroda]]. * Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Slobodna Država Rijeka|Slobodnu Državu Rijeka]], [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]], [[Treći Reich|Treći Reich (Njemačku)]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]], [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]]. ''Komunistička partija Slobodne Države Rijeke'' osnovana [[1921.]] godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkmenistana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) bio je [[Simon Árpád]]. * [[Datoteka:JadranskiTrgRijeka2.png|mini|Jadranski trg i [[Palača Adria u Rijeci|Palača Adria]]. Prije rata zvao se po Crnogorki, princezi Jeleni; Piazza regina Elena, a poslije rata Trg Republike; Piazza Repubblica pa Togliatijev trg, sve do ovog novog imena]]·U Rijeci su se govorila 2 dijalekta, ''Recani'' su govorili cakavski ekavski (nestao nakon 2.svj.rata), a ''Fijumani'' svojim idiomom venetskog dijalektal (dialetto fiumano) s utjecajem cakavskog i u manjoj mjeri njemačkog. koji je u nestajanju (npr. ''Mi gavevo perduto le ciavi che ga trovà la mia mlecariza. El Nini me dise per zinque volte che son una mona, ma xe ciaro che non xe vero.'') ·         *Rijeka ima mnoge fijumanske starogradske pjesme (poput ''Xe meio un bicer del dalmato'') od kojih je neke skladao i [[Ivan Zajc]] (''Le sartorele fiumane''), a Fiumera, kao pristanište mnogih dalmatinskih bracera (transport vina, voća i povrća), opjevana je i u dalmatinskoj narodnoj ''Kad su se dva Bracanina inkotrala na Fjumeri'' * Osim većinskog hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici jedne narodne zajednice ([[Talijani]]) i 10 nacionalnih manjina - [[Srbi]], [[Albanci]], [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Česi]], [[Mađari]], [[Crnogorci]], [[Romi]], [[Slovaci]] i [[Slovenci]]. Na temelju povijesnih činjenica, Talijani imaju posebni status [[Autohtonost|autohtone]] zajednice. Iako bi međunarodni ugovori zahtijevali da Rijeka također garantira dvojezična prava i vizualnu dvojezičnost, grad Rijeka ih ne poštuje. Autohtonost je trenutno upisana u Statutu grada Rijeke iz 2006. godine u članu 14. koji glasi: "Priznavajući i poštujući vlastita kulturna i povijesna priznanja i naslijeđa, Grad Rijeka osigurava autohtonoj talijanskoj nacionalnoj manjini uporabu vlastitog jezika i pisma u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke. Grad Rijeka, u skladu s vlastitim mogućnostima, osigurava te podržava odgojnu i kulturnu djelatnost pripadnika autohtone talijanske manjine i njenih ustanova." [[Datoteka:ItalSchoolRijeka.jpg|mini|desno|Srednja talijanska škola]] * [[Sveučilište u Rijeci]] osnovali su [[isusovci]] [[1627.]], a moderno visoko školstvo započinje otvaranjem [[Mornarička akademija u Rijeci|Mornaričke akademija]] [[1857.]] * [[Rječina]] je od 1924. do 1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna ([[Sušak]]) [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini SHS]].        * U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime ''Rijeka'' i talijansko i mađarsko ime ''Fiume'' (''fiume'' na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko ''Sankt Veit am Pflaum. ''Svi proizlaze iz izvornog latinskog imena ''Flumen Sancti Viti.'' * Asteroid [[11706 Rijeka]] dobio je ime po gradu Rijeci. == Upravna podjela grada == [[Datoteka:Krimeja.jpg|mini|[[Krimeja]] — pogled na jugoistok prema [[Tower Centar Rijeka|Tower centru]]]] [[Datoteka:RijekaCroatiaAerial3.jpg|mini|"Luka" i Brajda]] [[Datoteka:Kip Marije Pomocnice s Isusom u narucju Rijeka 0710 1.jpg|mini|Podmuvice (Gelsi)]] [[Datoteka:Rijekacroatiaport.png|mini|Pećine]] Grad Rijeka je upravno ustrojena na 34 [[Mjesni odbor|mjesna odbora]]:<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rijeka.hr/mjesni-odbori/ |title=Mjesni odbori - Grad Rijeka |work=rijeka.hr |accessdate=2020-05-01}}</ref> {| class="sortable" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | R. br. ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Mjesni odbor ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Površina ([[Hektar|ha]]) ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo (2011.) |- | 1. || [[Banderovo]] || 35,82 || 2235 |- | 2. || [[Belveder]] || 20,69 || 3501 |- | 3. || [[Brajda-Dolac]] || 41,26 || 4085 |- | 4. || [[Brašćine-Pulac]] || 319,29 || 2338 |- | 5. || [[Bulevard]] || 28,71 || 2067 |- | 6. || [[Sušak|Centar-Sušak]] || 66,07 || 1812 |- | 7. || [[Draga (Rijeka)|Draga]] || 345,30 || 1463 |- | 8. || [[Drenova]] || 702,17 || 7624 |- | 9. || [[Gornja Vežica]] || 90,38 || 6783 |- | 10. || [[Gornji Zamet]] || 131,44 || 4829 |- | 11. || [[Trsat|Grad Trsat]] || 130,39 || 2296 |- | 12. || [[Grbci]] || 35,65 || 1694 |- | 13. || [[Kantrida]] || 362,22 || 6005 |- | 14. || [[Kozala]] || 60,68 || 5284 |- | 15. || [[Krimeja]] || 19,14 || 3180 |- | 16. || [[Luka (Rijeka)|Luka]] || 21,86 || 1318 |- | 17. || [[Mlaka (Rijeka)|Mlaka]] || 83,52 || 3992 |- | 18. || [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]] || 252,85 || 539 |- | 19. || [[Pašac]] || 98,10 || 410 |- | 20. || [[Pećine]] || 48,59 || 2545 |- | 21. || [[Pehlin]] || 232,51 || 5553 |- | 22. || [[Podmurvice]] || 78,35 || 5988 |- | 23. || [[Podvežica]] || 72,57 || 6110 |- | 24. || [[Potok (Rijeka)|Potok]] || 35,78 || 1448 |- | 25. || [[Srdoči]] || 228,28 || 6522 |- | 26. || [[Sveti Kuzam]] || 53,79 || 240 |- | 27. || [[Sveti Nikola (Krnjevo)|Sveti Nikola]] || 98,79 || 9249 |- | 28. || [[Svilno]] || 112,22 || 896 |- | 29. ||[[Školjić-Stari grad]]|| 27,12 || 1648 |- | 30. || [[Škurinje]] || 213,50 || 5751 |- | 31. || [[Škurinjska Draga]] || 89,82 || 4674 |- | 32. || [[Turnić (Rijeka)|Turnić]] || 37,31 || 4539 |- | 33. || [[Vojak]] || 19,66 || 2854 |- | 34. || [[Zamet]] || 140,47 || 9152 |- |} Grad Rijeka sastoji se od jednog naselja; Rijeke.<ref>{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/129129.htm |title=Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj |date=2006-07-13 |work=narodne-novine.nn.hr |publisher=Narodne novine |accessdate=2020-02-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://sn.rijeka.hr/2014/03/odluka-o-promjeni-imena-naselja-u-gradu-rijeci-u-registru-prostornih-jedinica-republike-hrvatske/ |title=Odluka o promjeni imena naselja u gradu Rijeci u Registru prostornih jedinica Republike Hrvatske |author=Gradsko vijeće Grada Rijeke |date=2014-02-27 |work=sn.rijeka.hr |publisher=Službene novine Grada Rijeke |accessdate=2020-01-13}}</ref> == Politička samouprava == [[Datoteka:Palac komuna 0408.jpg|mini|[[Palac Komuna|Stari municipij]]]] *[[Datoteka:Városháza1 Rijeka.JPG|mini|Municipij]]'''Gradsko vijeće''' je predstavničko tijelo građana grada Rijeke i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Rijeke. Gradsko vijeće ima 33 člana koji se biraju na izborima. Zastupljenost autohtone talijanske i srpske nacionalne manjine u Gradskom se vijeću osigurava biranjem po jednog člana iz reda obje zajednice. Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika, od kojih se jedan bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Gradsko vijeće je to koje među ostalim donosi "Statut Grada Rijeke", donosi gradski proračun, nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada, utvrđuje programe razvoja pojedinih djelatnosti, donosi dokumente prostornog uređenja Grada Rijeke, bira i smjenjuje gradonačelnika i njegove zamjenike, kao i članove poglavarstva. Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine. *'''[[Gradonačelnik]]''' zastupa Grad i s Poglavarstvom je nositelj izvršne vlasti u Gradu Rijeci. Bira se posredno, na sjednici Gradskog vijeća. Riječki gradonačelnik je ujedno i predsjednik Poglavarstva. Gradonačelnik ima pravo stopiranja izvršenja nekog od akata Vijeća, ako ocjeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis. Gradonačelnik ima dva zamjenika koji ga u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuju. Trenutni gradonačelnik Grada Rijeke je Vojko Obresnel iz redova Socijaldemokratske partije. *'''Gradska uprava''' Grada Rijeke svojevrsna je gradska vlada, koja obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koje su mu povjerene zakonom. Čelnik gradske uprave je riječki gradonačelnk. Za svoj rad uprava je odgovorna Gradskom vijeću. [[Datoteka:Gradsko poglavarstvo, Rijeka.jpg|mini|Zgrada Gradskog poglavarstva]] *'''Mjesni odbor''' je oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihova svakodnevnog i neposrednog interesa, poput saniranja oštećenja na ulicama ili pločnicima, uređenje dječjih igrališta ili parkova, uklanjanje komunalnog ili divljeg otpada. Grad Rijeka je podijeljen u 34 mjesna odbora. U Rijeci je na vlasti koalicija predvođena [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratskom partijom Hrvatske]] (SDP) na čelu s gradonačelnikom Markom Filipovićem (2021.) *I. Koalicija: SDP - HNS - IDS - HSLS - HSS - ARS - SDA - HSU - (21 član) **Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP (11 članova) **Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati - HNS (2 člana) **Istarski demokratski sabor – IDS (3 člana) **Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS (1 član) **Hrvatska seljačka stranka – HSS (1 član) **Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke – ARS (1 član) **Stranka demokratske akcije Hrvatske - SDA Hrvatske (-) **Hrvatska stranka umirovljenika - HSU (2 člana) *II. Lista za Rijeku - LISTA-RI - 2 člana *III. Hrvatska demokratska zajednica - HDZ - 8 članova *IV. Primorsko goranski savez - PGS - 4 člana<ref>http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=604{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:View from Veprinac on Rijeka.jpg|mini|Rijeka noću]] === Popis 2001. === Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144.043 stanovnika, od čega 75.532 žene i 68.511 muškaraca.<ref>http://www.rijeka.hr/RijeckoSocijalnoOkruzenje?dm=2{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (pristupljeno 6. kolovoza 2013.)</ref> Prosječna starost stanovništva je 41,2 godine. Prema vjeroispovijedi 76 % stanovnika izjašnjava se katolicima, 3,8 % muslimanima, 7 % agnosticima te 5 % ateistima. === Popis 2011. === Prema popisu iz 2011. godine Grad Rijeka ima 128.624 stanovnika, od čega 67.673 žene i 60.951 muškarca.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup08.html Stanovištvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011.], Državni zavod za statistiku (pristupljeno 6. kolovoza 2013.)</ref> Tijekom 2010. godine u Rijeci je ukupno rođeno 1087 djece. Stopa nataliteta iznosi 7,55, a stopa mortaliteta 11,09. Hrvatsko državljanstvo ima 127.352 stanovnika, hrvatsko i drugo 3823, strano 1102, bez državljanstva je 65, a nepoznato 105. Prema vjeroispovijedi u Rijeci je 92.559 katolika, 8939 pravoslavaca, 341 protestant, 5820 muslimana, 12 židova, 536 ostalih kršćana, 168 pripadnika istočnih religija, 158 pripadnika ostalih religija, pokreta i svjetonazora, 2146 agnostika i skeptika, 11.890 osoba koje nisu vjernici, 5786 osoba koje se nisu izjasnile, a za 269 osoba taj je podatak nepoznat.<ref>http://www.rijeka.hr/StatistickeZanimljivostiO {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131221154258/http://www.rijeka.hr/StatistickeZanimljivostiO |date=21. prosinca 2013. }} (pristupljeno 6. kolovoza 2013.)</ref> ==== Nacionalni sastav grada Rijeke ==== {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ''[[Jugoslaveni]]'' !! [[Muslimani (narod)|Muslimani]]/[[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] !! [[Talijani]] !! [[Slovenci]] !! ostali |- | align="center" | [[2011.]]<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup08.html</ref> || 128.624 || 106.136 (82,52 %) || 8446 (6,57 %) || || 2.650 (2,06 %) || 2445 (1,90 %) || 1090 (0,85 %) || 784 (0,61 %) |- | align="center" | [[2001.]]<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup08.html</ref> <sup>1</sup> || 144.043 || 115.797 (80,39 %) || 8946 (6,21 %) || || 1.975 (1,37 %) || 2763 (1,92 %) || 1575 (1,09 %) || 12.987 (9,02 %) |- | align="center" | [[1991.]] || 167.964 || 117.178 (69,76 %) || 18.891 (11,24 %) || 6925 (4,12 %) || 4803 (2,85 %) || 3247 (1,93 %) || 2709 (1,61 %) || 14.211 (8,46 %) |- | align="center" | [[1981.]] || 159.433 || 103.248 (64,75 %) || 14.436 (9,05 %) || 27.167 (17,03 %) || 2505 (1,57 %) || 1917 (1,20 %) || 2897 (1,81 %) || 7263 (4,55 %) |- | align="center" | [[1971.]] || 132.222 || 98.121 (74,20 %) || 14.079 (10,64 %) || 6152 (4,65 %) || 1487 (1,12 %) || 2964 (2,24 %) || 3944 (2,98 %) || 5475 (4,14 %) |} [[Datoteka:Janko Polic Kamov Rijeka1.jpg|mini|J. P. Kamov, rad Zvonimira Kamenara]] <sup>1</sup> Prema popisu iz 2001. na bivšem području općine Rijeka koja obuhvaća gradove Rijeku, Kastav, Bakar, Kraljevicu i općine Viškovo, Čavle, Klana, Kostrena i Jelenje živjelo je 191.666 stanovnika.<br> '''Izvor:''' Izdanje Državnoga zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. do 1991. godine. [[Datoteka:Ivan pl. Zajc, kip u Rijeci.jpg|mini|Kip [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] ispred istoimenog kazališta.]] [[Datoteka:Vitomir Sirola Pajo Rijeka 280708.jpg|mini|[[Vitomir Širola Pajo]], narodni heroj]] == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Rijeka}} {{div col|3}} * [[Boško Balaban]], hrvatski nogometaš * [[Samir Barać]], hrvatski vaterpolist * [[Roberto Bartini]], talijanski dizajner zrakoplova i znanstvenik * [[Ralph Berzsenyi]], mađarski [[streljaštvo|streljaš]] * [[Josip Bozanić]], hrvatski kardinal i [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]] * [[Mihaly Csikszentmihalyi]], američko-mađarski psiholog * [[Ivica Curtini]], hrvatski vaterpolist * [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka * [[Mirza Džomba]], hrvatski rukometaš * [[Rudolf Eckert]], hrvatski novinar i publicist * [[Jakov Fak]], hrvatsko-slovenski [[biatlon]]ac * [[Kolinda Grabar-Kitarović]], hrvatska predsjednica * [[Nenad Gračan]], hrvatski nogometaš i nogometni trener * [[Irma Gramatica]], talijanska glumica * [[Igor Hinić]], hrvatski vaterpolist * [[Ödön von Horváth]], austrijski književnik * [[Nicolaus Thomas Host]], austrijski botaničar * [[Ana Jelušić]], hrvatska alpska skijašica * [[János Kádár]], mađarski premijer * [[Ivan Krapić]], hrvatski vaterpolist * [[Davor Kus]], hrvatski košarkaš * [[Ivan Vukić|Ivan Blaž Lupis]], izumitelj [[torpedo|torpeda]] * [[Valter Matošević]], hrvatski rukometaš * [[Alvaro Načinović]], hrvatski rukometaš * [[Aramis Naglić]], hrvatski košarkaš * [[Paul Nemenyi]], mađarski matematičar i fizičar * [[Abdon Pamich]], talijanski [[Brzo hodanje|brzohodač]] * [[Snježana Pejčić]], hrvatska streljašica * [[Janko Polić Kamov]], hrvatski književnik * [[Danijel Premuš]], hrvatski vaterpolist * [[Ulderico Sergo]], talijanski boksač * [[Renato Sulić]], hrvatski rukometaš * [[Luciano Sušanj]], hrvatski političar i atletičar * [[Daniel Šarić]], hrvatski nogometaš * [[Leo Valiani]], talijanski političar, povjesničar i novinar * [[Šime Vrsaljko]], hrvatski nogometaš * [[Vladimir Vujasinović]], srbijanski vaterpolist * [[Ivan pl. Zajc]], hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog {{div col end}} == Promet == [[Datoteka:Adriatic ferry Rijeka harbour.jpg|mini|desno|[[Trajekt]] „Marko Polo” u riječkoj luci na nekadašnjoj liniji Rijeka-Dubrovnik-Bari]] [[Luka Rijeka]] je najveća i najvažnija morska luka s najvećom [[Lučka kapetanija|lučkom kapetanijom]] u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |title=Najveća lučka kapetanija po broju ispostava u RH |archive-url=https://web.archive.org/web/20160220213711/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 |archive-date=20. veljače 2016. |access-date=7. ožujka 2016.}}</ref> U [[2017.]] godini je kroz riječku je luku prošlo 13 milijuna tona tereta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.portauthority.hr/documents/Statistika+za+WEB+-+HR.pdf |title=Promet po vrstama tereta 1996. – 2017. |author=Lučka uprava Rijeka |work=portauthority.hr |format=PDF |access-date=29. svibnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180529203636/http://www.portauthority.hr/documents/Statistika+za+WEB+-+HR.pdf |archivedate=29. svibnja 2018.}}</ref> Riječka luka se osobito razvila nakon [[1717.]] kad je proglašena slobodna plovidba Jadranom, a Rijeka [[1719.]] proglašena slobodnom lukom.<ref name="EPr">Ivan Mencer, Mladen Črnjar: ''Prilog gospodarskoj strategiji razvitka Republike Hrvatske – Riječki prometni pravac'' // Ekonomski pregled, Zagreb : Hrvatsko društvo ekonomista, god. 51., br. 9.–10., 2000., str. 1053–1074. {{Citat|Velike promjene u razvitku riječke luke započinju godine 1717., pošto je Karlo VI. u sklopu svoje merkantilističke politike proglasio slobodnu plovidbu Jadranskim morem, a dvije godine poslije Rijeku i Trst slobodnim lukama. Istodobno, u Rijeci se uspostavlja podružnica novoosnovane bečke Carske privilegirane orijentalne kompanije, zadatak koje je bio razvijati vanjsku trgovinu s Orijentom, posebno s Turskom, koja je tada bila glavni austrijski vanjskotrgovinski partner.|Mencer i Črnjar, 2000., 1056.}}</ref> Tada je zadatak bio razvijati vanjskotrgovinske odnose s [[Orijent]]om i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]].<ref name="EPr" /> Rijeka je danas brzobrodskim linijama povezana s otocima [[Rab]]om, [[Pag]]om i [[Lošinj]]om. S ostatkom Hrvatske i Europe, Rijeka je dobro povezana cestovnim, željezničkim i zrakoplovnim vezama. Dio autoceste [[Autocesta A7|A7]] koji povezuje Rijeku sa [[Slovenija|slovenskom]] granicom dovršen je [[2004.]] godine, dok je autocesta [[Autocesta A6|A6 Zagreb-Rijeka]] ([[Europski pravac E65|E65]]) dovršena [[2008.]] godine. Preko tunela [[Učka]], kroz istoimenu planinu, Rijeka osigurava vezu s brzom cestom A8/A9, tzv. [[Istarski ipsilon|Istarskim ipsilonom]]. Izgrađena je i nova riječka obilaznica kojom je gusti automobilski promet zaobišao sâm grad. Gradnja potpune obilaznice završena je 2008. godine. [[Zračna luka Rijeka]] izgrađena je [[1970.]] godine. Kako se nalazi na obližnjem otoku [[Krk]]u, više je usmjerena na charter letove, makar se u zadnjih nekoliko godina povećava broj izravnih linija. U [[2017.]] godini kroz riječku je zračnu luku prošlo 142.111 putnika, a do [[2020.]] godine se očekuje godišnji promet od 500.000 putnika.<ref name="statistika2017">[http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/promet-2016-2017.pdf Promet u zračnoj luci Rijeka 2016./2017.] Zračna luka Rijeka d.o.o., Statistika, pristupljeno 24. svibnja 2018.</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Direktor Zračne luke Rijeka: 'Do 2020. ćemo imati pola milijuna putnika' |last=Glavan |first=Marinko |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Direktor-Zracne-luke-Rijeka-Do-2020.-cemo-imati-pola-milijuna-putnika |work=Novi list |access-date=29. svibnja 2018. |archive-date=29. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180529204833/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Direktor-Zracne-luke-Rijeka-Do-2020.-cemo-imati-pola-milijuna-putnika |url-status=dead }}</ref>Rijeka je dobro integrirana u mrežu [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]], a time i u mrežu međunarodnih željezničkih koridora. Elektrificirana pruga koja Rijeku povezuje sa [[Zagreb]]om te dalje [[Koprivnica|Koprivnicom]] i mađarskom granicom dio je paneuropskog [[Hrvatske željeznice#Koridor Vb|koridora Vb]]. Preko sjevernog kraka Rijeka je elektrificiranom prugom povezana s [[Ljubljana|Ljubljanom]] i [[Trst]]om. Prema planovima daljnjeg razvoja Hrvatskih željeznica planira se gradnja nove nizinske pruge koja će vlakovima na koridoru Vb omogućiti postizanje brzina od 250&nbsp;km/h. Većim brzinama putovanje između Zagreba i Rijeke skratilo bi se na sat vremena. Rijeka je izravnim željezničkim linijama (uključujući i noćne) povezana s [[München]]om u Njemačkoj i [[Salzburg]]om u Austriji. == Graditeljske znamenitosti == {{glavni|Znamenite riječke građevine}} Povijesno središte Rijeke formiralo se kraj ušća rijeke Rječine u Jadransko more. Riječki Stari grad, smješten na desnoj obali Rječine, izgubio je mnogo povijesnih zgrada, no još uvijek predstavlja živo srce grada. Ispod njegovih se ulica nalaze vrijedne arheološke iskopine te splet starih tunela. Uz južni obod Staroga grada počelo se u drugoj polovici 18. stoljeća izgrađivati danas poznato šetalište Korzo s Rivom. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća znatno su izgrađeni Sušak, Brajda i drugi gradski predjeli. ==== Korzo i Stari grad ==== Riječki Stari grad okružen je s južne strane Korzom. Korzo je središte Rijeke, njena najpoznatija ulica i mjesto javnih događanja. [[Datoteka:Rijeka064.jpg|mini|desno|Palača Wohinz i Gradski toranj na Korzu]] Na sredini Korza je [[Gradski toranj u Rijeci|Gradski toranj]] sa satom, sastajalište Riječana i turista. Toranj je izgrađen u [[barok]]no doba, ali je tek u 19. stoljeću dobio svoj konačni izgled. Na njemu je reljef s prikazom austrijskog [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|cara Karla VI.]] Na Korzu i oko njega nalazi nekolicina vrijednih baroknih zgrada. Tik desno uz Gradski toranj smještena je palača Wohinz (1782., Korzo 8), koju je podigao trgovac Mihael Wohinz. Izgradnjom ove palače, započelo je u drugoj polovici 18. stoljeća formiranje Korza kao središnje gradske ulice. Tu je i palača Vuković (Korzo 2), s reprezentativnim portalom koji nosi balkon. Od ostalih palača treba spomenuti staru gradsku vijećnicu ([[Palac Komuna]]), palaču Wassermann-Garbas (17. st.) s arkadama u dvorištu, u kojoj je smješten Konzervatorski odjel u Rijeci, palaču Benzoni te [[Palača Adamić u Rijeci|palaču Adamić]] na Fiumari. Ovu zgradu podigao je Šimun Adamić, otac znamenitog trgovca [[Andrija Ljudevit Adamić|Andrije Ljudevita Adamića]]. Adamićev sin bio je poznat kao graditelj i investitor riječkoga kazališta sagrađenog početkom 19. stoljeća. Trgovačka elita kojoj su pripadali Adamićevi na prijelazu 18. u 19. stoljeće, učinila je Rijeku značajnim kulturnim, umjetničkim i industrijskim središtem cijelog jadranskog prostora, koja je takav svoj status zadržala sve do 20. stoljeća. [[Datoteka:Rijeka Saint Vitus cathedral front.jpg|mini|[[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrala sv. Vida]]]] Starim gradom dominira najznačajnija riječka crkva [[Katedrala Svetog Vida|Katedrala sv. Vida]]. Podignuta na mjestu srušene crkvice gradskog zaštitnika, [[Sveti Vid|Svetog Vida]], katedrala je sagrađena prvotno kao samostanska crkva isusovaca u Rijeci. Projekt je izradio venecijanski graditelj Franjo Olivieri, vjerojatno po uzoru na znamenitu crkvu Santa Maria della Salute u [[Venecija|Veneciji]]. Gradnja je trajala od 1638. do 1659. godine, no posve je dovršena tek 1737. godine, kada su graditelji Pietro Carlone i Bernardino Martinuzzi sagradili kupolu i oratorij. U crkvi se čuvaju vrijedni barokni oltari, uglavnom rad riječkih kipara. Od drugih sakralnih zdanja treba izdvojiti [[Crkva Uznesenja Marijina u Rijeci|crkvu Uznesenja Marijina]], bivšu katedralu. Podignuta u 15. stoljeću, bivša je katedrala tijekom vremena često mijenjala svoj izgled, da bi u obnovi 1824. godine dobila današnje pročelje. U unutrašnjosti su naročito vrijedni oltari i barokne štukature u svetištu. Ispred crkve nalazi se zvonik, koji se zbog slijeganja tla s vremenom nagnuo oko 40cm, pri čemu je dobio svoje ime ''Kosi toranj''. Podno tornja nalaze se poznati kasnoantički [[Mozaik|mozaici]] iz 5. i 6. stoljeća, koji su nastali u doba [[Tarsatica|Tarsatike]], rimskog naselja na području Rijeke. U blizini su i ostatci [[Gradski bedemi u Rijeci|gradskog bedema]], te nedaleko i legendarna [[Stara vrata]] ili ''Rimski luk'', do danas obavijen nepoznanicom oko svoga nastanka. [[Datoteka:Palaca Jadran Jadrolinija Rijeka 4408.jpg|mini|desno|[[Palača Adria u Rijeci|Palača Adria]]]] U Starom se gradu također nalazi povijesni kompleks zvan [[Municipij]]. Izgrađen je kao augustinski samostan, uz koji je do danas sačuvana i barokna [[Crkva sv. Jeronima u Rijeci|crkva sv. Jeronima]] (1768.). Samostan je 1873. godine postao zgradom gradskog poglavarstva (Municipij) pri čemu je nadograđen i preoblikovan. Na trgu ispred zgrade nalazi se i ''Stendarac'', kameni stup za gradsku zastavu iz 1509. godine. Prostor južno od Korza, uz Rivu, nastao je većinom u 19. stoljeću i u početku se zvao Novi grad (za razliku od Staroga grada), no s vremenom se taj naziv izgubio. Od starijih građevina tu je preostala barokna [[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci|pravoslavna crkva sv. Nikole]], s tlocrtom u obliku križa, dovršena 1790. godine prema projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignacija Henckea]]. Riječka je Riva pročelje grada prema moru. Usprkos gustom prometu, recentnim se urbanističkim zahvatima prostor rive potpuno pretvara u pješačku zonu. Duž Rive reprezentativan je niz zgrada iz 19. stoljeća, kada je Rijeka bila velika i moćna trgovačka luka. Možda najreprezentativnija zgrada izgrađena u tom razdoblju je [[Palača Adria u Rijeci|palača Adria]] (1897., arhitekt [[Giacomo Zammattio]]), danas zgrada [[Jadrolinija|Jadrolinije]]. Izgrađena je za brodarsko društvo ''Adria'' mađarsko-američkim kapitalom, a ponosi se limenim kupolama te kamenim skulpturama alegorija na pročelju. Skulpture okrenute prema moru predstavljaju pomorce, a one prema kopnu četiri kontinenta. U unutrašnjosti je velebni atrij s arkadama i sačuvanim izvornim dizalima s kraja 19. stoljeća. [[Datoteka:Casa_Veneziana_Rijeka_Dolac_122011_2.jpg|mini|desno|''Casa Veneziana'', kuća nekadašnjeg vlasnika Tvornice torpeda]] [[Datoteka:Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci 15102010 1.jpg|mini|lijevo|[[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|Kapucinska crkva Gospe Lurdske]] tijekom proslave 400. godina [[Kapucini|Kapucina]] u Rijeci i Hrvatskoj]] Iz tog se vremena može istaknuti još nekoliko vrijednih djela istog arhitekta [[Giacomo Zammattio|Giacoma Zammattija]]. Prije svega zgrada [[Filodrammatica]] (Korzo 28), građena 1890. za Filharmonijsko-dramsko društvo, s interijerom u stilu neorokokoa. Potom, tzv. ''Casa Veneziana'' (Dolac 7), stambena kuća Roberta Whiteheada, vlasnika tvornice Torpedo. Građena 1886. ističe se bogatim pročeljem od crvene opeke i bijelog kamena s nizom dekorativnim detalja. Tu je i [[Palača Ploech u Rijeci|palača Ploech]] na Trgu Žabica, koju je 1888. podigao austrijski mehaničar Annibale Ploech, koji je stekao novac radom u riječkoj Tvornici torpeda, te potom i bogatstvo prodajom nekretnina. Na spomenutom Trgu Žabica, nalazi se i slikovita [[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|Kapucinska crkva Gospe Lurdske]] (1907. – 1929.). Na dominantnom položaju iznad Starog grada smještena je [[Guvernerova palača u Rijeci|Guvernerova palača]], raskošna bivša rezidencija riječkog guvernera, u kojoj je danas smješten [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja]]. Sagrađena 1897. godine prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna, za potrebe gradske i državne reprezentacije, bila je investicija guvernera također mađarskog podrijetla Lajosa Batthyányja. Danas se u njoj, osim vrijednih povijesnih zbirki iz prošlosti Rijeke, čuvaju izvorni interijeri s kraja 19. stoljeća: monumentalno mramorno stubište te dvorane sa štukaturama, oplatama i pokućstvom iz tog razdoblja. Zapadno od Guvernerove palače smještena je moderna zgrada [[Muzej grada Rijeke]], a istočno, u lijepo oblikovanom perivoju, bivša [[vila nadvojvode Josipa]], u kojoj je smješten [[Državni arhiv u Rijeci]]. Sjeverno od Staroga grada nalazi se manji predjel zvan Pomerio prema središnjoj prometnoj ulici koja ondje prolazi, dok se sa zapada nastavlja Zagrad. Oba su predjela izgrađena na brdovitom usponu te su izrazito urbane četvrti s vrlo kvalitetnom arhitekurom pretežno s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Na Zagradu se ističe secesijska zgrada kina [[Teatro Fenice]]. Od nje se vanjskim dizalom dolazi Centra Zagrad. Ovaj je suvremeni stambeno-trgovački kompleks (iz 2007.), nastao kao jedan od najuspjelijih recentnih zahvata u povijesnom središtu Rijeke, a djelo je riječkih arhitekata [[Saša Randić|Saše Randića]] i [[Idis Turato|Idisa Turata]]. ==== Delta ==== [[Datoteka:Fish-market-Masters-photo-by-Hrvoje-Franjic.jpg|lijevo|mini|Umjetnička instalacija "Meštri" na galeriji riječke ribarnice]] Središte Rijeke također obuhvaća područje zvano ''Delta'', po '''ušću''' rijeke Rječine u more. U nekom je vremenu dio [[Ušće|ušća]] [[Rječina|Rječine]] zatvoren te na njegovu mjestu izgrađen tzv. Mrtvi kanal, pri čemu je tok rijeke preusmjeren nešto istočnije. Tako se između toka Rječine i Mrtvoga kanala oblikovao poluotok koji se naziva Delta. Deltom se obično naziva i gradski obližnji predio oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. [[Datoteka:Palaca Modello 040408.jpg|mini|desno|[[Palača Modello u Rijeci|Palača Modello]]]] [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatsko narodno kazalište]] smješteno je na parkovno uređenom trgu. Raskošna zgrada arhitekata [[Biro Fellner & Helmer|Fellnera i Helmera]], čuva dugu kazališnu tradiciju. U unutrašnjosti se kao raritet mogu izdvojiti rani radovi slavnog slikara [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]]. Duž Rive pa prema zgradi HNK, smještena je još jedna zgrada toga doba za javnu zabavu. To je [[Palača Modello u Rijeci|Palača Modello]] (1885.). Podignuta prema projektu istih graditelja [[Biro Fellner & Helmer|Fellnera i Helmera]], na mjestu srušenog [[Andrija Ljudevit Adamić|Adamićevog]] kazališta, također je služila za javne priredbe. Zgrada se ističe osebujnim višebojnim pročeljima i svečanom dvoranom ukrašenom štukaturama. Blizu HNK nalazi se i sklop zgrada nazvan [[Velika tržnica u Rijeci|Velika tržnica]], koji se sastoji od dva paviljona (1881., arhitekt [[Isidor Vauchnig]]), te Komunalne ribarnice (1903., izvedena 1913. – 14., arhitekt [[Carlo Pergoli]]). Prostor tržnice danas funkcionira i na otvorenom, u okolnim ulicama. U impresivnoj zgradi ribarnice podno njenog visokog svoda na unutarnje balkone zgrade trajno je postavljena [[Site specific art|''„site-specific“'']] '''umjetnička instalacija „Meštri“'''<ref>{{Citiranje weba |url=https://rijeka2020.eu/program/lungomare-art/trajne-skulpture/lungomare-art-rijecka-ribarnica-mestri-pavel-mrkus-cz/ |title=Lungomare Art Riječka ribarnica - Meštri - Pavel Mrkus (CZ) • Rijeka 2020 |work=Rijeka 2020 |language=hr-HR |accessdate=2021-03-31}}</ref> češkog umjetnika Pavela Mrkusa. Instalaciju čini video segment - projekcija Mrkusovog video uratka snimljena na ribarskoj koći DIMI za vrijeme ribarenja u akvatoriju Kvarnerić – koji je popraćen audio segmentom zvukova mora i ribarskog broda kojeg je moguće čuti samo na galeriji ribarnice. Priča je to kojom se odaje počast onima koje se ovdje nikada ne vidi, ali bez kojih ribe na stolovima ne bi bilo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/izlozbe/na-rijeckoj-ribarnici-otvorena-instalacija-mestri-ceskog-umjetnika-pavela-mrkusa/ |title=Na riječkoj ribarnici otvorena instalacija "Meštri" češkog umjetnika Pavela Mrkusa |date=2020-07-11 |work=Novi list |language=en |accessdate=2021-03-31}}</ref> Od stambenih zgrada ondje se nalazi naročito zanimljiva zgrada zvana [[Turska kuća u Rijeci|Turska kuća]] (''Casa turca''), građena u neomaurskom stilu za Nikolaidesa, turskoga diplomatskog predstavnika u Španjolskoj, a potom i konzula u Rijeci od 1898. godine. Južnim dijelom Delte dominira golemi stambeni kompleks nazvan ''Casa rossa'' (Zagrebačka 1-5, Demetrova 2-4) po crvenom pročelju od opeke, sagrađen 1903. godine prema projektu arhitekta [[Venceslao Celligoi|Venceslava Celligoia]]. ==== Brajda ==== [[Datoteka:Lazaret ulaz Rijeka 0308.jpg|mini|desno|Portal ulaza u Lazaret]] Brajda je zapadni dio centra Rijeke koji se razvio sjeverno od Željezničkog kolodvora. Sredinom 18. stoljeća na tom je području izgrađena tvornica šećera koja se nalazila u velikom kompleksu danas poznatom pod nazivom "Rikard Benčić". Najvrijednija zgrada ondje je [[Palača šećerane u Rijeci|Palača šećerane]], tj. upravna zgrada šećerane, koja se smatra remek djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Podignuta 1752. godine i obnovljena 1785. – 86. za potrebe stanovanja direktora tvornice, u unutrašnjosti je bogato opremljena štukaturama i zidnim slikama. Izdvaja se velika svečana dvorana s kaljevim pećima te salon s naslikanim vedutama izmišljenih gradova. Na ulaznim portalima u zgradu zanimljivi su motivi kamenih glava koji imaju "šećer u kosi". Zapadno od Palače šećerane smješten je i stari riječki Lazaret. Lazaret je vrsta karantenske bolnice kakve su se gradile u pomorskim gradovima diljem Sredozemlja. Lazaret je danas uklopljen u riječku bolnicu, a od stare barokne zgrade ostao je raspoznatljiv tek kameni portal s posvetnim natpisom [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|cara Karla VI]]. iz 1722. godine. Od ostalih zgrada na Brajdi treba spomenuti niz [[Historicizam|historicističkih]] i [[Secesija|secesijskih]] objekata oko Tržnice Brajda, građenih prema projektima značajnih riječkih i [[Trst|tršćanskih]] arhitekata s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Oblikovanjem se ističu opečna pročelja arhitekta [[Carlo Conighi|Carla Conighija]]: kuća Pomoračke zaklade sv. Nikola (Manzonijeva 2) iz 1893. s oslicima pod krovnom strehom, te stambena kuća Miculinić-Richtmann (Fiorella la Guardije 14) iz 1914. godine. Na zapadnom dijelu Brajde je secesijska kuća Modiani (J. Katalinića 4, 1912./13., arhitekt Mario Ambrosini), karakteristična po stiliziranim egipatskim stupovima u obliku palmi. [[Datoteka:Pajol-Balthazartown-Beach-photo-by-Hrvoje-Franjic.jpg|lijevo|mini|Umjetnička instalacija "Balthazargradsko kupalište" na Pećinama|195x195px]] ==== Sušak i Trsat ==== {{Glavni|Sušak|Trsat}} [[Datoteka:Rijeka, Trsat P6290046.JPG|mini|desno|[[Trsat]]]] Sušak je veliko gradsko područje istočnog dijela Rijeke. Stari Sušak smjestio se blizu obale Rječine te je formiran arhitekturom 19. stoljeća. Brojne stambene zgrade raskošnih pročelja, danas zapuštene, krase Sušak te susjedni predio [[Pećine]], izgrađen kao zona stambenih vila u prvoj polovici 20. stoljeća. Gust promet i slaba urbana opremljenost ovoga djela grada, čini ga pomalo nepristupačnim za turističko razgledavanje usprkos njegovoj vrijednoj arhitekturi poput [[Sušački kolodvor|Sušačkog kolodvora]] i [[Sušački neboder|Sušačkog nebodera]]. Na plaži Grčevo, poznatijoj kao Pajol ili Šestica, smještenoj na samom kraju Pećina u neposrednoj blizini Brodogradilišta Viktor Lenac svoje je mjesto našla ''[[Site specific art|„site-specific“]]'' '''umjetnička instalacija „Balthazargradsko kupalište“'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://rijeka2020.eu/program/lungomare-art/trajne-skulpture/lungomare-art-grcevo-balthazargradsko-kupaliste-igor-eskinja-hr-i-studenti-akademije-primijenjenih-umjetnosti/ |title=Lungomare Art Grčevo - Balthazargradsko kupalište - Igor Eškinja (HR) i studenti Akademije primijenjenih umjetnosti • Rijeka 2020 |work=Rijeka 2020 |language=hr-HR |accessdate=2021-03-31}}</ref> Pod mentorstvom umjetnika Igora Eškinje, studentice Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci za Grčevo su osmislile čeličnu skulpturu koja pogledom kroz njene otvore mijenja promatračev doživljaj okoline te 15 natpisa na betonskom platou koji pozivaju na interakciju i igru te su vidljivi samo u kontaktu s vodom. Umjetnički proces nadahnut je temom Balthazara, svjetski poznatog i nagrađivanog animiranog serijala, u kojem je Rijeka glavna inspiracija i nadahnuće autoru scenografije za stvaranje Balthazargrada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mojarijeka.hr/rijeka-dobila-balthazargradsko-kupaliste/ |title=Rijeka dobila Balthazargradsko kupalište |date=2020-07-20 |work=MojaRijeka |language=hr |accessdate=2021-03-31}}</ref> Iznad Sušaka je brijeg [[Trsat]], koji je bio naseljen u predrimsko doba te poznat pod nazivom [[Tarsatica]]. Ondje je na mjestu stare predrimske utvrde sagrađen srednjovjekovni [[Trsatski kaštel]]. Kaštel je obnovljen u duhu historicizma u prvoj polovici 19. stoljeća, za znamenitog austrijskog vojnog časnika, grofa [[Laval Nugent|Lavala Nugenta]], koji je ondje držao zbirku umjetnina. [[Datoteka:Pogled sa Sveučilišnog Kampusa Trsat.jpg|alt=Pogled sa Sveučilišnog Kampusa Trsat|mini|Pogled sa Sveučilišnog kampusa Trsat]] Na Trsatu se također nalazi kompleks franjevačkog samostana s crkvom i pastoralnim centrom, nazvan [[Crkva Gospe Trsatske|Trsatsko svetište]]. To je najstarije marijansko svetište na tlu Hrvatske, i danas je veliko mjesto hodočašća. Franjevački sklop nastao je višekratnom pregradnjom tijekom nekoliko stoljeća. Današnja crkva je barokna, a u njoj se osim vrijednih relikvija nalaze i mramorni oltari. U crkvi i samostanu značajna su djela baroknog slikara švicarskog podrijetla Serafina Schöna. ==== Industrijska baština ==== [[Datoteka:Kompleks bivse tvornice RB Ri 310308 1.jpg|mini|desno|Kompleks bivše tvornice Rikard Benčić]] Rijeka je prepoznata i kao grad industrijske baštine. Nekadašnji veliki [[Industrija|industrijski]] pogoni smješteni su diljem grada, a naročito na području Mlake te oko Industrijske ulice. Ekonomski devastirana industrija Rijeke ostavila je u nasljeđe značajna arhitektonska djela s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja tek u posljednje vrijeme postaju vidljiva kao neiskorišteni kulturni resurs Rijeke. * [[Tvornica torpeda u Rijeci|Tvornica torpeda]] osnovana je sredinom 19. stoljeća kao ljevaonica metala, a desetak godina kasnije nakon što je upravo u Rijeci izumljen prvi torpedo ona postaje tvornicom ovog inovativnog pomorskog oružja koje joj je donijelo svjetsku slavu. Osim torpeda, čija je proizvodnja trajala sve do sredine 60-tih godina 20. stoljeća, tvornica je zaslužna za izgradnju prvih hrvatskih željeznih parobroda i parnih strojeva. Rješenjem Konzervatorskog odjela u Rijeci 2006. godine lansirna rampa za torpeda proglašena je spomenikom kulture te stavljena pod preventivnu zaštitu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Smokvina|first=Miljenko|date=2002|title=Industrijska baština Tvornice torpeda u Rijeci : u povodu 150. obljetnice riječke Tvornice torpeda i procesa muzealizacije torpedne lansirne rampe|url=https://hrcak.srce.hr/140504|journal=Informatica museologica|language=hr|volume=33|issue=3-4|pages=80–87|issn=0350-2325}}</ref> * [[Tvornica papira Rijeka]], tzv. Hartera * [[Tvornica duhana u Rijeci|Tvornica duhana]] Rijeka osnovana je 1851 kao kraljevska ugarska tvornica duhana, a početkom 20. stoljeća postala je vodeći proizvođač duhana u državi. Proizvodnja počinje opadati nakon 1. svjetskog rata te se konačno gasi 1948. godine kada se prostor prenamjenjuje u Tvornicu motorne opreme i ljevaonicu „Rikard Benčić“.<ref>{{Citiranje weba|title=Tvornica duhana Rijeka {{!}} Hrvatska tehnička enciklopedija|url=https://tehnika.lzmk.hr/tvornica-duhana-rijeka/|access-date=2022-04-13|website=tehnika.lzmk.hr}}</ref> * [[Lučka skladišta u Rijeci|Lučka skladišta]] ==== Ostale znamenite građevine ==== * [[Zgrada Ureda državne uprave]], nekadašnji Hotel Europe * [[Zgrada Euroherc osiguranja]], nekad palača Rinaldi * [[Riječki neboder]] * [[Riječka zvjezdarnica]] * [[Groblje Kozala]] monumentalno je groblje osnovano 1800. godine. Smatra se jednim od najstarijih groblja u Hrvatskoj. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća imućni Riječni počinju naručivati posljednja počivališta za svoje obitelji. Mauzoleji, grobnice, spomenici, kipovi i reljefi poznatih umjetnika toga vremena, čini ga najljepšim riječkim grobljem. Mnoge grobnice su napuštene, no i dalje privlačne za posjetitelje. Groblje je u funkciji i danas, ali u proširenom obliku. Ondje se nalaze radovi poznatih umjetnika, a neki od njih su: [[Emilio Ambrosini]], Raffaelle Cullotti, [[Ivan Rendić]], [[Frane Cota|Frane Cote]], [[Francesco Placsek]], Raffaelle Cullotti, [[:en:Lojze_Dolinar|Lojze Dolinar]] ,[[Giacomo Zammattio]] i mnogi drugi. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Glavočić|first=Daina|date=2017-12-14|title=Posljednja počivališta nekih riječkih liječnika na grobljima Kozala i Trsat u Rijeci iz XIX. i XX. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/191179|journal=Acta medico-historica Adriatica : AMHA|language=hr|volume=15|issue=Supplement 1|pages=129–140|issn=1334-4366}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Metzger Šober|first=Branko|date=2013-12-13|title=Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju|url=https://hrcak.srce.hr/112114|journal=Ars Adriatica|language=hr|issue=3|pages=175–192|issn=1848-1590}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 3, 2008. - Riječko groblje Kozala|url=https://www.matica.hr/hr/351/Rije%C4%8Dko%20groblje%20Kozala/|access-date=2022-05-18|website=www.matica.hr}}</ref> == Religija == Stanovnici su većinom [[Katoličanstvo|katolici]]. U Rijeci je nastala autohtona hrvatska redovnička zajednica i jedina koja je nastala Rijeci. To je [[Družba sestara Presvetog Srca Isusova]] koja je nastala 1899. godine. Osnovala ju je Majka [[Marija Krucifiksa Kozulić]] pod vodstvom kapucina o. Arkanđela iz Camerina.<ref>[http://www.sestre-scj.hr/showprintitem/povijest-druzbe;jsessionid=5FC9F014742757358BE4157678F1C717 Povijest družbe]</ref> == Kultura == Riječke kulturne manifestacije svojom kvalitetom veoma su važne za kalendar kulturnih događanja, ne samo Rijeke i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]], već i širega područja. To su prije svega: Riječke ljetne noći u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Ljeto na Gradini, Revija lutkarskih kazališta u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Međunarodni festival malih scena - Rijeka, Jazz time festival, [[Festival komorne glazbe u Rijeci|Festival komorne glazbe]] zatim Međunarodni biennale crteža, Izložba mladih Mediterana – u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, [[nagrada Drago Gervais|Književna nagrada "Drago Gervais"]] i brojne druge. * '''[[Riječke ljetne noći]]''' su kulturna manifestacija koju organizira najviša kulturna ustanova u gradu – Hrvatsko narodno kazalište. Održava se u lipnju i srpnju na raznim specifičnim lokacijama u gradu, koje nisu karakteristične za izvedbu glazbenih i scenskih priredbi, poput lokacija Tvornice papira Hartera i Tvornice Torpedo, pa publika ima izuzetnu priliku da se upozna s baštinom industrijske arhitekture grada. * '''Ljeto na Gradini''' je glazbeno-scenska manifestacija koja se održava na [[Trsat]]u, a pokrenuta je [[2006.]] godine. * '''Revija lutkarskih kazališta''' u Rijeci je jedini festival takve vrste u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji. Cilj ove manifestacije je publici grada i regije predstaviti uspješna ostvarenja domaćih i inozemnih lutkarkih kazališta. Osim predstava za djecu i odrasle, za vrijeme održavanja revije organizira se i niz popratnih događanja, poput izložbi i predavanja ili likovnih i lutkarskih radionica za djecu. * '''"Jazz time"''' je festival koji je uvelike pomogao u promociji [[džez|džez-glazbe]] u Rijeci. Festival je također pomogao afirmaciji darovite generacije riječkih džezista poput Elvisa Stanića, te omogućio riječkoj publici upoznavanje s džezistima iz drugih zemalja. *'''[[Festival komorne glazbe u Rijeci|Festival komorne glazbe]]''' je festival klasične glazbe koji vodi "Glazbena agencija Haller", a koji se održava od 2006. svake godine u rujnu u riječkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, ali i u koncertnim dvoranama poput Palače Modello, Mramorne dvorane Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskoga primorja Rijeka, Teatra Fenice i sl. * '''[[Književna nagrada Drago Gervais|Književna nagrada "Drago Gervais]]"''' je utemeljena u počast književniku čije je ime i djelo obilježila riječko kulturno podneblje. Nagradu je osnovala bivša općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje riječkog kraja, dodjeljuje se od 1974. svake druge godine, a od 2005. godine uz organizacijsku aktivnost [[Gradska knjižnica Rijeka|Gradske knjižnice Rijeka]]. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije - najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo), te u kategoriji za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini. Također ne postoji regionalno ograničenje djelovanja autora već se za prvu kategoriju mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske dok se u drugoj kategoriji mogu natjecati i autori koji nisu hrvatski državljani. * '''KRAF''' (Kvarnerska revija amaterskog filma) je tradicijska revija amaterskoga filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnoga značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju. Revija je natjecateljske naravi, tematika filma je slobodna, a ograničenje je trajanje filma od 15 minuta. * '''Knjižničarsko društvo Rijeka''' utemeljeno je 1950. godine i član je Hrvatskog knjižničarskog društva. Tijekom svog djelovanja, događale su se promjene u imenima i oblicima udruživanja, a prvi puta se pojavljuje pod imenom Povjereništvo Društva bibliotekara 1951. sa svojih prvih jedanaest članova. Kao podružnica HBD-a djeluju od 1954. godine, u sklopu koje vrlo aktivno djeluju na kulturnome planu: osnivaju sekcije za znanstvene, stručne, dječje i narodne knjižnice, osnivaju se pokretne knjižnice, organiziraju književne večeri, susreti s autorima te izložbe knjiga i časopisa. U svakoj fazi svoga neprekinutog djelovanja i postojanja, Knjižničarsko društvo Rijeka uspješno se bave cjelokupnom knjižničarskom djelatnošću i popratnim događanjima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lulić|first=Verica|date=2009-10-01|title=Knjižničarsko društvo Rijeka|url=https://hrcak.srce.hr/233306|journal=Knjižničar/Knjižničarka : e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka|language=hr|volume=1.|issue=1.|pages=5–7|issn=1848-5790}}</ref> [[Datoteka:Theatre of Ivan pl. Zajc, Rijeka.jpg|mini|Zgrada [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]] iz [[1885.]] godine]] [[Datoteka:Skulptura-brojač na Jadranskom trgu (2020).jpg|mini|Skulptura-brojač na Jadranskom trgu]] Grad Rijeka izabran je između četiriju hrvatskih gradova kandidata za [[Europski glavni grad kulture|Europsku prijestolnicu kulture]] za 2020. godinu.<ref>[http://www.vecernji.hr/grad-rijeka-biti-ce-europska-prijestolnica-kulture-2020-godine-1071000 Večernji List, Grad Rijeka biti će europska prijestolnica kulture 2020. godine], objavljeno 24. ožujka 2016., pristupljeno 25. ožujka 2016.</ref><ref>[http://www.croatiaweek.com/rijeka-named-2020-european-capital-of-culture/ CroatiaWeek, Rijeka Named 2020 European Capital of Culture], objavljeno 24. ožujka 2016., pristupljeno 25. ožujka 2016. {{eng oznaka}}</ref> U sklopu projekta grade se i otvaraju nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima [[EU]] fondova. Očekuje se više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i 40 drugih zemalja [[Europe]] i svijeta.<ref>[https://rijeka2020.eu/o-epk-projektu/ Rijeka 2020, O projektu Europska prijestolnica kulture], pristupljeno 13. siječnja 2020.</ref> Zahvaljujući Hrvatskom knjižničarskom društvu, proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture poprimilo je još veće značenje za knjižničarsku struku nakon potpisanog partnerskog Ugovora sa Rijeka 2020. d.o.o. Civilne inicijative. Knjižničarsko društvo Rijeka imalo je bitnu ulogu u promoviranju projekta „Čitajmo zajedno ispod krošnje hrasta“ u sklopu kojega su održane različite aktivnosti kao što su akcija „Dajem knjigu“, stručni skupovi, izraza i tiskanje reklamnih materijala, objave na mrežnim stranicama, grafičko i digitalno oblikovanje, lekture, računovodstvene usluge i slično. Provedeni partnerski projekt je tijekom svoje realizacije obogatio sve one koji su na bilo koji način sudjelovali u njemu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Udina|first=Korina|date=2019|title=Knjižničarsko društvo Rijeka partner u projektu Civilne inicijative EPK Rijeka 2020; Izvješće o radu Knjižničarskog društva Rijeka od 13.06.2018. do kraja 2019.; Foto pregled knjižničarskih događanja koja su obilježila rad KDR-a u 2019. godini i Dubrovnik IASL 2019. Convergence – Empowering – Transformation: School Libraries|url=https://hrcak.srce.hr/236253|journal=Knjižničar/Knjižničarka : e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka|language=hr|volume=10|issue=10|pages=158–192|issn=1848-5790}}</ref> Zaslugom mlade udruge za promicanje baštine [[Primorski Hrvat]], osnovan je početkom listopada 2019. hrvatski plesni [[folklorni ansambl]] u sklopu udruge, čime su ispunili staru želju mnogih Riječana a Rijeka je prekinula neslavnu tradiciju da je bila jedini veći hrvatski grad bez folklornog ansambla.<ref name="Anušić">[https://hkm.hr/kultura/video-zahvaljujuci-udruzi-primorski-hrvat-rijeka-napokon-dobila-folklorni-ansambl/ Helena Anušić, HKM: VIDEO Zahvaljujući udruzi “Primorski Hrvat” Rijeka napokon dobila folklorni ansambl!, 4. listopada 2019.]</ref> == Riječki karneval == {{glavni|Riječki karneval}} [[Datoteka:Rijecki karneval 140210 ura 1.jpg|mini|Međunarodna karnevalska povorka 2010. godine]] Uz bogatu tradiciju karnevalskh povorki i balova [[Austrija|austrijskoga]], [[Mađarska|mađarskoga]], [[Rusija|ruskoga]], [[Njemačka|njemačkoga]] plemstva, kao i plemstva iz ostatka Europe iz 19. stoljeća, kao i domaćih pokladnih običaja ([[zvončari]]), Riječki je karneval danas jedan od najvećih karnevalskih povorki u Europi i svijetu. Riječki karneval spoj je venecijanskog i austrijskog građanskog karnevala i elemenata folklora i mitologije starih Slavena. Od [[1982.]] godine, kada su Korzom organizirano prošetale tri maskirane grupe, do danas Riječki je karneval izrastao u manifestaciju s preko 15.000 sudionika, djece i odraslih, organiziranih u preko 200 karnevalskih grupa, koju godišnje vidi više od 100.000 gledatelja. === Povezani članci === {{div col|3}} * [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK Ivana pl. Zajca]] * [[Gradska knjižnica Rijeka]] * [[Riječki karneval|Međunarodni riječki karneval]] * [[Riječke ljetne noći]] * KUC "Kalvarija" * Kino "[[Teatro Fenice]]", Art kino "Croatia" * [[Hrvatski kulturni dom na Sušaku|HKD Sušak]] * [[Muzej grada Rijeke]] * [[Prirodoslovni muzej Rijeka]] * [[Sveučilišna knjižnica u Rijeci]] * [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja]] * [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti]] u Rijeci * [[Morčić]] – znamenitost * [[Rigojanči]], kolač * [[Bašćinski glasi]] – klapski festival * [[PEEK&POKE|Muzej Peek & Poke]] / [[Muzej djetinjstva]]<ref>http://www.novilist.hr/Scena/U-Rijeci-otvoren-prvi-hrvatski-Muzej-djetinjstva</ref><ref>https://topdestinacije.hr/rijecki-muzeji-pomorstvo-prirodoslovlje-umjetnost-peek-and-poke/</ref> * [[JGL Muzej farmacije]]<ref>https://www.fiuman.hr/osniva-se-jgl-muzej-farmacije-u-rijeci/</ref> {{div col end}} == Obrazovanje == [[Datoteka:kampus-university-rijeka.jpg|mini|Akademija primijenjenih umjetnosti]] [[Datoteka:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|mini|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]]] Na području Grada Rijeke radi 28 ustanova osnovnoškolskog obrazovanja, od kojih je Grad Rijeka osnivač njih 24, kao i 18 srednjih škola (14 stručnih i 4 gimnazije). Od 1973. godine Rijeka je sveučilišni grad. U sklopu Riječkog sveučilišta danas djeluju Akademija primijenjenih umjetnosti, Ekonomski, Filozofski, Građevinski, Medicinski, Pomorski, Pravni i Tehnički fakultet, te Visoka učiteljska škola, Sveučilišna knjižnica i Studentski centar. U sklopu Riječkog sveučilišta u Puli djeluju i Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Filozofski fakultet i Viša učiteljska škola. U [[Gospić]]u također djeluje Viša učiteljska škola, dok u Opatiji djeluje Fakultet za turistički i hotelski menadžment. U Rijeci postoje i studiji koji nisu u sastavu Sveučilišta, kao studij teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu iz Zagreba, studiji na Muzičkoj akademiji iz Zagreba i studiji na Akademiji dramske umjetnosti iz Zagreba. Postoji i [[Veleučilište u Rijeci]]. '''Osnovne škole/Scuole elementari''' [[Datoteka:OS Nikola Tesla Rijeka 0509.jpg|mini|Osnovna škola Nikola Tesla]]*OŠ "Pećine"; OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić"); OŠ Ivan Zajc; OŠ "Vežica"; OŠ "Trsat"; OŠ "Brajda"(nekadašnja "Josip Brusić"); OŠ "Eugena Kumičića" (nekadašnja "Veljko Vlahović"); OŠ/SE "Kozala/Cosala"; OŠ "Kantrida"; OŠ "Centar"; OŠ "Pehlin"; OŠ/SE "Turnić/Torreta; OŠ "Nikola Tesla"; OŠ "Vladimir Gortan"; OŠ "Škurinje" (nekadašnja "Rudolf Tomšič"); OŠ/SE "Podmurvice/Gelsi"; OŠ "Zamet" (nekadašnja ˝Ivan Čiković Beli˝); OŠ "Srdoči"; OŠ "Fran Franković"; OŠ/SEI "Dolac/Dolaz"; OŠ/SEI "San Nicolò" (nekadašnja "Mario Gennari"), OŠ "Škurinje II" (Nekadašnja "Škurinje"). '''Srednje škole''' {{div col|3}} * Ekonomska Škola Mije Mirkovića * Gimnazija Andrije Mohorovičića * [[Prva sušačka hrvatska gimnazija]] * Prva riječka hrvatska gimnazija * Salezijanska klasična gimnazija * Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo * Scuola media superiore italiana (SMSI) * Medicinska škola * Građevinska tehnička škola * Građevinska škola za industriju i obrt * Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju * Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola) * Elektroindustrijska i obrtnička škola * Prometna škola * Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja * Prirodoslovna i grafička škola * Škola za primijenjenu umjetnost * Trgovačka i tekstilna škola * Srednja glazbena škola "Ivan Matetić Ronjgov" {{div col end}} '''Fakulteti''' [[Datoteka:Medicinski fakultet Rijeka 0710 1.jpg|mini|[[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinski fakultet]]]] * Akademija primijenjenih umjetnosti * [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinski fakultet]] * Pomorski fakultet * Tehnički fakultet * Građevinski fakultet * Pravni fakultet * Filozofski fakultet * Ekonomski fakultet * Učiteljski fakultet * Teološki fakultet == Sport == Rijeka je bitna za hrvatsku sportsku povijest jer su jedne od prvih košarkaških utakmica na tlu teritorija današnje Republike Hrvatske odigrane u Rijeci. Prva službena utakmica odigrana je 25. prosinca 1938. godine. Igrali su ju tek utemeljeni košarkaški odjel SD Victorie protiv talijanske selekcije Rijeke; izgubila je 19:40. Članovi košarkaške sekcije bili su: Nikola Grego, Josip Banić, Mladen Bezjak, Vjeko Bezjak, [[Božo Grkinić]], Vlado Polić, Ersilio Sikich i Dušan Zvonaš. Trener: Božo Grkinić, tajnik Predrag Miculinić, a tehnički referent Nikola Grego. Na području nekadašnje općine Rijeka postoji 297.000 m² korisnih [[sport]]skih površina, no samo mali dio, 23.000 m² (7,6%) čine zatvoreni sportski objekti. Nakon formiranja prigradskih [[općina]], na području grada Rijeke preostalo je 187.000 m² sportskih prostora. Zbog povoljnoga položaja na području grada Rijeke je moguće obavljati brojne sportske aktivnosti tijekom čitave godine. U gradu postoji 38 vrsta sportskih djelatnosti. Lokalni nogometni klubovi su HNK Rijeka, koji se natječe u prvoj ligi i višestruki je osvajač Kupa Hrvatske i Kupa Jugoslavije, te NK Orijent, koji se natječe u trećoj ligi. Ostali nogometni klubovi su NK "Lokomotiva", NK "Lučki radnik" i NK "Kozala". U Rijeci djeluju i košarkaški klubovi "Kantrida" i "Kvarner", te rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine" i "Trsat". Rijeka je izuzetno jak kuglački centar, posebno u ženskom kuglanju. Ističu se uspjesi kuglačkog kluba "Rijeka" koji u svojim vitrinama ima sve trofeje koje se u kuglačkom sportu mogu osvojiti, a zadnjih godina svojim rezultatima se ističu članice Kuglačkog kluba "Mlaka". U muškom kuglanju, boje grada brani Muški kuglački klub "Rijeka". U Rijeci se nalazi i [[sport]]sko društvo "Primorje" u kojemu su plivački, vaterpolski i klub za sinkronizirano plivanje. U plivačkomu klubu "Primorje" trenirao je i [[Miloš Milošević (plivač)|Miloš Milošević]], višestruki osvajač medalja na svjetskim i europskim prvenstvima i europski rekorder u disciplini "delfin". U uvali Preluk, koja je po vjetru (tramontana) poznata i izvan [[Jedrenje na dasci#Lokacije za windsurfing|Hrvatske moguće je jedrenje na dasci]]. U blizini Rijeke nalaze se regatna polja na Žurkovu i u [[Mošćenička Draga|Mošćeničkoj Dragi]], na kojima se održavaju državne i međunarodne regate, od kojih je najpoznatija ''"[[Fiumanka]]"''. Također, u akvatoriju [[Cres]]a se već tradijski održavaju IMS svjetska i europska prvenstva u klasi krstaša. Na veslačkom polju u [[Omišalj|Omišlju]], pa i u [[Bakar (grad)|Bakru]], u prirodnim uvalama se održavaju međunarodne veslačke regate. [[Automotodrom Grobnik|Automotodrom na Grobniku]] sa svojim pratećim objektima prostor je gdje se održavaju treninzi domaćih i stranih auto-moto natjecanja, s perspektivom da postane pista za održavanje utrka u [[Formula 1|Formuli 1]]. Od 1961. do 1972. održavale su se utrke automobila, motocikala i motocikala s prikolicom pod nazivom [[Oslobođenje Rijeke]]. Prvo izdanje održano je u centru Rijeke, a ostala na kružnoj "stazi" oko Trsata.<ref name="formula1-dictionary.net">http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_povijest_1950-1975.html</ref> [[Datoteka:bazenikantridarijeka.jpg|minijatura|Bazeni na Kantridi]] [[Datoteka:Stadion-kantrida-rijeka.jpg|minijatura|Stadion na Kantridi]] [[Datoteka:Sportska dvorana na Trsatu, 24.6.2006. (1).jpg|minijatura|[[Dvorana Mladosti]] na Trsatu]] [[Datoteka:NK Orijent ulaz 150208.jpg|minijatura|Ulaz na Orijentovo nogometno igralište]] === Sportski klubovi === Rijeka je oduvijek bila [[sport]]ski grad, što su svojim uspjesima potvrđivali brojni riječki sportaši i sportski klubovi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/NajznacajnijiKluboviI |title=Grad Rijeka - Sport i rekreacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170203161713/http://www.rijeka.hr/NajznacajnijiKluboviI |archive-date=3. veljače 2017. |access-date=2. veljače 2017.}}</ref> Iz Rijeke dolazi slavni hrvatski atletičar Luciano Sušanj. Rijeka je dala veliki obol i u rukometnim uspjesima Hrvatske. Naime, slavni riječki rukometaši su [[Mirza Džomba]], [[Valter Matošević]], [[Alvaro Načinović]], [[Renato Sulić]] i [[Mateo Hrvatin]]. Rijeka je Hrvatskoj dala i velike vaterpoliste - [[Samir Barać|Samira Baraća]], [[Igor Hinić|Igora Hinića]], [[Damir Burić|Damira Burića]], [[Nikola Franković|Nikolu Frankovića]], [[Damir Glavan|Damira Glavana]], [[Ivan Burburan|Ivana Burburana]] i [[Danijel Premuš|Danijela Premuša]]. Najpoznatiji riječki košarkaši su [[Davor Kus]], [[Marino Baždarić]], [[Goran Vrbanc]], [[Marijan Mance]], [[Jurica Štemberger]], itd. Vrijedi spomenuti i jednog od najboljih hrvatskih tenisača svih vremena - [[Ivan Ljubičić|Ivana Ljubičića]].Tu je i [[Stipe Leko Ćipa]],ultramaratonac- rekorder u disciplini. 24h-(223&nbsp;km). Najbolja riječka sportašica je [[Snježana Pejčić]], koja je na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu]] u [[Streljaštvo|streljaštvu]] osvojila brončanu medalju u disciplini [[zračna puška]] na deset metara. Među riječkim sportašicama najtrofejnija je kuglačica [[Biserka Perman]], a treba istaknuti i brojne odbojkašice poput [[Ivana Miloš|Ivane Miloš]] i [[Magda Maras|Magde Maras]]. Što se tiče najpopularnijeg sporta - nogometa, Rijeka je Hrvatskoj oduvijek davala vrhunske nogometaše. U novije vrijeme to su [[Dario Knežević]], [[Igor Budan]], [[Daniel Šarić]], [[Mladen Mladenović]], [[Boško Balaban]], [[Mario Tokić]], [[Ahmad Sharbini|Ahmad]] i [[Anas Sharbini]] te mnogi drugi. U vrijeme bivše Jugoslavije isticali su se [[Damir Desnica]], [[Srećko Juričić]], [[Zvjezdan Radin]], [[Petar Radaković]], [[Marijan Jantoljak]], [[Marijan Brnčić]], [[Nenad Gračan]], [[Danko Matrljan]], itd. Riječanin [[Ulderico Sergo]] je na [[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|Olimpijskim igrama 1936.]] osvojio zlatnu medalju u boksu, u kategoriji do 54&nbsp;kg. ==== Popis sportskih klubova ==== Osvajači barem jednog europskog trofeja<!--ne regionalnog--> su: pikado klub [[Pikado klub Romano|Romano]], kuglački klub [[Kuglački klub Mlaka|Mlaka]], ''(abecednim redom po sportskim vrstama)'' '''Aikido:''' * Aikido klub Takemusu Giri<ref>http://www.takemusu-giri.com/</ref> '''Backgammon:''' * Backgammon klub Rijeka '''Biljar:''' * [[Biljarski klub Rijeka]] '''Boćanje:''' * boćarski klubovi "[[boćarski klub Vežica|Vežica]]", "[[boćarski klub Mario Gennari - JGL|Mario Gennari - JGL]]", "[[boćarski klub Benčić DSK|Benčić DSK]]", "[[boćarski klub Trsat|Trsat]]", "[[boćarski klub Srdoči|Srdoči]]", "[[boćarski klub Brajda|Brajda]]" '''Drone Racing:''' * [[FPV Racing Team FRI:CK]] '''Gimnastika:''' * [[Gimnastički klub "Rijeka"]] * [[ŽGK "Vita"]] '''Hrvanje:''' * hrvački klub "[[hrvački klub Rijeka-Belveder|Rijeka-Belveder]]" '''Judo:''' * [[Judo klub Rijeka]] '''Košarka:''' * [[KK Kvarner Novi Resort|košarkaški klub "Kvarner"]], "Kantrida" '''Kuglanje:''' * [[Kuglački klub "Rijeka"]] * [[Kuglački klub Mlaka Rijeka|Kuglački klub "Mlaka"]] * [[Muški kuglački klub Rijeka|Muški kuglački klub "Rijeka"]] '''Odbojka:'''<ref>[http://www.rijeka.hr/Odbojka Sportske udruge grada Rijeke: odbojka], pristupljeno 25. veljače 2016. godine</ref> * Ženski odbojkaški klub "Drenova" * Muški odbojkaški klub "Gornja Vežica" * Ženski odbojkaški klub "Gornja Vežica" * Odbojkaški klub "Kozala" * Odbojkaški klub "Kvarner" * Odbojkaški klub "Mlaka" * Hrvatski akademski odbojkaški klub "Rijeka" * Muški odbojkaški klub "Rijeka" * Ženski odbojkaški klub "Sušak" * Ženski akademski odbojkaški klub "Škurinje" * Odbojkaški klub "Turnić" * Klub odbojke na pijesku "Rijeka" ;Padobranstvo *[[Krila Kvarnera]] '''Nogomet:''' {{Glavni|Nogomet u Rijeci}} * [[HNK Rijeka]] ([[1. HNL|prvoligaški klub]]) * [[NK Orijent Rijeka|NK Orijent]] ([[2. HNL|drugoligaški klub]], sudjelovao i u 1. nogometnoj ligi) * [[NK Lokomotiva Rijeka|NK Lokomotiva]] (lokalni niželigaš) * [[NK Lučki Radnik Rijeka|NK Lučki radnik]] (lokalni niželigaš) * [[NK Rikard Benčić Rijeka|NK Rikard Benčić]] (lokalni niželigaš) * [[NK Zamet Rijeka|NK Zamet]] (lokalni niželigaš) * NK Kozala (lokalni niželigaš) * NK Grbci 2000 (lokalni niželigaš) * NK Dedal (lokalni niželigaš) * NK Stari grad Rijeka (lokalni niželigaš) '''Ragbi:''' * [[ragbi klub Rijeka]] '''Rukomet:''' * rukometni klubovi "[[RK Zamet|Zamet]]", "Kozala", "Pećine", "Trsat" '''Streljaštvo:''' * streljački klubovi "Papirničar", "Lokomotiva", "Elektroprimorje", "Policajac", "Protect", Građanski streljački klub "Rijeka", "Rječina", "3. maj", "Viktor Lenac", "Zamet" '''sportsko ribolovna društva:''' * ŠRD Kantrida * ŠRD Luben<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.srd-luben.hr/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140103180910/http://srd-luben.hr/ |archive-date=3. siječnja 2014. |access-date=23. listopada 2013.}}</ref> * ŠRD Viktor Lenac '''Vaterpolo:''' * vaterpolski klubovi "[[vaterpolski klub Primorje|Primorje]]", "[[vaterpolski klub Burin|Burin]]" '''Veslanje:''' * veslački klub [[Veslački klub Jadran Rijeka|"Jadran"]] === Sportska natjecanja, festivali i sl. === * auto i moto sportovi ** [[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|Velika nagrada Jadrana]] ** [[Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom u Hrvatskoj|Svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom]] ** [[Croatia Rally (Rijeka)]] ** [[Kvarnerski rally]]<ref>https://www.ewrc-results.com/events/3734-kvarnerski-rally/</ref> **[[Riječki ženski rally]] ** [[Maškarani auto-rally Pariz - Bakar]] (od 1990.)<ref>https://www.rijecki-karneval.hr/maskarani_autorally_pariz_bakar</ref> ** [[Rally maškaranih oktanaca]] (od 2010.) **motociklističke utrke: IG Formel Classic (IGFC), International Classic Grand Prix (ICGP), International Grand Prix (IGP), [[Alpe Adria International Motorcycle Championship]], [[Rijeka Rally Ronde]]<ref>https://www.ewrc-results.com/events/1673-rijeka-rally-ronde-rally-in-circuit/</ref> * zimski sportovi ** [[Carnival Snowboard Session]] - međunarodno gradsko snowboard natjecanje koje se od 2008. godine održava u centru Rijeke<ref>https://www.carnivalsnowboardsession.com/#o-natjecanju</ref> ** [[Jadranski slalom|Adriatic Slalom (Jadranski slalom)]] na Platku od 1933.<ref>https://www.skijanje.hr/skijanje/povijest/clanak/povijest-jadranskog-slaloma?id=15517</ref><ref>http://sport-pgz.hr/nakon-18-godina-odran-jadranski-slalom-na-platku/</ref> * sportovi s reketom ** [[Rijeka Open (tenis)]] (2007.-'11.) - dio ATP Challenger Toura ** [[ICO Crossminton Croatian Open]] * borilački sportovi ** [[Croatia Open (karate)]] (od 2001.) ** [[Svjetski kickboxing kup u Hrvatskoj|Svjetski kickboxing kup]] (1988.) ** održan je prvi turnir Svjetske judo serije u Hrvatskoj - [[Svjetska judo serija u Hrvatskoj|Grand Prix Rijeka]] * timski sportovi ** nogometni turnir za igrače do 19 godina "[[Kvarnerska rivijera]]", ''treći najstariji omladinski turnir u Europi'',<ref name="formula1-dictionary.net"/> najstariji nogometni turnir u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nk-rijeka.hr/skola-nogometa-hnk-rijeka/turniri/kvarnerska-rivijera/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200307213607/http://nk-rijeka.hr/skola-nogometa-hnk-rijeka/turniri/kvarnerska-rivijera/ |archive-date=7. ožujka 2020. |access-date=4. ožujka 2020.}}</ref> * sportovi na vodi **održavaju se brojne jedriličarske regate s dugom tradicijom: Fiumanka (2000.), Primorska regata (Rijeka–Cres; 1982.), Regata Sv. Vid (2004.), Riječka regata RU jedrilica (1995.) * šahovski turniri: ''Open Liburnija - Šahovski memorijal prof. Egidia Parisa'' od 1980., ''Kup Mediterana'' od 1999., ''Otvoreni šahovski turnir Mediteran'' od 2009. te ženski šahovski turnir ''Cvijet Mediterana'' od 2001. *[[Homo si teć]] - festival sporta i rekreacije; održava se bez prekida od 1998. godine i najveći je ulični sportski događaj u Hrvatskoj;<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.rijeka.run/program/o-festivalu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012134707/https://www.rijeka.run/program/o-festivalu |archive-date=12. listopada 2018. |access-date=11. listopada 2018.}}</ref> najmasovnija ulična utrka u Hrvatskoj; prvo izdanje inicirao Orlando Rivetti;<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/HOMO-SI-TEC-Na-Korzu-zapocela-prodaja-narukvica-i-majica |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=11. listopada 2018. |archive-date=12. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012014543/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/HOMO-SI-TEC-Na-Korzu-zapocela-prodaja-narukvica-i-majica |url-status=dead }}</ref> 22. izdanje održalo se pod geslom "Rijeka trkača"<ref>http://www.fiuman.hr/sve-je-spremno-za-22-homo-si-tec/</ref> **Riječki polumaraton - prvo izdanje 2002., održava se u sklopu "Homo si teć" * [[Festival sporta za osobe s invaliditetom]]<ref>Ana Vuković: [http://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/7197/iris-na-festivalu-sporta-za-osobe-s-invaliditetom-predstavljena-atletika Iris: Na Festivalu sporta za osobe s invaliditetom predstavljena atletika], in portal - news portal za osobe s invaliditetom, 24. siječnja 2015. Pristupljeno 23. svibnja 2016.</ref> *[[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj|Svjetski padobranski kup]], od 1998. organizira padobranski klub „Krila Kvarnera“ na Grobničkom polju<ref>https://www.kigo.hr/svjetski-padobranski-kup-u-skokovims-na-cilj-dolazi-na-grobnik/</ref> == Konzulati == [[Datoteka:Palaca Jadran ulaz 1 2008.jpg|mini|Talijanski konzulat nalazi se u [[Palača Jadran|Palači Jadran]]]] * {{ZD+X/A|AUT}} * {{ZD+X/Č|ČEŠ}} * {{ZD+X/Č|ČIL}} * {{ZD+X/D|DAN}} * {{ZD+X/F|FIN}} * {{ZD+X/I|ITA}} * {{ZD+X/M|MAĐ}} * {{ZD+X/N|NOR}} * {{ZD+X/N|NJE}} * {{ZD+X/R|RUM}} * {{ZD+X/S|SRB}} * {{ZD+X/Š|ŠVE}} * {{ZD+X/T|TUR}} == Gradovi prijatelji == [[Datoteka:Lanterna Kawasaki Rijeka 040408.jpg|mini|Lanterna, poklon grada Kawasakija Rijeci]] * {{ZD|A|AUT}} [[Linz]] ([[Austrija]]), od [[1966.]]/[[1968.]] * {{ZD|E|EGI}} [[Aleksandrija]] ([[Egipat]]), od [[1971.]] * {{ZD|N|NJE}} [[Rostock]] ([[Njemačka]]), od [[1974.]]/[[2002.]] * {{ZD|J|JAP}} [[Kawasaki]] ([[Japan]]), od [[1980.]]/[[1999.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Faenza]] ([[Italija]]), od [[1983.]] * {{ZD|P|POLJ}} [[Gdinja]] ([[Poljska]]), od [[1984.]] * {{ZD|U|UKR}} [[Jalta]] ([[Ukrajina]]), od [[1987.]] * {{ZD|N|NJE}} [[Neuss]] ([[Njemačka]]), od [[1991.]] * {{ZD|M|MAĐ}} [[Csepel]]-[[Budimpešta]], ([[Mađarska]]), od [[1997.]] * {{ZD|K|KIN}} [[Qingdao]] ([[Kina]]), od [[1999.]], konačni sporazum o bratimljenju 22. kolovoza 2010. * {{ZD|S|SLO}} [[Ljubljana]] ([[Slovenija]]), od [[2000.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Este]] ([[Italija]]), od [[2004.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Genova]] ([[Italija]]), od [[2004.]], konačni sporazum o bratimljenju 8. veljače 2005.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285A2863285A28582858285D2863287A28712863286328632863286328582863Z |title=Novi list |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010242/http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285A2863285A28582858285D2863287A28712863286328632863286328582863Z |archive-date=27. rujna 2007. |access-date=16. listopada 2006.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=1129&sec=1039 |title=Službene stranice grada Rijeke, gradovi prijatelji |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101933/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=1129&sec=1039 |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=23. veljače 2009.}}</ref> * {{ZD|K|KIN}} [[Dalian]] ([[Kina]]), od [[2006.]] * {{ZD|M|MAK}} [[Bitola]] ([[Sjeverna Makedonija]]), od [[2009.]], sporazum o prijateljskoj suradnji, potpisan je 4. studenoga 2011. * {{ZD|C|CG}} [[Cetinje]] ([[Crna Gora]]), od [[2010.]] * {{ZD|I|ITA}} [[Rim]] ([[Italija]]), od [[2010.]] * {{ZD|K|KIN}} [[Ningbo]] ([[Kina]]), od [[2011.]]<ref>[http://www.rijeka.hr/GradoviPrijateljiRijeke rijeka.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121002180947/http://www.rijeka.hr/GradoviPrijateljiRijeke |date=2. listopada 2012. }}, Međunarodna suradnja Grada Rijeke s drugim gradovima, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref> [[File:Rijeka20200305 HNK-I.P.Zajc CargoContainersTrain noon iPhoneMOVtoOGG.ogg|thumb|Video kargo transporta kroz centar uz zgradu HNK Ivana pl. Zajca]] == Povezani članci == * [[Riječke novine]] * [[Riječka nadbiskupija]] * [[Modruško-riječka županija]] * [[Sportska dvorana Zamet]] * [[Plaža Kostanj]] * [[Atletska dvorana Kantrida]] * [[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije|Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije]] * [[Arhitektura secesije u Rijeci]] == Izvori == {{Grad Rijeka}} {{izvori|30em}} == Literatura == * Alessandro Damiani, "Jezik i Kultura u Rijeci" - Književna Rijeka, Br.4 2008. godina (Prijevod: Margherita Gilić) * Ervin Dubrović, ur.: ''Riječka luka - povijest, izgradnja, promet'', Rijeka, 2001. ({{ISBN|953-6587-12-2}}) * Vanda Ekl: ''Živa baština: studije i eseji'', Rijeka, 1994. ({{ISBN|953-6066-01-7}}) * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning'', Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. ({{ISBN|953-6501-17-1}}) * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura secesije u Rijeci: arhitektura i urbanizam početka 20. stoljeća = Architecture and town planning at the beginning of the 20th century : 1900. – 1925.'', Moderna galerija, Rijeka, 1997. – 1998. ({{ISBN|953-6501-05-8}}) * [[Danilo Klen]], ur.: ''Povijest Rijeke'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. ({{ISBN|86-7071-045-5}}) * Giovanni Kobler: ''Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume'', Rijeka, 1978. * Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}}) * Radmila Matejčić: "Barok u Istri i Hrvatskom primorju", u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982. * Jasna Rotim Malvić, et al.: ''Moderna arhitektura Rijeke: arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. – 1945. = L’Architettura e urbanistica a Fiume nel periodo fra le due guerre 1918-1945'', Moderna galerija, Rijeka, 1996. ({{ISBN|953-6501-00-7}}) == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = Rijeka |commonshr = Rijeka |commonscat = Rijeka |commonscathr = Rijeka |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = Domovinski rat/Sadržaj/Hrvatske postrojbe/Primorsko-goranska županija |wikicitat = }} * [http://www.rijeka.hr/ Službene stranice gradske uprave] * [http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=5854 '''Statut Grada Rijeke'''] * [http://www.mojarijeka.hr/ Riječki multimedijalni portal ] <!-- /također službene stranice Grada/--> * [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij175.nsf/AllWebDocs/Rijeckiljetopis Riječki ljetopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518073212/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij175.nsf/AllWebDocs/Rijeckiljetopis |date=18. svibnja 2013. }} u "Vijencu" Matice hrvatske {{GiO PGŽ}} [[Kategorija:Gradovi u Primorsko-goranskoj županiji]] [[Kategorija:Rijeka|*]] lf4jemvaesz0vfdfa7hspepokmb4izv Planet 0 1644 6432462 6330579 2022-07-25T12:34:39Z 188.252.224.214 /* Svojstva planeta */Dodao sam satelit merkura wikitext text/x-wiki [[datoteka:Solar_planets.jpg|desno|250px|mini|Planeti Sunčevog sustava: 1. [[Merkur]], 2. [[Venera]], [[Zemlja]], 4. [[Mars]], 5. [[Jupiter]], 6. [[Saturn]], 7. [[Uran]] i 8. [[Neptun]].]] [[datoteka:Gas giants in the solar system.jpg|mini|desno|250px|[[Jovijanski planeti]]; od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]] [[datoteka:4 Terrestrial Planets Size Comp True Color.png|mini|desno|250px|[[Terestrički planeti]]: [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]] u stvarnim bojama i mjerilu.]] '''Planet''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''planetae'', prema [[Grčki jezik|grč]]. ''πλανήτης'': koji luta) je [[nebesko tijelo]] koje obilazi oko [[zvijezda|zvijezde]] (u našem [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] to je [[Sunce]]) i koje se kreće [[elipsa|eliptičnom]] [[putanja|putanjom]] oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita [[gravitacija]], svijetli odraženom [[Sunčeva svjetlost|Sunčevom svjetlošću]] i može imati vlastite [[Prirodni satelit|prirodne satelite]]. Za razliku od zvijezda, planeti nemaju vlastiti izvor [[energija|energije]], to jest u njihovoj unutrašnjosti ne dolazi do [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]]. Budući da postoji mnoštvo tijela koja kruže oko zvijezde, planetima smatramo samo one značajnijih masa, koji kruže približno u ravnini [[ekliptika|ekliptike]]. Također oko planeta mogu kružiti manja tijela koja nazivamo mjesecima, pratiocima ili [[prirodni satelit|prirodnim satelitima]]. Fizički se planeti razlikuju od zvijezda [[masa|masom]] barem 100 puta manjom od Sunčeve, pa u svojem središtu ne mogu imati [[Nuklearna fuzija|termonuklearni izvor energije]] zbog premalena gravitacijskoga [[tlak]]a. Do početka [[1990-ih]] bilo je poznato 9 planeta, svi u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]]. Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je [[Pluton|Pluton]] svrstan u kategoriju [[Patuljasti planet|patuljastih planeta]], poput [[Ceres (patuljasti planet)|Ceresa]], [[136199 Eris|Erisa]], [[136108 Haumea|Haumea]] i drugih. To su, razvrstani redom srednjih udaljenosti od [[Sunce|Sunca]]: [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]], [[Mars]], [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]] i [[Neptun]]. Prva su četiri unutrašnji ili [[terestrički planeti]], odijeljeni od ostalih, vanjskih, [[Asteroidni pojas|glavnim planetoidnim pojasom]]. Planetne se staze nalaze gotovo u jednoj ravnini i, osim Merkurove, malo se razlikuju od [[kružnica|kružnice]]. Svi se planeti oko Sunca gibaju istim smjerom (protivno satnoj kazaljci ako se promatraju od Sjevernoga prema Južnom Zemljinu polu). [[Vrtnja]] većine planeta oko svoje osi istoga je smjera, no Venera se okreće suprotno, a Uranova os vrtnje leži gotovo u ravnini njegove staze. Golim okom vide se Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn, koje su poznavali stari narodi; posljednja dva planeta otkrivena su u novom vijeku. Planeti su najprije, zajedno s [[Mjesec]]om i Suncem, bili smatrani Zemljinim pratiocima ([[geocentrični sustav]]), a od [[zvijezda]] ih se razlikovalo po tome što stalno mijenjaju mjesta. U novije vrijeme razvijene su metode pronalaženja planeta oko drugih zvijezda u bliskom galaktičkom susjedstvu, na udaljenostima od nekoliko [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Do danas je potvrđeno postojanje preko 3760 [[Ekstrasolarni planeti|ekstrasolarnih planeta]]. Smatra se da planeti nastaju iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]], u procesu formiranja zvjezdanog sustava ([[kozmogonija]]). Plin i prašina koji kruže oko [[protozvijezda|protozvijezde]] zgušnjavaju se u rotirajući disk u kojem se stvaraju nakupine čestica. Ove nakupine povećavaju masu pod utjecajem [[gravitacija|gravitacije]], sudaraju se i stvaraju veća tijela - planete. Naziv planet dolazi od grčke riječi ''planetes'', što znači "lutalice". Naziv je nastao u vrijeme kada su stari narodi opažali da neka tijela mijenjaju svoj položaj na nebeskom svodu. == Planeti u Sunčevom sustavu == Osim Zemlje, svi planeti u Sunčevom sustavu dobili su imena po likovima iz [[rimska mitologija|rimske mitologije]]. Uran je dobio ime po [[grčka mitologija|grčkom]] [[bog]]u. Planeti našeg Sunčevog sustava su (redom po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]]): # [[Merkur (planet)|Merkur]] # [[Venera (planet)|Venera]] # [[Zemlja (planet)|Zemlja]] # [[Mars (planet)|Mars]] # [[Jupiter (planet)|Jupiter]] # [[Saturn (planet)|Saturn]] # [[Uran (planet)|Uran]] # [[Neptun (planet)|Neptun]] === Klasifikacija planeta === [[datoteka:Gas giants and the Sun (1 px = 1000 km).jpg|250px|desno|mini|Sunce i četiri jovijanska planeta ispred njega.]] [[datoteka:elongacija.png|mini|desno|250px|Skica pokazuje [[kut]]ove između [[Sunce|Sunca]] i planeta s obzirom na položaj [[Zemlja|Zemlje]]: [[elongacija|elongaciju]], [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciju]], [[Opozicija (astronomija)|opoziciju]] i kvadraturu.]] Planeti u Sunčevom sustavu podijeljeni su u kategorije prema sastavu. * [[terestrički planet|"terestrički"]] ili kameni: planeti slični Zemlji, sastavljeni uglavnom od [[stijena]]: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, * [[jovijanski planet|"jovijanski"]] ili [[plinoviti div]]ovi: sastavljeni najvećim dijelom od plinovitog materijala: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Postoji i podgrupa plinovitih divova koje nazivamo '''uranskim planetima''' i u koje spadaju Uran i Neptun. === Svojstva planeta === {| {{prettytable}} |- | Planet | Najveći promjer<br />[ [[km]] ] | Period revolucije<br />[ [[dan|'''d'''an]]a <!-- ili [[godina|'''g'''odina]] --> ] | Srednja udaljenost od Sunca<br />[milijuna [[km]] ] | Temperatura na površini<br />[ [[°C]] ] | Sateliti |Sonda | '''Merkur''' | 4920 | 87,9 <!-- d --> | 56,9 | -170 do 430 | - |- | '''Venera''' | 12 100 | 224,7 <!-- d --> | 108,2 | 480 | - |- | '''Zemlja''' | 12 756 | 365,26 <!-- d --> | 149,6 | 15 | [[Mjesec]] |- | '''Mars''' | 6 800 | 686 <!-- d --> | 227,9 | -140 do 20 | [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]] |- | '''Jupiter''' | 142 700 | 4 333 <!-- d --> | 778,3 | -120 do -160 | 79 satelita |- | '''Saturn''' | 120 800 | 10 759 <!-- d --> | 1, 428 | -130 do -190 | 82 satelita |- | '''Uran''' | 52 900 | 30 685 <!-- d --> | 2,872 | -210 | 27 satelita |- | '''Neptun''' | 44 600 | 60 189 <!-- d --> | 4,498 | -110 do -220 | 14 satelita |} S obzirom na položaj Zemlje u Sunčevu sustavu, planeti se dijele na donje (bliži Suncu) i gornje (dalji nego što je Zemlja) te se nalaze u različitim odnosima prema Suncu ([[aspekt]]). Donji planeti prividno titraju oko Sunca, udaljujući se do položaja pod kutom od najviše 28° (Merkur) i 47° (Venera), te se mogu pojaviti ili ujutro prije Sunčeva izlaska (zapadna [[elongacija]]) ili uvečer prije njegova zalaska (istočna elongacija). Budući da se ravnine u kojima se planeti gibaju oko Sunca ne podudaraju sa Zemljinom, planeti neće svaki put prijeći iza Sunca ([[okultacija]]) ili ispred njega ([[Tranzit (astronomija)|tranzit]]); te se pojave ponavljaju u višegodišnjim razmacima. Gornji planeti obilaze oko Sunca manjom [[kutna brzina|kutnom brzinom]] nego Zemlja, pa se nakon konjunkcije prividno gibaju prema zapadu (tada se vide ujutro) sve dok ne stignu u opoziciju, kada nastavljaju kao večernja nebeska tijela. U odnosu na zvijezde, gibaju se od zapada prema istoku u složenoj putanji koja, kada su u području opozicije, pokazuje petlje, a tada se djelomice gibaju prema zapadu. Položaji planeta na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] računaju se vrlo točno, a objavljuju kao [[efemeride]]. Po fizičkim svojstvima razlikuju se planeti Zemljine i Jupiterove skupine. Merkur, Venera, Zemlja i Mars ([[terestrički planeti]]) imaju čvrstu površinu i tanku [[atmosfera|atmosferu]], osim Merkura koji je bez atmosfere. Građeni su od [[Stijena|stijenja]] koje sadrži [[željezo]], [[silicij]], [[kisik]], [[magnezij]], [[aluminij]] i drugo. Razmjerno su velike prosječne [[gustoća|gustoće]] (3,9 do 5,5 g/cm³). Vanjski planeti ([[jovijanski planeti]]), divovski su i izgrađeni pretežno od [[plin]]ova: [[vodik]]a, [[helij]]a, [[metan]]a i [[amonijak]]a, pa su male prosječne gustoće (0,7 do 1,7 g/cm³). U unutrašnjosti svih planeta tvar je visoke [[temperatura|temperature]] i pod visokim [[tlak]]om. Površinska temperatura planeta ovisi o udaljenosti od Sunca i o prisutnosti, odnosno o sastavu atmosfere. Najvišu temperaturu imaju površine Merkura (430 °C) i Venere (460 °C). Fizičko stanje planeta i njihovih satelita danas se dosta istražuje uz pomoć [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]].<ref> '''planeti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48577] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> == Planeti == [[datoteka:Reprocessed Mariner 10 image of Mercury.jpg|desno|250px|mini|[[Merkur]].]] [[datoteka:Venus globe.jpg|desno|250px|mini|[[Venera]].]] [[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|desno|250px|mini|[[Zemlja]].]] [[datoteka:Mars Hubble.jpg|desno|250px|mini|[[Mars]].]] [[datoteka:Jupiter, image taken by NASA's Hubble Space Telescope, June 2019 - Edited.jpg|desno|250px|mini|[[Jupiter]].]] [[datoteka:Saturn - HST 2019-06-20 full size.jpg|desno|250px|mini|[[Saturn]].]] [[datoteka:Uranus.jpg|desno|250px|mini|[[Uran]].]] [[datoteka:Neptune.jpg|desno|250px|mini|[[Neptun]].]] === Merkur === {{glavni|Merkur (planet)}} '''Merkur''' je planet najbliži [[Sunce|Suncu]]; vrlo izdužene [[Planetarna putanja|staze]], kojoj [[elipsa|numerički ekscentricitet]] iznosi 0,206, pa pokazuje [[Opća teorija relativnosti|relativistički]] [[zakret perihela]]. Maksimalna kutna udaljenost ([[elongacija]]) od Sunca iznosi 28°. Nema prirodnog satelita. U prosjeku je od Sunca udaljen 0,387 astronomskih jedinica ([[AJ]]) ili 57,91 milijuna [[kilometar]]a, a približava se na 0,31 AJ (46 001 200 km) ili udaljuje na 0,47 AJ (69 816 900 km). Oko Sunca obiđe za [[zvjezdana godina|zvjezdanu godinu]] (sideričku godinu) jednaku 88 [[dan]]a. [[Promjer]] mu je 4 879,4 km, [[masa]] 0,055 Zemljine mase, srednja [[gustoća]] 5 430 kg/m³. Os vrtnje okomita je na stazu. Okreće se vrlo sporo i njegov [[siderički dan]] traje 58,65 dana, što iznosi 2/3 sideričke godine, dok mu [[sinodički dan|sinodički (Sunčev) dan]] traje 176 dana. Zbog njegova svojstvena gibanja promatrač bi na Merkuru doživio dvostruk izlazak Sunca ili dvostruko podne. === Venera === {{glavni|Venera (planet)}} '''Venera''' je drugi planet po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]], bez [[Prirodni satelit|satelit]]a, nešto manji od [[Zemlja|Zemlje]] ([[promjer]] 12 104 [[kilometar]]a). Na [[nebeska sfera|nebu]] je najsjajniji planet i pokazuje [[Venerine mijene]]. Od Sunca se najviše udalji 47° pa se vidi ili uvečer kao ''Večernja zvijezda'' ili ujutro kao ''Jutarnja zvijezda'', odnosno ''Danica''. Os vrtnje gotovo je okomita na ravninu staze. Okreće se [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] (smjer dnevnoga prividnog gibanja Sunca suprotan je onomu na Zemlji) i najsporije od svih planeta; siderički period vrtnje ([[Siderički dan|siderički period]]) traje 243,0 [[dan]]a i dulji je od godine, koja traje 224,7 dana, dok [[Siderički dan|Sunčev dan]] na Veneri traje 116,7 dana, što je sumjerljivo s njezinom sinodičkom godinom ([[zvjezdana godina]]) od 583,9 dana. Veneru je posjetilo 26 letjelica: [[Venera 1]], [[Mariner 2]], [[Zond 1]], Venera 2-8, [[Mariner 10]], [[Venera 9]], [[Venera 10]], Pioneer Venus 1, 2, Venera 11-16, [[Vega]] 1, 2, [[Galileo]] i [[Magellan]]. === Zemlja === {{glavni|Zemlja (planet)}} '''Zemlja''' je treći planet po redoslijedu udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] i najveći među unutarnjim planetima. Prosječno je od Sunca udaljen 149,6 milijuna [[kilometar]]a, što se uzima kao [[astronomska jedinica]] ([[AJ]]). [[Zemljina putanja]] nije jako izdužena, [[elipsa|numerički ekscentricitet]] Zemljine staze iznosi 0,016 79, zbog čega se Zemlja Suncu približi za 2,5 milijuna kilometara ([[perihel]], oko 4. siječnja) ili udalji za jednako toliko ([[afel]], oko 4. srpnja). Ekscentricitet se u 100 000 godina mijenja za iznos od približno 0,003 2 do 0,005 7. S vremenom se mijenja i položaj Zemljine staze u ravnini gibanja, pa godišnji progradni [[zakret perihela]] (pomicanje u smjeru ophoda oko Sunca), potaknut utjecajem planeta i [[Opća teorija relativnosti|relativističkim učinkom]], iznosi 11,63". === Mars === {{glavni|Mars (planet)}} '''Mars''' je planet upola manji od Zemlje. Promjer mu je oko 6 800 km. Dan je gotovo iste duljine, ali za obilazak oko Sunca mu treba 686 dana. Od Sunca je udaljen 227 939 100 km, a prosječna [[temperatura]] na površini je -50 °C. Mars ima dva prirodna satelita, [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]], dva asteroida koja su se previše približila Marsu te ih je on zarobio svojom gravitacijom. Oba su nepravilna oblika. Vallis Marineris je neobičan kanjon koji se proteže skoro nešto više od polovice Marsa. Na Marsu su radili roveri ''[[Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'' koji su svoju misiju završili, a radili više od 1,5 godinu. === Jupiter === {{glavni|Jupiter (planet)}} '''Jupiter''' je planet s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[Masa|masom]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a [[gustoća]] mu je samo oko 1/4 gustoće Zemlje. Velik dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], koji zbog velike mase i [[Gravitacija|gravitacije]] Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Prema [[Astronomija|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradbi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[Silikati|silikatne]] jezgre, okružene dvama slojevima tekućega vodika; donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva, to jest vodikovi su [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj tekući vodik u [[molekula]]rnom stanju (H<sub>2</sub>). Iznad površine nalazi se [[atmosfera]] debljine oko 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, [[metan]]a, [[helij]]a, [[amonijak]]a, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi ([[vodikov sulfid]], različiti [[Organska kemija|organski spojevi]], kompleksni anorganski [[polimer]]i). === Saturn === {{glavni|Saturn (planet)}} '''Saturn''' je šesti planet u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Udaljen je 9,54 [[AJ]] odnosno 1 429 400 000 km od [[Sunce|Sunca]], [[promjer]]a 120 536 km (na [[ekvator]]u) i [[Masa|masu]] 5,68 × 10<sup>26</sup> kg. Saturn je po [[volumen]]u i [[Masa|masi]] drugi planet nakon [[Jupiter (planet)|Jupitera]]. Uz Jupiter, [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]] pripada skupini [[Plinoviti div|plinovitih divova]], planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje [[Gustoća|gustoće]] i s najvećim prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 10<sup>9</sup> [[km]]. Tijelo mu je znatno spljošteno ([[ekvator]]ski promjer 120 536 km, polarni promjer 108 728 km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je [[gustoća]] manja od gustoće vode (690 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]]). Najpoznatije obilježje Saturna su [[Saturnovi prsteni|planetarni prsteni]] koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Saturn su istraživale letjelice [[Pioneer 11]] (1979.), [[Voyager 1]] (1980.), [[Voyager 2]] (1981.), a umjetnim satelitom postala je [[svemirska letjelica]] [[Cassini-Huygens]], u srpnju 2004. === Uran === {{glavni|Uran (planet)}} '''Uran''' je sedmi po redu planet od [[Sunce|Sunca]], na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 [[Astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]. To je prvi planet koji je bio otkriven [[teleskop]]om ([[William Herschel]], 1781.). Ime je dobio po [[Uran (mitologija)|Uranu]], bogu neba i ocu [[Titan (mitologija)|Titana]] u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Od Zemlje je veći oko 4 puta, a masivniji oko 14,5 puta. Zbog brze vrtnje je blago spljošten. Suprotno uvriježenom urbanom mitu nastalom iz krivo sintetiziranih prvih fotografija Voyagera 2, Uran nije ni zelen ni cijan boje, nego svijetlo plave boje koju uzrokuje kombinacija tragova metana i [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] svjetlosti. [[Antika|Antički narodi]] nisu znali za Uran jer je na rubu vidljivosti golog oka čak i u najpovoljnijim uvjetima noćnog neba. Tijekom [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] sjaj mu dostigne [[Prividna magnituda|prividnu magnitudu]] +5,8. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vidi kao pločica kutnog promjera 4[[Lučna sekunda|"]].Tijelo mu je splošteno, ekvatorski mu je promjer 51 118 km, oko četiri puta veći od Zemljina, a polarni 49 946 km. Masa mu je 14,5 puta veća od Zemljine, gušći je od vode 1,27 puta. Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze. Jedina letjelica koja je posjetila Uran je [[Voyager 2]] (1986.). === Neptun === {{glavni|Neptun (planet)}} '''Neptun''', osmi i od [[Sunce|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna. Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]], Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "ledova" poput [[Voda|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima." Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a. Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi. == Kružno gibanje planeta oko Sunca == [[datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|250px|Slika prikazuje [[Keplerovi zakoni|3 Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''F''<sub>1</sub> i ''F''<sub>2</sub> za prvi planet i ''F''<sub>1</sub> i ''F''<sub>3</sub> za drugi planet. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''F''<sub>1</sub>. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>2</sub>/''t''<sub>1</sub> = (''a''<sub>2</sub>/''a''<sub>1</sub>)<sup>3/2</sup>.]] [[datoteka:Orbital motion.gif|mini|desno|250px|Crtež pokazuje kružno [[gibanje]] ili [[vrtnja|vrtnju]] satelita oko [[Zemlja|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina|orbitalne ili obodne brzine satelita]] ''v'' i [[Centrifugalna i centripetalna sila|centripetalno]] ili ubrzanje ''a''.]] [[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|250px|[[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-planet opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]] [[datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|250px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema [[Nikola Kopernik|Kopernikovom sustavu]] i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] [[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|250 px|[[Sunce]].]] Polazna točka i prva primjena [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonova zakona gibanja]] bilo je gibanje planeta oko Sunca. Nakon otkrića načela ustrajnosti nije više bilo sumnje da je kretanje planeta prouzrokovano nekom [[sila|silom]] koja potječe od [[Sunce|Sunca]]. [[Znanost]] se približila prirodi te sile, kad je [[Johannes Kepler|J. Kepler]], na osnovu astronomskih opažanja [[Tycho Brahe|T. Brachea]] našao zakone gibanja planeta. Svoju spoznaju Kepler je izrazio u 3 osnovna zakona: * staze planeta su [[elipsa|elipse]]; u jednom [[žarište|žarištu]] nalazi se Sunce; * pravocrtna spojnica ([[radijvektor]]) planeta sa Suncem opisuje u jednakim vremenskim odsječcima jednake površine; * omjer između kuba velike poluosi elipse i kvadrata trajanja jedne ophodnje jednak je za sve planete. Prvi Keplerov zakon određuje stazu planeta, a ostali njihove brzine. Newton je tražio međusobnu vezu između ubrzanja i sile. On je našao da se iz Keplerovih zakona može u svakoj točki staze izračunati [[ubrzanje]] planeta. Ona izvanredno jednostavno zavisi od udaljenosti planeta od Sunca. U svakoj točki staze ubrzanje planeta ima smjer prema Suncu, a njena veličina je razmjerna kvadratu udaljenosti planeta od Sunca. Odatle je Newton zaključio, da su gibanja planeta prouzrokovana privlačnom silom Sunca, koja u daljinu opada kao 1/r<sup>2</sup>. To je bio temelj [[Newtonov zakon gravitacije|njegove teorije gravitacije]] i mehaničkog sustava uopće. Newton je prvi uočio vezu između tako udaljenih pojava, kao što su gibanja planeta oko Sunca i [[Slobodni pad|padanje tijela na Zemlju]]. Svijanje staze planeta prema Suncu i težina tijela učinci su iste prirodne sile, Newtonove [[gravitacija|gravitacije]]. Osnivač [[mehanika|mehanike]] postavio je jasnu razliku između [[masa|mase]] i [[težina|težine]] tijela. Ta su dva pojma bila u povijesti znanosti stalno miješana. Po Newtonu masa određuje otpor tijela prema promjeni brzine ([[tromost]]), a težina tijela je posljedica privlačnog djelovanja Zemlje. Kad bi isčezla gravitacija, nestalo bi pritiska tijela na podlogu, ali bi ostala uščuvana njegova masa. Morali bismo opet djelovati istim silama da tijela iz mirovanja stavimo u [[gibanje]]. Iskustvo pokazuje da je težina tijela razmjerna njegovoj masi. To uzima Newton kao osnovnu osobinu gravitacije. Privlačenje između tijela razmjerno je umnošku njihovih masa. Kako sila zavisi od udaljenosti, zaključio je Newton iz gibanja planeta oko Sunca. To je sve što mu je bilo potrebno da izreče zakon privlačenja. Gravitacijsko privlačenje između dva tijela razmjerno je umnošku njihovih masa, a obrnuto razmjerno kvadratu njihove udaljenosti. Označi li se masa jednog tijela s ''m'', masa drugog tijela s ''M'', a udaljenost s ''r'', [[gravitacija]] se dade izraziti matematički: :<math>F = G \cdot \frac{m \cdot M}{r^2}\ </math> G je konstanta proporcionalnosti, takozvana [[gravitacijska konstanta]]. Ona je po iznosu jednaka sili kojom se dva kilograma privlače u razmaku od jednog metra. Pokusima se dobilo: :<math> G = 6,67428 \times 10^{-11} \ \mbox{m}^3 \ \mbox{kg}^{-1} \ \mbox{s}^{-2} = 6,67428 \times 10^{-11} \ {\rm N}\, {\rm (m/kg)^2}</math> Gravitacijska konstanta je vrlo mala. Gravitacija je univerzalna sila među svim tijelima. Dok su mase male, privlačne sile su sitne. Tek golema tijela očituju snažna privlačna djelovanja. Takve goleme mase su planeti i zvijezde. Veliku masu ima i naša [[Zemlja]]. Nad njenom površinom zadobivaju sva tijela ubrzanje prema dolje jednaku g = 9,81 m/s<sup>2</sup>. Sila teža na tijelo mase ''m'' jednaka je prema Newtonovom zakonu gibanja ''m∙g''. No s druge strane ta sila mora biti jednaka gravitacijskom privlačenju između Zemlje i tijela. Na tijelo djeluje Zemljina kugla kao da je sva njena masa koncentrirana u središtu: :<math> m \cdot g = G \cdot \frac{m \cdot M}{r^2}\ </math> Desno i lijevo krati se masa tijela, a preostaju poznate veličine: [[ubrzanje zemljine sile teže]] ''g'', gravitacijska konstanta ''G'', polumjer Zemlje ''r'' i nepoznata masa Zemlje ''M''. Iz jednadžbe dobivamo za masu Zemlje 5,97∙10<sup>24</sup> [[kilogram|kg]]. Kad znamo masu i [[volumen]], možemo proračunati [[gustoća|gustoću]]. Prosječna gustoća Zemlje je 5,52 puta veća od gustoće [[voda|vode]]. Budući da je Zemlja na površini samo upola tako gusta, mora biti znatno jače zbijena u svojoj unutrašnjosti. Točan proračun planetnih gibanja vezan je s višim matematičkim sredstvima. No ta se matematička obrada može znatno pojednostaviti ako se uzme u obzir da su staze planeta vrlo slične kružnicama. Kod Zemlje na primjer udaljenost od Sunca koleba oko prosječne udaljenosti za manje od 0,2%. Približno podudaranje elipsa s kružnicama nije posljedica Newtonova zakona gibanja već je uzrokovano osobitim fizičkim prilikama koje su vladale pri stvaranju našeg planetnog sustava. Prilikom vrtnje planet dobiva stalno [[ubrzanje]] prema središtu kružnice. Usprkos tome stalnom ubrzanju tijelu se [[brzina]] ne povećava niti se ono približuje središtu. Ubrzanje se jedino očituje u tome, što tijelo skreće smjer svoje brzine prema središtu. Iz brzine i polumjera vrtnje da se izračunati ubrzanje, koju sila neprestano daje tijelu. Promatrajmo brzinu čestice na početku i na kraju sitnog vremenskog raspona. Na početku je čestica u točki P i ima brzinu ''v''. Poslije toga je u točki P’ i ima brzinu ''v’''. U promatranom vremenskom razdoblju smjer brzine čestice promijenio se za kut ''Δα''. Da brzinu okrenemo za toliki kut, moramo joj prema središtu kružnice dati prirast jednak ''v∙Δα''. Tako je veliki luk između strelice ''v'' i ''v’'', koje na crtežu predočuju brzine na početku i na kraju vremenskog razdoblja. Proračunati prirast brzine sila je proizvela u promatranom vremenu ''Δt''. Dakle, omjer između prirasta brzine i tog vremena upravo je jednak kružnom ubrzanju: :<math> a = v \cdot {\Delta\alpha \over \Delta t}</math> Omjer između malog kuta ''Δα'' i malog vremena ''Δt'' jednak je omjeru između punog kuta kružnice 2∙π i trajanja ''T'' jednog cijelog okretaja. No trajanje ''T'' jednog okreta jednako je omjeru između opsega kružnice 2∙''r''∙π i brzine ''v'' čestice: :<math> {\Delta\alpha \over \Delta t} = {2 \cdot \pi \over {2 \cdot r \cdot \pi \over v}} = {v \over r} </math> dobivamo konačno za ubrzanje kružnog gibanja jednostavan izraz: :<math> a = {v^2 \over r}</math> Ovaj rezultat je vrlo slikovit. Zamislimo da se [[polumjer]] povećava. Tada se sve manje mijenja smjer brzine. U granici beskonačnog polumjera čestica se kreće po pravcu, i ubrzanja nema. Ovisnost ubrzanja o kvadratu brzine možemo također lako uvidjeti ako pomislimo da se smjer brzine to brže mijenja što se čestica po kružnici brže giba. Masu Sunca označit ćemo s ''M'', a masu planeta s ''m''. Privlačna sila između Sunca i planeta jednaka je ''G∙m∙M/r<sup>2</sup>''. Zakon gibanja izražava da je umnožak mase i ubrzanja planeta jednak privlačnoj sili. Dakle, gibanje planeta pod djelovanjem gravitacije određeno je jednadžbom: :<math> m \cdot {v^2 \over r} = G \cdot \frac{m \cdot M}{r^2} </math> Masa planeta krati se na lijevoj i desnoj strani jednadžbe. Odatle za brzinu planeta proizlazi jednostavna jednadžba: :<math> v = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Izmjerivši brzinu bilo kojeg planeta, možemo iz te jednadžbe izračunati masu Sunca. Zemlja se s brzinom od 30 km/s kreće oko Sunca u udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara. Ako tu brzinu i polumjer uvrstimo u gornju jednadžbu, dobivamo da je Sunčeva masa jednaka 2∙10<sup>30</sup> kg. Masa Sunca je oko 330 000 puta veća od mase Zemlje. Poznavajući masu Sunca, možemo sada izračunati planetne brzine. Najbliži planet Merkur kreće se oko Sunca na udaljenosti od 58 milijuna kilometara. Takvom polumjeru odgovara brzina od 48 km/s. To se potpuno slaže s astronomskim motrenjima. Najveći polumjer ima staza Plutona. On iznosi 5 900 milijuna km. Iz astronomskih opažanja proizlazi za brzinu ovog nebeskog tijela od 5 km/s, što je također u skladu s teoretskom jednadžbom. Zakon planetarnih brzina, što je izveden iz jednadžbe gibanja, samo je drugi oblik trećeg Keplerovog zakona. Da se to uvidi, izrazit ćemo brzinu planeta trajanjem jedne ophodnje oko Sunca. U trajanju jedne ophodnje planet s brzinom v prođe opseg kružnice jednak 2∙''r''∙π. Dakle, trajanje ophodnje ''T'' jednako je 2∙''r''∙π/''v''. Uvrsti li se tu zadnja gornja jednadžba, dobiva se: :<math> T = 2 \cdot r \cdot \pi \cdot \sqrt{\frac{r}{G \cdot M}} </math> Kvadriranjem te jednadžbe izlazi jednostavan odnos: :<math>\frac{T^2}{r^3} = \frac{4 \cdot \pi^2}{G \cdot M}</math> To je poznati Keplerov zakon da je omjer između kvadrata ophodnje i kuba srednje udaljenosti jednak za sve planete. On vrijedi i za eliptične staze planeta ako umjesto polumjera kružnice stavimo veliku poluos elipse. Veličinu tog omjera Kepler je odredio iz astronomskih motrenja. Newton ju je proračunao iz gravitacijske konstante i mase Sunca. Savršeno slaganje motrenja i teorije bio je najveći uspjeh Newtonove mehanike. Zakonom gibanja i zakonom gravitacije Newton je udario temelje shvaćanju našeg Sunčevog sustava. Dalji razvoj sastojao se u sve strožem i općenitijem primjenjivanju stečenih načela. Staze planeta samo su u bitnim crtama određene privlačenjem Sunca. Želimo li točno proračunati gibanja planeta, moramo uzeti u obzir da se i planeti među sobom privlače. Zbog svojih razmjerno malih masa nemaju ta privlačenja između planeta tako odlučno značenje kao gravitacijska sila Sunca, ali u dugom nizu desetljeća ti se učinci skupljaju i dovode do znatnih odstupanja od prvobitnih eliptičnih staza planeta.<ref> Ivan Supek: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * [[Planeti izvan Sunčevog sustava]] {{vrste tijela u Sunčevu sustavu}} [[Kategorija:Planeti| ]] cebb2x7vo6ci4gcl63lh8vng35lu6xv 6432483 6432462 2022-07-25T13:35:02Z Ponor 38361 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/188.252.224.214|188.252.224.214]] ([[User talk:188.252.224.214|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] wikitext text/x-wiki [[datoteka:Solar_planets.jpg|desno|250px|mini|Planeti Sunčevog sustava: 1. [[Merkur]], 2. [[Venera]], [[Zemlja]], 4. [[Mars]], 5. [[Jupiter]], 6. [[Saturn]], 7. [[Uran]] i 8. [[Neptun]].]] [[datoteka:Gas giants in the solar system.jpg|mini|desno|250px|[[Jovijanski planeti]]; od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]] [[datoteka:4 Terrestrial Planets Size Comp True Color.png|mini|desno|250px|[[Terestrički planeti]]: [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]] u stvarnim bojama i mjerilu.]] '''Planet''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''planetae'', prema [[Grčki jezik|grč]]. ''πλανήτης'': koji luta) je [[nebesko tijelo]] koje obilazi oko [[zvijezda|zvijezde]] (u našem [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] to je [[Sunce]]) i koje se kreće [[elipsa|eliptičnom]] [[putanja|putanjom]] oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita [[gravitacija]], svijetli odraženom [[Sunčeva svjetlost|Sunčevom svjetlošću]] i može imati vlastite [[Prirodni satelit|prirodne satelite]]. Za razliku od zvijezda, planeti nemaju vlastiti izvor [[energija|energije]], to jest u njihovoj unutrašnjosti ne dolazi do [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]]. Budući da postoji mnoštvo tijela koja kruže oko zvijezde, planetima smatramo samo one značajnijih masa, koji kruže približno u ravnini [[ekliptika|ekliptike]]. Također oko planeta mogu kružiti manja tijela koja nazivamo mjesecima, pratiocima ili [[prirodni satelit|prirodnim satelitima]]. Fizički se planeti razlikuju od zvijezda [[masa|masom]] barem 100 puta manjom od Sunčeve, pa u svojem središtu ne mogu imati [[Nuklearna fuzija|termonuklearni izvor energije]] zbog premalena gravitacijskoga [[tlak]]a. Do početka [[1990-ih]] bilo je poznato 9 planeta, svi u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]]. Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je [[Pluton|Pluton]] svrstan u kategoriju [[Patuljasti planet|patuljastih planeta]], poput [[Ceres (patuljasti planet)|Ceresa]], [[136199 Eris|Erisa]], [[136108 Haumea|Haumea]] i drugih. To su, razvrstani redom srednjih udaljenosti od [[Sunce|Sunca]]: [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]], [[Mars]], [[Jupiter]], [[Saturn]], [[Uran]] i [[Neptun]]. Prva su četiri unutrašnji ili [[terestrički planeti]], odijeljeni od ostalih, vanjskih, [[Asteroidni pojas|glavnim planetoidnim pojasom]]. Planetne se staze nalaze gotovo u jednoj ravnini i, osim Merkurove, malo se razlikuju od [[kružnica|kružnice]]. Svi se planeti oko Sunca gibaju istim smjerom (protivno satnoj kazaljci ako se promatraju od Sjevernoga prema Južnom Zemljinu polu). [[Vrtnja]] većine planeta oko svoje osi istoga je smjera, no Venera se okreće suprotno, a Uranova os vrtnje leži gotovo u ravnini njegove staze. Golim okom vide se Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn, koje su poznavali stari narodi; posljednja dva planeta otkrivena su u novom vijeku. Planeti su najprije, zajedno s [[Mjesec]]om i Suncem, bili smatrani Zemljinim pratiocima ([[geocentrični sustav]]), a od [[zvijezda]] ih se razlikovalo po tome što stalno mijenjaju mjesta. U novije vrijeme razvijene su metode pronalaženja planeta oko drugih zvijezda u bliskom galaktičkom susjedstvu, na udaljenostima od nekoliko [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Do danas je potvrđeno postojanje preko 3760 [[Ekstrasolarni planeti|ekstrasolarnih planeta]]. Smatra se da planeti nastaju iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]], u procesu formiranja zvjezdanog sustava ([[kozmogonija]]). Plin i prašina koji kruže oko [[protozvijezda|protozvijezde]] zgušnjavaju se u rotirajući disk u kojem se stvaraju nakupine čestica. Ove nakupine povećavaju masu pod utjecajem [[gravitacija|gravitacije]], sudaraju se i stvaraju veća tijela - planete. Naziv planet dolazi od grčke riječi ''planetes'', što znači "lutalice". Naziv je nastao u vrijeme kada su stari narodi opažali da neka tijela mijenjaju svoj položaj na nebeskom svodu. == Planeti u Sunčevom sustavu == Osim Zemlje, svi planeti u Sunčevom sustavu dobili su imena po likovima iz [[rimska mitologija|rimske mitologije]]. Uran je dobio ime po [[grčka mitologija|grčkom]] [[bog]]u. Planeti našeg Sunčevog sustava su (redom po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]]): # [[Merkur (planet)|Merkur]] # [[Venera (planet)|Venera]] # [[Zemlja (planet)|Zemlja]] # [[Mars (planet)|Mars]] # [[Jupiter (planet)|Jupiter]] # [[Saturn (planet)|Saturn]] # [[Uran (planet)|Uran]] # [[Neptun (planet)|Neptun]] === Klasifikacija planeta === [[datoteka:Gas giants and the Sun (1 px = 1000 km).jpg|250px|desno|mini|Sunce i četiri jovijanska planeta ispred njega.]] [[datoteka:elongacija.png|mini|desno|250px|Skica pokazuje [[kut]]ove između [[Sunce|Sunca]] i planeta s obzirom na položaj [[Zemlja|Zemlje]]: [[elongacija|elongaciju]], [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciju]], [[Opozicija (astronomija)|opoziciju]] i kvadraturu.]] Planeti u Sunčevom sustavu podijeljeni su u kategorije prema sastavu. * [[terestrički planet|"terestrički"]] ili kameni: planeti slični Zemlji, sastavljeni uglavnom od [[stijena]]: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, * [[jovijanski planet|"jovijanski"]] ili [[plinoviti div]]ovi: sastavljeni najvećim dijelom od plinovitog materijala: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Postoji i podgrupa plinovitih divova koje nazivamo '''uranskim planetima''' i u koje spadaju Uran i Neptun. === Svojstva planeta === {| {{prettytable}} |- | Planet | Najveći promjer<br />[ [[km]] ] | Period revolucije<br />[ [[dan|'''d'''an]]a <!-- ili [[godina|'''g'''odina]] --> ] | Srednja udaljenost od Sunca<br />[milijuna [[km]] ] | Temperatura na površini<br />[ [[°C]] ] | Sateliti |- | '''Merkur''' | 4920 | 87,9 <!-- d --> | 56,9 | -170 do 430 | - |- | '''Venera''' | 12 100 | 224,7 <!-- d --> | 108,2 | 480 | - |- | '''Zemlja''' | 12 756 | 365,26 <!-- d --> | 149,6 | 15 | [[Mjesec]] |- | '''Mars''' | 6 800 | 686 <!-- d --> | 227,9 | -140 do 20 | [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]] |- | '''Jupiter''' | 142 700 | 4 333 <!-- d --> | 778,3 | -120 do -160 | 79 satelita |- | '''Saturn''' | 120 800 | 10 759 <!-- d --> | 1, 428 | -130 do -190 | 82 satelita |- | '''Uran''' | 52 900 | 30 685 <!-- d --> | 2,872 | -210 | 27 satelita |- | '''Neptun''' | 44 600 | 60 189 <!-- d --> | 4,498 | -110 do -220 | 14 satelita |} S obzirom na položaj Zemlje u Sunčevu sustavu, planeti se dijele na donje (bliži Suncu) i gornje (dalji nego što je Zemlja) te se nalaze u različitim odnosima prema Suncu ([[aspekt]]). Donji planeti prividno titraju oko Sunca, udaljujući se do položaja pod kutom od najviše 28° (Merkur) i 47° (Venera), te se mogu pojaviti ili ujutro prije Sunčeva izlaska (zapadna [[elongacija]]) ili uvečer prije njegova zalaska (istočna elongacija). Budući da se ravnine u kojima se planeti gibaju oko Sunca ne podudaraju sa Zemljinom, planeti neće svaki put prijeći iza Sunca ([[okultacija]]) ili ispred njega ([[Tranzit (astronomija)|tranzit]]); te se pojave ponavljaju u višegodišnjim razmacima. Gornji planeti obilaze oko Sunca manjom [[kutna brzina|kutnom brzinom]] nego Zemlja, pa se nakon konjunkcije prividno gibaju prema zapadu (tada se vide ujutro) sve dok ne stignu u opoziciju, kada nastavljaju kao večernja nebeska tijela. U odnosu na zvijezde, gibaju se od zapada prema istoku u složenoj putanji koja, kada su u području opozicije, pokazuje petlje, a tada se djelomice gibaju prema zapadu. Položaji planeta na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] računaju se vrlo točno, a objavljuju kao [[efemeride]]. Po fizičkim svojstvima razlikuju se planeti Zemljine i Jupiterove skupine. Merkur, Venera, Zemlja i Mars ([[terestrički planeti]]) imaju čvrstu površinu i tanku [[atmosfera|atmosferu]], osim Merkura koji je bez atmosfere. Građeni su od [[Stijena|stijenja]] koje sadrži [[željezo]], [[silicij]], [[kisik]], [[magnezij]], [[aluminij]] i drugo. Razmjerno su velike prosječne [[gustoća|gustoće]] (3,9 do 5,5 g/cm³). Vanjski planeti ([[jovijanski planeti]]), divovski su i izgrađeni pretežno od [[plin]]ova: [[vodik]]a, [[helij]]a, [[metan]]a i [[amonijak]]a, pa su male prosječne gustoće (0,7 do 1,7 g/cm³). U unutrašnjosti svih planeta tvar je visoke [[temperatura|temperature]] i pod visokim [[tlak]]om. Površinska temperatura planeta ovisi o udaljenosti od Sunca i o prisutnosti, odnosno o sastavu atmosfere. Najvišu temperaturu imaju površine Merkura (430 °C) i Venere (460 °C). Fizičko stanje planeta i njihovih satelita danas se dosta istražuje uz pomoć [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]].<ref> '''planeti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48577] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> == Planeti == [[datoteka:Reprocessed Mariner 10 image of Mercury.jpg|desno|250px|mini|[[Merkur]].]] [[datoteka:Venus globe.jpg|desno|250px|mini|[[Venera]].]] [[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|desno|250px|mini|[[Zemlja]].]] [[datoteka:Mars Hubble.jpg|desno|250px|mini|[[Mars]].]] [[datoteka:Jupiter, image taken by NASA's Hubble Space Telescope, June 2019 - Edited.jpg|desno|250px|mini|[[Jupiter]].]] [[datoteka:Saturn - HST 2019-06-20 full size.jpg|desno|250px|mini|[[Saturn]].]] [[datoteka:Uranus.jpg|desno|250px|mini|[[Uran]].]] [[datoteka:Neptune.jpg|desno|250px|mini|[[Neptun]].]] === Merkur === {{glavni|Merkur (planet)}} '''Merkur''' je planet najbliži [[Sunce|Suncu]]; vrlo izdužene [[Planetarna putanja|staze]], kojoj [[elipsa|numerički ekscentricitet]] iznosi 0,206, pa pokazuje [[Opća teorija relativnosti|relativistički]] [[zakret perihela]]. Maksimalna kutna udaljenost ([[elongacija]]) od Sunca iznosi 28°. Nema prirodnog satelita. U prosjeku je od Sunca udaljen 0,387 astronomskih jedinica ([[AJ]]) ili 57,91 milijuna [[kilometar]]a, a približava se na 0,31 AJ (46 001 200 km) ili udaljuje na 0,47 AJ (69 816 900 km). Oko Sunca obiđe za [[zvjezdana godina|zvjezdanu godinu]] (sideričku godinu) jednaku 88 [[dan]]a. [[Promjer]] mu je 4 879,4 km, [[masa]] 0,055 Zemljine mase, srednja [[gustoća]] 5 430 kg/m³. Os vrtnje okomita je na stazu. Okreće se vrlo sporo i njegov [[siderički dan]] traje 58,65 dana, što iznosi 2/3 sideričke godine, dok mu [[sinodički dan|sinodički (Sunčev) dan]] traje 176 dana. Zbog njegova svojstvena gibanja promatrač bi na Merkuru doživio dvostruk izlazak Sunca ili dvostruko podne. === Venera === {{glavni|Venera (planet)}} '''Venera''' je drugi planet po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]], bez [[Prirodni satelit|satelit]]a, nešto manji od [[Zemlja|Zemlje]] ([[promjer]] 12 104 [[kilometar]]a). Na [[nebeska sfera|nebu]] je najsjajniji planet i pokazuje [[Venerine mijene]]. Od Sunca se najviše udalji 47° pa se vidi ili uvečer kao ''Večernja zvijezda'' ili ujutro kao ''Jutarnja zvijezda'', odnosno ''Danica''. Os vrtnje gotovo je okomita na ravninu staze. Okreće se [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] (smjer dnevnoga prividnog gibanja Sunca suprotan je onomu na Zemlji) i najsporije od svih planeta; siderički period vrtnje ([[Siderički dan|siderički period]]) traje 243,0 [[dan]]a i dulji je od godine, koja traje 224,7 dana, dok [[Siderički dan|Sunčev dan]] na Veneri traje 116,7 dana, što je sumjerljivo s njezinom sinodičkom godinom ([[zvjezdana godina]]) od 583,9 dana. Veneru je posjetilo 26 letjelica: [[Venera 1]], [[Mariner 2]], [[Zond 1]], Venera 2-8, [[Mariner 10]], [[Venera 9]], [[Venera 10]], Pioneer Venus 1, 2, Venera 11-16, [[Vega]] 1, 2, [[Galileo]] i [[Magellan]]. === Zemlja === {{glavni|Zemlja (planet)}} '''Zemlja''' je treći planet po redoslijedu udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] i najveći među unutarnjim planetima. Prosječno je od Sunca udaljen 149,6 milijuna [[kilometar]]a, što se uzima kao [[astronomska jedinica]] ([[AJ]]). [[Zemljina putanja]] nije jako izdužena, [[elipsa|numerički ekscentricitet]] Zemljine staze iznosi 0,016 79, zbog čega se Zemlja Suncu približi za 2,5 milijuna kilometara ([[perihel]], oko 4. siječnja) ili udalji za jednako toliko ([[afel]], oko 4. srpnja). Ekscentricitet se u 100 000 godina mijenja za iznos od približno 0,003 2 do 0,005 7. S vremenom se mijenja i položaj Zemljine staze u ravnini gibanja, pa godišnji progradni [[zakret perihela]] (pomicanje u smjeru ophoda oko Sunca), potaknut utjecajem planeta i [[Opća teorija relativnosti|relativističkim učinkom]], iznosi 11,63". === Mars === {{glavni|Mars (planet)}} '''Mars''' je planet upola manji od Zemlje. Promjer mu je oko 6 800 km. Dan je gotovo iste duljine, ali za obilazak oko Sunca mu treba 686 dana. Od Sunca je udaljen 227 939 100 km, a prosječna [[temperatura]] na površini je -50 °C. Mars ima dva prirodna satelita, [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]], dva asteroida koja su se previše približila Marsu te ih je on zarobio svojom gravitacijom. Oba su nepravilna oblika. Vallis Marineris je neobičan kanjon koji se proteže skoro nešto više od polovice Marsa. Na Marsu su radili roveri ''[[Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'' koji su svoju misiju završili, a radili više od 1,5 godinu. === Jupiter === {{glavni|Jupiter (planet)}} '''Jupiter''' je planet s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[Masa|masom]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a [[gustoća]] mu je samo oko 1/4 gustoće Zemlje. Velik dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], koji zbog velike mase i [[Gravitacija|gravitacije]] Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Prema [[Astronomija|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradbi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[Silikati|silikatne]] jezgre, okružene dvama slojevima tekućega vodika; donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva, to jest vodikovi su [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj tekući vodik u [[molekula]]rnom stanju (H<sub>2</sub>). Iznad površine nalazi se [[atmosfera]] debljine oko 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, [[metan]]a, [[helij]]a, [[amonijak]]a, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi ([[vodikov sulfid]], različiti [[Organska kemija|organski spojevi]], kompleksni anorganski [[polimer]]i). === Saturn === {{glavni|Saturn (planet)}} '''Saturn''' je šesti planet u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Udaljen je 9,54 [[AJ]] odnosno 1 429 400 000 km od [[Sunce|Sunca]], [[promjer]]a 120 536 km (na [[ekvator]]u) i [[Masa|masu]] 5,68 × 10<sup>26</sup> kg. Saturn je po [[volumen]]u i [[Masa|masi]] drugi planet nakon [[Jupiter (planet)|Jupitera]]. Uz Jupiter, [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]] pripada skupini [[Plinoviti div|plinovitih divova]], planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje [[Gustoća|gustoće]] i s najvećim prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 10<sup>9</sup> [[km]]. Tijelo mu je znatno spljošteno ([[ekvator]]ski promjer 120 536 km, polarni promjer 108 728 km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je [[gustoća]] manja od gustoće vode (690 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]]). Najpoznatije obilježje Saturna su [[Saturnovi prsteni|planetarni prsteni]] koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Saturn su istraživale letjelice [[Pioneer 11]] (1979.), [[Voyager 1]] (1980.), [[Voyager 2]] (1981.), a umjetnim satelitom postala je [[svemirska letjelica]] [[Cassini-Huygens]], u srpnju 2004. === Uran === {{glavni|Uran (planet)}} '''Uran''' je sedmi po redu planet od [[Sunce|Sunca]], na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 [[Astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]. To je prvi planet koji je bio otkriven [[teleskop]]om ([[William Herschel]], 1781.). Ime je dobio po [[Uran (mitologija)|Uranu]], bogu neba i ocu [[Titan (mitologija)|Titana]] u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Od Zemlje je veći oko 4 puta, a masivniji oko 14,5 puta. Zbog brze vrtnje je blago spljošten. Suprotno uvriježenom urbanom mitu nastalom iz krivo sintetiziranih prvih fotografija Voyagera 2, Uran nije ni zelen ni cijan boje, nego svijetlo plave boje koju uzrokuje kombinacija tragova metana i [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] svjetlosti. [[Antika|Antički narodi]] nisu znali za Uran jer je na rubu vidljivosti golog oka čak i u najpovoljnijim uvjetima noćnog neba. Tijekom [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] sjaj mu dostigne [[Prividna magnituda|prividnu magnitudu]] +5,8. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vidi kao pločica kutnog promjera 4[[Lučna sekunda|"]].Tijelo mu je splošteno, ekvatorski mu je promjer 51 118 km, oko četiri puta veći od Zemljina, a polarni 49 946 km. Masa mu je 14,5 puta veća od Zemljine, gušći je od vode 1,27 puta. Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze. Jedina letjelica koja je posjetila Uran je [[Voyager 2]] (1986.). === Neptun === {{glavni|Neptun (planet)}} '''Neptun''', osmi i od [[Sunce|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od [[Zemlja|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna. Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]], Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova [[atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "ledova" poput [[Voda|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima." Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a. Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi. == Kružno gibanje planeta oko Sunca == [[datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|250px|Slika prikazuje [[Keplerovi zakoni|3 Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''F''<sub>1</sub> i ''F''<sub>2</sub> za prvi planet i ''F''<sub>1</sub> i ''F''<sub>3</sub> za drugi planet. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''F''<sub>1</sub>. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>2</sub>/''t''<sub>1</sub> = (''a''<sub>2</sub>/''a''<sub>1</sub>)<sup>3/2</sup>.]] [[datoteka:Orbital motion.gif|mini|desno|250px|Crtež pokazuje kružno [[gibanje]] ili [[vrtnja|vrtnju]] satelita oko [[Zemlja|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina|orbitalne ili obodne brzine satelita]] ''v'' i [[Centrifugalna i centripetalna sila|centripetalno]] ili ubrzanje ''a''.]] [[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|250px|[[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-planet opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]] [[datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|250px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema [[Nikola Kopernik|Kopernikovom sustavu]] i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] [[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|250 px|[[Sunce]].]] Polazna točka i prva primjena [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonova zakona gibanja]] bilo je gibanje planeta oko Sunca. Nakon otkrića načela ustrajnosti nije više bilo sumnje da je kretanje planeta prouzrokovano nekom [[sila|silom]] koja potječe od [[Sunce|Sunca]]. [[Znanost]] se približila prirodi te sile, kad je [[Johannes Kepler|J. Kepler]], na osnovu astronomskih opažanja [[Tycho Brahe|T. Brachea]] našao zakone gibanja planeta. Svoju spoznaju Kepler je izrazio u 3 osnovna zakona: * staze planeta su [[elipsa|elipse]]; u jednom [[žarište|žarištu]] nalazi se Sunce; * pravocrtna spojnica ([[radijvektor]]) planeta sa Suncem opisuje u jednakim vremenskim odsječcima jednake površine; * omjer između kuba velike poluosi elipse i kvadrata trajanja jedne ophodnje jednak je za sve planete. Prvi Keplerov zakon određuje stazu planeta, a ostali njihove brzine. Newton je tražio međusobnu vezu između ubrzanja i sile. On je našao da se iz Keplerovih zakona može u svakoj točki staze izračunati [[ubrzanje]] planeta. Ona izvanredno jednostavno zavisi od udaljenosti planeta od Sunca. U svakoj točki staze ubrzanje planeta ima smjer prema Suncu, a njena veličina je razmjerna kvadratu udaljenosti planeta od Sunca. Odatle je Newton zaključio, da su gibanja planeta prouzrokovana privlačnom silom Sunca, koja u daljinu opada kao 1/r<sup>2</sup>. To je bio temelj [[Newtonov zakon gravitacije|njegove teorije gravitacije]] i mehaničkog sustava uopće. Newton je prvi uočio vezu između tako udaljenih pojava, kao što su gibanja planeta oko Sunca i [[Slobodni pad|padanje tijela na Zemlju]]. Svijanje staze planeta prema Suncu i težina tijela učinci su iste prirodne sile, Newtonove [[gravitacija|gravitacije]]. Osnivač [[mehanika|mehanike]] postavio je jasnu razliku između [[masa|mase]] i [[težina|težine]] tijela. Ta su dva pojma bila u povijesti znanosti stalno miješana. Po Newtonu masa određuje otpor tijela prema promjeni brzine ([[tromost]]), a težina tijela je posljedica privlačnog djelovanja Zemlje. Kad bi isčezla gravitacija, nestalo bi pritiska tijela na podlogu, ali bi ostala uščuvana njegova masa. Morali bismo opet djelovati istim silama da tijela iz mirovanja stavimo u [[gibanje]]. Iskustvo pokazuje da je težina tijela razmjerna njegovoj masi. To uzima Newton kao osnovnu osobinu gravitacije. Privlačenje između tijela razmjerno je umnošku njihovih masa. Kako sila zavisi od udaljenosti, zaključio je Newton iz gibanja planeta oko Sunca. To je sve što mu je bilo potrebno da izreče zakon privlačenja. Gravitacijsko privlačenje između dva tijela razmjerno je umnošku njihovih masa, a obrnuto razmjerno kvadratu njihove udaljenosti. Označi li se masa jednog tijela s ''m'', masa drugog tijela s ''M'', a udaljenost s ''r'', [[gravitacija]] se dade izraziti matematički: :<math>F = G \cdot \frac{m \cdot M}{r^2}\ </math> G je konstanta proporcionalnosti, takozvana [[gravitacijska konstanta]]. Ona je po iznosu jednaka sili kojom se dva kilograma privlače u razmaku od jednog metra. Pokusima se dobilo: :<math> G = 6,67428 \times 10^{-11} \ \mbox{m}^3 \ \mbox{kg}^{-1} \ \mbox{s}^{-2} = 6,67428 \times 10^{-11} \ {\rm N}\, {\rm (m/kg)^2}</math> Gravitacijska konstanta je vrlo mala. Gravitacija je univerzalna sila među svim tijelima. Dok su mase male, privlačne sile su sitne. Tek golema tijela očituju snažna privlačna djelovanja. Takve goleme mase su planeti i zvijezde. Veliku masu ima i naša [[Zemlja]]. Nad njenom površinom zadobivaju sva tijela ubrzanje prema dolje jednaku g = 9,81 m/s<sup>2</sup>. Sila teža na tijelo mase ''m'' jednaka je prema Newtonovom zakonu gibanja ''m∙g''. No s druge strane ta sila mora biti jednaka gravitacijskom privlačenju između Zemlje i tijela. Na tijelo djeluje Zemljina kugla kao da je sva njena masa koncentrirana u središtu: :<math> m \cdot g = G \cdot \frac{m \cdot M}{r^2}\ </math> Desno i lijevo krati se masa tijela, a preostaju poznate veličine: [[ubrzanje zemljine sile teže]] ''g'', gravitacijska konstanta ''G'', polumjer Zemlje ''r'' i nepoznata masa Zemlje ''M''. Iz jednadžbe dobivamo za masu Zemlje 5,97∙10<sup>24</sup> [[kilogram|kg]]. Kad znamo masu i [[volumen]], možemo proračunati [[gustoća|gustoću]]. Prosječna gustoća Zemlje je 5,52 puta veća od gustoće [[voda|vode]]. Budući da je Zemlja na površini samo upola tako gusta, mora biti znatno jače zbijena u svojoj unutrašnjosti. Točan proračun planetnih gibanja vezan je s višim matematičkim sredstvima. No ta se matematička obrada može znatno pojednostaviti ako se uzme u obzir da su staze planeta vrlo slične kružnicama. Kod Zemlje na primjer udaljenost od Sunca koleba oko prosječne udaljenosti za manje od 0,2%. Približno podudaranje elipsa s kružnicama nije posljedica Newtonova zakona gibanja već je uzrokovano osobitim fizičkim prilikama koje su vladale pri stvaranju našeg planetnog sustava. Prilikom vrtnje planet dobiva stalno [[ubrzanje]] prema središtu kružnice. Usprkos tome stalnom ubrzanju tijelu se [[brzina]] ne povećava niti se ono približuje središtu. Ubrzanje se jedino očituje u tome, što tijelo skreće smjer svoje brzine prema središtu. Iz brzine i polumjera vrtnje da se izračunati ubrzanje, koju sila neprestano daje tijelu. Promatrajmo brzinu čestice na početku i na kraju sitnog vremenskog raspona. Na početku je čestica u točki P i ima brzinu ''v''. Poslije toga je u točki P’ i ima brzinu ''v’''. U promatranom vremenskom razdoblju smjer brzine čestice promijenio se za kut ''Δα''. Da brzinu okrenemo za toliki kut, moramo joj prema središtu kružnice dati prirast jednak ''v∙Δα''. Tako je veliki luk između strelice ''v'' i ''v’'', koje na crtežu predočuju brzine na početku i na kraju vremenskog razdoblja. Proračunati prirast brzine sila je proizvela u promatranom vremenu ''Δt''. Dakle, omjer između prirasta brzine i tog vremena upravo je jednak kružnom ubrzanju: :<math> a = v \cdot {\Delta\alpha \over \Delta t}</math> Omjer između malog kuta ''Δα'' i malog vremena ''Δt'' jednak je omjeru između punog kuta kružnice 2∙π i trajanja ''T'' jednog cijelog okretaja. No trajanje ''T'' jednog okreta jednako je omjeru između opsega kružnice 2∙''r''∙π i brzine ''v'' čestice: :<math> {\Delta\alpha \over \Delta t} = {2 \cdot \pi \over {2 \cdot r \cdot \pi \over v}} = {v \over r} </math> dobivamo konačno za ubrzanje kružnog gibanja jednostavan izraz: :<math> a = {v^2 \over r}</math> Ovaj rezultat je vrlo slikovit. Zamislimo da se [[polumjer]] povećava. Tada se sve manje mijenja smjer brzine. U granici beskonačnog polumjera čestica se kreće po pravcu, i ubrzanja nema. Ovisnost ubrzanja o kvadratu brzine možemo također lako uvidjeti ako pomislimo da se smjer brzine to brže mijenja što se čestica po kružnici brže giba. Masu Sunca označit ćemo s ''M'', a masu planeta s ''m''. Privlačna sila između Sunca i planeta jednaka je ''G∙m∙M/r<sup>2</sup>''. Zakon gibanja izražava da je umnožak mase i ubrzanja planeta jednak privlačnoj sili. Dakle, gibanje planeta pod djelovanjem gravitacije određeno je jednadžbom: :<math> m \cdot {v^2 \over r} = G \cdot \frac{m \cdot M}{r^2} </math> Masa planeta krati se na lijevoj i desnoj strani jednadžbe. Odatle za brzinu planeta proizlazi jednostavna jednadžba: :<math> v = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Izmjerivši brzinu bilo kojeg planeta, možemo iz te jednadžbe izračunati masu Sunca. Zemlja se s brzinom od 30 km/s kreće oko Sunca u udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara. Ako tu brzinu i polumjer uvrstimo u gornju jednadžbu, dobivamo da je Sunčeva masa jednaka 2∙10<sup>30</sup> kg. Masa Sunca je oko 330 000 puta veća od mase Zemlje. Poznavajući masu Sunca, možemo sada izračunati planetne brzine. Najbliži planet Merkur kreće se oko Sunca na udaljenosti od 58 milijuna kilometara. Takvom polumjeru odgovara brzina od 48 km/s. To se potpuno slaže s astronomskim motrenjima. Najveći polumjer ima staza Plutona. On iznosi 5 900 milijuna km. Iz astronomskih opažanja proizlazi za brzinu ovog nebeskog tijela od 5 km/s, što je također u skladu s teoretskom jednadžbom. Zakon planetarnih brzina, što je izveden iz jednadžbe gibanja, samo je drugi oblik trećeg Keplerovog zakona. Da se to uvidi, izrazit ćemo brzinu planeta trajanjem jedne ophodnje oko Sunca. U trajanju jedne ophodnje planet s brzinom v prođe opseg kružnice jednak 2∙''r''∙π. Dakle, trajanje ophodnje ''T'' jednako je 2∙''r''∙π/''v''. Uvrsti li se tu zadnja gornja jednadžba, dobiva se: :<math> T = 2 \cdot r \cdot \pi \cdot \sqrt{\frac{r}{G \cdot M}} </math> Kvadriranjem te jednadžbe izlazi jednostavan odnos: :<math>\frac{T^2}{r^3} = \frac{4 \cdot \pi^2}{G \cdot M}</math> To je poznati Keplerov zakon da je omjer između kvadrata ophodnje i kuba srednje udaljenosti jednak za sve planete. On vrijedi i za eliptične staze planeta ako umjesto polumjera kružnice stavimo veliku poluos elipse. Veličinu tog omjera Kepler je odredio iz astronomskih motrenja. Newton ju je proračunao iz gravitacijske konstante i mase Sunca. Savršeno slaganje motrenja i teorije bio je najveći uspjeh Newtonove mehanike. Zakonom gibanja i zakonom gravitacije Newton je udario temelje shvaćanju našeg Sunčevog sustava. Dalji razvoj sastojao se u sve strožem i općenitijem primjenjivanju stečenih načela. Staze planeta samo su u bitnim crtama određene privlačenjem Sunca. Želimo li točno proračunati gibanja planeta, moramo uzeti u obzir da se i planeti među sobom privlače. Zbog svojih razmjerno malih masa nemaju ta privlačenja između planeta tako odlučno značenje kao gravitacijska sila Sunca, ali u dugom nizu desetljeća ti se učinci skupljaju i dovode do znatnih odstupanja od prvobitnih eliptičnih staza planeta.<ref> Ivan Supek: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * [[Planeti izvan Sunčevog sustava]] {{vrste tijela u Sunčevu sustavu}} [[Kategorija:Planeti| ]] jk0ildn1b9ulert5ubor1acbutzmwa1 1351. 0 2393 6432833 5418581 2022-07-26T10:49:26Z Tulkas Astaldo 38717 Prvi spomen topova u dubrovačkim povijesnim dokumentima. wikitext text/x-wiki {{Godina|1351}} == Događaji == * Prvi spomen topova u dubrovačkim povijesnim dokumentima.<ref>Beritić, Lukša, Vojni muzej JNA, Beograd, 1960., str. 163.</ref> == Rođenja == * == Smrti == * == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1351 |commonscathr = 1351. }} 5fitu8wxvg270z6r9qkifxcepxu2u13 6432835 6432833 2022-07-26T11:20:40Z Tulkas Astaldo 38717 dopuna wikitext text/x-wiki {{Godina|1351}} == Događaji == * Dana [[6. siječnja]] veliki potres u [[Dubrovnik]]u. * Završio IX. [[Peti carigradski sabor]]. * Prvi spomen topova u dubrovačkim povijesnim dokumentima.<ref>Beritić, Lukša, Vojni muzej JNA, Beograd, 1960., str. 163.</ref> == Rođenja == * == Smrti == * == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1351 |commonscathr = 1351. }} 0q7zq1t4jicyxxl05rsjc1g8cnw8tf0 Alojzije Stepinac 0 4701 6432494 6431868 2022-07-25T13:55:42Z RadioElectrico 111026 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2016.}} {{Infookvir svetac | ime = Alojzije Stepinac | slika = Kardinal_Alojzije_Stepinac.jpg | opis_slike = Blaženi Alojzije Stepinac | prethodnik = [[Antun Bauer|Antun Bauer(1914. - 1937.)]] | naslov = zagrebački nadbiskup (1937.-1960.) | imenovanje kardinalom = Papa Pijo XII. 29. studenoga 1952. | nasljednik = [[Franjo Šeper|Franjo Šeper (1960. - 1970.)]] | nadnevak rođenja = [[8. svibnja]] [[1898.]] | mjesto rođenja = [[Brezarić]] pokraj [[Krašić]]a, [[Hrvatska]] | nadnevak smrti = [[10. veljače]] [[1960.]] | mjesto smrti = [[Krašić]], [[Hrvatska]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = [[9. listopada]] [[1981.]] | nadnevak proglašenja mučenikom = [[11. studenoga]] [[1997.]] | nadnevak proglašenja blaženim = [[3. listopada]] [[1998.]] u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = u [[katolička Crkva|katoličkoj Crkvi]] | nadnevak spomendana = [[10. veljače]] Stepinčevo | simboli na slikama toga svetca = [[palma]], kardinalsko odijelo, | zaštitnik = progonjenih, zatvorenika, bolesnika | zaštitnik zemljopisno = grad [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zaštitnik zanimanja = svećenici, radnici, poljodjelci, studenti | glavna svetišta = grob u [[zagreb]]ačkoj katedrali<br> [http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr Bl. Alojzije Stepinac] }} '''Alojzije Stepinac''' ([[Brezarić]] pokraj [[Krašić]]a, [[8. svibnja]] [[1898.]] – [[Krašić]], [[10. veljače]] [[1960.]])<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20161226054850/http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=122&Itemid=123 Glas Koncila: Bl. Alojzije Stepinac, Kronološki pregled] Preuzeto 22. lipnja 2010., [[HAW]]</ref> bio je [[zagreb]]ački [[nadbiskup]] i [[kardinal]]. Papa [[Ivan Pavao II.]] ga je proglasio [[blaženik|blaženim]] [[3. listopada]] [[1998.]] u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]. [[Katoličanstvo u Hrvata|Katolička Crkva u Hrvatskoj]] smatra ga jednim od svojih velikana. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] sudjelovao je kao časnik [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vojske u borbama na talijanskom bojištu gdje je bio ranjen i proveo u zarobljeništvu pet mjeseci. Nakon sklapanja mira, kao dragovoljac [[Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca|Dobrovoljačkog korpusa Srba, Hrvata i Slovenaca]] preko donedavnog područja [[Solunsko bojište|solunskog bojišta]] dolazi na područja budućeg [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Kući se vraća s činom potporučnika. Nakon studija u [[Rim]]u, zaređen je za [[svećenik]]a [[1930.]] godine. Na njegov prijedlog osnovan je [[Hrvatski Caritas|Caritas Zagrebačke nadbiskupije]], kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom [[1934.]] godine, a iste godine zaređen je za [[biskup]]a. Zagrebački [[nadbiskup]] postaje [[1937.]] godine. Kao žarki i neumorni propovjednik [[Bog Otac|Božje]] riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući [[Hrvatski katolički pokret|Katoličku akciju]], Caritas i [[pobožnost]] prema [[Djevica Marija|Djevici Mariji]]. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice pokrštenja [[Hrvati|hrvatskog naroda]].<ref>[[Bonaventura Duda|Duda, Bonaventura]]: S. Celina piše o o. Aleksi i kardinalu Stepincu, Informativni bilten Vicepostulature s. Božjeg Alekse Benigara, Zagreb 2008.</ref> [[Papa]] [[Pio XII.]] imenovao ga je [[kardinal]]om 1952. godine. Kao jasno deklarirani antikomunist i istaknuti katolički prelat koji je podržao osnivanje [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], bio je promatran kao očiti protivnik [[KPJ|komunističkog režima]] u obnovljenoj [[SFRJ|Jugoslaviji pod komunističkom vlašću]]. Nakon što je odbio odvajanje Katoličke Crkve u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[Vatikan]]a, od komunističkog režima [[11. listopada]] [[1946.]] godine osuđen je u [[Namješteni sudski postupak|krajnje neregularnom sudskom postupku]] na 16 godina [[zatvor]]a i prisilnog rada prema optužnici za suradnju s okupatorom, sudjelovanja u nasilnim „prekrštavanjima“ građana pravoslavne vjeroispovijesti, obnašanja dužnosti vojnoga vikara NDH, sudjelovanja u rušenju novouspostavljenoga poretka te odgovornosti za rad čitavoga katoličkoga klera u Hrvatskoj i Jugoslaviji za vrijeme rata.<ref> Andreić, Dominik, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=339372 OKOLNOSTI SUDENJA ZAGREBAČKOM NADBISKUPU ALOJZIJU STEPINCU, ANALIZA SUDSKOGA SPISA I PRAVNE ODRŽIVOSTI PRESUDE], [[Obnova (časopis)|''Časopis za kulturu, društvo i politiku Obnova'']] 12 (1): 91-112. </ref> Alojzije Stepinac je nakon presude 5 godina proveo u zatvoru u [[Lepoglava|Lepoglavi]], a od kraja [[1951.]] pa sve do svoje smrti godine nalazi se u kućnom pritvoru u Krašiću. Hrvatsko pravosuđe 2016. godine presudu u cijelosti poništava. Stepinac je umro je [[10. veljače]] [[1960.]] godine na glasu svetosti primivši [[Sakrament|svete sakramente]]. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih [[novine|novina]] širom svijeta, a [[misa]] zadušnica služila se u [[Rim]]u, [[Montreal]]u, [[New York]]u, [[Chicago|Chicagu]], [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštva vjernika. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] proglasio ga je blaženim [[3. listopada]] [[1998.]] godine u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]. Djelovanje nadbiskupa Stepinca tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i danas je predmet rasprava u [[Historiografija|historiografiji]] i [[Publicistika|publicistici]]. Pobornici Stepinca navode da je pomagao progonjene i patnike, zbrinuo više stotina prognanih slovenskih svećenika te veliki broj bolesne i gladne djece.<ref>Horvat, Vladimir: Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb-Samobor, Krašić 2008.</ref> Također navode kako je prosvjedovao protiv progona [[Židovi|Židova]] i Srba i provedbe rasnih zakona, te spasio brojne Židove i Srbe.<ref>{{Citiranje weba|author=prezentacija knjige mons. Jurja Batelje|date=2015-10-11|title=KAKO JE STEPINAC SPAŠAVAO SRBE Samo 1943. godine spasio je 7000 srpske siročadi s Kozare i 3000 djece partizana|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/kako-je-stepinac-spasavao-srbe-samo-1943.-godine-spasio-je-7000-srpske-sirocadi-s-kozare-i-3000-djece-partizana/174592/|accessdate=2019-02-15|publisher=Jutarnji list}}</ref><ref>{{Citiranje weba|author=Darko Pavičić|date=2019-10-08|title=Zagrebački poduzetnik židovskog porijekla: Stepinac je mojem ocu spasio život|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zagrebacki-poduzetnik-zidovskog-porijekla-stepinac-je-mojem-ocu-spasio-zivot-1274807|accessdate=2019-02-15|publisher=Večernji list}}</ref> Ističu kako je u govoru ispred [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] [[31. listopada]] [[1943.]] godine osudio [[rasizam|rasnu]], nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu vrstu [[diskriminacija|diskriminacije]], zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Kritičari pak navode da je Stepinac odmah postao odlučni pristaša [[Sile Osovine|osovinski]]-stvorene [[NDH]],<ref name=":3">{{Citiranje knjige |last=Tomašević |first=Jozo |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&newbks=0&hl=en |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |year=2001. |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1 |language=en}}</ref>{{Is|554}} te da se isprva nije protivio rasnim zakonima, niti slanju Židova u NDH sabirne logore, već je samo tražio da se to vrši na »humanije« načine.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}<ref name=":13">Hrvoje Klasić, op. cit.</ref> Također navode da se Stepinac složio s planovima za protjerivanje Srba iz NDH<ref name=":13" /> i da se nije dovoljno protivio nasilnim vjerskim prijelazima srpskih pravoslavaca na katoličanstvo.<ref name=":3"/>{{Is|539}} Pored toga pišu da je prekasno javno progovorio protiv [[Ustaše|ustaških]] zločina, nakon što su obavili veći dio genocida, te da nikada nije javno prosvjedovao o zločinima protiv Srba i [[SPC]], najbrojnijim žrtvama ustaša,{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}<ref name=":3" /> kao i da je sve do kraja rata javno podržavao NDH, čije su vlasti organizirale te zločine.<ref>{{Citiranje knjige|last=McCormick|first=Robert|url=https://books.google.com/books?id=c-t7BAAAQBAJ&newbks=0&hl=en&source=newbks_fb|title=Croatia Under Ante Pavelic: America, the Ustase and Croatian Genocide|date=2014-09-30|publisher=Bloomsbury Academic|isbn=978-1-78076-712-3|pages=83|language=en}}</ref>{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}} ==Životopis== ===Djetinjstvo, školovanje i [[Prvi svjetski rat|Veliki rat]]=== Alojzije Viktor Stepinac rodio se u [[Brezarić]]u kraj [[Krašić]]a, kao peto od osmero [[djeca|djece]] u imućnoj seljačkoj obitelji Josipa Stepinca i njegove druge supruge Barbare (rođene Penić). Josip je već imao četvero preživjele djece iz svoga prvog braka. Bio je napredan poljoprivrednik, koji je zaradu ulagao u obrađivanje zemlje. Rod Stepinaca bio je brojan, a do [[1878.]] godine živjeli su kao [[zadruga]]. Alojzije je završio četiri razreda u mjesnoj osnovnoj [[škola|školi]], nakon čega je [[1909.]] godine, kao učenik koji plaća školovanje, krenuo u [[zagreb]]ačku [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]].<ref>[[Ivan Koprek|Koprek, Ivan]], ''Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.)'', Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Maturirao je [[1916.]] godine, a nekoliko dana nakon mature je, uoči 18. rođendana, [[Novačenje|unovačen]], te je [[29. lipnja]] stupio u [[96. pješačka pukovnija|96. Karlovačku pukovniju]] i otišao na šestomjesečnu obuku u [[Rijeka|Rijeku]]. U vojsci nije podnosio da se pred njim [[Psovka|psuje]] - to ga je zaokupljalo cijelog života - a nedjeljom poslije [[Euharistija|mise]], kad su drugi kadeti odlazili u javne kuće ili tražili slične zabave, on se penjao uz [[Stube Petra Kružića|561 stubu]] do [[Trsat|svetišta Majke Božje na Trsatu]] kako bi slušao drugu [[misa|misu]]{{Ni}}. Od 20. veljače 1917. u činu poručnika sudjeluje u borbama na [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|talijanskom bojištu]]. U srpnju [[1918.]] ranjen je u nogu i zarobljen te idućih pet mjeseci provodi kao zarobljenik u nekoliko talijanskih logora (u [[Mestre|Mestrama]] kod [[Venecija|Venecije]], zatim u [[Ferrara|Ferrari]] i na kraju u [[Nocera|Noceri]] u [[Umbrija|Umbriji]]).<ref name="Ljubo Boban">[[Ljubo Boban]], ''Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 2'', [[Školska knjiga]]-[[Stvarnost (nakladnik)|Stvarnost]], Zagreb, 1989., {{ISBN|86-03-99598-2}}, str. 339.-340.</ref> U [[Zagreb]]u je bilo osnovano [[Narodno vijeće SHS|Narodno vijeće]], [[Austro-Ugarska]] je 3. studenog potpisala predaju, car [[Karlo IV. Austrijski|Karlo IV.]] razriješio je vojsku zakletve vjernosti, 1. prosinca stvorena je [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], a bila je ustrojena i tzv. [[Jugoslavenska legija]], koja je poslana na [[Solunska fronta|Solunsku frontu]]. Stepinac se javio kao dragovoljac u Jugoslavensku legiju, te je uz posredovanje [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]] [[6. prosinca]] [[1918.]] otpušten iz zarobljeničkog logora i poslan u [[Solun]], gdje je proveo [[Božić]] u karanteni.<ref name="Ljubo Boban" /> Solunsko bojište bilo je probijeno ranije u rujnu iste godine, Bugarska i Turska su potom u rujnu, odnosno listopadu 1918. potpisale predaju, i borbe su u vrijeme Stepinčevog dolaska u Solun već bile okončane. Jugoslavenska legija je trebala pripomoći konsolidiranju stanja na širokom balkanskom području. Stepinac je nakon premještanja iz Soluna u [[Vranje]], [[Gnjilane]] i [[Priština|Prištinu]] razvojačen, te se u [[proljeće]] [[1919.]] godine vratio kući.<ref name="Ljubo Boban" /> ===Civilni život nakon rata i svećenićki poziv=== Po povratku kući otac ga je nagovarao da ode na studij. Stoga je ujesen [[1919.]] otputovao u [[Zagreb]], obišao više fakulteta i napokon se odlučio za [[Agronomija|agronomiju]], koja bi mu omogućila da pomaže ocu na već znatnom [[obitelj]]skom imanju. U [[Zagreb]]u je postao aktivan član [[Hrvatsko katoličko akademsko društvo Domagoj|Hrvatskog katoličkog akademskog društva Domagoj]].Na kraju prvog semestra odlučio je napustiti studij ne pristupivši ispitima, i vratio se pomagati ocu koji ga je postavio za upravitelja Kamenareva, jednog od najvećih obiteljskih posjeda. Doselivši se u Kamenarevo pristupio je mjesnom ogranku [[Hrvatski katolički pokret|katoličke mladeži]].{{Nedostaje izvor}} U to vrijeme otac ga je počeo poticati na ženidbu, te je i znatan posjed u Kamenarevu prenio na Alojzija, kako bi imao dom za buduću nevjestu. Alojzije se odlučio udvarati Mariji Horvat, kćerki svog nekadašnjeg osnovnoškolskog učitelja. Udvaranje se obavilo [[pošta|poštom]] i oni su razmijenili više pisama. S vremenom je Stepinac pisao sve rjeđe i sa sve manje interesa. Marija mu je vratila [[prsten (nakit)|prsten]], a Stepinac je nije ni pokušavao navesti da se predomisli. Vratio joj je njezina pisma i zamolio je da uništi njegova, poželjevši joj svako dobro u budućem životu. Marija je ipak sačuvala pisma i ona su nakon Stepinčeve smrti objavljena.[[File:1281719215 stepinac.jpg|thumb|Grb i potpis nadbiskupa Alojzija Stepinca.]] Uz zauzimanje vlč. Josipa Lončarića, Alojzije Stepinac se naposljetku odlučio za svećenički poziv, te se u listopadu [[1924.]] uputio u [[Rim]], da se na [[Družba Isusova|isusovačkom]] [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskom Gregorijanskom sveučilištu]] školuje za svećenika. U [[Rim]]u je Stepinac sedam godina studirao [[teologija|teologiju]]. Zaređen je u jesen [[1930.]] godine u [[crkva|crkvi]] svetog Petra Kanizija, a [[mlada misa|mladu je misu]] služio u [[Bazilika sv. Marije Velike|Bazilici Svete Marije Velike]] na blagdan [[Svi sveti|Svih svetih]]. U srpnju iduće godine položio je posljednje ispite, stekao naslov doktora [[teologija|teologije]] i vratio se u zavičaj. Nakon povratka u Hrvatsku Stepinac 19. srpnja 1931. slavi mladu misu u svojoj rodnoj župi. Želio je prionuti [[župnik|župničkoj službi]], te je podnio molbu da mu se dodijeli župa. Međutim je zagrebački nadbiskup [[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]] odlučio dovesti ga u Zagreb u svoju [[Biskupska kurija|kuriju]]. Imenovao ga je [[obred]]ničarem, dao mu sobu u dvoru i plaću od 500 dinara mjesečno. Stepinac je nadbiskupa poticao da u Zagrebu osnuje [[Caritas]]. Okružnicom od [[25. studenog]] [[1931.]] osnovana je ustanova [[Caritas]] na području [[zagrebačka biskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] s ograncima u svakoj župi, koja se treba baviti dobrotvornim radom. Na čelo Caritasa postavljen je Stepinac koji se zdušno prihvatio posla. Jedna od njegovih prvih akcija bilo je otvaranje [[Socijalna zaštita|pučkih kuhinja]] i poticanje ljudi na davanje dobrovoljnih priloga. Kraće vrijeme djeluje i kao privremeni upravitelj župa u [[Samobor]]u i [[Sveti Ivan Zelina|Svetom Ivanu Zelini]].<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225033405/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/o-stepincu/zivotopis-kronologija/147?page=3 Životopis - kronologija], stepinac.zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 25. prosinca 2020. ([[HAW]])</ref> ===Najmlađi biskup=== [[Datoteka:Ivo Kerdić - Euharistijski kongres - 1930..jpg|thumb|Značka [[Euharistija|euharistijskog]] kongresa održanog u Zagrebu 1930. Nadbiskup Stepinac za svojeg je biskupstva predvodio i bio sudionik niza euharistijskih kongresa diljem države.]] Nadbiskup Bauer navršio je [[1932.]] godine osamdeset godina, te je nastupilo vrijeme da mu se nađe nasljednika. Bio je to zahtjevan i složen postupak, jer za nadbiskupsko je imenovanje, pored [[Papa|papine]], bila potrebna i [[Kraljevina Jugoslavija|vladareva]] privola. Nakon podosta kandidata koji nisu uspjeli zadovoljiti, bilo kralja, bilo druge zahtjeve, u razgovoru nadbiskupa Bauera sa [[senj]]skim biskupom [[Ivan Starčević|Ivanom Starčevićem]] iskrsnulo je Stepinčevo ime. Premda nije dosegnuo [[Kanonsko pravo|kanonsku]] dob da postane [[biskup]]om, imao je doktorat Gregorijanskog sveučilišta i zbog toga je na njega [[Sveta stolica]] blagonaklono gledala. S druge strane bio je i solunski dobrovoljac, što je bila prednost kod [[Aleksandar I. Karađorđević|kralja Aleksandra]]. Kada je Stepinac saznao da će postati Bauerov nasljednik, prvo je gledao bez riječi u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo u [[smijeh]]. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govoreći kako je mlad i sasvim neprikladan. [[Nuncij|Papinski nuncij]], monsinjor Pellegrinetti tješio ga je: ''»Budite mirni! Pogreška da ste mlad postaje svakim danom sve manja.«''<ref>'''Ermenegildo Pellegrinetti''' (1876.-1943.), nuncij u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] od 1922. do1937. godine ([[Josip Kolanović]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7044/77063/hrcak.srce.hr/file/84307.pdf ''OCJENE I PRIKAZI: I diari del cardinale Ermenegildo Pellegrinetti 1916-1922, Terzo Natalini''], ''[[Fontes]]'' 1/1995.)</ref> Dana 28. svibnja 1934. papa [[Pio XI.]] imenovao ga naslovnim nadbiskupom Nikopsisa i zagrebačkim nadbiskupom-[[koadjutor]]om s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Na Ivanje, 24. lipnja 1934. zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali.<ref>{{Citiranje weba |title=Životopis |url=http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/o-stepincu/zivotopis/100 |access-date=2021-09-08 |website=stepinac.zg-nadbiskupija.hr}}</ref> Stepinac je za svoje biskupsko geslo uzeo [[Psalmi|psalamski]] redak ''In Te, Domine, speravi'' (''U tebe se, Gospodine, uzdam''). Nakon biskupskog posvećenja i odlaska u [[Beograd]] da položi prisegu kralju, u svom dnevniku je napisao: ''»Posjetio sam sve beogradske katoličke župe. Da je veća sloboda i dovoljno radnika, [[Srbija]] bi za 20 godina bila katolička.«'' Ta će rečenica dvadesetak godina kasnije biti upotrijebljena kao argument o njegovoj uključenosti u ratne zločine protiv [[Srbija|Srba]]. Nakon što je preuzeo upravljanje nadbiskupijom, Stepinac je značajno smanjio broj večera i primanja u nadbiskupskom dvoru, a zbog strogosti i naglašenog interesa za socijalna pitanja među nekim svećenicima nazivan je »[[boljševizam|boljševičkim]]« nadbiskupom. Godine [[1934.]] na Kongresu franjevačkih profesora iz svih slavenskih zemalja primljen je u [[Franjevački svjetovni red|franjevce trećoredce,]] na zamolbenu želju o. Dionizija, upravitelja zagrebačkih trećoredaca. ===Zagrebački nadbiskup=== {{Infookvir kardinal | ime_kardinala = Alojzije Stepinac | slika = | slika_širina = | slika_opis = | datum_rođenja = [[8. svibnja]] [[1898.]] u [[Brezarić|Brezariću]]<br> [[1. srpnja]] [[1931.]] završava studij [[Teologija|teologije]] na [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskom sveučilištu Gregoriana]] | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | svećenik = '''[[26. listopada]] [[1930.]]''' nadbiskup Josip Palica zaredio ga je u crkvi sv. Petra Kanizija u [[Rim|Rimu]] za svećenika<br> [[1. studenoga]] [[1930.]] slavi mladu misu u rimskoj [[Bazilika sv. Marije Velike|Bazilici sv. Marije Velike]]<br> [[19. srpnja]] [[1931.]] slavi mladu misu u [[Krašić|Krašiću]]<br> [[8. prosinca]] [[1935.]] položio je zavjete u [[Treći red sv. Franje|franjevačkom trećem Red]]u | biskup = | nadbiskup = '''[[28. svibnja]] [[1934.]]''' [[papa]] [[Pio XI.]] imenovao ga je naslovnim biskupom Nikopsisa i [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkim]] nadbiskupom-koadjutorom s pravom nasljedstva<br> '''[[24. lipnja]] [[1934.]]''' zagrebački nadbiskup [[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]], [[Vrhbosanska nadbiskupija|sarajevski nadbiskup]] [[Ivan Evanđelist Šarić]] i [[Splitska nadbiskupija|splitski biskup]] [[Kvirin Klement Bonefačić]] zaredili su ga u zagrebačkoj prvostolnici za biskupa<br> [[7. prosinca]] '''[[1937.]]''' umire nadbiskup [[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]] i Stepinac postaje rezidencijalni nadbiskup zagrebački | kardinal = '''[[12. siječnja]] [[1953.]]''' papa [[Pio XII.]] imenovao je ga je kardinalom | titula = ''Zagrebački nadbiskup i metropolit'' | služba = [[kardinal]] [[prezbiter]] crkve sv. Pavla u Regoli<br> <small>([http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/o-stepincu/zivotopis-kronologija/147 životopis-kronologija], [https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bstepinac.html catholic-hierarchy])</small> | prethodne službe = | počasti_u_njegovo_ime = | geslo = IN TE DOMINE SPERAVI<br> ''U tebe se, Gospodine, uzdam''<ref>Redak iz ''31. [[Psalmi|Psalma]]''</ref> | grb = [[Datoteka:Coat of arms of Alojzije Stepinac.svg|220px]] }} Nakon smrti nadbiskupa Bauera [[7. prosinca]] [[1937.]] Stepinac postaje rezidencijalni nadbiskup zagrebački i predsjednik tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije. Ponio je puni naslov položaja na kojem je ''de facto'' već bio. 1938. godinu proglašava godinom obitelji. Poziva hrvatske katolike na odustajanje od prosvjeda protiv [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskog]] odbacivanja [[konkordat]]a sa Svetom Stolicom. Kao nadbiskup, javno je zauzimao stavove o mnogim društvenim i političkim pitanjima, te je tako nešto prije objave enciklike ''[[Mit brennender Sorge]]'' [[Pio XI.|Pija XI.]] istupio protiv rasističkih politika [[Nacizam|nacizma]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/5085/63311/hrcak.srce.hr/file/121100.pdf |title=NADBISKUP STEPINAC I NACIONALSOCIJALIZAM U SVJETLU IZVJEŠĆA GESTAPOA |author=Frano Glavina |publisher=[[Croatica Christiana periodica]] 40/1997.}}</ref> U propovijedi sveučilišnoj mladeži od 27. ožujka 1938. istaknuo je vrijednost rodoljublja te osudio nauk rasističke ideologije. U prosincu 1938. na izborima za Narodnu skupštinu nadbiskup Stepinac glasuje za Udruženu opoziciju koju predvodi [[Vladko Maček]]. Također osniva i Akciju za pripomoć izbjeglicama Židovima i stavlja je pod svoju zaštitu. Upućuje i poziv imućnijim vjernicima za prikupljanje pomoći za izbjeglice.<ref>[http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/o-stepincu/zivotopis-kronologija/147?page=9 Životopis - kronologija], stepinac.zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 25. kolovoza 2021.</ref> U kolovozu 1939. nadbiskup Stepinac pozdravlja [[sporazum Cvetković-Maček]] i uspostavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].{{Ni}} U studenome predvodi Hrvatsko narodno hodočašće u Rim i predstavlja ga novoizabranome papi Piju XII. Iste godine Stepinac je proglašen vojnim vikarom za sve vojnike katolike na području bivše Kraljevine Jugoslavije.<ref>Ines Šaškor; Radio Slobodna Europa, 2015, [https://www.slobodnaevropa.org/a/moze-li-se-jos-o-stepincu-razgovarati/27100377.html]</ref> U veljači 1940. u pozdravnom govoru knezu [[Pavle Karađorđević|Pavlu Karađorđeviću]] ispred [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkve sv. Marka]] u Zagrebu ističe opravdanost borbe malih naroda za svoja prava.{{Nedostaje izvor}} Svećenik Juraj Lahner proučavao je stare spise [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i otkrio neizvršeni zavjet Hrvatskoga sabora još [[1739.]] godine. U to vrijeme harala je [[kuga]], pa je na Hrvatskom saboru u [[Varaždin]]u, u prosincu 1739. godine bilo odlučeno da se, ako [[Bog Otac|Svevišnji]] zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji, u [[Ludbreg]]u izgradi zavjetna kapela. Ludbreg je izabran zbog euharistijskog čuda koje se tamo dogodilo [[1411.]] i mjesto je čuvanja [[Relikvija Krvi Kristove iz Ludbrega|relikvije Krvi Kristove]]. Nadbiskup Stepinac odlučio je preuzeti pokroviteljstvo izvršenja tog dva stoljeća starog zavjeta, te je u lipnju [[1940.]] godine objavio poziv hrvatskom narodu da tijekom proslave 1300. godišnjice [[kršćanstvo|kršćanstva]] u [[Hrvati|Hrvat]]a izvrši zavjet Hrvatskog sabora i izgradi zavjetnu jeruzalemsku kapelicu Isusova Groba Isusova.<ref>Alojzije Stepinac, ''Izvršimo u hrvatskoj svetoj godini davni zavjet Hrvatskog sabora!'', ''Sveta zemlja'', 1940.</ref> Zbog teških prilika narednih desetljeća, zavjet je izvršen tek [[1996.]] godine. Na Stepinčevu molbu papa [[Pio XII.]] ispravom ''[[Cum ex venerabilis]]'' proglašava Svetu godinu hrvatskog naroda u trajanju od 29. lipnja 1940. do 29. lipnja 1941.<ref>[http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/o-stepincu/zivotopis-kronologija/147?page=10 Životopis - kronologija], stepinac.zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 25. kolovoza 2021.</ref> === Napad Sila osovine i uspostava NDH === Dana 25. ožujka 1941. [[Dragiša Cvetković|Cvetkovićeva]] vlada potpisuje Protokol o pristupanju Kraljevine Jugoslavije [[Trojni savez|Trojnom savezu]]. Dva dana kasnije časnici [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|jugoslavenske vojske]], uz potporu britanske obavještajne službe, izvode [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državni udar]]. Vladarem postaje maloljetni [[Petar II. Karađorđević]], a predsjednikom vlade i vrhovnim vojnim zapovjednikom [[Dušan Simović]]. [[Treći Reich]], unatoč tome što ni nakon državnog udara nije istupila iz Trojnog saveza, [[Travanjski rat|6. travnja vojno napada]] Kraljevinu Jugoslaviju. Nadbiskup Stepinac 9. travnja 1941. u svoj dnevnik upisuje: :''Rat se nastavlja na svim područjima, ali otpor jugoslavenske vojske je vrlo slab. Hrvatski vojnici neće da se bore. Na to su ih naučili Srbi kroz dva prošla decenija svojim postupkom prema Hrvatima, a koji je svakome jasan. Hrvati se predaju Nijemcima ili čak stupaju na njihovu stranu te se bore protiv Srba. Vodstvo pak vojske izgubilo je glavu. (...) Osovinske čete sve više napreduju u unutrašnjost i svaki čas se očekuju u Zagrebu. Čak je pomalo počelo sa rasulom države, a sva krivnja leži jedino i isključivo na Srbima radi njihovog barbarskog postupka prema Hrvatima.''<ref name="#1">[https://web.archive.org/web/20210420190318/https://www.vecernji.hr/vijesti/proglasenje-ndh-osmisljeno-je-na-tajnom-tavanu-gdje-je-slavko-kvaternik-slusao-vijesti-i-pijuckao-rakiju-1485653 ''Proglašenje NDH osmišljeno je na tajnom tavanu gdje je Slavko Kvaternik slušao vijesti i pijuckao rakiju''], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 19. travnja 2021., arhivirano 20. travnja 2021. ([[Internet Archive|IA]]), pristupljeno 10. rujna 2021.</ref> Nakon [[Travanjski rat|invazije na Kraljevinu Jugoslaviju u travnju 1941. god.]] [[Nacionalsocijalizam|nacistička]] Njemačka i fašistička Italija odlučuju razbiti tu državu i stvoriti [[Marionetska država|marionetsku državu]] NDH.<ref name=":3"/>{{Is|56}} Nakon što [[Vladko Maček]] - kao hrvatski politički vođa koji je u to vrijeme uživao nesumnjivu većinsku potporu hrvatskog naroda - odbija čelnu funkciju, na vlast postavljaju [[ustaše]], nacionalističku, [[Fašizam|fašističku]]<ref name=":3"/>{{Is|32}}<ref name=":16">{{Citiranje knjige |last=Adriano |first=Pino |url=https://books.google.com/books?id=U7tWDwAAQBAJ&newbks=0&printsec=frontcover&dq=Nationalism+and+Terror:+Ante+Paveli%C4%87+and+Ustasha+Terrorism&hl=en |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |last2=Cingolani |first2=Giorgio |date=2018-04-02 |publisher=Central European University Press |isbn=978-963-386-206-3 |language=en}}</ref> i [[Terorizam|terorističku]]<ref name=":162">{{Citiranje knjige |last=Adriano |first=Pino |url=https://books.google.com/books?id=U7tWDwAAQBAJ&newbks=0&printsec=frontcover&dq=Nationalism+and+Terror:+Ante+Paveli%C4%87+and+Ustasha+Terrorism&hl=en |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |last2=Cingolani |first2=Giorgio |date=2018-04-02 |publisher=Central European University Press |isbn=978-963-386-206-3 |language=en}}</ref><ref name=":3"/>{{Is|33, 35}} organizaciju, koja je po uzoru na [[Nacionalsocijalizam|Naciste]] već prije rata usvojila i [[Antisemitizam|antisemitsku]], [[Rasizam|rasističku]] ideologiju.<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://books.google.com/books?id=ehVSjgEACAAJ&newbks=0&hl=en |title=The Holocaust in Croatia |last2=Goldstein |first2=Slavko |year=2016 |publisher=University of Pittsburgh Press, published |isbn=978-0-8229-4451-5 |pages=92 |language=en}}</ref> Dana 10. travnja [[Slavko Kvaternik]] objavljuje [[s:Proglašenje NDH|''Proglas'']] o uspostavi Nezavisne Države Hrvatske, a [[Vladko Maček]] u svojoj [[s:Mačekova izjava|''Izjavi'']] poziva hrvatski narod na pokornost i suradnju s novom vlašću. Nadbiskup Stepinac toga dana u dnevnik upisuje: :''Današnji dan je prekretnica u životu hrvatskog naroda. Jugoslavija se raspala, a Hrvatska postaje nezavisnom državom. Zapovjedništvo vojske napustilo je grad, a isto tako i [[Ivan Šubašić|ban Šubašić]] (...) Ustaše se sve više pripremaju i pomalo preuzimaju vlast.''<ref name="#1"/> Dva dana nakon uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[12. travnja]] nadbiskup Stepinac posjetio je [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], predsjednika privremene vlade, kako bi mu čestitao uspostavu nove države. Kralj Petar II. Karađorđević 13. travnja avionom je odletio u [[egzil]] u Grčku, gdje mu se dva dana kasnije pridružila jugoslavenska vlada. Dana [[16. travnja]] nadbiskup Stepinac susreo se i s ustaškim poglavnikom [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Oba Stepinčeva posjeta zbila su se nakon što je njemačka vojska bez borbi ušla u Zagreb, ali prije potpisivanja kapitulacije Kraljevine Jugoslavije ([[17. travnja]] [[1941.]]), pa je Stepinac, nominalno, prekršio svoju prisegu vjernosti jugoslavenskom vladaru. [[Petar Milutin Kvaternik]], brat vojskovođe [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], pokušao je [[10. travnja]] [[1941.]] u [[Crikvenica|Crikvenici]] preuzeti vlast u ime NDH, ali je pritom poginuo. Tijelo mu je preneseno u Zagreb, gdje je Stepinac osobno predvodio pogrebne obrede, što je počast koju jedan nadbiskup rijetko pruža. ''Uskrsna propovijed nadbiskupa Stepinca u zagrebačkoj katedrali'' 13. travnja 1941. bila je posvećena miru. Mjesto u [[Zagrebačka katedrala|katedrali]] predviđeno za predstavnika vlade zauzimao je tom prigodom [[Slavko Kvaternik]], koji je prije svršetka mise prišao nadbiskupu Stepincu kraj oltara, kleknuo i poljubio mu prsten moleći biskupski blagoslov. Dana [[28. travnja]] Stepinac svećenstvu nadbiskupije upućuje okružnicu u kojoj određuje da se [[4. svibnja]] po svim župnim [[crkva]]ma održi svečani ''[[Te Deum]]'' povodom proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. [[File:Ante Pavelić and Alojzije Stepinac.jpg|thumb|Alojzije Stepinac i [[Ante Pavelić]]|alt=]] :''»Događaji su ovo, koji su narod naš donijeli ususret davno sanjanom i željkovanom idealu. Časovi su ovo, u kojima ne govori više jezik, nego krv svojom tajanstvenom povezanošću sa zemljom, u kojoj smo ugledali svijetlo Božje i s narodom uz kojega smo nikli. (…) kolikogod bili heterogeni faktori, koji utječu na tok zbivanja, ipak je lako razabrati ruku Božju na djelu. (…) Govoreći vam dakle kao predstavnik Crkve i pastir duša molim vas i pozivam da svim silama nastojite i radite oko toga, da naša Hrvatska bude Božja zemlja, jer će samo tako moći izvršiti dvije bitne zadaće, koje kao država imade da izvrši u koristi svojih članova. (…) Vjerna Bogu i Crkvi pokazat će, da vjeruje, da je konačni cilj svega ljudskog teženja vječnost, gdje se nalazi prava vječna domovina. (…) No vjerna Bogu i Crkvi naša će Hrvatska (…) postaviti i najčvršće temelje i zdravog razvitak zemaljskih narodnih vrednota i svoje državne slobode i čvrstoće. (…) Moramo svuda upozoravati i učiti, da sveti zanos i plemenito oduševljenje u izgrađivanju temelja mlade Države Hrvatske bude nadahnut strahom Božjim i ljubavlju za Božji zakon i njegove zapovijedi, jer će samo na Božjem zakon, a ne na lažnim načelima ovoga svijeta Država Hrvatska moći biti izgrađena na čvrstom temelju.«''<ref>(Krišto 2, dokument br. 10, str. 34–36)</ref> Neki izvori tvrde da je u to vrijeme uspostava Nezavisne Države Hrvatske imala jasnu potporu većine hrvatskog naroda, sve ako je ona bila uspostavljena voljom Njemačke i Italije.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114001 ''Pitanje državnosti Nezavisne Države Hrvatske''], [[Tomislav Jonjić]], ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', Vol. 43 No.3, prosinac 2011., str. 643</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=328261 ''Sovjetska diplomacija o nastanku Nezavisne Države Hrvatske''], ''Časopis za suvremenu povijest'', Vol. 51 No. 2, 2019., Aleksandar Životić, str. 470, 472, 473. Pristupljeno 29. lipnja 2021.</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=104757 "CRVENO vs. CRNO - UTJECAJ POLITIKE NA ŽIVOT STANOVNIKA LOVINAČKOG KRAJA KROZ PRIZMU KOLEKTIVNOG SJEĆANJA]", Mihovil Gotal, ''[[Senjski zbornik|Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu]]'', Vol. 37 No. 1, 2010., str. 196, 197l</ref><ref>"[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29738 ''Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941.''], [[Zdravko Dizdar]], ''Časopis za suvremenu povijest'', Vol. 39 No. 3, 2007., str. 591, 596, 603. Pristupljeno 29. lipnja 2021.</ref> U obrani pred sudom komunističke vlasti nakon rata, Alojzije Stepinac će svoje držanje objasniti ovim riječima: ''»Hrvatski se narod [[plebiscit]]arno izjasnio za hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u [[Kraljevina Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]].«''<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=121105 '''''Lik nadbiskupa Stepinca prema njegovim propovijedima i govorima'''''], [[Antun Škvorčević]], ''[[Croatica Christiana periodica]]'', Vol. 21 No. 40, 1997., pristupljeno 1. lipnja 2021.</ref> Makar povijest doista bilježi da je proglašenje NDH 1941. godine doista izazvalo euforično raspoloženje među Hrvatima, kasnije će [[Vladko Maček]] ocjenjivati da NDH nije bila hrvatska država već okupirana zemlja, podijeljena “na njemačku i talijansku okupacijsku zonu", te da je u zemlji “krvoločni ustaški pokret uspostavio teroristički režim." {{sfn|Bilandžić|p=116, 124}} Tomašević - koji konstatira "''da je velika većina Hrvata željela hrvatsku državu. Nakon što su njima tijekom 840 godina vladale druge nacije, postojala je neodoljiva psihološka i politička težnja za nezavisnošću''" - ipak piše: "''Bitno je imati na umu da ustaše nisu došli na vlast slobodnim izborom hrvatskog naroda i većina Hrvata ih nikada nije prihvatila kao vlast”.'' Također ističe da je javna potpora vrhu NDH ubrzo počela opadati, zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te ustaških zločina i represija. Naime kako bi provodili genocidne mjere protiv Srba i Židova, ustaše su uveli drakonske mjere tako široke primjene, da su i sami Hrvati bili njihove žrtve. Tomašević piše: ''"Hrvati zapravo nikad u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj legaliziranoj administrativnoj, policijskoj i sudskoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima''".<ref name=":3"/>{{Is|432, 871, 872}} No unatoč tome, i činjenice da su ustaše izgubili potporu većine Hrvata, Stepinac je uz kasnije, rijetke javne kritike ustaša nastavio javno podržavati NDH do samog kraja. === Stepinac za vrijeme NDH === {{glavni|Katolička crkva u NDH}} [[Datoteka:Crkveno i svjetovno vodstvo NDH.46465.jpg|mini|Crkveno i svjetovno vodstvo NDH]] Od prvih dana ustaška vlast počinje provoditi nasilje i antisemitske mjere protiv Židova te uklanjati Srbe iz državnih službi. Već 15. travnja 1941. - baš na dan kada je u Zagreb doputovao i vlast preuzeo Ante Pavelić - osnovan je prvi ustaški [[Sabirni logor Danica|sabirni i koncentracijski logor Danica]],<ref>{{Citiranje weba|title=Danica, prvi ustaški logor u NDH|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688|access-date=2021-09-16|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> a 17. travnja donesena je ''Zakonska odredba za obranu naroda i države'', čija dva najvažnija člana glase: "1. Tko god na bilo koji način povrijedi, ili je povrijedio čast i vitalne interese hrvatskog naroda ili na bilo koji način ugrozio opstanak NDH ili državnih vlasti, čak i ako to djelo ostane samo u pokušaju, čini se krivim za zločin veleizdaje; 2. Tko god se proglasi krivim za zločin iz točke 1. mora biti kažnjen smrću." Ova drakonska uredba, koja se provodila putem prijekih sudova, postala je osnova za ustaški teror, ne samo protiv Židova i Srba, već i protiv Hrvata koji su se protivili ustaškom režimu. Kod ovakvih okolnosti, Stepinčeva potpora osnivanju NDH i njegov odnos s režimom koji je vodio NDH postali su najveći izvor prijepora o njegovom liku i djelu.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/327684 "Djelovanje kardinala Alojzija Stepinca tijekom Drugoga svjetskoga rata"], str. 76-85 Tihomir Vuk, Obnova, časopis za kulturu, društvo i politiku , Vol. 10 No. 1, 2018. Pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U propovijedi na blagdan Krista Kralja 26. listopada 1941. godine progovara Alojzije Stepinac u zagrebačkoj katedrali: : "''U ovih zadnjih nekoliko decenija uspjele su razne bezbožne teorije i ideologije tako zatrovati svijet da je mržnja postala reć bi glavnim pokretalom sviju ljudskih čina. Pogibelj je da i oni, koji se diče katoličkim imenom, da ne rečem čak i duhovnim pozivom, postanu žrtvom strasti mržnje i zaborave na zakon koji je naljepša karakteristika kršćanstva, zakon ljubavi...''" Ustaški vlastodršci su se u ovim riječima možda i prepoznali, a između Alojzija Stepinca i Ante Pavelića će sa Stepincem razviti odnos uzajamnog nepovjerenja i netrpeljivosti. Ostaje međutim činjenica da je Stepinac tu izbjegao ustaše osuditi posve izričito i neuvijeno.<ref>Tihomir Vuk, op. cit</ref> Goldstein pak navodi da je Stepičev najveći grijeh njegova javna podrška zločinačkoj NDH, od njenih prvih do praktički posljednjih dana – dao se bezbroj puta fotografirati s poglavnikom Pavelićem i drugim ustaškim glavešinama, nalazio se s njima u najrazličitijim prilikama, priredio je Te Deume na sve godišnjice NDH, itd. Sve je to ustašama dalo legitimitet i veliku podršku, te im je pomoglo opstati na vlasti i vršiti zločine.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}} Stepinčeve privatne i “javne” osude ustaša također u usporedbi s podrškom režimom su vrlo malo značile, jer su ustaše privatne kritike ignorirali, dok je njegove “javne” kritike čuo relativno mali broj ljudi, svakako puno manji u usporedbi s tisućama koje su vidjele i čitale o njegovoj podršci režimu. Uostalom, najveći dio “javnih” kritika Stepinac je izrekao naknadno, nakon sto su ustaše obavili najveći dio genocida.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}. Povjesničar Tomašević navodi da se je Stepinac kasnije nastojao distancirati od ustaša,<ref name=":3"/>{{Is|372}} pogotovo kada je postalo jasno da će Sile osovine i ustaše izgubiti rat,<ref name=":3"/>{{Is|556}} ali unatoč tome Stepinac i hijerarhija Katoličke crkve u Hrvatskoj su nastavili javno podržavati ustaški režim do samog kraja.<ref name=":3"/>{{Is|372}} Američki povjesničar Robert McCormick pak ocjenjuje da je Stepinčeva javna podrška ustaškom režimu bila "ravna prihvaćanju Pavelićeve politike“.<ref name=":112">{{Citiranje knjige|last=McCormick|first=Robert|url=https://books.google.com/books?id=c-t7BAAAQBAJ&newbks=0&hl=en&source=newbks_fb|date=2014-09-30|publisher=Bloomsbury Academic|isbn=978-1-78076-712-3|pages=83|language=en|title=Croatia Under Ante Pavelic: America, the Ustase and Croatian Genocide}}</ref>[[Datoteka:NDH - salute.jpg|mini|Alozije Stepinac (krajnje desno), na sahrani ustaškog dužnosnika [[Marko Došen|Marka Došena]], rujna 1944.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Površno i pristrano djelo o Bl. Alojziju Stepincu|url=http://www.hdpz.htnet.hr/broj224/gabelica.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100651/http://www.hdpz.htnet.hr/broj224/gabelica.htm|archive-date=21. srpnja 2011.|access-date=9. siječnja 2011.}}</ref>]] Slično ocjenjuju i hrvatski povjesničari [[Ivo Goldstein]] i [[Hrvoje Klasić]], ukazujući da Stepinac nije nikada ustaše i njihov režim osudio kako je to 25. ožujka 1945. godine učinio prema komunistima, osudivši njihove postupke u pastoralnom pismu Biskupske konferencije još i prije nego što su preuzeli vlast u čitavoj Hrvatskoj.<ref name=":122">{{Citiranje weba|date=2016-07-31|title=Jutarnji list - POVJESNIČAR HRVOJE KLASIĆ 'Stepinac nije ratni zločinac, ali ni simbol otpora ustaškom režimu'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/povjesnicar-hrvoje-klasic-stepinac-nije-ratni-zlocinac-ali-ni-simbol-otpora-ustaskom-rezimu-4571174|access-date=2021-07-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>{{sfn|Ivo Goldstein|2018|P=598-602}} Hrvoje Klasić dodatno ukazuje da je Stepinac - za kojega Klasić kaže tijekom rata obnašao dužnost vikara vojske NDH<ref>{{Citiranje weba|date=2016-07-31|title=Jutarnji list - POVJESNIČAR HRVOJE KLASIĆ 'Stepinac nije ratni zločinac, ali ni simbol otpora ustaškom režimu'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/povjesnicar-hrvoje-klasic-stepinac-nije-ratni-zlocinac-ali-ni-simbol-otpora-ustaskom-rezimu-4571174|access-date=2021-07-02|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> koja je počinila djela genocida prema Židovima, Romima i Srbima. U svojem zaključku Klasić zaključuje kako "Stepinac nije bio ratni zločinac. Koliko je meni poznato, on niti je inicirao niti poticao činjenje ratnih zločina. No, unatoč svim spomenutim plemenitim postupcima tijekom rata, Stepinca ne možemo smatrati simbolom otpora ustaškom režimu. To ne znači da tog otpora ponekad nije i bilo, ali je on bio simboličan s obzirom na strahote koje je taj režim četiri godine provodio. Javna osuda (izrijekom) ustaškog režima i terora nažalost je izostala, u usporedbi s vrlo hrabrom i konkretnom osudom komunističkog režima i zločina, kako za vrijeme rata tako i odmah po uspostavljanju nove države."<ref name=":122" /> [[Esther Gitman]], pak, opaža da Stepinac nije dao održavati "Te Deume" u zagrebačkoj katedrali povodom rođendana šefa NDH Ante Pavelića, a da je Pavelić tijekom svoje vladavine katedralu posjetio samo jednom - a i tada ga Stepinac nije posebno pozdravio. Citira Gitman, da je pomoćni biskup zagrebački Franjo Salis-Seewis svjedočio da su već u svibnju 1941. godine odnosi između Pavelića i Stepinca bili obilježeni uzajamnim animozitetom. Također Gitman ukazuje, da su još od prije rata bili dobro poznati i u katoličkom tisku objavljivani Stepinčevi stavovi protiv Pavelićevih nacističkih pokrovitelja; a da su neprestana Stepinčeva zauzimanja za Židove - bio je općepoznato da je Stepinac još od 1938. godine potpisivao javne pozive za prikupljanje pomoći za židovske emigrante koji su u Zagreb pristizali sklanjajući se od njemačkog nacizma, te je u tu svrhu čak osnovao Agenciju za pomoć izbjeglicama - posve očito smetala Pavelića, koji je vrlo spremno udovoljavao nacističkim zahtjevima da se progone Židovi u Hrvatskoj. Stoga su i nacistički predstavnici i ekstremni ustaše u Zagrebu smatrali Stepinca "izdajicom".<ref>Gitman, Esther, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24034 "A QUESTION OF JUDGMENT: DR. ALOJZIJE STEPINAC AND THE JEWS"] (engleski), Riječki teološki časopis, Vol. 40 No. 2, 2012. Pristupljeno 11. listopada 2021.</ref> Matković također piše da su nakon Stepinčeve prvobitne entuzijastičke podrške ustaškim vlastima, kasnije nastupile nesuglasice. »Zauzimanje nadbiskupa Stepinca za ljude, koje su ustaške vlasti progonile kao državne neprijatelje (naročito Židove i Srbe) [[Ante Pavelić|Pavelić]] nije podnosio, pa je svoju netrpeljivost prema nadbiskupu na određeni način i iskazivao (npr. nepozivanjem Stepinca u protokolarnim prigodama kad je nazočnost predvodnika Crkve bila očekivana).« ''(Matković, str. 127)''{{Ni}} ==== Zbrinjavanje kozaračke djece ==== [[Datoteka:Zbeg na Kozari 1942.jpg|mini|Zbjeg civila na Kozari, 1942.]] Nakon [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] njemačko-ustaške snage zarobile su 68.000 civila, uglavnom žena, djece i staraca, i odvele ih u NDH logore.<ref name=":9">{{Citiranje weba|author=Nataša Mataušić|date=2017-07-01|title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci|url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-5849|accessdate=2021-01-20|work=Forum tjedni magazin - Forum.tm|publisher=Forum tjedni magazin - Forum.tm}}</ref> Neke su raselili po Slavoniji i drugdje, dok su mnogim roditeljima nasilno oduzeli djecu, a njih poslali na prisilni rad u Njemačku. Tako je velik broj djece, od dojenčadi do četrnaestogodišnjaka, ostao potpuno nezbrinut.<ref name=":9" /> Njemački general [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaise von Horstenau]] svjedoči o goloj, mrtvoj i umirućoj djeci u Dječjem prihvatilištu Sisak.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}} Diana Budisavljević također opisuje kako su djeca umirala pred njenim očima u [[Sabirni logor Stara Gradiška|Koncentracijskom logoru Stara Gradiška]]. U svojem ''Dnevniku'' Budisavljević zapisuje da su rezultati njene prve dvije audijencije u prosincu 1941. i svibnju 1942. godine bili »potpuno negativni« te da je nadbiskup Stepinac bio »vrlo suzdržan. Ne želi se zainteresirati. Kaže da nema nikakvog upliva na vladu.« Kritizirao je i Nijemce. Zatim da 18. kolovoza 1942. godine - tj. u vrijeme kada situacija sa srpskom djecom postaje urgentna - njegova obećanja nisu ispunjena. Budisavljević je uz posredovanja voditelja zagrebačke ispostave Njemačkog ureda za nabavu radne snage (''Deutsches Ministerium für Arbeiterbeschaffung'') Heckera, koji je bio organizator prijevoza zatočenika na prisilni rad u Trećem Reichu, te kapetana Wehrmachta Alberta von Kotziana<ref>"Dnevnik Diane Budisavljević", str. 58.-68., 78.-79.</ref> - uspjela ishoditi 7. srpnja 1942. godine kod [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Dide Kvaternika]] oslobađanje djece iz logora. Kad je prvi transport od 700 djece stigao u Zagreb, Budisavljević je napisala: »''Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu. Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata… Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru… Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase.«'' {{sfn|Budisavljević|p=75-76}} Uz pomoć [[Kamilo Brössler|Kamila Brössler-a]] uspjeli su smjestiti djecu u štalama napuštenog [[Sabirni logor Jastrebarsko|talijanskog logora kraj Jastrebarskog]]. Tu je dr. [[Branko Dragišić]], koga su ustaše prethodno kao pravoslavca bile uklonile sa [[Sveučilište u Zagrebu|sveučilišta]] i zatvorile,{{sfn|Budisavljević|p=101}} uredio bolnicu i spasio mnoge, no uz sve napore u Jastrebarskom je umrlo 499 od 2997 djece.<ref name=":9" /> U ostalim logorima je bilo mnogo gore - u Sisku, gdje je na nekoliko lokacija u gradu djelovalo "Prihvatilište za djecu izbjeglica" je od 2.272 djece onamo upućen tijekom 1942. godine umrlo njih 1.700, tj. čak 74%.<ref name=":9" /> Popis žrtava Spomen područja Jasenovac sadrži imena 20.101 djece do 14 godina, ali ne navodi koliko od tih je bilo kozaračke djece. Upravu nad bolnicom za djecu u [[Jastrebarsko]]m, u koju su prva djeca stigla u srpnju 1942. godine, nakon evakuacije iz Stare Gradiške i [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovca]], imaju [[Sestre milosrdnice|časne sestre milosrdnice sv. Vinka Pulskog]]. Kako je ta bolnica imala kapacitet za prihvat do tisuću djece, do kraja mjeseca u obližnjem mjestu [[Gornja Reka|Reka]] otvoren je [[Dvorac Erdödy-Rubido u Gornjoj Rijeci|prihvatni centar]] za još dvije tisuće djece, također pod vodstvom sestara milosrdnica.<ref>{{Citiranje weba|author=Diana Budisavljević|title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945., str. 76|url=https://hrcak.srce.hr/54981|accessdate=2021-05-07|publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76}}</ref> Dio djece koja su iz Stare Gradiške od 11. srpnja 1942. god. stizala željeznicom u Zagreb, smještan je u crkvene objekte u Zagrebu, uključujući staklenik uz sam nadbiskupski dvor na Kaptolu, koje je na raspolaganje stavio nadbiskup Stepinac.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/399999 "Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine"], Igor Vukić i Ilija Kuzman, Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XVI No. 31(1), 2021. </ref> Stepinac će potom preko [[Hrvatski Caritas|Caritasa]] pomoći pri udomljavanju djece, uglavnom u hrvatske obitelji po selima. Do kraja 1942. godine bit će udomljeno 5.124 djece.<ref name="#2">Nataša Mataušić, op. cit.</ref> Diana Budisavljević na sastanku 23. kolovoza 1942. godine s razočaranjem suočava vodeće ljude Caritasa s činjenicom kako neka nadbiskupova obećanja nakon pet dana još nisu ispunjena, ali u kasnije u bilješci s tog sastanka o suradnji s nadbiskupskim Caritasom govori sa zadovoljstvom. U cijelom kasnijem razdoblju o svojoj učestaloj suradnji s nadbiskupom Alojzijem Stepincem Diana Budisavljević govori samo najboljim riječima.<ref>{{Citiranje weba|author=Diana Budisavljević|title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945., str. 20, 54, 55, 75, 95, 99, 115-119, 126, 128, 139, 146-148, 151, 154, 155, 158, 159, 164, 171|url=https://hrcak.srce.hr/54981|accessdate=2021-03-10|publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002.}}</ref> Stepinac je poslao svoju poslanicu Caritasu da pomognu pri udomljavanju djece ''"tek nakon što je 23. kolovoza 1942. objavljena odredba Ministarstva udružbe da se ”izbjeglička” djeca mogu kolonizirati u obiteljima."''<ref>{{Citiranje weba|title=Diana je prezirala ustašku vlast, ali je s njom surađivala kako bi spasila djecu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/diana-je-prezirala-ustasku-vlast-ali-je-s-njom-suradivala-kako-bi-spasila-djecu-1430707|access-date=2021-11-11|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Do kraja 1942. godine bit će udomljeno 5.124 djece.<ref name="#2"/> ==== Kontakti s poljskim obavještajcima ==== Od samih početaka II. svjetskog rata, bio je Alojzije Stepinac u kontaktu s predstavnicima izbjegličke poljske vlade, čiji je konzulat djelovao u Zagrebu i nakon što su 1940. godine teritorij Poljske okupirale Njemačka i Sovjetski Savez. U početcima NDH kada su ustaše demonstrirale svoje savezništvo s Njemačkom stavivši pod oštru kontrolu i čak represiju Poljake na svojem teritoriju, iskoristio je Stepinac svoj utjecaj da omogući većem broju Poljaka preseljenje u Crikvenicu koju su kontrolirali Talijani, koji su prema Poljacima bili manje neprijateljski. Tijekom čitavog rata je Stepinac blisko surađivao s Poljacima koji su se bili uključili u mrežu poljske obavještajne službe, koja ga je u svojim službenim dokumentima imenovala suradničkim imenom "Mitra". Ti poljski obavještajci su ostvarili značajne veze sa zapovjednicima talijanskih snaga na području NDH, u sklopu obavještajne operacije - koju je bio predvodio sam šef poljske izbjegličke vlade Władysław Sikorski - radi pokušaja pridobivanja Italije na stranu zapadnih saveznika, gdje bi došlo i do iskrcavanja saveznika baš na područje NDH uz Jadran, koje su kontrolirale talijanske postrojbe. Točni sadržaj komunikacije poljskih obavještajaca s Alojzijem Stepincem historičari nisu ustanovili, ali se zna da se radi zaštite sigurnosti Poljaka i njihovo uzdržavanje zauzeo putem vatikanske diplomacije, te je kontakt s barem jednim poljskim agentom održan i nakon što je zbog kapitulacije Italije prekinuta većina poljskih obavještajnih aktivnosti koje su u NDH vođene uz presudni oslonac na britanske obavještajne službe.<ref>[https://www.academia.edu/38289376/Poljska_obavje%C5%A1tajna_mre%C5%BEa_u_Nezavisnoj_Dr%C5%BEavi_Hrvatskoj_pdf "Poljska obavještajna mreža u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj"], Piotr Zurek, u zborniku sa znanstvenog skupa "Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća", Krakow, lipanj 2016. god. Pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Dobro obaviješteni novinar Ante Ciliga pisao je nakon II. svjetskog rata da su njega iz Koncentracijskog logora Jasenovac 1. siječnja 1943. godine izvukli probritanski nastrojeni kolege novinari, pri čemu ocjenjuje da su dva glavna "pro-engleska punkta" u Zagrebu bili u to doba redakcija novina "Spremnost" u kojima je on sam pisao; te Kaptol na čelu s nadbiskupom Stepincem. Kako Ciliga prenosi na temelju izravnog kontakta s Nadbiskupom, Stepinac se 1944. godine - u vrijeme Urote Lorković-Vokić, kada je izgledalo mogućim da Hrvatska prijeđe na savezničku stranu - nadao da će Hrvatska moći kao neovisna država sklopiti neki dogovor sa Saveznicima; pri čemu je posve nerealistično podcijenio mogućnost da komunisti obnove Jugoslaviju. Dionici Urote Lorković-Vokić su čvrsto računali da će Alojzije Stepinac - koji je među Hrvatima uživao izrazito visok moralni autoritet - odlučno podržati prelazak NDH na stranu saveznika.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/nikada-nisu-do-kraja-razjasnjene-tajne-veze-ustaske-emigracije-i-udbe-952602 "Nikada nisu do kraja razjašnjene tajne veze ustaške emigracije i Udbe"], Boris Rašeta, "Večernji list", 27. SRPNJA 2014. Pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref><ref>[https://books.google.hr/books?id=Emt4AAAAIAAJ&q=sam+kroz+ratu+u+europu&dq=sam+kroz+ratu+u+europu&hl=hr&sa=X&redir_esc=y "Sam kroz Europu u ratu, 1939-1945"] Ante Ciliga "Na pragu sutrašnjice", str. 372-379 1978. Pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Stepinac je u komunikaciji prema urotnicima pokazao oprez, te im je svoje stavove izrazio tek općenito.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84122 "Nada Kisić-Kolanović, Mladen Lorković-Ministar urotnik"], Recenzija, Prikaz slučaja OCJENE I PRIKAZI: Nikica Barić "Fontes : izvori za hrvatsku povijest", Vol. 03 No. 1, 1997. Pristupljeno 28. lipnja 2021. </ref> === Slom NDH i uspostava Jugoslavije === [[Datoteka:Event in Zagreb in honour of Tito.jpg|mini|Kardinal Stepinac u društvu visokih predstavnika SPC, sovjetskog vojnog atašea u Jugoslaviji, pomoćnog biskupa Josipa Lacha, Vladimira Bakarića i ministra unutarnjih poslova dr. Andrije Hebranga na proslavi nakon oslobođenja posvećenoj Josipu Brozu Titu.]] Saveznici su 1944. službeno priznali novu vladu Tito-Šubašić. U veljači 1945. god. ''Katolički list'' Zagrebačke nadbiskupije izvještava o novogodišnjem prijemu kod Poglavnika, na kojemu su bili Stepinac i drugi predstavnici Crkve, te pripadnici njemačkih oružanih snaga predvođeni feldmaršalom Freiherrom von Weichsom.<ref>{{Citiranje weba |last=Lupiga |title=ZADNJE GODINE NDH: Mir koji bi "vriedio toliko, koliko i latentni rat" |url=https://lupiga.com/vijesti/zadnje-godine-ndh-mir-koji-bi-vriedio-toliko-koliko-i-latentni-rat |access-date=2022-01-02 |website=Lupiga |language=hr}}</ref> Kao posljednji važan čin podrške, Stepinac i hrvatski biskupi izdali su 24. ožujka 1945. pastirsko pismo, pozivajući vjernike da ostanu odani NDH, te oštro osuđujući komunizam i partizane.<ref name=":3"/>{{Is|606-607}} Pismo je pisano na traženje ustaškog režima, koji je sudjelovao i u koncipiranju pastirskog pisma. Papinski legat Marcone je kasnije izjavio britanskom predstavniku u Zagrebu, da je imao pojma što se sprema, upotrijebio bi sav svoj utjecaj da spriječi objavljivanje pisma<ref name=":3"/>{{Is|606-607}} (Vatikan je tijekom rata priznavao izbjegličku Jugoslovensku vladu, dok su 1945. priznali nove jugoslovenske vlasti). Stepinac je 10. travnja 1945. slavio svoj posljednji [[Te Deum]] za NDH, koji je još uvijek imao rasne zakone, i upravo je tada likvidirao zadnjih 3.500 zatvorenika, uključujući 700-800 Židova, u koncentracijskom logoru Jasenovac.{{sfn|Goldstein|2018|p=605-621}} Vidjevši da se bliži kraj njegovoj vladavini, s [[partizani]]ma na pragu [[Zagreb]]a, Pavelić se obratio Stepincu kao dostojanstveniku Katoličke Crkve s iznimnim autoritetom i zamolio ga da vodi privremenu vladu. Stepinac je takav prijedlog odbio. Piše: »''Pavelić mi nudi, da preuzmem vlast. Ni čuti o tome. To je Vaša stvar, kome ćete predati vlast, rekao sam mu. U politiku se ne miješam, nego ostajem tu, pa što bilo, da bilo.«''<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Perić |first1=Ratko |title=Stepinčevi interventi kod Pavelića |url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=stepin%C4%8Devi+interventi |journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe, No. 3, 2017. |accessdate=2019-02-15 |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313224037/https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=stepin%C4%8Devi+interventi |url-status=dead }}</ref> Zadnjih dana rata Stepinac je primio i sakrio u nadbiskupskim dvorima arhivu ustaškog Ministarstva vanjskih poslova, koja se kasnije pokazala da sadrži zlato ukradeno od zatočenika NDH koncentracijskih logora {{sfn|Alexander|1978|p=80}} U Zagreb su partizanske postrojbe ušle [[8. svibnja]] [[1945.]] Stepinac je tražio od [[komunizam|komunističkih]] vlasti prekid progona i ubilačke osvete nad ideološkim protivnicima [[Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu|koji je tih dana bjesnio u Zagrebu]]. Nekoliko dana nakon toga sam Stepinac je uhićen i protiv njega se vodila istraga. [[Josip Broz Tito]] u Zagrebu se [[2. lipnja]] [[1945.]] sastao s predstavnicima Crkve. Dan kasnije Stepinac je pušten. Nakon toga odnosi Crkve i [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] nekoliko mjeseci bili naizgled korektni. Povjesničari Jozo Tomašević i Stella Alexander pišu da su bivši ustaški časnici u narednim mjesecima kontaktirali Stepinca. Tako je posljednji šef ustaške policije, [[Erih Lisak]], prvo pobjegao s Pavelićem, ali se u rujnu 1945. potajno vratio u Hrvatsku kako bi organizirao ustaše koji su se skrivali u šumama.<ref name=":3"/>{{Is|560}} Lisak je uspio maskiran ući u nadbiskupsku palaču. Stepinčev tajnik ga je prepoznao i doveo Stepincu, koji se sastao s Lisakom, te ga saslušao bez komentara - naloživši svojem tajniku da pred njega ubuduće ne dovodi takvu vrstu posjetitelja.<ref name=":2">[https://biblicalstudies.org.uk/articles_rcl_02.php "Archbishop Stepinac Reconsidered",] Stella Alexander, "Religion in Communist Lands" 6.2 (1978): 76-88. Pristupljeno 15. lipnja 2021.</ref> Stepinca je kontaktirao i [[Ante Moškov]], bivši ustaški general, koji se vratio s istim ciljem organiziranja ustaša protiv novih vlasti: on je Stepincu poslao dva pisma, koja Stepinac po svemu sudeći nikad nije pročitao.<ref>[https://www.scribd.com/doc/276965697/Jozo-Tomasevich-Rat-I-Revolucija-U-Jugoslaviji-1941-1945 "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945"], Jozo Tomašević, str. 619 EPH Liber 2010. Pristupljeno 15. lipnja 2021</ref> Policija je u nadbiskupskim podrumima pronašla kutije s arhivom [[Ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Države Hrvatske|Ministarstva vanjskih poslova NDH]], od kojih je nekoliko sadržavalo zlato koje su ustaše ukrale zatočenicima koncentracijskih logora NDH. Stepinac je pred sudom ustvrdio da je preuzeo te ustaške arhive bez da ih je pregledao. Naknadno su te kutije bile predane »partizanima« nakon njihovog dolaska u Zagreb.<ref name=":3"/>{{Is|560}}<ref name=":6">{{Citiranje časopisa|author=Stella Alexander|date=1978-01-01|title=Archbishop Stepinac reconsidered|url=https://doi.org/10.1080/09637497808430862|journal=Religion in Communist Lands|volume=6|issue=2|pages=76–88|id=10.1080/09637497808430862|accessdate=2021-04-17}}</ref> ===Sukob s komunističkom vlašću=== :Vidi Wikiizvor: [[s:Pastirsko_pismo_katoličkih_biskupa_Jugoslavije_20._rujna_1945.|Pastirsko pismo katoličkih biskupa Jugoslavije 20. rujna 1945.]] [[Datoteka:Svetozar Rittig Zavnoh session.jpg|mini|Predsjedništvo [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]-a u kojem je sjedio i katolički svećenik [[Svetozar Rittig]]]] Dana [[22. rujna]] [[1945.]] objavljeno je ''Pastirsko pismo katoličkih biskupa Jugoslavije'', u kojem se govori o 501 ubijenih, zatvorenih i nestalih svećenika diljem Jugoslavije - u [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačkoj nadbiskupiji]] koja je zapravo bila manje pogođena pobijeno je 18% svećenika, u biskupijama u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] je pobijeno pola i više svećenika - (dani su precizni podatci za one za čije se stradanje u to vrijeme sa sigurnošću znalo), te na mnoge koji se i dalje nalaze u različitim logorima, kao i drugi podatci o općenito grubom i nezakonitom postupanju prema Crkvi i vjernicima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nsf-journal.hr/Online-Issues/Case-Studies/id/1142/komunistiki-progoni-katolike-crkve-u-bosni-i-hercegovini-1945-1990-brsvezak-9-br-3-2008#.XJj7m1VKgdV |title=Komunistički progoni katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990. |author=Ivica Lučić |work=National Security and the Future |publisher=National Securitz and the Future, Svezak 9, br. 3, 2008. |accessdate=2019-03-25}}</ref> ''Pastirsko pismo'' dodaje:»''Dopuštamo da je bilo i takvih svećenika, koji su se – zavedeni nacionalno-stranačkom strašću – ogriješili o sveti zakon kršćanske pravde i ljubavi i koji su radi toga zaslužili, da odgovaraju pred sudom zemaljske pravde. Moramo međutim istaći, da je broj takvih svećenika više nego neznatan.«'' Tomašević ukazuje da su sve strane u drugom svjetskom ratu na području Jugoslavije ubijale svećenike. Počelo je 1941. s ustaškim ubijanjem pravoslavnih svećenika i biskupa, kojih su ustaše odmah 1941. godine pobili više desetaka - među njima 3 pravoslavna biskupa - te su ubili tijekom rata 183 pravoslavna svećenika i 5 pravoslavnih episkopa i protjerali pretežni dio preostalih u Srbiju,<ref name=":3"/>{{Is|620, 628}} za što niti Stepinac niti itko drugi iz hrvatske Crkve nikada nije javno prosvjedovao (vidi: [[#Neosuđivanje zločina protiv SPC|Neosuđivanje zločina protiv SPC]]). 1945. godine su, doista, svećenike ubijali partizani, te i nakon završetka rata komunistička "narodna vlast", i to 355 katoličkih svećenika u cijeloj Jugoslaviji te 188 pravoslavnih svećenika.<ref name=":3"/>{{Is|625-630}}<ref name=":3"/>{{Is|569, 648}} Doduše povjesničari pišu da se je 75 katoličkih svećenika u NDH pridružilo partizanskom pokretu, a od toga su 52 bili po nacionalnosti Hrvati, a ostali osim dvojice Slovenci{{sfn| Goldstein|Goldstein|2018|p=391-401}} dok je svećenik [[Svetozar Rittig]] bio član predsjedništva ZAVNOH-a. Engleska povjesničarka Stella Alexander ukazuje da je Pastirsko pismo “popraćeno okružnicom samo svećenstvu koja je napisana na još beskompromisnijem jeziku i pokazala da su zahtjevi Crkve jednako dalekosežni kao i Partije, i isto toliko apsolutni.” Okružnica je napala cjelokupnu osnovu vladinih reformi i odvajanje Crkve i države, odbacila je sekularno obrazovanje i zahtijevala vjeronauk kao sveto pravo, odbacila pravo države da nacionalizira imovinu te iznijela da su posrijedi grijesi koje kanonsko pravo kažnjava izopćenjem.<ref name=":6" /> Na reakciju vlasti na Pastirsko pismo čekalo se oko mjesec dana, a onda se pojavila [[Josip Broz Tito|Titova]] izjava u svim novinama u kojoj se on pita - između ostalog - zašto nikada nije objavljeno pastirsko pismo protiv ubijanja Srba u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nakon toga [[Komunistička partija Jugoslavije|partijski]] je tisak pojačao napade na Stepinca i [[biskup]]e, a uvredljivi natpisi osvanuli su na zidovima kuća u blizini dvora i katedrale dok su svećenici i redovnice doživljavali uvrede i zlostavljana na ulicama.{{Ni}} Konačno, ocjenjuje Tomašević, svojim kritikama novog režima - osim javno objavljenih biskupskih poslanica, tražio je Stepinac prikladan tretman prema Katoličkoj crkvi i u seriji pisama upućenih [[Josip Broz Tito|Titu]] i [[Vladimir Bakarić|Bakariću]] od 21. srpnja do 22. rujna 1945. god. - Stepinac je postao osoba oko koje su se okupljali ne samo borbeniji katolici, nego sve [[Nacionalizam|nacionalističke]] snage u Hrvatskoj, i time "moćan protivnik nove jugoslavenske države". Na njegovo djelovanje komunističke vlasti su reagirale najprije predlažući da se Katolička crkva u Jugoslaviji odvoji od Rima, a potom prijedlogom da Stepinac odseli u Rim - čemu su se usprotivili i Vatikan i sam Stepinac.<ref name=":3"/>{{Is|638}} ===Političko-sudski proces=== [[Datoteka:Alojzije Stepinac on trial.jpg|right|thumb|250px|Nadbiskup Stepinac tijekom montiranog sudskog postupka koji se odvijao u dvorani tadašnjeg [[Kineziološki fakultet u Zagrebu|Fiskulturnog učilišta]] u Kačićevoj ulici u Zagrebu.<br>'''Dokumenti vezani uz postupak:'''<br>[https://web.archive.org/web/20210826163152/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/stepinac-nam-govori/poruke-i-okruznice/1941-1946/uhicenje-nadbiskupa-stepinca-18-rujna-1946/2475 '''''Izjava nadbiskupa Stepinca''''']<ref>stepinac.zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 25. kolovoza 2021. ([[Internet Archive|IA]])</ref><br>(tijekom istrage, 20. rujna 1946.)<br> [https://haw.nsk.hr/wayback/20201225033915/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/Glasnik%20bl%20A.%20Stepinca/1994-2000/1996-broj%204.pdf '''''Govor nadbiskupa Stepinca''''']<ref>Objavljeno u: ''Sluga božji Alojzije Stepinac'', glasnik postulature 3/1996. (str. 82-84) ([[HAW]])</ref><br> (na sudu, 3. listopada 1946.)<br> [http://www.pobijeni.info/userfiles/govor-stepinceva-branitelja-politea.pdf '''''Govor dr. Ive Politea''''']<ref>[[Juraj Batelja]]: Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, svezak III (Dokumenti II : br. 400.-691. : (1944.-1998.)), str. 407-440 (pobijeni.info)</ref><br> (na sudu, 8. listopada 1946.)<br> [https://haw.nsk.hr/wayback/20201223214813/https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2020-09/22.7.2016.%20STEPINAC.pdf '''''Poništenje presude''''']<ref>[[Županijski sud u Zagrebu]], sudovi.hr, 22. srpnja 2016., pristupljeno 23. prosinca 2020. ([[HAW]])</ref><br> (22. srpnja 2016.)]]Nekoliko mjeseci prije Stepinčeva uhićenja [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] upućeno je upozorenje o namjeravanom uhićenju, sa zahtjevom da ga se smijeni, jer ''»...Jugoslavija ne može tolerirati građane koji su služili interesima drugih...«''. Naime, pokazalo se da jugoslavenski katolički biskupi, na čelu s Alojzijem Stepincem čvrsto odbijaju nastojanja vlasti da jugoslavenske katolike odvoje od Rima. Stoga se htjelo ukloniti najistaknutijeg protivnika tog važnog plana [[KPJ|komunističkih vlasti]].<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Akrap |first1=Gordan |title=Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e, Udruga sv. Juraj, Glas Koncila – Laser plus, Zagreb, 2016., poglavlje »Nadbiskup Alojzije Viktor Stepinac i komunistička vlast u Jugoslaviji« |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271412 |journal=prezentacija Daniela Patafte: Croatica Christiana periodica, Vol. 41 No. 79, 2017. |accessdate=2019-02-11}}</ref> U ''Deklaraciji [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu'' od 14. veljače 1992. godine se cjelokupni progon Alojzija Stepinca pripisuje tome ''»što je odbio po nalogu komunističkih vlastodržaca, provesti crkveni raskol i odvojiti Katoličku crkvu Hrvata od Rima i Vatikana«''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_02_9_140.html |title=Deklaracija o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu |author=Hrvatski sabor |date=1992-02-21 |publisher=Narodne Novine br. 9/1992 |accessdate=2019-02-11}}</ref> Vatikan je o zahtjevu jugoslavenskih komunističkih vlasti za njegovo napuštanje Jugoslavije obavijestio Stepinca, rekavši mu neka sam odluči o tome što će učiniti, ali ga [[Vatikan]] neće prisiljavati da napusti državu. Nadbiskup Stepinac je ostao, a sudski proces je pokrenut.{{Nedostaje izvor}} ==== Uhićenje, optužnica i presuda ==== Nekoliko dana prije podizanja optužnice, dana [[18. rujna]] [[1946.]] u pola šest ujutro, policija je ušla u zgradu nadbiskupije i privela nadbiskupa Stepinca. Optužnica je podignuta 23. rujna 1946. Prema optužnici Stepinac je bio optužen po pet točaka koja ga je teretila za (1) političku suradnju s okupatorom i kvislinškim vlastima ustašama, za (2) podršku prisilnom "prekrštavanju" srpskog stanovništva na katoličku vjeru, za (3) organizaciju vojnog vikarijata u sklopu ustaške vojske kojem je bio na čelu, a čiji su pripadnici činili ratne zločine, za (4) pokušaj rušenja novouspostavljenog poretka odmah po završetku rata kao i za (5) poticanje i potpomaganje oružane pobune u poraću.<ref>{{Citiranje novina |date=2017-07-29 |title=OPTUŽNICA PROTIV DR. ALOJZIJA STEPINCA (1946. GODINE) |language=hr-HR |work=Otporaš |url=https://otporas.com/optuznica-dr-alojzija-stepinca-1946-godine/ |access-date=2021-09-08}}</ref> Među ostalim, bio je optužen da je pozdravio ustaške vođe dok se [[kraljevska jugoslavenska vojska]] još borila protiv njemačkih i talijanskih postrojbi, i da je pozvao svećenstvo da s njima surađuje. Optužba ga je teretila da je pretvorio tradicionalne crkvene svečanosti i [[Procesija|procesije]] u političke manifestacije za Pavelića i služio misu svakog [[10. travnja]], na godišnjicu osnivanja [[NDH]], te da je služio misu i prilikom otvaranja ustaškog [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog sabora]], da je izabrao za svoje zamjenike Vučetića i Cecelju, poznate ustaške simpatizere, te da je prihvatio i sakrio arhiv ministarstva vanjskih poslova [[NDH]] i da je podržavao ustaški otpor nakon završetka rata. Glavna rasprava je započela 30. rujna, a presuda je donesena već 11. listopada 1946. godine nakon samo devet dana suđenja te je svojim sadržajem samo potvrdila navode optužnice.<ref>{{Citiranje weba|title=Alojzije Stepinac osuđen zbog suradnje s ustaškim režimom 11.10.1946|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/11/107/|access-date=2021-09-08|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nadbiskup Stepinac, najviši predstavnik Katoličke Crkve u Hrvatskoj osuđen je na 16 godina zatvora s prisilnim radom uz gubitak građanskih i političkih sloboda za dodatnih 5 godina te mu je oduzeta privatna imovina. Kad je presuda izrečena, u sportskoj dvorani u Zagrebu, koja je pretvorena u sudnicu, prema izvještavanju njemačke katoličke agencije KNA, uslijedio je pljesak.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-10-11|title=Prije 75 godina: Presuda na suđenju kardinalu Stepincu - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2021-10/kardinal-stepinac-sudjenje-prije-75-godina-presuda.html|access-date=2022-01-20|website=www.vaticannews.va|language=hr}}</ref> ===== Montirani političko-sudski postupak ===== Tijekom suđenja Ispitani su svi svjedoci optužbe, dok je većina svjedoka obrane odbijena, a ispitano ih je samo sedam. Braniteljima je tijekom cijelog postupka bilo dozvoljeno susresti se s branjenikom samo jedan sat. Presuda uopće ne sadrži obrazloženje kazne te na presudu, iako je izrečena višegodišnja kazna lišenja slobode, nije omogućeno pravo žalbe, a čime su višestruko narušena osnovna prava i načela pravne države. Isto tako iz presude je vidljivo da sud u formi priče prepričava tvrdnje tužitelja bez navođenja bilo kojeg konkretnog dokaza kojim bi potkrijepio svoje navode, dakle zapravo cijeli postupak je dirigiran po javnom tužitelju kao produženoj ruci komunističke partije.<ref name=":15">Presuda broj Kv-I-173/16 povodom revizije Borisa Stepinca. https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2020-09/22.7.2016.%20STEPINAC.pdf</ref> Stepinca je na sudu branio [[Ivo Politeo]], najistaknutiji hrvatski odvjetnik toga doba, a u svoju obranu je govorio i sam Stepinac. Priznao je da je posjetio ustaške vođe Pavelića i Kvaternika čim su stigli, tvrdeći da se to može smatrati normalnim za poglavara Katoličke crkve.<ref name=":6" /> Stella Alexander smatra da je »oduševljeni ton njegove dobrodošlice ustaškim vlastima kod svećenstva nedvojbeno ostavio očekivanje da će ih prihvatiti i surađivati s njima«,<ref name=":6" /> dok drugi povjesničari navode da je Stepinac podržavao NDH vlasti do samog kraja.<ref name=":3"/>{{Is|558}}{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}} Alexander drži da je Politeo uspješnije opovrgnuo neke druge optužbe. Istaknuo je da je Stepinčeva kontrola nad cenzuriranim katoličkim tiskom u NDH uglavnom bila formalna, dok je tvrdio da, kad je proglašen vojnim vikarom, dvojica ustaških dužnosnika-svećenika su već bili imenovani za njegove zamjenike.<ref name=":6" /> Što se tiče ustaških arhiva u nadbiskupskim podrumima, Stepinac je tvrdio da ih je prihvatio ne provjeravajući što se u njima nalazi, dok za sastanak s bivšim šefom ustaške policije, [[Erih Lisak|Lisakom]] (kada se on vratio u Hrvatsku kako bi vodio ustaški otpor protiv novih vlasti), za taj sastanak Stepinac je krivio svog tajnika.<ref name=":6" /> Alexander smatra da se Stepinac pokazao najnesigurnijim pri pokušaju obrane od najozbiljnijih optužbi o ulozi Crkve u prisilnim vjerskim prijelazima srpskog pravoslavnog stanovništva na katoličanstvo. ==== Izdržavanje kazne ==== [[File:Krasic187.JPG|thumb|Pogled na rodni Krašić.]] Dana [[19. listopada]] [[1946.]] Stepinac je prebačen u [[Lepoglava|lepoglavsku]] kaznionicu,<ref name="Batelja2010-436">Juraj Batelja, Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, 2010., str. 436</ref> nekadašnji [[pavlini|pavlinski]] [[samostan]], 1854. godine pretvoren u zatvor. Tu je proveo pet godina. Bio je smješten u posebnom krilu za naročite zatvorenike, koji su bili potpuno odijeljeni od ostalih. Susjedna ćelija pretvorena je u kapelicu, gdje je svaki dan služio misu. Takav tretman nisu imali drugi svećenici u jugoslavenskim zatvorima,<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Čolak |first1=Beat |last2=Slavić |first2=Dean |title=Biblijski intertekst u Batinama do oltara don Ante Bakovića |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=181856 |journal=Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 69. No. 2., 2014. |accessdate=2019-02-11}}</ref> ali Stepinac je bio osoba čiji progon je privlačio međunarodnu pažnju. Stepinčev dnevni raspored bio je jednostavan: ustajao je u 5 sati i spremao se za misu, koju je služio u 6 sati. U 9 sati imao je šetnju po dvorištu. U podne su mu donosili ručak izvana, a potom je slijedio kratak odmor i nova šetnja u 15 sati. Bili su mu dopušteni povremeni posjeti. Godine [[1947.]] majka Barbara vidjela ga je dvaput prije nego što je umrla, a sestra Štefanija dolazila mu je redovno dvaput mjesečno, donoseći mu [[knjiga|knjige]], rublje i druge potrepštine. Iz zatvora je uvjetno pušten [[5. prosinca]] [[1951.]]<ref name="Batelja2010-436" /> i prebačen u [[Krašić]]. Stanovao je u krašićkom župnom dvoru sa župnikom Josipom Vranekovićem. Stepinca su u Krašiću dočekali američki i drugi novinari, kojima je izjavio da u zatvoru nije bio maltretiran, mogao je slaviti misu, te imati posjetitelje, knjige i novine.<ref name=":7">{{Citiranje novina |date=1951-12-17 |title=YUGOSLAVIA: Dust In the Eyes |language=en-US |work=Time |url=http://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,859448,00.html |id=0040-781X |accessdate=2021-04-17}}</ref> Dodao je: ''»Pustili su me na njihovu vlastitu želju ... Razlog zbog kojeg nisam tražio da me puste je taj što se ne osjećam krivim.«'' Bio je to jasan pomirbeni potez vlade prema Crkvi, ali i prema Zapadnom svijetu. Dani u Krašiću prolazili su mu u čitanju, pisanju, prevođenju, [[molitva|molitvi]] i slavljenju mise. [[ljeto|Ljeti]] se kupao u [[rijeka|rijeci]], a volio je i šetati. Režim ga je pustio na uvjetnu slobodu, ali je zato u Krašiću uveden strogi policijski nadzor: ===Kardinalska čast=== Na audijenciji kod pape Pija XII. skupina se Hrvata zanimala kad će nadbiskup Stepinac postati kardinalom, na što je papa odgovorio:<ref name="Batelja2010-438">Juraj Batelja, Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, 2010., str. 438</ref> {{citat |Nemate, doduše, kardinala, ali imate svetca. |Pio XII.}} Dana [[29. studenog]] [[1952.]] u Vatikanu je objavljen popis novih [[kardinal]]a na kojemu je bilo i Stepinčevo ime. Vlast mu nudi da napusti [[Hrvatska|Hrvatsku]], no Stepinac to odbija. Na tajnom konzistoriju [[12. siječnja]] [[1953.]] papa Pio XII. imenovao je 24 nova kardinala, među kojima je nadbiskup Alojzije Stepinac.<ref name="Batelja2010-438" /> Kada je papa [[Franjo]] u svibnju 2020. godine za javnost otvorio arhivu iz doba Pija XII., otkriveno je kako je tadašnji papa Stepincu za naslovnu crkvu dao rimsku crkvu San Paolo alla Regola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/napokon-rijesen-povijesni-misterij-zatocenomu-stepincu-papa-dodijelio-crkvu-nad-celijom-sv-pavla-apostola/ |title=NAPOKON RIJEŠEN POVIJESNI MISTERIJ Zatočenomu Stepincu papa dodijelio crkvu nad ćelijom sv. Pavla apostola |author=Glas Koncila |date=2020-12-22 |work=glas-koncila.hr |publisher=Glas Koncila |accessdate=2020-12-22}}</ref> ===Smrt i pokop=== [[Datoteka:Sarkofag bl. Alojzija Stepinca.jpg|mini|Sarkofag bl. Alojzija Stepinca u [[Zagreb]]ačkoj [[katedrala|katedrali]], kojeg je izradio akademski kipar Hrvoje Ljubić. Ispod je grobnica zagrebačkih biskupa i nadbiskupa.]] Još [[1953.]] dr Ludwig Heilmeyer, poznati [[Hematologija|hematolog]] iz [[Freiburg]]a, bio je Stepincu dijagnosticirao [[policitemija|policitemiju]], rijetku [[bolest]] [[krv]]i koja nastaje zbog stvaranja prevelikog broja crvenih krvnih zrnaca, a razvila se i [[tromboza]] u lijevoj nozi. Bolest se s godinama više nije mogla obuzdati i [[10. veljače]] [[1960.]] godine [[kardinal]] Alojzije Stepinac je preminuo u Krašiću, svojem rodnom mjestu i mjestu svojeg zatočeništva. U 14 sati i 15 minuta uspio je šapnuti: ''»fiat voluntas tua«'' (''budi volja tvoja''), bolno je uzdahnuo tri-četiri puta i umro.<ref name="Batelja2010-4440">[[Juraj Batelja]], ''Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi'', 2010., str. 440</ref> Režimski tisak u Zagrebu je vijest o smrti najistaknutijeg vođe Katoličke Crkve u Jugoslaviji jedva spomenuo,<ref>{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/politika/na-danasnji-dan-prije-60-godina-new-york-times-je-na-naslovnici-objavio-vijest-o-smrti-velikog-hrvata-u-hrvatskim-medijima-ni-ime-mu-nisu-stavili-1002930 |title=Na današnji dan, prije 60 godina, New York Times je na naslovnici objavio vijest o smrti velikog Hrvata. U hrvatskim medijima ni ime mu nisu stavili |author=[[Višnja Starešina]] |date=2020-02-10 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=2020-02-11}}</ref> ali je ona objavljena na naslovnici ''[[New York Times]]a''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nytimes.com/1960/02/11/archives/cardinal-stepinac-dead-at-61-was-imprisoned-by-yugoslavia-prelates.html?searchResultPosition=1 |title=Cardinal Stepinac Dead at 61; Was Imprisoned by Yugoslavia; Prelate's Conviction as War Collaborationist Sparred Church-State Conflict STEPINAC IS DEAD AT THE AGE OF 61 |date=1960-02-11 |language=engleski |publisher=[[The New York Times]] |accessdate=2020-02-11}}</ref> Nadbiskup-koadjutor [[Franjo Šeper]] naredio je da zvone sva zagrebačka crkvena zvona i da se na zvonicima istaknu [[crna boja|crne]] [[zastava|zastave]]. Od državnih je vlasti zatražio da se tijelo doveze u [[Zagreb]] i pokopa u kripti [[zagrebačka katedrala|prvostolne crkve]]. Vlasti su to u prvi mah odbile, ali su se [[12. veljače]] ipak predomislile. Pogreb je održan 13. veljače 1960. godine u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]], uz sudjelovanje mnogih biskupa, svećenika i oko 20.000 vjernika. Sve je bilo pomno praćeno, fotografirano, dokumentirano i analizirano od strane jugoslavenskih službi sigurnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://web.archive.org/web/20200927071839/https://express.24sata.hr/life/sokantni-udbin-dosje-iz-60-ih-sprovod-alojzija-stepinca-6438 |title=Šokantni Udbin dosje iz ’60-ih: ‘Sprovod Alojzija Stepinca’ |author=Ines Šikić |date=2016-08-10 |publisher=Express 24 sata |accessdate=2020-02-11 |archive-date=27. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200927071839/https://express.24sata.hr/life/sokantni-udbin-dosje-iz-60-ih-sprovod-alojzija-stepinca-6438 |url-status=live }}</ref> Kardinal Stepinac pokopan je u prvostolnoj crkvi u Zagrebu, ispod glavnog oltara, pokraj lijesa biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. U kripti se nalaze i tijela [[Petar Zrinski|Petra]] i [[Ivan Antun Zrinski|Ivana Antuna Zrinskog]], [[Fran Krsto Frankopan|Frana Krste Frakopana]] te [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]]. Pogrebni je obred završen pjevanjem pjesme ''Ecce quomodo moritur iustus'' (''Evo kako umire pravednik''). Danas je tijelo blaženog Alojzija Stepinca izloženo za štovanje u sarkofagu od kristala i srebra, u prostoru iza glavnog oltara Katedrale.<ref>{{Citiranje weba |url=http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/muzej-bl-alojzija-stepinca/grob-bl-alojzija-stepinca/218 |title=Grob bl. Alojzija Stepinca |publisher=Zagrebačka Nadbiskupija |accessdate=2020-02-11}}</ref> == Rehabilitacija nakon pada komunističkog režima == ===Deklaracija o osudi političkog procesa i presude (1992.)=== [[Hrvatski sabor]] donio je 14. veljače 1992. godine ''Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu'' u kojoj ''»posebno ističe i izražava zahvalnost uzoritom kardinalu dr. Alojziju Stepincu, koji je nepravedno suđen, čime je nanesena nepravda i uvreda hrvatskom narodu.«''<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20161228225934/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_02_9_140.html tekst deklaracije], narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 28. prosinca 2016. (HAW)</ref> ===Poništenje presude (2016.)=== Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je 22. srpnja 2016. jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sud obrazloživši odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.<ref name=":15" /> Presuda koja je donesena u tom procesu 1946., predstavlja zloporabu političke moći i grubo kršenje svih načela prava.<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/odluka-o-reviziji-sudskog-postupka-kardinalu-alojziju-stepincu---444148.html</ref> == Stepinčevi stavovi i učenja == === Politička i vjerska uvjerenja uoči Drugog svjetskog rata === [[File:Corner of Vlaška and Branjug Street, Zagreb, 1939.jpg|thumb|Pogled na [[Zagrebačka katedrala|zagrebačku katedralu]] 1939. godine.]]Tijekom razdoblja kada je bio nadbiskup koadjutor i potom zagrebački nadbiskup, sve do agresije Sila osovine na Jugoslaviju u travnju 1941., Stepinac je u javnosti iznio svoja protivljenja protestantizmu, pravoslavlju, komunizmu i masoneriji. Stepinac je kritizirao protestantizam, navodeći u govoru 1938. godine da je ''"Katolička crkva najveća civilizacijska sila u ljudskoj povijesti",'' te se protivio onima za koje je smatrao da su katoličkoj crkvi htjeli oduzeti primat u javnom životu. Reformaciju je nazvao "deformacijom", a [[Martin Luther|Martina Luthera]] je osudio kao lažnog proroka koji je "srušio načela pravne vlasti koju je dao Gospodin". Stepinac je okrivio protestantizam za "pakao u kojemu danas pati ljudsko društvo", i rekao da je to otvorilo put "anarhiji u svim oblicima ljudskog života" Stepinac je bio i ogorčeni protivnik [[Masonstvo|masonstva]]. U svom dnevniku 1934. napisao je: ''U Jugoslaviji danas vlada masonerija. Na žalost i u srcu hrvatskog naroda u Zagrebu ugnijezdila se ta paklena družba, leglo nemorala, korupcije i svakog nepoštenja, zakleti neprijatelj crkve katoličke, pa prema tome i hrvatskog naroda. Bez znanja i odobrenja masonerije ne može nitko doći na uplivni kakav položaj. Nije šala uhvatiti se s njom ukoštac, a ipak se mora u interesu crkve, naroda hrvatskoga i same države Jugoslavije, ako misli i dalje egzistirati. Jer ovo nasilje koje danas vlada, podržava masonerija<ref name=":3"/>{{Is|553–554}}'' Stepinac je također bio izrazito kritičan prema pravoslavlju. Dan nakon jugoslavenskog državnog udara 27. ožujka 1941., koji su uz podršku Velike Britanije izvršili srpski časnici protiv pakta s nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom, zapisao je u svoj dnevnik: ''Sve u svemu, Hrvati i Srbi dva su svijeta, sjeverni i južni pol, koji se nikada neće zbližiti osim Božjim čudom. Raskol je najveće prokletstvo Europe, gotovo veće od protestantizma. U njemu nema morala, nema načela, nema istine, nema pravde, nema poštenja<ref name=":3"/>{{Is|553}}''[[File:Savski most 1939.jpg|thumb|[[Vladko Maček]] i nadbiskup Stepinac ne otvorenju Savskog mosta 1939.]]Jozo Tomašević je pisao da unatoč papinskim enciklikama protiv fašizma 1931. i nacizma 1937. Stepinac prije rata nikada nije spomenuo, kritizirao niti osudio te struje, napominjući da je 1938. katolička crkva podržavala istu stranu kao nacistička Njemačka i fašistička Italija u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanski ratu]]. Ipak, Stepinac je bio član Jugoslavenske katoličke biskupske konferencije koja je izdala upozorenja protiv nacizma i komunizma nakon papinske enciklike 1937. protiv nacizma.{{sfn|Biondich|2007a|p=40}} U vrijeme kada se termin "nacizam" uopće nije bio uvriježio (sami nacisti ga koristili nisu) govorio o toj ideologiji kao "novom poganstvu", kako su to činile i papinske enciklike.<ref>[http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/govori-i-nagovori/1938-644/govor-hrvatskoga-metropolita-preuzv-gosp-nadbiskupa-dr-alojzija-stepinca-katolickim-akademicarima-i-akademicarkama-o-odnosu-intelektualca-prema-svome-narodu-27-ozujka-1938/2477 "Govor hrvatskoga metropolita preuzv. gosp. nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca katoličkim akademičarima i akademičarkama o odnosu intelektualca prema svome narodu, 27. ožujka 1938."], službene stranice Zagrebačke nadbiskupije, preuzeto iz Hrvatska straža, 29. ožujka 1938., br. 72., str. 2-3. Pristupljeno 1. siječnja 2022.</ref> Stepinac se bojao i nacizma i komunizma, pa čak izrazio i nepovjerenje u zapadnu demokraciju, uz primjese antisemitizma. To se može vidjeti iz njegovog dnevničkog zapisa od 5. studenog 1940., kada je napisao: :''Ako Njemačka dobije [rat], doći će do užasnog terora i uništenja malih nacija. Ako Engleska pobijedi, masoni, [i] Židovi ostat će na vlasti ... Ako SSSR pobijedi, đavao će imati vlast i nad svijetom i nad paklom.'' Iznad svega, Stepinac se protivio komunizmu. Kao odani predstavnik Vatikana, Stepinac je podržavao i vatikansku politiku, a Katolička crkva je 1938. u Građanskom ratu u Španjolskoj podržala istu stranu kao i talijanski fašisti i njemački nacisti, pa nije bilo zgodno javno ih kritizirati.<ref name=":3"/>{{Is|610-611}} Britanski novinar Richard West u svojoj knjizi o usponu i padu komunističke Jugoslavije iz 1994. godine - u kojoj je kao glavnog krivca za strahote drugog svjetskog rata na području Jugoslavije označio svećenstvo Katoličke crkve - opisao je Stepinca kao "puritanskog fanatika", {{sfn|West|1995|p=60}} koji je pod šatorom hrvatskog katoličkog pokreta okupio one koji se protive komunizmu, liberalizmu, sekularnom obrazovanju, reformi razvoda, psovanju, spolnim odnosima izvan braka i kontroli rađanja pa čak i "mješovitom sunčanju i plivanju". Stepinac se, prema Westu, do 1934. godine razvio u vatrenog, gotovo opsesivnog, hrvatskog nacionalistu čiju je netrpeljivost ublažila samo njegova pobožnost i mjera ljudske dobrote.{{sfn|West|1995|p=82}}{{sfn|West|1995|p=60}} Engleska povjesničarka Stella Alexander, pak, piše o Stepincu 1978. godine: :''Bio je na mnogo načina tipičan sin Crkve u tadašnjoj Hrvatskoj, žarko pobožan, uzak i dogmatičan, vjerujući vlastitim riječima da su "Židovi, slobodni zidari i komunisti" "najgori neprijatelji Crkve", a da se pravoslavni Srbi, raskolnici, kad god je to moguće moraju vratiti u pravu Crkvu. To je bilo popraćeno ne samo s velikom hrabrošću, nego i sa socijalnom zauzetošću i ljubavlju za bližnjega, osobito kada je bio suočen s individualnim slučajevima; bio je dobar pastir i suosjećao je sa svojim narodom. Dojam koji je ostavljao je, neočekivano, uključivao jednostavnost i osobnu pristojnost. Bio je svjestan dostojanstva i odgovornosti svoje službe, ali nikada nije takvo dostojanstvo pripisivao sebi osobno. Njegova hrabrost, koja je uvijek bila velika, povećavala se kako su pritisci protiv njega postajali teži i naposljetku se mogu opisati kao herojski; to i njegova odanost službi činili su bijeg ili čak povlačenje iz njegove biskupije nezamislivima. Međutim njegova politička kratkovidnost ograničila je njegovo shvaćanje kakav će učinak apokaliptični događaji iz 1941. imati na neposrednu budućnost Hrvatske i Katoličke crkve u Hrvatskoj, što ga je ostavilo otvorenim za optužbu za suučesništvo u strašnim ustaškim zločinima. Ista kratkovidnost spriečavala ga je da uspostavi neku vrstu modus vivendi-ja s novom vladom odmah nakon rata.''<ref>[https://biblicalstudies.org.uk/pdf/rcl/06-2_076.pdf "Archbishop Stepinac Reconsidered"], Stella Alexander, 1978., "Religion in Communist Lands", 6:2, 76-88 Pristupljeno 6. rujna 2021.</ref> ===Stavovi o rasizmu u NDH=== [[Datoteka:Rasni zakoni NDH.webp|mini|Objava proglašenja rasnih zakona u ustaškim novinama.]]Isprva Stepinac nije izražavao protivljenje anti-semtiskim mjerama, nego se kod vlasti zauzimao da ih se ublaži. Tako se u [[Stepinac i Židovi#Dopis Andriji Artukoviću 23. travnja 1941|dopisu ministru unutarnjih poslova Andriji Artukoviću]] od 23. travnja 1941. godine Stepinac zalaže da se kod donošenja »potrebnih« rasnih zakona NDH protiv Židova (koji su po ugledu na Treći Reich Židovima oduzeli sva građanska prava<ref>{{Citiranje weba|title=The Holocaust: An Introductory History|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/an-introductory-history-of-the-holocaust|accessdate=2021-04-04|publisher=Jewish Virtual Librarz|language=engleski}}</ref>), od njihove primjene ipak izuzmu židovski obraćenici na katoličanstvo. U pismu Papi [[Pio XII.|Piju XII.]] od 16. svibnja 1941. godine Stepinac piše: :''»Očit je za sada, pritisak Nijemaca, koji se jako osjeća u zakonima protiv Židova, iako oni tvrde da se ne žele miješati u unutarnje stvari Hrvatske Države. Uistinu, rasistički zakon donijet ovih dana mora se pripisati teškim pritiscima Njemačke, jer mi je poznato iz osobnih susreta s osobama koje vode državu da ne namjeravaju dugo držati zakon u potpunoj snazi kao što je objavljen. Mnogo je manje zlo to što su Hrvati donijeli ovaj zakon nego da su Nijemci preuzeli svu vlast u svoje ruke. U tom slučaju mi bismo trpjeli sudbinu Slovenaca.«''<ref name=":8">{{Citiranje weba|author=Jure Krišto|date=2021-03-26|title=Krišto: Klasić dokumente ne čita pažljivo, a ‘zločince’ prosuđuje po unutarnjoj matrici|url=https://www.bitno.net/academicus/znanost/jure-kristo-hrvoje-klasic-alojzije-stepinac/|accessdate=2021-04-04|publisher=Bitno.net}}</ref> Ovdje Stepinac govori o slovenskom slučaju, gdje su njemačke vlasti odmah nakon okupacije u travnju 1941. godine uvele sve zakone (pa i protužidovske) koji su vrijedili u [[Treći Reich|Trećem Reichu]], te zabranile korištenje slovenskog jezika na svim javnim mjestima - čak se i u crkvama smjelo moliti isključivo na njemačkom jeziku, a bile suzapočele i masovne deportacije Slovenaca.<ref>{{Citiranje weba|author=Mojca Šorn|title=Life in Occupied Slovenia During World War II|url=https://www.sistory.si/cdn/publikacije/36001-37000/36293/ch09.html|accessdate=2021-04-04|work=sistory.si|publisher=sistory|language=engleski}}</ref> Naposljetku za razliku od Slovenije gdje su Nacisti uveli rasne zakone te proveli genocid nad Židovima, u NDH su rasne zakone donijele i potom holokaust u narednim godinama provodile vlasti same NDH, s tek nešto manjim postotkom pobijenog židovskog stanovništva, nego što je bio slučaj u susjednim područjima Slovenije i Srbije pod izravnom njemačkom okupacijom.<ref>[https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jewish-losses-during-the-holocaust-by-country JEWISH LOSSES DURING THE HOLOCAUST: BY COUNTRY], United Statest Holocaust Memorial Museum, pristupljeno 12. siječnja 2022.</ref> Dana [[22. svibnja]] Stepinac je prosvjedovao protiv odredbe da svi [[Židovi]] moraju nositi židovski znak. U pismu upućenom ministru unutarnjih poslova [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] piše: :''»Da se pripadnicima drugih narodnosti ili drugih rasa oduzme svaka mogućnost egzistencije i da se na njih udari žig sramote, to je već pitanje čovječnosti i pitanje morala. (…) Današnje društveno uređenje i opći moralni pojmovi koji vladaju ne udaraju žig sramote ni na robijaše koji su pušteni iz tamnice (…) Nisu obilježeni vidljivim znakom ni konkubinarci, ni poznati preljubnici, pa ni same javne bludnice.«''<ref>(Krišto, 2, dok. br. 30, str. 50–51)</ref> Da bi odobrovoljio vlasti predložio je, da se od [[Židovi|Židova]] zahtijeva da kupe znak bez obaveze da ga nose, nadoknađujući tako državi troškove izrade. ====Propovijed u prvostolnoj crkvi zagrebačkoj, na svetkovinu Krista Kralja, 25. listopada 1942.==== Velik odjek imala je propovijed koju je nadbiskup Stepinac održao na blagdan [[Krist Kralj|Krista Kralja]], 25. listopada 1942. godine. Odlučno se usprotivio teoriji o superiornim i [[Inferiornost|inferiornim]] rasama i narodima, te praksi koja se iz te teorije izvodi. Osim rase, spominje i narode, imajući nedvosmisleno u vidu progone Srba. Francuski višijevski konzul u Zagrebu preveo je propovijed na francuski i poslao je svojoj vladi, pa je tako očuvana u francuskom arhivu.<ref>(Krišto 2, dokument br. 216, str. 224–225)</ref> :''»Prva stvar koju tvrdimo jest, da su svi narod pred iznimke pred Bogom ništica. (…) Drugo što tvrdimo jest, da svi narodi i rase potječu od Boga. Stvarno postoji samo jedna rasa, a to je Božja rasa. (…) Treće što tvrdimo, svaki narod i svaka rasa, kako se danas odrazuju na zemlji, imade pravo na život dostojan čovjeka i na postupak dostojan čovjeka''.« Stepinac spominje da je Crkva dizala glas protiv boljševika, masona, pa i »plaćene nearijske štampe«, a zatim se vraća na osnovnu temu: »''Nitko nema pravo da na svoju ruku ubija ili na koji mu drago način oštećuje pripadnike druge rase ili narodnosti. To može samo zakonita vlast, ako je nekome dokazana krivica, radi koje zaslužuje kaznu.''«<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225022444/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/stepinac-nam-govori/propovijedi/1942-622/622 ''Propovijed u prvostolnoj crkvi zagrebačkoj, na svetkovinu Krista Kralja, 25. listopada 1942.''], stepinac.zg-nadbiskupija.hr ([[HAW]])]</ref> ====Propovijed 14. ožujka 1943.==== Jednako odlučno nastupio je i u propovijedi od 14. ožujka 1943. Nasuprot rasističkim teorijama i postupcima, ističe dostojanstvo svake ljudske osobe i neotuđiva ljudska prava koja se iz toga izvode: ''»Svaki čovjek, bez obzira kojoj rasi ili naciji pripadao, bez obzira, da li je svršio sveučilište u kojem kulturnom središtu Europe ili ide u lov za hranom u prašumama Afrike, svaki od njih jednako nosi u sebi pečat Boga Stvoritelja i imade svoja neotuđiva prava, kojih mu ne smije oteti ili ograničiti samovoljno nijedna ljudska vlast.«''<ref>(cit. str. 304)</ref> [[Datoteka:Zagrebačka katedrala - pogled s Gornjeg Grada (Zagreb Cathedral - view from Upper Town) - panoramio.jpg|mini|Zagrebačka katedrala]] ====Propovijed pred katedralom 31. listopada 1943.==== Osobiti odjek imala je njegova propovijed od [[31. listopada]] [[1943.]], održana na završetku pokorničke procesije okupljenim tisućama vjernika na trgu pred [[Zagrebačka katedrala|katedralom]]. Ova je propovijed, u svojoj cjelini, tipična za Stepinčeva uvjerenja i njegov doživljaj svijeta; naročito je važan njen uvodni, "proročanski" dio. Iz te pozicije, on odgovara kritikama koje su [[Rimokatolička Crkva|Crkvi]] upućivanje s raznih strana. Stepinac započinje na način [[Stari zavjet|starozavjetnog]] proroka, koji šiba pokvarenost svojeg naraštaja ("posljednjih dvadeset godina"), odnosno cijelog "modernog" doba ("posljednja dva stoljeća"). Prvi dio propovijedi posve je religiozan i usmjeren na pokoru za grijehe. :»''Bog je naš Stvoritelj, a mi bijedni zemaljski crvi, koji svojem Stvoritelju dugujemo poštovanje i poslušnost, ili, drugim riječima, mi smo veliki dužnici Božji. A, evo, ima već više od dva stoljeća, da Europa, a i čitav svijet, koji je htio biti pametniji od Boga, uskraćuje Bogu dužno poštovanje. Tko da ocrta sav smrad, što je izbačen protiv Boga preko novina i knjiga samo u zadnjih dvadeset godina? Tko da vjerno ocrta zločinačke pobačaje, izvršene u zadnjih dvadeset godina u ime tobožnje znanosti i tobožnjih socijalnih indikacija? Tko da opiše svu prljavštinu života tolikih bračnih drugova? Tko da opiše sve zlo, što ga je donijela poganska moda današnjeg ženskog svijeta? Tko da opiše svu razuzdanost i nepoštenje, što se u zadnja dva decenija opažala na morskim plažama i drugim kupalištima? Ta dovoljno se sjetiti samo naše rijeke Save.« Današnje nevolje plod su naših grijeha i Božja kazna. Mi smo »radi naših grijeha pali u ruke Boga živoga, koji danas poput groma obara ne samo pojedine gradove i sela, nego i čitave narode«. Zato, ako se želimo spasiti od potpune propasti, moramo se »poniziti pred Bogom i iskrenom pokorom okajavati grijehe''«. Nakon toga slijede dijelovi propovijedi, koji imaju neposredni politički značaj, pa se mnogo češće citiraju. Stepinac koristi priliku, »da javno odgovorim nebrojenim tajnim savjetnicima s lijeva i s desna, s brda i s dola«, koji svaljuju na [[katoličanstvo|Crkvu]] krivnju za zla djela koja se zbivaju. Riječ je o tri vrste prigovora, iznosi Stepinac: :»''Da nismo pravodobno i da nismo kako bi trebalo ustali protiv zločina, koji su se zbivali po pojedinim krajevima naše domovine.« Stepinac: mi nismo »bilo čija politička trublja«. Uvijek naglašavamo principe vječnoga zakona Božjega, ali ne možemo nikoga prisiliti da ih vrši. »Zato ne možemo odgovarati ni za koju tu usijanu glavu u svećeničkim redovima.« Nije Crkva ta, koja je huškala na rati, niti »stvarala u dušama nezadovoljstvo i podivljalost, koja je urodila tako žalosnim posljedicama«. Ova opaska upućena je na »stanovite krugove, organizacije i pripadnike drugih narodnih skupina«, što se svakako odnosi na [[Srbi|Srbe]], a također možda i na [[Židovi|Židove]].'' :''Druga vrst optužbi su za filo-komunizam. [[Katolička Crkva]] odlučno odbacuje komunistički sustav, iako smatra da socijalne reforme i pravednija razdioba dobara jesu potrebne. Crkva ne može priznati sustav, koji bi htio seljaku oduzeti njegovu zemlju, privatniku poštenom trudom stečenu imovinu, koji negira [[obitelj]] i koji bi htio negirati osobnoga [[Bog]]a i svesti ispovijedanje vjere u četiri zida. »A možda bi ti isti, koji nam stavljaju taj prigovor, bolje učinili, da pokucaju na vrata vlastite savjesti i da se upitaju, nisu li mnogi, koji se skrivaju po [[šuma]]ma, otišli onamo ne iz kakvog uvjerenja o istinitosti komunizma, nego često puta iz očaja radi nečovječnih metoda nerazboritih pojedinaca, koji su mislili da mogu raditi što ih volja, i da za njih ne postoji zakon ni ljudski ni Božji'' :''Odgovorit ćemo konačno i onima, koji nas optužuju, da smo pristaše rasizma, jer kao što vidite, katolička Crkva je u nečijim glavama za sve kriva. Mi smo svoje stanovište prema rasizmu definirali otkad rasizam postoji, a ne možda danas. A to stanovište je kratko i jasno. Katolička Crkva ne pozna rasa koje gospoduju i rasa koje robuju. Katolička Crkva pozna samo rase i narode kao tvorevine Božje, a ako koga više cijeni, to je onaj koji ima plemenitije srce, a ne jaču pesnicu. Za nju je čovjek jednako Crnac iz centralne Afrike, kao i Europejac. Za nju je kralj u kraljevskoj palači jednako kao i zadnji siromah i Ciganin pod šatorom. Ona među njima ne pozna bitne razlike kao čovjeka. Jedan i drugi imaju neumrlu dušu, jedan i drugi su istog kraljevskog podrijetla, vukući svoju lozu od Boga Stvoritelja. To je rasna nauka Katoličke Crkve, a sve drugo su obične podmetanja, za koju vrijedi riječ: "u laži su kratke noge"! Katolička Crkva ne može priznati, da bilo koja rasa ili narod, zato što je brojčano jači ili bolje oboružan, smije počinjati nasilja nad brojčano slabijim ili manjim narodom''."<ref>Esther Gitman: "Kad hrabrost prevlada"</ref> U propovijedi je osudio strijeljanje [[talac]]a u NDH: ''»Sistem strijeljanja stotine talaca radi zločina, kojem se ne može otkriti krivca, poganski je sistem, koji nikad nije urodio dobrim plodom.«''<ref>(objavljeno u ''Stepinac mu je ime'', str. 45–50</ref> Ova propovijed nije bila tiskana jer su ustaške vlasti to zabranile.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kardinal-bozanic-napokon-jasno-i-glasno-osudio-zlocine-pocinjene-u-ndh-ucinio-je-to-na-istom-mjestu-kao-i-nadbiskup-stepinac-586358 "Kardinal Bozanić napokon jasno i glasno osudio zločine počinjene u NDH, učinio je to na istom mjestu kao i nadbiskup Stepinac"], Damir Šarac, "Slobodna Dalmacija", 28. siječnja 2019., pristupljeno 15. lipnja 2021.</ref> Ovu propovijed Stepinac je održao nekoliko dana nakon što su mu Nijemci ubili brata Miju. Stepinčev brat Mijo Stepinac i njegova supruga Mica su bili bliski Komunističkoj partiji te su radili za Narodnooslobodilački pokret. Nijemci su 27. listopada 1943. upali u Mijinu obiteljsku kuću u Krašiću i oteli Stepinčevog brata koji je poslije pronađen mrtav. Neki povjesničari tvrde je ubojstvo Stepinčebog brata Mije bio povod za oštru Stepinčevu propovijed, dok drugi tvrde da je Stepincu javljeno za ubojstvo brata tek nakon nekoliko dana, kada je Mijino tijelo pronađeno.<ref>{{Citiranje weba|title=Stepinčeva brata bliskog komunistima 1943. ubili su Nijemci|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/alojzije-stepinac-propovijedao-protiv-ustasa-ne-znajuci-da-su-mu-nijemci-ubili-brata-miju-1021691|access-date=2022-01-22|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> ===Kritika Jasenovca=== U pismu [[Ante Pavelić|Paveliću]] [[24. veljače]] [[1943.]], Stepinac prosvjeduje zbog ubojstva sedmorice [[Slovenci|slovenskih]] svećenika u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]]: :»''Iz svega moram zaključiti, da su svi poubijani. Reći će se, da su bili protudržavno raspoloženi. Zašto nisu izvedeni pred sud? (…) Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapije u nebo za osvetom, kao što je sramotna ljaga čitavi Jasenovac za Nezavisnu Državu Hrvatsku. (…) Čitava javnost, a napose rodbina ubijenih traži zadovoljštinu, odštetu, izvođenje krvnika pred sud. Oni su najveća nesreća Hrvatske!''« ''(Krišto, 2, dokument br. 243, str. 255)''{{Nedostaje izvor}} Stepinac je u nekoliko propovijedi, koje su imale značajan javni odjek iako su ustaške vlasti zabranjivale da budu tiskane, osudio [[rasizam|rasističku]] ideologiju i politiku. U tim propovijedima jasno osuđuje progone ne samo na rasnoj nego i na nacionalnoj osnovi. ''(Vidjeti o tome u odlomku [[Stepinac i Židovi#Propovijedi protiv rasizma|Propovijedi protiv rasizma]], u članku [[Stepinac i Židovi]].)''[[Datoteka:Sinagoga1906 11.jpg|mini|Zagrebačka sinagoga]] ===Odnos prema progonu Židova u NDH=== {{glavni|Stepinac i Židovi}}Nasilje i represivne mjere protiv Židova provođeni su od samog početka. Već 11. travnja 1941. je njemački [[Gestapo]] u prostorije zagrebačke Židovske općine, upao u zgradu Židovske općine, pri čemu su uhićeni svi zaposlenici i njihove obitelji.<ref>[https://documenta.hr/wp-content/uploads/2021/04/Zagreb-u-ratu-otporu-stvaralastvu-i-pamcenju.pdf "ZAGREB U RATU, OTPORU, STVARALAŠTVU I PAMĆENJU Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu"], str. 29, "Documenta", 2021. Pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Slično se ponovilo i u drugim gradovima. 13. travnja 1941. godine, Nijemci, njemački manjinci i ustaše spalili su sinagogu u Osijeku.<ref>{{Citiranje weba|title=Osijek|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/osijek|access-date=2021-08-31|website=www.jewishvirtuallibrary.org}}</ref> 18. travnja 1941. godine NDH vlasti su uvele ''Zakonsku odredba o sačuvanju hrvatske imovine'',<ref>{{Citiranje weba|title=Lokacija Sinagoge u Gornjem Gradu – Osijek, Podsjetnik|url=https://project.zo-osijek.hr/project/sinagoga-u-gornjem-gradu/|accessdate=2021-04-04|publisher=Židovska općina Osijek}}</ref> kojom su poništeni svi pravni poslovi između Židova međusobno i Židova i trećih osoba, sklopljeni unutar dva mjeseca prije proglašenja NDH (što će se kasnije uzimati za prvi korak u [[Holokaust u NDH|holokaustu u NDH]]). Dana 30. travnja 1941. Pavelić proglašava rasne zakone NDH: ''Zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti'', ''Zakonsku odredbu o državljanstvu'' i ''Zakonsku odredbu o zaštiti arijske« krvi i časti hrvatskog naroda'' kojima je po uzoru na nacističke [[Nürnberški zakoni|Nürnberške zakone]] iz 1935. godine bilo propisano je da jedino osobe »arijske« krvi mogu biti hrvatski državljani (čime su Židovi, Romi i drugi »nearijci« izgubili sva građanska prava, te su stavljeni van zakona), a zabranjeni su i brakovi između Židova i osoba »arijskog« podrijetla.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=551}} Alojzije Stepinac se tijekom rata se zauzeo za spašavanje mnogih Židova, te [[Stjepan Steiner (liječnik)|dr. Stjepan Steiner]] iznosi procjenu da je njegovom zaslugom spašeno više stotina zagrebačkih Židova. 1943. godine je Stepinac kontaktirao brojne Židove koje je do tada uspijevao štititi, uputivši ih da što prije napuste Zagreb, jer da je već i život samog Stepinca u opasnosti.<ref>{{Citiranje weba|author=Esther Gitman|title=A QUESTION OF JUDGEMENT: DR. ALOJZIJE STEPINAC AND THE JEWS|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24034|accessdate=5. siječnja 2021.|publisher=Review of Croatian history, Vol. II No. 1, 2006., str. 51|language=engleski}}</ref> Stepinac je dao sakriti mnoge Židove u samostanima,<ref>{{Citiranje weba|date=9. veljače 2019.|title=Svjedočanstvo Židovke koju je blaženi Stepinac spasio s ulice|url=https://hkm.hr/duhovnost/svjedocanstvo-zidovke-koju-je-blazeni-stepinac-spasio-s-ulice/|accessdate=5. siječnja 2022.|publisher=Krvatska katolička mreža}}</ref> bolnicama, <ref>{{Citiranje weba|author=Tomislav Vuković|date=10. veljače 2019.|title=NADBISKUP STEPINAC SPAŠAVAO JE ŽIDOVE I U BOLNICI SESTARA MILOSRDNICA Životi očuvani »liječenjem« zdravih od više mjeseci do tri godine|url=https://www.glas-koncila.hr/nadbiskup-stepinac-spasavao-je-zidove-i-u-bolnici-sestara-milosrdnica-zivoti-ocuvani-lijecenjem-zdravih-od-vise-mjeseci-do-tri-godine/|accessdate=5. siječnja 2022.|publisher=Glas Koncila}}</ref> po župama i drugim crkvenim objektima.<ref>{{Citiranje weba|author=Darko Pavičić|date=8. listopada 2018.|title=Zagrebački poduzetnik židovskog porijekla: Stepinac je mojem ocu spasio život|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zagrebacki-poduzetnik-zidovskog-porijekla-stepinac-je-mojem-ocu-spasio-zivot-1274807|accessdate=5. siječnja 2022.|publisher=Večernji list}}</ref> Alojzije Stepinac je i prije i tijekom rata održavao propovijedi protiv rasizma, iako u njima nije posve određeno napao neke konkretne postupke vlasti NDH i Njemačke.<ref>{{Citiranje weba|author=Frano GLAVINA|title=NADBISKUP STEPINAC I NACIONALSOCIJALIZAM U SVJETLU IZVJEŠĆA GESTAPOA|url=https://hrcak.srce.hr/81409|accessdate=5. siječnja 2022.|publisher=Croatica Christiana periodica, Vol. 21 No. 40, 1997.}}</ref> ==== Zauzimanje za Židove odvođene u ustaške logore i pokušaji njihovog spašavanja ==== Povodom početka deportiranja Židova u ustaške koncentracijske logore, u srpnju 1941. u istom pismu Stepinac piše Paveliću: :''»Čujem s više strana da se tu i tamo nečovječno i okrutno postupa s nearijevcima prigodom deportiranja u sabirne logore, a i u samim tim logorima; što više, da od takva postupka nijesu izuzeta ni djeca, ni starci, ni bolesnici.«'' Alojzije Stepinac je kasnije dao posakrivati veći broj Židova u [[KBC Sestre milosrdnice|bolnici Sestara milosrdnica]] u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-02-10|title=Stepinac spašavao Židove u bolnici Sestara milosrdnica|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/stepinac-spasavao-zidove-u-bolnici-sestara-milosrdnica/|accessdate=2021-04-20|publisher=Hrvatska katolička mreža}}</ref> Neke od njih dao je sakriti po drugim mjestima, poput primjerice kasnijeg izraelskog policijskog generala [[Dan Baram|Dana Berama/Milivoja Fuchsa]] i njegovu majku Ernu Fuchs, kojima je osigurao isprave s lažnim imenima, uredio da budu pušteni na slobodu i sklonio ih na selo.<ref>{{Citiranje weba|author=Renata Rašović|date=2018-09-06|title=Progonjeni hrvatski dječak bio je osnivač izraelske narodne garde|url=https://m.vecernji.hr/vijesti/progonjeni-hrvatski-djecak-bio-je-osnivac-izraelske-narodne-garde-1268348|accessdate=2021-04-21|publisher=Večernji list}}</ref> Procjenjuje se da je Stepinčevom zaslugom tijekom Drugoga svjetskog rata od smrti spašeno oko četiri stotine zagrebačkih Židova.<ref>{{Citiranje weba|author=Esther Gitman|title=A QUESTION OF JUDGEMENT: DR. ALOJZIJE STEPINAC AND THE JEWS|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24034|accessdate=2021-04-20|publisher=Review of Croatian history, Vol. II No. 1, 2006.|language=engleski}}</ref> Godine 2019. objavljena je knjiga [[Juraj Batelja|Jurja Batelje]] ''Blaženi Alojzije Stepinac – Spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu'' s brojnim dokumentima i iskazima osoba koje su svjedočile Stepinčevim aktivnostima spašavanja Srba i Židova izloženih progonima. Među osobama koje su posvjedočile o Stepinčevim zalaganjima bio je [[Amiel Shomrony|dr. Amiel Shomrony,]] koji je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio osobni tajnik zagrebačkog nadrabina [[Miroslav Šalom Freiberger|Miroslava Šaloma Freibergera]].<ref>{{Citiranje weba|author=Tomislav Mamić|date=2019-05-12|title=MONSINJOR U MISIJI ZAŠTITE UGLEDA ALOJZIJA STEPINCA 'Želim dokazati da je sve ono što su o njemu rekli lobisti pravoslavlja potpuna laž'|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/monsinjor-u-misiji-zastite-ugleda-alojzija-stepinca-zelim-dokazati-da-je-sve-ono-sto-su-o-njemu-rekli-lobisti-pravoslavlja-potpuna-laz-8854472|accessdate=2021-04-26|publisher=Jutarnji list}}</ref> Goldstein navodi kako su druge Stepinčeve intervencije kod ustaša bile bezuspješne, poput njegovih intervencija za dr. Ladislava Bodnara, koji je 1919. prešao u katoličanstvo, te četveročlanu obitelj Benarda Wienera, potom Ivana Hochsingera, zagrepčanina Vlatka Rosenberga i supruge HSS-ovca Jurja Šuteja, koje su ustaše sve ubile u Jasenovcu.{{sfn|Goldstein|2018|p=486,566}} Od oko 39.000 prijeratnih Židova u NDH, 30.000 ili gotovo 80% je istrijebljeno, velika većina u logorima NDH.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=The Holocaust in Croatia {{!}} yadvashem.org|url=http://the-holocaust-in-croatia.html/|url-status=dead|accessdate=2021-04-20|work=the-holocaust-in-croatia.html|language=en}}</ref> Među oko 9.000 Židova koji su se uspjeli spasiti, najviše njih se naposljetku uspjelo spasiti odlaskom u partizane i na partizanski teritorij (4.339, to jest skoro polovica je tako preživjelo), ili pak bijegom iz NDH u Italiju.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2016|p=453}} ===Odnos prema progonu Srba u NDH=== {{Glavni|Srbi u NDH}} ====Prosvjedno pismo protiv pokolja u Glini==== Već [[14. svibnja]] 1941. godine nadbiskup Stepinac poslao je [[Poglavnik]]u prosvjedno pismo: :''»Ovaj čas primio sam vijest, da su [[ustaše]] u Glini postrijeljali bez suda i istrage 260 Srba. Ja znam, da su Srbi počinili teških zločina u našoj domovini u ovih dvadeset godina vladanja. Ali smatram ipak svojom biskupskom dužnošću, da podignem svoj glas i kažem, da ovo po katoličkom moralu nije dozvoljeno, pa Vas molim, da poduzmete najhitnije mjere, na cijelom teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, da se ne ubije nijedan Srbin, ako mu se ne dokaže krivnja radi koje je zaslužio smrt. Inače mi ne možemo računati na blagoslov neba, bez kojega moramo propasti.«''<ref>(Krišto 2, dokument br. 15, str. 39–40)</ref> Povjesničar Jozo Tomašević pak ističe da pored privatnog pisma Paveliću, Stepinac o tom u javnosti ništa nije rekao, kao što ni on, niti drugi pripadnici hrvatske crkvene hijerarhije nikada "nisu progovorili ni jednu riječ javnog protesta" protiv ustaških zločina nad Srbima.<ref name=":3" /> ====Suglasnost s protjerivanjem Srba iz NDH==== {{Glavni|Slovenci prognani u Nezavisnu Državu Hrvatsku}} 16. svibnja, 1941. Stepinac piše Papi o razgovoru s Antom Pavelićem, tokom kojeg je saznao da »njemačke vlasti planiraju protjerati s područja dijeceza Maribora i Ljubljane dvjesto tisuća Slovenaca, a možda i sve, i naseliti ih u Makedoniji«. Pavelić je kod prenošenja te informacije pitao Stepinca što misli o ideji da se ti Slovenci umjesto u Makedoniju nasele u NDH, a da se u Makedoniju protjera odgovarajući broj Srba iz NDH - na što mu je Stepinac, kako on izvještava Papu, odgovorio da bi za »nesretne Slovence« bilo bolje preseljenje u katolička područja nego u Makedoniju. U daljnjem tekstu dopisa Papi, Stepinac izvještava: :''»Više od 100 slovenskih svećenika prognano je s područja Mariborske i Ljubljanske dijeceze i preseljeni su u Hrvatsku, sve sam ih bratski primio, kako ne bi umrli od gladi i drugih nevolja. Ratni me ministar obavješćuje da Nijemci kane protjerati i prebaciti u Srbiju ostalih 300 svećenika iz istih biskupija, koji su do sada bili zatvoreni ili u kućnom pritvoru u spomenutim dijecezama. U međuvremenu naš je ratni ministar, kao dobar katolik, predložio da spomenuti svećenici budu prevezeni u Hrvatsku, a za uzvrat da s hrvatskoga područja bude prevezeno 300 Srba. Njemačke su vlasti već odobrile ovaj protuprijedlog. Stoga sljedećega tjedna, kako mi javljaju iz Ratnoga ministarstva, počinje ovo preseljenje katoličkoga klera, bolno preseljenje za Crkvu u Sloveniji, ali ipak sreća u nesreći, jer ipak mogu spasiti život. U Makedoniji u zatočeništvu sigurno bi nestali. Ionako ne bi imali mogućnosti slaviti svetu misu. Zamolio sam ratnoga ministra da redovnici budu odmah primljeni u samostane koji su odgovarajućega Reda u Hrvatskoj. A da svjetovni svećenici, koji budu preseljeni u Hrvatsku pod uvjetom privremene internacije budu smješteni u pristojna mjesta, sve dok stvar ne bude predana zaboravu. Dakle, koliko bude moguće, ondje ćemo se zauzeti za pastirsko djelovanje.«''<ref>{{Citiranje weba|last=dr. Jure Krišto|date=2021-04-01|title=Krišto: Rečenice kojima je Stepinac zaključio pismo Papi sadrže cijelu povijest njegovog odnosa prema ustašama|url=https://www.bitno.net/academicus/znanost/jure-kristo-covjek-crkve-i-sin-domovine-drugo-stepincevo-pismo-papi/|url-status=live|accessdate=2021-05-07|website=Bitno.net.}}</ref> Povodom ovakvog sadržaja pisma [[Hrvoje Klasić|Klasić]] ukazuje kako je Stepincu očigledno više bilo stalo do Slovenaca (katolika), nego do Srba (pravoslavaca), te navodi kako bi se to »na današnjem sudu svakako označilo kao [[etničko čišćenje]]«.<ref name=":14" /> [[Jure Krišto|Krišto]] naprotiv komentira da je Stepinčevo držanje u tadašnjim okolnostima - gdje je bilo očito da o svim tim preseljenjima odlučuju isključivo Nijemci, a da im vlasti NDH tek ponešto mogu predložiti - bilo posve razumljivo.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|author=dr. Jure Krišto|date=2021-04-01|title=Krišto: Rečenice kojima je Stepinac zaključio pismo Papi sadrže cijelu povijest njegovog odnosa prema ustašama|url=https://www.bitno.net/academicus/znanost/jure-kristo-covjek-crkve-i-sin-domovine-drugo-stepincevo-pismo-papi/|accessdate=2021-05-07|publisher=Bitno.net}}</ref> Nasuprot, Jozo Tomašević navodi kako su NDH vlasti same Nijemcima predložile protjerivanje Srba iz NDH,<ref name=":3"/>{{Is|393}} a i sam Stepinac pisao je Papi da je »kao dobar katolik«, [[Slavko Kvaternik|Kvaternik]] predložio Nijemcima da dovedu slovenske svećenike u Hrvatsku, i zauzvrat da ustaše protjeraju Srbe iz NDH. [[Siegfried Kasche]], njemački veleposlanik u NDH, izvijestio je da su do rujna 1941. vlasti NDH, suprotno dogovoru, nezakonito protjerale daleko više Srba, ukupno 118.000, za razliku od 17.700 dogovorenih, i mnogo više od 9.400 Slovenaca koje su Nijemci naposljetku bili protjerali u NDH.<ref name=":3"/>{{Is|395}} Za razliku od zauzimanja za slovenske katoličke svećenike, Tomašević navodi kako Stepinac nikada nije izustio nijednu riječ prosvjeda protiv masovnog ubijanja i protjerivanja pravoslavnih svećenika od strane vlasti NDH.<ref name=":3"/>{{Is|625-630}}<ref name=":3"/>{{Is|537}} U tom istom pismu Papi u kojemu izražava podršku dovođenju protjeranih slovenskih katolički svećenika uz istodobno protjerivanje srpskih pravoslavnih svećenika iz NDH, te hvali Pavelića Papi kao »istinskog katoličkog praktičnog vjernika«, Stepinac iznosi ocjenu kako će »[[šizma]]tici« (tj. srpski pravoslavci) u NDH biti »posve likvidirani«, ako Pavelić ostane na vlasti dvadeset godina.<ref name=":2" /> ====Pismo poglavniku Anti Paveliću, ožujak 1943.==== Crkveni povjesničar [[Franjo Šanjek]] ukazuje da Alojzije Stepinac nije »ni pred vjernicima ni pred Apostolskom Stolicom« stavljao u pitanje odgovornost NDH za ekscese, ali smatra evidentnim da se - ne želeći dovesti u pitanje opstanak NDH - ograničavao na osuđivanje odgovornih pojedinaca i na zalaganje protiv zločinačkih aktivnosti. Šanjek smatra da se Stepinčev stav i djelovanje dobro mogu iščitati iz njegovih riječi upućenih Anti Paveliću u ožujku 1943. godine - nakon mnogih drugih upozorenja i zalaganja: :''»Poglavniče! Ne dopustite, da se neodgovorni i nepozvani elementi ogrešuju o istinsko dobro našega naroda. Kršenje naravnog zakona u ime naroda i države osvećuje se na samom narodu i na državi: u zemlji se stvara ogorčenje, koje teži za osvetom, dok vanjski neprijatelj napada etičku našu vrijednost.«''<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=121102 DR. ALOJZIJE STEPINAC I NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA U SVJETLU NADBISKUPOVADOSSIERA SVETOJ STOLICI (1943.)], Franjo Šanjek, Croatica Christiana periodica, Vol. 21 No. 40, 1997.</ref> :<ref name=":3"/>{{Is|625-630}} [[Jozo Tomašević|Tomašević]] pak kritizira Stepinca što nikada nije <u>javno</u> osudio ustašku genocidnu politiku protiv Srba i masovne napade na Srpsku pravoslavnu crkvu, što se »ne može braniti sa stajališta humanosti, pravde i uobičajene pristojnosti«. [[Datoteka:Glina church massacre.jpg|mini|Srpski civili prisilno su prelazili na katoličanstvo. Na fotografiji je prikazana skupina takvih civila u crkvi u Glini, a po drugim izvorima fotografija je načinjena u pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj Dubici.]] ====Odnos prema prisilnim vjerskim prijelazima u NDH==== Povjesničar Jozo Tomašević navodi da unatoč tome što su znali da se vjerski prijelazi vrše prvenstveno zbog političke situacije, često pod ekstremnom prisilom, Vatikan i Stepinac nisu se javno usprotivili ustaškoj politici nasilnog poticanja masovnih vjerskih prijelaza s pravoslavlja na katoličanstvo. Zauzeli su se, međutim, za pristup vjerskim prijelazima u kojemu bi se ipak osiguralo da prijelazi budu dobrovoljni. Na sjednici Hrvatske biskupske konferencije, održanoj 17. i 18. studenog 1941. godine u Zagrebu pod Stepinčevim predsjedanjem, biskupi su se jasno usprotivili slanju nekakvih državnih »misionara« koji bi organizirali vjerske prijelaze, te nasilju protiv Srpske pravoslavne crkve: :''»Neka se za konverzije stvori među grkoiztočnim žiteljima psihologički temelj. U tu svrhu neka im se ne samo zajamče nego i dadu sva građanska prava i osobito pravo osobne slobode i pravo vlasništva. Neka se najstrože zabrani svaki protuzakoniti postupak protiv osobne slobode i svojine grkoiztočnjaka, a neka se izriču nad njima kazne, kao i nad drugim građanima, samo nakon provedenog sudbenog postupka. U prvom redu neka se najstrože zabrani svaka privatna akcija za rušenje grkoiztočnih crkvi i kapela i otuđivanje njihova vlasništva.«'' Tomašević ipak ukazuje da je u pismu Papi od 3. prosinca 1941. godine pisao da su se za konverzije s pravoslavlja na katoličanstvo »pokazivale najbolje perspektive«, te se vjerskim prijelazima na katoličanstvo u principu nije protivio ako su za njih bili ispunjeni kanonski uvjeti (dobrovoljni prijelaz) - iako se iz pisma može razaznati da je svjestan da je na terenu do tada bilo slučajeva kada ti uvjeti nisu bili ispunjeni. Tijekom rata je vjerojatno na katoličanstvo prešlo oko 250.000 ljudi.<ref name=":3"/>{{Is|593-597}} Ustaše se u početku nisu pridržavali pravila za vjerske prijelaze koje je odredila Crkva. Tako je mostarski biskup [[Alojzije Mišić]] pisao Stepincu u kolovozu 1941. godine da ustaše ubijaju i prekrštene Srbe, »dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… u masama u vječnost.«<ref>{{Citiranje časopisa|author=Tomo Vukušić|date=2006-09-21|title=MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MIŠIĆ (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.) Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa*|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130|journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu|language=hr|volume=41|issue=3|pages=331|accessdate=2021-03-28}}</ref> Nakon nasilnih provođenja vjerskih prijelaza i masovnih likvidacija Srba, Stepinac piše [[Ante Pavelić|Paveliću]]: :''»Svaka upotreba sile može donijeti katastrofalne posljedice ugledu [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]]. Potrebno je uzeti u obzir sve mogućnosti, čak i slučaj, da [[Srbi]] iz prkosa odluče masovno prijeći na [[islam]]. Upravo zbog toga mislim da je nužno s osobitom pomnjom birati misionare koji će se poslati među [[Srbi|Srbe]], a ne povjeravati taj zadatak svećenicima ili redovnicima koji nisu razboriti i kojima bi u ruci bolje stajao revolver nego raspelo.«'' {{Nedostaje izvor}} [[Franjevci|Franjevac]] [[Aleksa Benigar]] navodi, da je vidjevši da nove vlasti ne mare za njegove prosvjede, Stepinac već u tijeku [[1941.]] godine poslao povjerljivu okružnicu svećenstvu, u kojoj piše: :»''Kada dođu k vama osobe židovske ili pravoslavne vjeroispovijesti, koje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zažele konvertirati na katolicizam, primite ih, da spasite ljudske živote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno vjersko znanje, jer pravoslavni su kršćani kao i mi, a židovska je vjera ona, iz koje kršćanstvo vuče svoje korijene. Uloga je i zadaća kršćana u prvom redu spasiti ljude. Kada prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni, koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prijeđe, vratiti u svoje''.«<ref>Benigar, str. 395; također: [https://www.exdeo.net/Benigar-0.90/BenigarStepinac-0.90.htm ''Povjerljiva instrukcija mgra Stepinca svome kleru 1941, Nadbiskupski arhiv, Zagreb, bez broja'', izdanje iz 1974., str. 428], exdeo.net, pristupljeno 27. kolovoza 2021.</ref> Benigar ne navodi izvor, pa je status ove okružnice upitan. ''(Vidi više o tome u [[Katolička crkva u NDH i progoni Srba#Otpor prisilnom prijelazu u katoličanstvo]])''. === Protivljenje obnovi jugoslavenske države === O nastojanjima da obnove Jugoslaviju - koje su komunisti jasno deklarirali osnovavši [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] kao glavno tijelo vlasti na područjima koje su kontrolirali - u propovijedi u [[Svetište Majke Božje Bistričke|svetištu u Mariji Bistrici]] 9. srpnja 1944. godine, dakle u vrijeme kada se ishod rata već nazirao, izrekao je Stepinac ovakvu poruku: :"''Smatra li možda ratujuća stranka, dok ovakvim strahotama pogađa našu zemlju zločinom, što hrvatski narod svom snagom svojega bića stoljećima teži za slobodom i brani danas svoju državnu samostalnost uz nečuvene žrtve? Onda bi bili zločinci i svi drugi narodi, koji nose u svom srcu isto tako nepokolebljivu težnju za slobodom i samostalnošću. Da se Hrvati ne će nikada odreći svoga prava, u to neka nitko ne sumnja''.«<ref>Anton Škvorčević, op. cit., str. 157</ref> Povjesničar Jozo Tomašević pak navodi da je NDH nije bila samostalna, već [[marionetska država]] nacističkih i fašističkih okupatora,<ref name=":3"/>{{Is|56}} te da povrh ustaških genocida nad Židovima, Srbima i Romima, Hrvati sami nikad u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj legaliziranoj administrativnoj, policijskoj i sudskoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme NDH režima.<ref name=":3" /> Kao rezultat, NDH je izgubio podršku velike većine Hrvata, i većina HSS-ovca su se nakon 1943. postavili na partizansku stranu, dok je Stepinac nastavio javno podržavati NDH sve do kraja.<ref name=":3"/>{{Is|606-607}} === Stav o ulozi crkve u društvu === Odlomak iz propovijedi nadbiskupa Alojzija Stepinca o uzrocima zla u svijetu održanoj na otvorenju Trećeg [[Hrvatski socijalni tjedan|Hrvatskog Socijalnog Tjedna]], u [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkvi sv. Katarine]], 23. listopada 1938. godine: :''»Živimo u doba, u kojem je potpuno poremećena hijerarhija vrijednosti. Dok su nekada na prvom mjestu bile duhovne vrednote, danas vidimo obratno. Mišica vrijedi danas više nego duh. Fizička sila važi danas više nego moralne vrednote. Ljepota tijela vrijedi danas više nego ljepota duše. Otvorite samo jedne dnevne novine, pa ćete se odmah o tome uvjeriti. Oni koji danas vrijede u očima svijeta nisu više ljudi plemenitog i velikodušnog srca. Oni koji danas vrijede u očima svijeta, to su razne filmske zvijezde, to su prvaci u boksu, to su prvaci u raznim utrkama i utakmicama. I tako sude često puta ne samo mase, nego i oni koji su na čelu naroda. Nastupio je potpuni preokret vrijednosti. Bijeda ljudskog roda izgleda da je dostignula vrhunac.'' :''Ako promotrimo, kako je došlo do današnjeg prežalosnog stanja, neće nam biti teško otkriti način, kako da se uspostavi opet red u ljudskome društvu. (...) Nitko razuman neće zanijekati, da je Crkva katolička od svog opstanka do danas bila najjača moralna i socijalna vlast na svijetu. Snagom božanske istine i pravde, koju je naučavala i čuvala, djelovala je ona neobično snažno i prodirala malo pomalo u staro pogansko društvo Rimskoga carstva, da ga kao kvasac potpuno prožme istinama evanđelja. (..) Dok se sve u svijetu pokolebalo, Crkva je katolička, ostajući vjerna nauku svog osnivača Krista, sačuvala osnovne principe naravnog prava. Ona je branila i brani dostojanstvo ljudske osobe, brani pravo obitelji, naglašuje obveze pravde i ljubavi, naglašuje poštivanje privatnog vlasništva, naglašuje ljubav prema domovini, naglašuje dužnost individua prema društvu i društva prema individui.'' :''Zadnji uzrok današnjem teškom stanju čovječanstva jest to, što se čovječanstvo udaljilo od Boga. I kad je pod utjecajem razvratnih ideja razoren kršćanski sustav uzajamne pomoći, onemogućeno je čovječanstvu da živi dostojnim životom. Ne zato što zemlja ne bi bila plodna, ili što ljudi ne bi htjeli ili mogli raditi, nego zato što ne rade više po načelima harmonije. Čovjek čovjeku nije više brat nego vuk! »Homo homini lupus!«.«''<ref>Objavljeno u: ''[[Katolički list]]'', 27. listopada 1938., br. 43. str., 509-511. (IZVOR: [[Juraj Batelja|BATELJA, Juraj]] (ur.) ''Blaženi Alojzije Stepinac: Propovijedi, poruke, govori 1934. - 1940.'', Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2000., str. 263-269 (prikaz, stručni)</ref> === Međunarodni i drugi istupi === ====Zauzimanje za slovenske svećenike==== U prosincu 1941. godine je Stepinac papu Pija XII. izvijestio kako među više desetaka tisuća Slovenaca prisilno iseljenih iz dijela [[Slovenija|Slovenije]] koji je 1940. godine bio pripojen Njemačkoj ima i mnogo katoličkih svećenika, koje je on uzeo pod posebnu zaštitu.<ref>{{Citiranje weba|author=Marica Karakaš Obradov|title=Migracije Slovencev na hrvaško območje v drugi svetovni vojni (izseljevanje in izgnanstvo)*|url=https://www.sistory.si/cdn/publikacije/30001-31000/30176/Prispevki_za_novejso_zgodovino_2012-2.pdf|accessdate=2021-05-06|publisher=Prispevki za novejšo zgodovino LII - 2/2012|language=slovenski}}</ref> Slovenski katolički biskup Stanislav Lipovšek iznijet će 2019. godine podatak da su u Hrvatskoj utočište tada našla 534 slovenska katolička svećenika.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-10-18|title=Nadbiskup Alojzije Stepinac - zaštitnik slavenskoga naroda i slovenskih svećenika|url=https://www.zg-nadbiskupija.hr/print.aspx?id=30114|accessdate=2021-05-06|publisher=službene stranice Zagrebačke nadbiskupije}}</ref> U prihvatu slovenskih svećenika sudjelovali su svi hrvatski biskupi, ali ponajviše nadbiskup Stepinac, u čijoj je nadbiskupiji njih najviše i razmješteno.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=63070 '''"Prihvat prognanih slovenskih svećenika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji 1941. godine"'''], Grgo Grbešić, Diacovensia : teološki prilozi, Vol. 10 No. 1, 2002. Pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> Ustaše su u Jasenovcu ubile sedmoricu od tih slovenskih svećenika, povodom čega je Stepinac u pismu Anti Paveliću od 24. veljače 1943. godine iznio osudu da je posrijedi »sramotna ljaga i zločin, koji vapi u nebo za osvetom, kao što je i čitav jasenovački logor sramotna ljaga za NDH« (pismo nije bilo objavljeno u doba NDH).<ref group=":3"/>{{Is|571}}<ref>[https://www.autograf.hr/alojzije-stepinac-i-vlasti-u-ndh-3/ "Alojzije Stepinac i vlasti u NDH (3)"], Milan Koljanin, 30. kolovoza 2020. "Autograf", pristupljeno 25. svibnja 2021.</ref> Ustaše su Slovence poslale u logore u kojima su uvjeti bili izuzetno loši, bez dovoljno hrane, te su se ljudi razboljeli, a neki i počinili samoubojstva.{{sfn|Kramar|p=23}} U istim logorima, ali odvojeno, ustaše su strpale Srbe predviđene za progon u Srbiju, koje su pljačkali, mučili i na stotine pobili.{{sfn|Kramar|p=31}}<ref>{{Citiranje weba|last=Kramar, Slavko|first=Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb, 2015|title=SLOVENSKI IZGNANCI V NEODVISNI DRŽAVI HRVAŠKI, str. 7-8, 38|url=http://www.slovenci-zagreb.hr/wp-content/uploads/2017/02/Slovenski_izgnanci_v_NDH.pdf|url-status=live}}</ref> ==== Prosvjedi zbog talijanskog terora i etničkog čišćenja Hrvata ==== Kada su Talijanski okupatori u srpnju i kolovozu 1942. god. tijekom protupartizanskih akcija na području oko Splita, Omiša i na otoku Braču spalili više sela i strijeljali civile, prosvjedovale su kod talijanske vlade i vlasti NDH i [[Sveta Stolica]], putem svojega nuncija pri talijanskoj vladi. U radnoj verziji izvještaja [[Supersloda|Superslode]] (talijansko zapovjedništvo za područja Slovenije i NDH, od tal. "Comando superiore delle forze armate in Slovenia e Dalmazia) talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova povodom tih događaja, ustvrdili su talijanski vojni zapovjednici da se prosvjedi  vodstva Katoličke  crkve temelje "na  tvrdnjama kojima u dugotrajnoj kampanji protiv Italije služi Zagrebačka nadbiskupija i koje zanemaruju pozitivne poteze talijanskih snaga u NDH".<ref name=":3" />{{Is|179}} Stepinac je pri kraju svog pisma [[Ante Pavelić|Paveliću]] od [[6. ožujka]] [[1943.]], dodao i sljedeći pasus: :"''Poglavniče! U Italiji imade više desetaka tisuća naših nevinih ljudi iz Gorskog kotara, Primorja i Dalmacije, zatočenih po logorima, većim dijelom žena i djece. Glad, bolesti, patnje svake vrsti prouzrukuju vrlo velik pomor među tim nesretnicima. Ozbiljno se bojati, da se takovim postupkom ide za istrebljenjem pučanstva iz onog dijela naše domovine.« Kada je Stepinčev izaslanik u Rimu tražio »oslobođenje i pomaganje tih naših nesretnika«, odgovoreno mu je: »što se vi pačate u naš postupak s tim ljudima, kako ste vi postupali u Hrvatskoj!« (Krišto 2, dokument br. 246, str. 257–258)''{{Ni}} ==== Prosvjed zbog [[Saveznici|savezničkih]] bombardiranja hrvatskih gradova ==== Stepinac je osudio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničko]] bombardiranje hrvatskog kopna [[1944.]], gdje su [[Treći Reich|njemačke]] snage imale jaka uporišta. U pismu upućenom britanskom veleposlaniku pri [[Sveta stolica|Svetoj stolici]] [[7. ožujka]] [[1944.]] navodi: :»''Bez pretjerivanja može se kazati, da nijedan narod za vrijeme ovoga rata nije tako nemilosrdno pogođen kao nesretni hrvatski narod. Pod pokroviteljstvom i po željama stanovitih velikih sila, u zemlji se bore svi protiv sviju. (…) Kroz stoljeća mi smo bili posljednja brana protiv azijske invazije Europe''.« Razaranja koja uzrukuju anglo-američka bombardiranja mogla bi dovesti do toga, da hrvatski narod »podlegne razaralačkim elementima«, pa Stepinac upozorava »''da svaka akcija ove vrste, nije drugo nego razaranje svijeta, na koji Vaša zemlja može ubuduće računati''.« Poziva stoga: »''Ne dozvolite, Ekselencijo, da mali narod bude kompletno razoren. Narod koji u svojoj cijelosti nije odgovoran za ovo što se sada događa na njegovom teritoriju.''« ''(Krišto 2, dokument br. 331, str. 344–346. Original na francuskom, engleski prijevod u arhivi britanskog ministarstva vanjskih poslova)''{{Ni}} == Kritike == === Kritike Stepinčevog odnosa s ustašama === Slavko Kvaternik je nakon rata svjedočio da je u jesen 1941. godine u razgovoru s njim Stepinac jasno, mada "''veoma diplomatski, osudio Pavelića, ustaše i našu vladavinu. S riječima da će ovi progoni i zulumi, dovesti hrvatski narod u najveću nesreću i nevolju. Njemu da ne preostaje drugo, nego moliti i opet moliti Svevišnjega da nas rasvijetli i oprosti grijehe hrvatskom narodu, koji nije kriv.''" O manje "diplomatskom" Stepinčevom nastupu prema samom Anti Paveliću kojemu je Kvaternik nazočio u veljači 1942. godine, pred vratima Crkve sv. Marka na Gornjem Gradu, kada je Stepinac okružen svećenicima dočekao Pavelića i ustaške zastupnike koji su na Trgu sv. Marka bili okupljeni radi sjednice Sabora, izriče Kvaternik ovako: "''Tom prilikom je nadbiskup očitao Paveliću bukvicu. Koliko se sjećam, naglasio je nadbiskup, da svaka vlast od Boga dolazi, da je zlouporaba vlasti smrtni grijeh s katastrofalnim posljedicama. Uputio je na ljubav bližnjemu, da su svi ljudi pred Bogom jednaki, da je dobrota i pravednost temelj vlasti. Tako nekako slično. Pavelić je bio blijed kao krpa, usnice i čeljust su mu se tresli od uzbuđenja. Nakon dolaska u Banske dvore, Pavelić je od same srdžbe i ljutitosti iznemogao i nije ni rieč govorio, a ona (Mara Pavelić) je mene samo promatrala i mrko gledala.''" Nešto ranije u veljači 1942. godine je Alojzije Stepinac poslao Anti Paveliću pisani protest zbog toga što su policijska tijela NDH - na traženje Talijana - zabranile održavanje misa povodom blagdana sv. Tripuna i sv. Vlaha, koja je zabrana određena na traženje Talijana koji su smatrali da se tu evociraju hrvatske pretenzije na Dubrovnik i Kotor, koji su tada bili pripojeni Italiji: ”''A kao Hrvat i sin ovoga naroda moram reći: ta valjda ne misle naši susjedi Talijani da smo bešćutna srca i da ćemo im još zahvaljivati za to, što su nam odrezali dobar komad živoga mesa sa narodnog tijela (…) Ako to ima biti novi poredak, o kojem i oni toliko govore, onda ne znam u čemu se taj razlikuje od toliko omraženog Versaillesa, osim u promjeni gospodara. Mislim da su barem oni imali prilike čuti, što sudi o ovom poretku [[Pio XII.|Pijo XII.]] u svom Božićnom govoru''.” Stepinac je [[Ivan Meštrović|Ivanu Meštroviću]] koji se s njim došao oprostiti pred odlazak iz Hrvatske u lipnju 1942. god. rekao da je dobio mnogo prijetećih pisama od ustaša, koji su ga i pogodili u rame kamenom dok se vozio u kočiji; Stepinac se požalio da su ustaše uspjele angažirati osobu iz nadbiskupskog dvora da ga špijunira.<ref>[https://www.nacional.hr/povijesni-eksluziv-stepinac-je-pavelica-jednom-toliko-razjario-da-su-mu-se-usne-i-celjust-tresle-od-bijesa/ "POVIJESNI EKSLUZIV: ‘STEPINAC JE PAVELIĆA jednom toliko razjario da su mu se usne i čeljust tresle od bijesa’"], "Nacional", 15. lipnja 2016.</ref>{{Bolji izvor}} Kako iznosi Tomašević, "''nadbiskup Stepinac prilično je često protestirao direktno kod Pavelića, ali je rezultat tih protesta u većini slučajeva bio ravan nuli, jer se Pavelić prema nadbiskupu odnosio na ponižavajući način - nazivajući ga u njegovoj nazočnosti 'magarcem' - i nije obraćao mnogo pažnje na njegova pisma.''" Tomašević navodi da je u svibnju 1943. godine Stepinac morao objašnjavati Vatikanu svoj odnos prema režimu NDH, te je u izvještaju upućenom državnom tajniku Svete Stolice kardinalu Maglioneu objašnjavao kako je „''okrutnost na koju se žale Srbi, javila tijekom nacionalne revolucije, kada je vrijeme sa sobom donijelo neodgovorne pojedince koji su u ime Vlade počinili zločine ne mareći u stvari za autoritet Države ili čak često idući protiv uredbe Vlade. To se vidi iz činjenice da je mnogo tih neodgovornih osoba strijeljano naredbom Vlade''." U istom izvještaju Stepinac hvali razne korake ustaškog režima u prilog katoličkoj Crkvi:<ref name=":3"/>{{Is|371}} bori se protiv pobačaja, za koji Stepinac tvrdi da ga uglavnom obavljaju židovski i srpski liječnici, te je zabranila pornografiju kojom su prema Stepincu, ”također u prvom redu upravljali Židovi i pravoslavci”; {{sfn|Goldstein|2018|p=352}} da je ukinula masoneriju i energično se borila protiv komunizma, da je izdala dekrete protiv psovki. Stepinac navodi da je ustaški režim osigurao kršćanski odgoj vojnika NDH; inzistirao na vjeronauku u školama; povećao financiranje katoličkih vjerskih ustanova, povećao plaće svećenstvu, podržao karitativno djelovanje Crkve, financijski podupro izgradnju novih i popravak postojećih crkava. Sve su to, smatra Stepinac, bili pokazatelji dobre volje ustaškog režima prema Katoličkoj crkvi, i povjesničar Tomašević dodaje: “kao što je u nadbiskupovom izvješću jasno, Crkva je uzvratila istom mjerom” dobre volje ka ustaškom režimu.<ref name=":3"/>{{Is|371}} Tomašević piše da su Hrvati - mada su definitivno htjeli nezavisnu Hrvatsku - uglavnom imali negativni stav i prema ustašama, i prema komunistima koji su u borbu protiv ustaša ispočetka uglavnom privukli Srbe, te su Hrvati bili privrženi demokratski i mirotvorno nastrojenoj [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|Hrvatskoj seljačkoj stranci]]. Tek kada su komunisti u drugoj polovini 1943. godine odustali od svojeg propagandnog "rata" protiv u narodu daleko popularnijeg HSS-a i uspostavili suradnju s dijelom vođa te stranke koji su očekivali pobjedu [[Saveznici|Saveznika]] u ratu, počeli su se Hrvati u većim brojevima pridruživati [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]]. Ustaše su poslale Vladka Mačeka u Jasenovac, dok se većina članova HSS-a držala podalje od ustaškog režima te na kraju završili surađujući s partizanima. U vrijeme kada se barem dio HSS-a u drugoj polovini 1943. godine počeo zalagati za borbu protiv Nijemaca i ustaša, te nakon što su Nijemci u listopadu 1943. god. ubili Stepinčevog brata Miška - Stepinac je 31. listopada 1943. god. napao nacistički rasizam, te njemačku praksu strijeljanja talaca koju je nazvao "''poganskim sistemom''", te ukazao da će zbog takvih zločinačkih politika "''mnogi i mnogi od onih, koji su do sada slušali glas Crkve, makar izloženi teroru, kušati konačno potražiti spas u šumama".'' Nakon toga je postala očitim da se Stepinac distancirao od ustaškog režima'','' a kako je očito smatrao vjerojatnim poraz sila Osovine, dao je u diplomatskim krugovima proširiti da on kao nadbiskup ''"...ako ima birati između privremene komunističke vlade u hrvatskim zemljama i četničke, bira, onu komunističku. Komunisti će ubijati svećenike i inteligenciju, a četnici u određenim krajevima ne će ostaviti ni hrvatsko dijete u kolijevci''". Tomašević ipak konstatira da su Stepinac i Crkva nastavili podržavati NDH i održali suradnju s njenim vlastima sve do samog kraja: "''Kao posljednji važan čin podrške NDH, hrvatska katolička crkvena hijerarhija izdala je pastoralno pismo na kraju svoje Biskupske konferencije 24. ožujka 1945, ne samo pozivajući da se ostane odan državi, nego i oštro osuđujući komunizam i jugoslavenske partizane''....''Kako je Konferencija bila sazvana na traženje i uz pomoć ustaške vlade, koja je sudjelovala i u koncipiranju pastoralnog pisma, ono je bilo u jednakoj mjeri politički kao i crkveni dokument."''<ref name=":3" />{{Is|410-410, 431, 432, 465, 482, 606, 608, 623}} U tekstu Poslanice od 24. ožujka 1945. god. se ne spominje izričito ime Nezavisne Države Hrvatske, ali se govori o tome da je među Hrvatima postojala prije rata volja za vlastitom državom, te da je ta volja oživotvorena tijekom rata, ''"hrvatski su katolički biskupi poštivali volju Hrvatskoga naroda. Nitko prema tome nema prava optuživati bilo kojega građanina Hrvatske države, pa ni hrvatske biskupe za to što poštivaju tu neodstupnu volju Hrvatskoga naroda, kad on na to ima pravo i po Božjem i po ljudskim zakonima"''. Nadalje se navodi u istoj poslanici: ''"Neprijatelji Kat. Crkve, a pristaše materijalističkog komunizma, koji je Hrvatski narod plebiscitarno odbio (protivna tvrdnja bila bi mistifikacija svjetske javnosti), počeli su i u Hrvatskoj domovini istrebljivanjem svećenstva i istaknutih najboljih vjernika prema svojem svjesnom programu. Njihova nepravda vidi se već po tome, što oni unaprijed optužuju sve biskupe, svećenike i redovničke pokrajine, da su »ratni zločinci«, a pojedinim nepoćudnim osobama podmeću, da su one krive zlodjelima, koja su počinjena u ovom ili onom kraju... (ali je) optužba radi »ratnih zločinstava« samo izlika i sredstvo za istrebljenje onih ljudi, koji su po računu komunizma zapreka ostvarivanju njegovoga stranačkog programa."''<ref>[http://www.pobijeni.info/userfiles/PoslanicaEpiskopata1945.pdf POSLANICA EPISKOPATA 24. OŽUJKA 1945.], u "Stopama pobijenih", Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« Pristupljeno 11. siječnja 2022.</ref> U redovima Katoličke crkve se sadržaj Poslanice od 24. ožujka 1945. god. i poslije - do danas - smatra prikladnim i pravilnim,<ref>[https://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/stories/Pastoraln_pisma/1.3.1998.pdf NAJSVJETLIJI LIK CRKVE BOŽJE U HRVATA Pastirsko pismo o stotoj obljetnici roñenja sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca], kardinal Josip Bozanić, službene stranice Zagrebačke ug, 1. ožujka 1998. Pristupljeno 11. siječnja 2022.</ref> ali su od strane komunista tvrdnje biskupa da Hrvati nisu krivi ako teže vlastitoj državi, te da su brojnim katoličkim svećenicima i laicima ''"mrzitelji Katoličke crkve oduzeli život protupravnim osudama osnovanim na fiktivnim krivicama"'' - doživljene kao otvoreni iskaz protivljenja komunizmu, koje je protivljenje u to doba među hrvatskim svećenicima i biskupima doista i bilo općerašireno.<ref>[http://hipsb.hr/wp-content/uploads/2013/05/katolickacrkva_uvod.pdf "KATOLIČKA CRKVA U KOMUNISTIČKOJ HRVATSKOJ 1945.-1980."], Miroslav Akmadža (knjiga), "Despot Infinitus"2013. str. 17-18 Pristupljeno 11. siječnja 2022.</ref> Tomašević pak navodi da su sve strane ubijale svećenike, počevši od NDH režima koji je ubio 157 pravoslavnih svećenika, uključujući 3 pravoslavna biskupa. Zatvorili su, mučili i protjerali u Srbiju pravoslavnog nadbiskupa zagrebačkog uz još 327 pravoslavnih svećenika, te s time pobili ili protjerali 85% pravoslavnih svećenika.<ref name=":3"/>{{Is|528}} Unatoč tome, Tomašević piše da ni Stepinac ni bilo tko drugi u hijerarhiji Katoličke crkve nije izgovorio niti jednu riječ osude protiv ovih ubojstava i drugih masovnih napada na pravoslavnu crkvu.<ref name=":3"/>{{Is|555}} Naprotiv, Tomašević navodi da su masovni napad ustaša na SPC "odobrili i podržali mnogi hrvatski katolički svećenici". On također piše da su se u NDH neki katolički svećenici pridružili ustašama, služeći u aparatu ustaške vlasti, drugi su prozivali partizane, uzrokujući njihovu smrt ili deportaciju u koncentracijske logore, neki svećenici postali su ustaški časnici koji su služili u koncentracijskim logorima.<ref name=":3"/>{{Is|568-569}} Iznad svega, katolički svećenici su se bavili propagandnim radom za ustašku državu. Tomašević iznosi ocjenu da većina svećenika ubijenih od partizanske strane "''nije umrla zato što su bili svećenici ili zbog svoje nacionalne ili vjerske pripadnosti, nego zato što su kao sudionici u građanskom ratu počinili djela koja su proglašena kažnjivima i zato što su bili na strani koja je izgubila rat''", potkrjepljujući to navodima o manjem broju svećenika Srpske pravoslavne crkve koji su pristupili [[Četnici|četnicima]] i nekolicini katoličkih svećenika koji su podržali slovenske [[Bijela garda|belogarde]], te okolnošću da je katolički kler podupro izgradnju NDH, pri čemu je jedan broj svećenika preuzeo neke niže funkcije u državnom aparatu. Tomašević ne iznosi ocjenu da bi pobjednici u građanskom ratu imali pravo ubiti bilo kojeg ne-borca samo stoga što bi bio "''na strani koja je izgubila rat''" - pa ni svećenika; ne iznosi također podatke koliko bi među ubijenim svećenicima bilo onih koji su "''kao sudionici u građanskom ratu počinili djela koja su proglašena kažnjivima''". Međutim ocjenjuje Tomašević da je glavni razlog što su partizani predvođeni komunistima naposljetku pobijedili bio taj što su zagovarali "''i u velikoj mjeri prakticirali politiku bratstva među južnoslavenskim narodima i toleranciju za sve religije''", a da je svećenstvo u pravilu bilo protiv komunista i njihove politike.<ref>Tomašević, "Rat i revolucija", str. 621-627</ref> U presudi Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i družini iz lipnja 1945. se (zajedno s još 32 druga osuđenika) izriču smrtne kazne za 22 katolička i pravoslavna svećenika, te islamskom [[Muftija|muftiji]] Ismetu Muftiću, zbog raznih djela koja su proglašena kažnjivima od komunističkih vlasti, tipično zbog davanja "moralne pomoći i podrške fašističkim zlikovcima", čime su počinili "krivično djelo služenja okupatoru i domaćim izdajicama".<ref>[http://www.smrtnakazna.rs/DesktopModules/ModulPrikazOsudjenika/FajloviOsudjenika/presuda%20vojnog%20suda%20zagreb%2029%20juna%201945.pdf Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini”], VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA, Sud. broj 290/45, 1945., lipanj 29. Zagreb, kod smrtnakazna.rs Pristupljeno 12. siječnja 2022</ref> === Kritike Stepinčeva odnosa prema Židovima === [[Ivo Goldstein]] povodom gore već citiranog pisma upućenog Anti Paveliću 21. srpnja 1941. god., u kojem se založio za ublažavanje mjera protiv Židova, ukazuje na Stepinčeve riječi sadržane u tom pismu: :''»Razumije se samo po sebi da će svatko odobriti nastojanje, da u jednoj narodnoj Državi vladaju sinovi toga naroda i da se uklone svi štetni utjecaji koji rastaču narodni organizam. Svatko će sigurno odobriti nastojanje da privreda bude u narodnim rukama, da se ne dopusti gomilanje kapitala kod nenarodnog i protunarodnog elementa, te da strani elementi ne odlučuju o Državi i narodu.«'' Goldstein ističe da na taj način, te koristeći u pismu riječ »nearijski«, Stepinac prihvaća ustašku rasističku terminologiju te isprva nije dovodio u pitanje deportaciju, već samo zagovarao da se Židovi šalju u koncentracijske logore na »human« način.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=566}} Goldstein također navodi i Stepinčeve prosvjede protiv ustaških zločina i spašavanje mnogih Židova. Međutim piše, da je najveći propust Stepinca bila njegova javna podrška zločinačkoj NDH, od prvih do posljednjih dana - slavio je dan osnivanja NDH (tj., dolazak ustaša na vlast) i održavao ''Te Deume'' na te obljetnice (čak još i 10. travnja 1945. godine), u nizu prigoda fotografirao se s Pavelićem i drugim ustaškim dužnosnicima, dajući im stanoviti [[legitimitet]] da opstanu na vlasti pomoću koje su vršili zločine, što je prema ocjeni Ive Goldsteina nemoguće »kompenzirati« spašavanjem pojedinaca od istih tih zločinačkih vlasti koje je do kraja podržavao.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}} Ustaše su Stepinčeve privatne kritike ignorirali, dok je njegove javne kritike čuo relativno mali broj ljudi, a bezbroj ih je vidjelo i čitalo o njegovoj podršci NDH. Također, ističe Goldstein, javne kritike nadbiskupa Stepinca protiv vlasti NDH izrečene su tek nakon sto su ustaše već izvršile najveći dio genocidnih zločina.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}} Stepinac je komunicirao sa sarajevskim nadbiskupom [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivanom Šarićem]], no ne zna se da bi čak ni privatno osudio podršku protu-židovskim politikama koja je objavljivana u sarajevskom "Katoličkom Svijetu" pod Šarićevim nadzorom<ref>[https://vdocument.in/balkan-jews-and-their-neighborspdf.html BALKAN JEWS AND THEIR NEIGHBORS BEFORE, DURING AND SINCE THE HOLOCAUST: A Study in Ethno-Religious (and Ideological) Relations] George Vid Tomashevich, Humboldt Journal of Social Relations, Vol. 10, No. 1, Race & Ethnic Relations: Cross-Cultural Perspectives (FALL/WINTER 1982/83), 339-363, v. str. 353</ref>, povodom čega su Šarića HSS-ovci uz jugoslavensku izbjegličku (kraljevsku) vladu u Londonu bili žestoko osudili.{{sfn|Ivo Goldstein|2018}} Ivo Goldstein piše da je relativno više Židova spašeno kad su se visoki crkveni uglednici otvorenije, energično usprotivili progonu, kao u Francuskoj.{{sfn|Ivo Goldstein|2018}} Pravoslavni mitropolit Stefan u Sofiji spriječio je da ijedan Židov bude deportiran u nacističke logore iz Bugarske - koju Nijemci nisu tretirali kao okupiranu zemlju, nego kao sebi podčinjenog saveznika, te koja se poput Mađarske uspijevala oduprijeti njemačkim protužidovskom zahtjevima, da bi 1944. god. Bugarska prešla na stranu Saveznika, u vrijeme kada je Mađarska stavljena pod njemačku okupaciju i kada su u Mađarskoj uslijedili glavni protužidovski progoni - te se iskazao neumornom, javnom obranom židovskih života. Čak je i osobno legao na željezničku prugu i zaustavio vlak sa Židovima koje su pokušali otpremiti u Njemačku.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-09-29|title=Jutarnji list - MILJENKO JERGOVIĆ Vrijeme kad je jedino ispravno biti naivan|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/miljenko-jergovic-vrijeme-kad-je-jedino-ispravno-biti-naivan-305743|accessdate=2021-04-20|work=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> U Francuskoj, koja je također imala [[Višijska Francuska|svoje kvislinške vlasti]], preživjele su tri četvrtine Židova,<ref>{{Citiranje weba|date=2018-12-01|title=The Survival of the Jews in France, 1940-1944|url=https://www.hurstpublishers.com/book/the-survival-of-the-jews-in-france/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220107035442/https://www.hurstpublishers.com/book/the-survival-of-the-jews-in-france/|archive-date=7. siječnja 2022.|accessdate=2021-05-01|work=Cogito|language=en-US}}</ref> Francuski katolički biskupi su bili pružili potpunu podršku vladi u Vichyu i nisu se javno usprotivili donošenju francuskih rasnih zakona u listopadu 1940. godine; međutim je 6 (od oko stotinu) francuskih biskupa dalo 1942. godine pročitati u crkvama svoja protivljenja progonu Židova, a mnogi drugi su dali tajne upute da se pomaže Židovima da izbjegnu progone.<ref>[https://www.yadvashem.org/articles/academic/the-catholic-hierarchy-in-france-during-the-war-and-the-persecution-of-the-jews.html The Catholic Hierarchy in France during the War and the Persecution of the Jews], Renée Bédarida, u Carol Rittner, Stephen D. Smith and Irena Steinfeldt, "The Holocaust and the Christian World", Yad-Vashem 2000. pp. 83-86. Pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> U NDH, koju je Stepinac podržavao kao što su i francuski biskupi podržavali Vichyevsku Francusku, samo je dvadeset posto Židova uspjelo preživjeti, dok su ostali istrijebljeni, većina od njih u logorima NDH.<ref name=":1" /> S druge strane, za razliku od Katoličke crkve u Hrvatskoj koja je većinom podržavala vlasti NDH<ref name=":3"/>{{Is|625-630}}{{sfn| Tomašević|p=537}}, bilo je diljem Europe vrlo drastičnih progona protiv same Katoličke crkve, te prosudba kako se postaviti u kontekstu nacističke kontrole nad Europom i progona koje su nacisti poduzimali i nije bila posve jednostavna. Primjerice se u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], nakon što su se tamošnji katolički biskupi u lipnju 1942. godine vrlo oštro usprotivili deportaciji nizozemskih Židova u koncentracijske logore, dogodilo da Nijemci posve dosljedno u logore odvedu baš sve Židove obraćene na katoličanstvo - čak i svećenike i časne sestre - ali su od odvođenja u logore bili poštedjeli devet tisuća Židova koji su bili obraćenici na [[protestantizam]].<ref>{{Citiranje weba|author=Matthew E. Bunson|date=2008-01-11|title=Catholic Martyrs of the Holocaust|url=https://www.catholic.com/magazine/print-edition/catholic-martyrs-of-the-holocaust|accessdate=2021-05-06|publisher=Catholic Answers|language=engleski}}</ref> U [[Koncentracijski logor Dachau|koncentracijskom logoru Dachau]] je bilo još od 1940. godine mnogo katoličkih svećenika: od 2.760 pripadnika kršćanskog klera koji su se ondje našli, katoličkih svećenika je bilo čak 2.579 (u tome 1.780 svećenika iz [[Poljska|Poljske]] i 441 iz Njemačke). Mnogi od njih će ondje biti podvrgnuti medicinskim eksperimentima izlaganjem opasnim infekcijama, a njih ukupno 868 će ondje izgubiti život.<ref>{{Citiranje weba|author=John Wear|date=2019-02-12|title=The Clergy In Dachau: An Insight Into How The Allies Manufactured A Death Camp|url=http://www.renegadetribune.com/the-clergy-in-dachau-an-insight-into-how-the-allies-manufactured-a-death-camp/|accessdate=2021-05-06|publisher=The Renegade Tribune|language=engleski}}</ref> === Neosuđivanje zločina nad SPC === Povrh prisilnih vjerskih prijelaza, povjesničar Jozo Tomašević opisuje i druge elemente »masovnog ustaškog napada na Srpsku pravoslavnu crkvu«.<ref name=":3"/>{{Is|528}} Ustaše su ubile 183 pravoslavna svećenika, te pet [[Episkop (pravoslavlje)|episkopa]] (među njima banjalučkog episkopa Platona Jovanovića, sarajevskog mitropolita Petra Zimonjića i gornjokarlovačkog episkopa Savu Trlajića),<ref name=":3"/>{{Is|516 ,613, 648}} dok su zatvorili i mučili [[mitropolit]]a zagrebačkog Dositeja Vasića. Uz to ustaše su u Srbiju protjerale 327 pravoslavnih svećenika i jednog episkopa,<ref name=":3"/>{{Is|529}} tako da su ubili ili protjerali oko 85% pravoslavnih svećenika u NDH, s očitom namjerom »da pravoslavno stanovništvo ostane bez duhovnog vodstva kako bi se ustaška politika pokatoličavanja Srba prisilom i zastrašivanjem mogla lakše provoditi«.<ref name=":3"/>{{Is|529}} Ustaše su uništile i oskrnavile brojne pravoslavne crkve,<ref name=":3"/>{{Is|529}} zabranile [[Ćirilica|ćirilicu]] i [[julijanski kalendar]], koji se koriste u SPC, a zabranili su i izraz »Srpska pravoslavna crkva«. Pravoslavne škole su zatvorene,<ref name=":3"/>{{Is|531}} a SPC-u je zabranjeno prikupljati doprinose od vjernika, oduzimajući joj prihod.<ref name=":3"/>{{Is|531}} Imovina SPC-a je oduzeta i dio je predan Katoličkoj crkvi.<ref name=":3"/>{{Is|531}} Konačno, kako bi uništili SPC, pokušali su stvoriti vlastitu [[Hrvatska pravoslavna Crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]], s »uvezenim ruskim patrijarhom«, ali ta nije uspjela pridobiti pristaše.<ref name=":3"/>{{Is|545}} Unatoč svim tim pokušajima uništenja SPC, Tomašević navodi da nije uspio pronaći nijednu osudu tih zločina, javnu ili privatnu, od strane Stepinca ili bilo kojeg drugog pripadnika [[Katolička Crkva u NDH|Katoličke Crkve u NDH]]. Naprotiv, on navodi kako su »radikalni ustaški napad na SPC odobravali i podržavali mnogi hrvatski katolički svećenici.« <ref name=":3"/>{{Is|531}} Također navodi da su »hrvatska katolička hijerarhija i Vatikan smatrali da je ustaška politika protiv [[Srbi u NDH|Srba]] i SPC-a koristna za rimokatolicizam na Balkanu.« <ref name=":3"/>{{Is|565}} === Neosuđivanje zločina u Jasenovcu === Neki prema Stepincu kritični autori ističu da je on doduše napisao da je Jasenovac "sramotna ljaga i zločin", ali tek nakon likvidacije katoličkih svećenika u veljači 1943. godine, unatoč tome što je znao što se u Jasenovcu događa mnogo ranije. Već krajem 1941., jedan zagrebački Židov koji je uspio pobjeći iz Jasenovca, obavijestio ga je o zvjerstvima u logoru.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=568}} Stepinac je također znao od svećenika u gradu Jasenovcu da su se tamo "odigravaju strašne stvari." Župnik [[Juraj Paršić]] izvijestio je Stepinca o tom što je osobno čuo od stražara u logoru, za koje je napisao da su svi okrvavili ruke, te je sam procijenio 30.000 do 40.000 žrtvi logora.<ref>{{Citiranje weba|title='Revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu, a to je civilizacijska sramota'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ivo-Ivo Goldstein-revizionisti-pokusavaju-hrvate-napraviti-kolektivno-odgovornim-za-zlocine-u-jasenovcu-a-to-je-civilizacijska-strahota-i-sramota-foto-20181111|url-status=dead|accessdate=2021-04-21|work=tportal.hr}}</ref> Stepinac se sastao i s [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] po njegovom oslobođenju iz Jasenovca, u proljeće 1943. Ciliga je kasnije pisao da je Jasenovac bio "veliki stroj za ubijanje" čija je svrha, baš kao i u Auschwitzu, bila "istrebljenje".<ref>{{Citiranje knjige|last=Ciliga|first=Ante|url=https://books.google.com/books?id=pgiAMwEACAAJ&newbks=0&hl=en|title=Jasenovac--ljudi pred licem smrti: uspomene iz logora|publisher=Naklada PavičIić|year=2011|isbn=978-953-6308-90-3|pages=32, 36, 75|language=en}}</ref> Ciliga je Stepincu "iskazao čuđenje što Katolička crkva nije ništa poduzela za zatočenike u Jasenovcu, dok je židovska bogoštovna općina to činila uz najveće rizike. Nadbiskup Stepinac mi je na to odgovorio da su on i drugi katolički dostojanstvenici intervenirali za oslobođenje mnogih ljudi ne-katolika kao i katolika. Obećao mi je da će i nadalje poduzimati sve što bude mogao da se pruži pomoć onima koji još sjede u logoru. Tako je doista i činio. No, pomoć koliko sam mogao čuti nije bila ni izdaleka tolika da bi se mogla sravniti s onim što je činila židovska općina"<ref>{{Citiranje knjige|last=Ciliga|first=Ante|url=https://books.google.com/books?id=pgiAMwEACAAJ&newbks=0&hl=en|title=Jasenovac--ljudi pred licem smrti: uspomene iz logora|publisher=Naklada PavičIić|year=2011|isbn=978-953-6308-90-3|pages=127, 145-146.|language=en}}</ref> Usprkos tome, osim tog jednog privatnog prosvjednog pisma nakon ubojstva katoličkih svećenika, Stepinac nikada nije javno progovorio o Jasenovcu. Stepinac također nikada nije objavio nijedno pastirsko pismo u kojem se osuđuju ustaše i njihovi zločini, prigovaraju mu kritičari, za razliku od dva pastirska pisma u kojima je oštro osudio komuniste - prvo u ožujku 1945., čak i prije njihova dolaska na vlast, a drugo, u rujnu 1945.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582}} Oba pisma pročitana su javno u svim crkvama diljem Hrvatske, a kasnije i u Jugoslaviji. Čak je javno prijetio komunistima ekskomunikacijom zbog nacionalizacije crkvene imovine,<ref name=":6" /> što nikada nije prijetio ustašama zbog njihovih genocida, unatoč tome sto bi na Pavelića i ostale ustaše koje su se javno predstavljale kao veliki katolici, zasigurno prijetnje ekskomunikacijom daleko više djelovale, no na bezbožne komuniste.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=568}} === Kontroverze oko spašavanja Kozaračke djece === Povjesničarka Nataša Mataušić navodi da je humanitarka Diana Budisavljević prvi put kontaktirala Stepinca i tražila pomoć u prosincu 1941., no Stepinac je ''“isprva bio nezainteresiran za bilo kakvu pomoć Diani,… zatim joj je davao obećanja koja nije izvršavao”'' da bi tek osam mjeseci kasnije, u kolovoza 1942. a naročito od siječnja 1943. preko Caritasa pružio pomoć pri udomljavanju djecu''.''<ref name=":20">{{Citiranje weba|title=Diana je prezirala ustašku vlast, ali je s njom surađivala kako bi spasila djecu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/diana-je-prezirala-ustasku-vlast-ali-je-s-njom-suradivala-kako-bi-spasila-djecu-1430707|access-date=2021-11-11|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref name=":21">{{Citiranje knjige|last=Ognjenović|first=Gorana|url=https://books.google.co.nz/books?id=u3-QDAAAQBAJ&newbks=0&printsec=frontcover&dq=Revolutionary+Totalitarianism,+Pragmatic+Socialism&hl=en&source=newbks_fb&redir_esc=y|title=Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition: Volume One, Tito's Yugoslavia, Stories Untold|last2=Jozelić|first2=Jasna|date=2016-06-30|publisher=Springer|isbn=978-1-137-59743-4|pages=69|language=en}}</ref> Unatoč tome, ''“Stepinčev biograf Benigar stavlja u isključivo njegovu zaslugu koloniziranje djece što će kasnije mnogi koristiti kao dokaz da je upravo Stepinac spasio 7.000 srpske djece."'' Mataušić piše da je Diana ostala suzdržana premu Stepincu, jer ''“je zasigurno mislila da je Stepinac mogao reagirati puno ranije i učiniti za djecu puno više. Prva djeca dolaze u Zagreb 11. srpnja 1942., a Stepinac svoju poslanicu [Caritasu za udomljavanje] piše tek krajem kolovoza.”''<ref name=":20" /> Mataušić navodi da je tadašnji ravnatelj Caritasa, [[Stjepan Dumić]], također bio izrazio više kritika o Stepinčevom djelovanju pri udomljavanju, to jest da unatoč tome što je Stepinac imao u vlasništvu 110 krava, nije dao mlijeka za djecu, te nije ponudio nijedno od brojnih prikladnih zdanja u vlasništvu Crkve u Zagrebu za smještaj djece.<ref name=":21" /> Transkript ove Dumićeve izjava je korišten na Stepinčevom suđenju iako je uz njega stajala opaska nepoznatog autora kako bi se ''"Dumićeve izjave trebale uzimati s rezervom. Prema nekim informacijama, Dumić je i sam zgriješio oko zbrinjavanja djece, ali je bio u svađi s ljudima s Kaptola, budući da su ga odbacili, pa bi ova izjava mogla biti čin osvete. Svejedno, u izjavi ima zasigurno puno istine pa je treba provjeriti."''.<ref>[https://books.google.hr/books?id=u3-QDAAAQBAJ&pg=PA69&dq=stepinac+110+cows&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwify-HyqsP1AhXPCOwKHeBkCDgQ6AF6BAgIEAI#v=onepage&q=stepinac%20110%20cows&f=false "Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition: Volume One, Tito's Yugoslavia, Stories Untold"], Gorana Ognjenović, Jasna Jozelić (zbornik radova), str. 69, 94. Springer, 2016. Pristupljeno 21. siječnja 2022.</ref> U svojem "Dnevniku", sama Diana Budisavljević zapisuje da je Alojzije Stepinac u njenoj nazočnosti upute Stjepanu Dumiću da surađuje oko prihvata djece dao već 16. lipnja 1942. godine.<ref>[https://hrcak.srce.hr/54981 "Dnevnik", str. 63, 64, 65, 67]</ref> == Kontroverze nakon Stepinčeve smrti == === Kontroverze oko dokumenta === Komunističke vlasti desetljećima su provodile propagandu kojom se Alojzija Stepinca - kao najugledniju osobu katoličke vjerske zajednice - prikazivalo kao zločinca. U javnosti se njegovo ime smjelo spominjati samo u najnegativnijem kontekstu - kao suradnika ustaškog režima i kočničara razvoja novog društvenog poretka.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-11-25|title=Utjecaj komunističke propagande na stvaranje negativne slike o Alojziju Stepincu|url=http://misija.slobodnadalmacija.hr/clanci/ID/15089/Utjecaj-komunisticke-propagande-na-stvaranje-negativne-slike-o-Alojziju-Stepincu|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190512133519/http://misija.slobodnadalmacija.hr/clanci/ID/15089/Utjecaj-komunisticke-propagande-na-stvaranje-negativne-slike-o-Alojziju-Stepincu|archivedate=12. svibnja 2019.|accessdate=2019-05-12|publisher=Slobodna Dalmacija}}</ref> [[UDBA|Služba državne sigurnosti]] manipulirala je sadržajem sudskog spisa s njegovog suđenja, organizirajući objavljivanje samo onih detalja koji su se mogli koristiti u protukatoličkoj i protuhrvatskoj propagandi. Zadnji put je sudski spis UDBA - kao pravi »vlasnik« tog suđenja i cjelokupne »istine« o Alojziju Stepincu - revidirala 1983. godine. Sadržaj službene zabilješke o obrambenom govoru Stepinčevog odvjetnika dr. [[Ivo Politeo|Ive Politea]] na suđenju: ''»Tekst obrambenog govora dr. Politea, branioca optuženog Stepinca, na rapravi 8.XI.1946. (kopija). Predmet obuhvaća 32 stranice. Po svom sadržaju predmet spada u grupu 'A' i nije za korištenje izvan službe DS. Primjedba: Predlaže se izuzimanje čitavog materijala iz predmeta radi oformljenja sudskog spisa.«'' Glas Koncila tvrdi da je dio dokumenata iz sudskog spisa tom prigodom uništen, a da se ne bi znalo koji su točno dokumenti uništeni, uništen je i popis sadržaja sudskog spisa.<ref>{{Citiranje weba|author=Tomislav Vuković|date=2019-05-12|title=Kako je krivotvoren Stepinčev "Dnevnik", Tomislav Vuković (2. dio feljtona 'Nepoželjni' dokumenti iz 'Dosjea Stepinac')|url=https://www.glas-koncila.hr/nepozeljni-dokumenti-iz-dosjea-stepinac-11-kako-je-krivotvoren-stepincev-dnevnik/|accessdate=2019-05-12|publisher=Glas Koncila br. 19, 12. svibnja 2019.}}</ref> Tako proizlazi i iz pregleda sačinjenoga 1997. po [[Marina Štambuk-Škalić|Marini Štambuk-Škalić]], koja navodi da spis nije sačuvan kod suda, nego u arhivi Službe državne sigurnosti; da dio spisa nedostaje, ali je sačuvano optužnica s prilozima optužnici (950 stranica), 260 stranica dokumenata koje je na sudski spis dostavila obrana, te cjelokupni stenografski zapisi sa suđenja (oko 2.000 stranica); također završni govori obojice Stepinčevih branitelja. Iz arhivske građe odvjetničkog ureda Stepinčevog branitelja dr. Ive Politea prikupljeno je oko 500 listova raznih dokumenata vezanih uz to suđenje, a u arhivi Zagrebačke nadbiskupije sačuvane su kopije materijala koje je Nadbiskupija poslala Stepinčevim braniteljima.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/121096 "ARHIVSKA GRAĐA O NADBISKUPU STEPINCU I SUDSKOM PROCESU U FONDOVIMA HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA"], Croatica Christiana periodica , Vol. 21 No. 40, 1997., Marina Štambuk-Škalić, Pristupljeno 28. siječnja 2022.</ref> Službeni crkveni zagovornik Stepinčeve kanonizacije, [[Juraj Batelja]], je na 37 stranica objavio cijeli obrambeni govor Politea, kao i obrambeni govor Stepinčevog drugog odvjetnika, dr.Natka Katičića, koristeći dokumente iz tadašnjih državnih arhiva.<ref>{{Citiranje weba|last=Batelja|first=Juraj|title=Blaženi Alojzije Stepinac, svjedok evanđelja ljubavi|url=http://www.pobijeni.info/userfiles/govor-stepinceva-branitelja-politea.pdf|url-status=live|archive-date=2010|pages=407-444}}</ref> Marina Štambuk-Škalić je objavila i obrambeni govor samog Alojzija Stepinca, koristeći se stenografskim zapisom sa zadnjeg dana sudske rasprave. Taj je govor bio kratak: nakon što se pridružio onome što su iznijeli njegovi branitelji, osvrnuo se Stepinac relativno kratko na pitanja prijelaza s pravoslavne na katoličku vjeru - napomenuto je da prema kanonskom pravu nije pravilno govoriti o "prekrštavanjima", nego o "prijelazima"; da su on i drugi biskupi neke prijelaze pojedinačno odobravali da bi se ljude zaštitilo od progona vlasti NDH, a da su masovni "prijelazi" koji su na nekim mjestima upriličavani bili neodobreni od biskupa kao jedino nadležnih i da su - kao kanonskopravno nevaljali - predstavljali "''udarac u vodu''" i "''komediju sa kojom crkvene vlasti nemaju posla i za koju ne mogu odgovarat''i"; završivši govor riječima "''ako ja budem zaista osuđen, pred Bogom kažem da sam nevin osuđen, savjest mi je čista i budućnost će pokazati da sam bio u pravu''".<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/84181 "GRADIVO: Dokumenti obrane u sudskom procesu protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca III dio"], Marina Štambuk-Škalić, Fontes: izvori za hrvatsku povijest , Vol. 02 No. 1, 1996. </ref> Povjesničarka Stella Alexander piše da je javno objavljivanje dokumenta - poput Stepinčevih Dnevnika i sudskih spisa - veoma važno da bi se mogla stvoriti konačna biografija Stepinca.<ref name=":2" /> Zvonimir Despot pak navodi kako Zagrebačka nadbiskupija do danas nije objavila Stepinčev Dnevnik, iako ima već 30 godina od kad ga je Franjo Tuđman vratio kardinalu Kuhariću. Despot piše kako se na Kaptolu opravdavaju da je to Stepinčev osobni dnevnik te da ga zbog toga ne objavljuju. Despot pita, ako je tako, zasto dijelove Dnevnika godinama koristi [[Juraj Batelja]] za svoje knjige, a da nitko drugi nema mogućnost uvida u taj isti originalni tekst. Prema Despotu, "''Stepinac nije pisao dnevnik kao privatna osoba, već kao zagrebački nadbiskup... Usto je Dnevnik izuzetno važan izvor za suvremenu hrvatsku povijest. I zašto ga se do danas drži u tajnosti?''” Despot ipak piše da velika većina Stepinčevih dnevničkih zapisa iz razdoblja 1934.-1945. dostupna povjesničarima od 2015. godine, kada im je postao dostupan prijepis dnevnika kojega je sačinila [[UDBA]] za potrebe suđenja. 2020. godine je povjesničar [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]] objavio cjelokupni taj sadržaj u knjizi "Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca 1934.-1945. iz arhiva UDBA-e", uz ogradu da se iz feljtona kojega je 1989. i 1990. godine u nastavcima objavljivao povjesničar [[Ljubo Boban]] (1932.-1994.) može vidjeti da UDBA-in prijepis ne sadrži neke dijelove koje je Ljubo Boban mogao prepisati iz izvornika koji se i dalje nalazi na Kaptolu.''<ref>{{Citiranje weba|last=Zvonimir|first=Despot|title=Zašto Kaptol 30 godina ne objavljuje Stepinčev dnevnik i drži ga pod ključem za sve ostale?|url=https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/zasto-kaptol-30-godina-ne-objavljuje-stepincev-dnevnik-i-drzi-ga-pod-kljucem-za-sve-ostale-11527|url-status=live|access-date=2022-01-21|website=Vecernji.hr|language=hr}}</ref>'' Kontroverze su također izbile oko izvještaja o stanju u Hrvatskoj datiranoga s 1943. godine, kojega Stepinac nije potpisao i koje neki autori smatraju nevjerodostojnim. Tako biskup [[Ratko Perić]] u knjizi “Nada koja ne postiđuje” piše, kako je kao (navodno) osobito inkriminirajući dokument na suđenju korišten tobožnji Stepinčev izvještaj [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] iz 1943. godine, u kojemu Stepinac sebe naziva »glavnim biskupom jedine katoličke države na Balkanu i metropolitom Hrvatske i Slavonije«. Perić navodi kako Stepinac nije imao takve naslove, niti je sebe tako nazivao, a nije zabilježeno niti da bi Stepinac pisao da je Hrvatska na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Pritom su taj dokument komunističke vlasti navodno pronašle u arhivi Ministarstva vanjskih poslova NDH, kojemu Stepinac nije slao svoja izvješća Svetoj Stolici.<ref>{{Citiranje weba |url=https://kamenjar.com/kako-je-jakov-blazevic-ispitivao-stepinca-u-montiranom-procesu/ |title=Kako je Jakov Blažević ispitivao Stepinca u montiranom procesu |author=A. Majić |date=2019-01-05 |publisher=kamenjar.hr |accessdate=2020-08-11}}</ref> Povjesničar Jure Krišto je 2020. god. u arhivima Službe državne sigurnosti pronašao nekoliko radnih verzija dokumenta, kako na talijanskom (na kojemu je on zacijelo izvorno pisan), tako i na hrvatskom jeziku. Na varijantama se nalazi više od 6 stotina različitim rukopisima sačinjavanih izmjena; među tim rukopisima prevladava rukopis svećenika i profesora crkvene povijesti [[Krunoslav Draganović|Krunoslava Draganovića]], koji je bio pripadnik neformalne diplomatske misije NDH pri Svetoj Stolici. Draganović je jednu kopiju predao britanskom izaslanstvu pri Svetoj Stolici - te je poslije u svojem radu [[Jozo Tomašević|Jozo Tomašević]] koristio baš prijevod te verzije na engleski jezik, smatrajući da je doista riječ o ispravi koju je pisao Alojzije Stepinac. Međutim niti jedan od više stotina rukom učinjenih ispravki sadržanih na raznim varijantama dokumenta nije učinjen Stepinčevim rukopisom - koji nije ni potpisao bilo koju od tih verzija; naposljetku ni stil pisanja dokumenta ne odgovara Stepinčevom osobnom stilu pisanja. Jedan prijepis izvještaja pronađen u Ministarstvu vanjskih poslova NDH predočen je na suđenju Stepincu; koji je tada opovrgnuo autorstvo te isprave, riječima: "''To nije moje.''" Dokument su autori - među kojima Krišto uz Draganića prepoznaje svećenika Dragutina Kambera i neke druge osobe povezane uz Ministarstvo vanjskih poslova NDH - doista uspjeli dostaviti britanskim diplomatskim predstavnicima u Vatikanu, te je on potom preveden na engleski jezik i dostavljen u središte britanske diplomacije u Londonu. Britanski predstavnik u Rimu Hugh E. Montgomery je izvješće poslao u London uz objašnjene da su u njemu nadbiskup Stepinac "na široko bavi zločinima počinjenima na Hrvatima od strane komunističkih partizana i srpskih četnika". Krišto, koji napominje da "su zapadni saveznici od početka rata čvrsto vjerovali da su četnici njihovi saveznici u borbi protiv Nijemaca" sadržaj spornog izvještaja kojega je diplomacija NDH uspjela kao tobožnji Stepinčev rad dostaviti središtu britanske diplomacija - karakterizira kao "stručnu analizu pravoslavlja i političke uloge srpskoga svetosavlja od crkvenoga raskola 1054. godine do događaja u Drugom svjetskom ratu te predviđanja daljnje sudbine Hrvata ako pobijedi velikosrpska četnička ideja". Krišto zaključuje: "Autori pisma očito su vjerovali da ta svrha zavrjeđuje i impliciranje nadbiskupova autorstva te su se poslužili nadbiskupovim materijalima, osobnim razmišljanjima i političkim prosudbama". Bitni dio dokumenta iz 1943. godine sadrži 10 točaka u kojima se ukazuje da velikosrpske snage planiraju tadašnju potporu zapadnih saveznika četnicima iskoristiti za formiranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], u kojoj će se ubijanjem, progonima i prisilnim prijelazima na pravoslavlje uspostaviti homogeni srpski etnički prostor. Makar se govori o znatnom komunističkom teroru protiv Hrvata, dokument iz 1943. godine ipak govori o četnicima kao većoj opasnosti: "Dok partizani ubijaju pojedine osobe, koje pripadaju vladajućim krugovima, četnici ubijaju sve, koji su katolici". Argumenti kojega su koristili autori izvješća nisu nepoznati historiografiji, te Krišto smatra da danas rasprava o tom sadržaju predstavlja priliku da se "sučele povijesni argumenti i iznesu međusobni prigovori Srba i Hrvata zbog 'povijesne krivnje' uzrokovane zločinima i nepravdama jednih prema drugima".<ref name=":4">{{Citiranje časopisa|author=Jure Krišto|date=2020-05-13|title=Rješenje enigme navodnoga pisma nadbiskupa Stepinca papi od 18. svibnja 1943. godine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345191|journal=Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti|language=hr|volume=75.|issue=1.|pages=25–37|id=10.31337/oz.75.1.2|accessdate=2022-01-28}}</ref> ===Protivljenje kanonizaciji=== Predsjednik [[Srbija|Republike Srbije]] [[Tomislav Nikolić]] izražava krajem svibnja 2015. godine zabrinutost zbog najave da bi Katolička Crkva mogla Alojzija Stepinca ubrzo mogao proglasiti svetim: u razgovoru s kardinalom Kurtom Kochom (koji je posjetio Srbiju u svojstvu predsjednika Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana i razgovarao s Nikolićem o pripremama za posjet predsjednika Srbije Vatikanu planiranog za rujan 2015.), Nikolić je izrazio zabrinutost da bi takva odluka narušila sve ono što je do sada urađeno na poboljšanju odnosa između Srbije i Hrvatske.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/1932785/Nikoli%C4%87%3A+Zahvalnost+zbog+Kosova%2C+zabrinutost+zbog+Stepinca.html "Nikolić: Zahvalnost zbog Kosova, zabrinutost zbog Stepinca"], Radio televizija Srbije 28. svibnja 2015. god.</ref> Ubrzo potom (02. lipnja 2015. god.) srbijanski mediji prenose kako je [[Srpska pravoslavna Crkva]] odlučila započeti pregovore s Hrvatskom biskupskom konferencijom povodom "kontroverznog nadbiskupa&nbsp;Stepinca"; navodno izvori iz SPC izjavljuju medijima da je to pitanje nametnula (srbijanska) državna politika, ali barem jedan velikodostojnik SPC o Alojziju Stepincu govori: "Mi ga smatramo ustaškim zločincem jer je bio inicijator prekrštavanja pravoslavnih Srba i njih 244.000 do kraja 1943. preveo u katoličanstvo. Hrvati smatraju to dobročinstvom jer ih je spasio sigurne smrti od fašista".<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/564117/Za-Srbe-zlocinac-za-Hrvate-idol-Cetiri-tacke-razilazenja-oko-Stepinca "Za Srbe zločinac, za Hrvate idol: Četiri tačke razilaženja oko&nbsp;Stepinca"], Slađana Vukašinović za "Blic", 02. lipnja 2015.</ref> Srpski dužnosnici su Blaženog Alojzija Stepinca nakon njegove beatifikacije nazvali "ustaškim vikarom",<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/stepinac-je-doista-bio-ustaski-vikar-ali-hrvati-to-ne-vole-cuti/826786.aspx Vučić: Stepinac je Ustaški vikar, ali Hrvati to ne vole čuti], Index.hr, 22. lipnja 2015.</ref> a [[Aleksandar Vučić]] je u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srbije izjavio 2016. god. da je Stepinac "bio jedan od ključnih ideologa najgore nacističke vlasti".<ref>{{Citiranje weba |date=2016-07-23 |title=VUČIĆ O PRESUDI STEPINCU: Trudim se da se suzdržim od teških reakcija |url=https://www.srbijadanas.com/clanak/vucic-o-presudi-stepincu-trudim-se-da-se-suzdrzim-od-teskih-reakcija-23-07-2016 |accessdate=2019-02-11 |publisher=Srbija danas |language=srpski}}</ref> == Djela == Propovijedi, govori i poruke Alojzija Stepinca objavljivani su u onovremenom katoličkom tisku. Postumno su sabrani i u više knjiga objavljeni njegovi spisi. * [https://hrcak.srce.hr/230689 ''Zavjet Hrvatskog sabora : Jeruzalemska kapelica Groba Isusa u Ludbregu''] (1940.)<ref>Alojzije Stepinac, [[Juraj Lahner|Juraj Lachner]], [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]], Ivan Bočkaj, ''Zavjet Hrvatskog sabora : Jeruzalemska kapelica Groba Isusa u Ludbregu'', ''[[Podravski zbornik]]'' 21/1995. (pretisak iz časopisa ''[[Sveta zemlja (časopis)|Sveta zemlja]]''  1-2/1940.)</ref> * ''Katehetske propovijedi'' (1956., 2015.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Katehetske propovijedi'', sv. 1 i 2 (uredio Nikola Borić), Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu, Zagreb, 1956.; II. izdanje: Alojzije Stepinac, ''Katehetske propovijedi'' (priredio Juraj Batelja), [[Postulatura blaženog Alojzija Stepinca]], Zagreb, 2015., {{ISBN|9789537441234}} (cjelina); svezak I. (404 str.) {{ISBN|9789537441258}}; svezak II. (404 str.) {{ISBN|9789537441265}}</ref><ref>Juraj Batelja, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7028/76354/hrcak.srce.hr/file/161120.pdf ''Starozavjetne teme u Katehetskim propovijedima blaženoga Alojzija Stepinca''], ''[[Crkva u svijetu]]'' 3/2013. ([[HAW]])</ref><ref>Juraj Batelja, [https://hrcak.srce.hr/116605 ''Novozavjetne teme u Katehetskim propovijedima blaženoga Alojzija Stepinca''], ''[[Riječki teološki časopis]]'' 2/2013.</ref> * ''Stepinac govori : život i rad, te zbirka govora, propovijedi, pisama i okružnica velikog hrvatskog rodoljuba i mučenika dra Alojzija Stepinca'' (1967.)<ref>[[Eugen Beluhan Kostelić]] (priredio), ''Stepinac govori : život i rad, te zbirka govora, propovijedi, pisama i okružnica velikog hrvatskog rodoljuba i mučenika dra Alojzija Stepinca'', Tiskara Samostana Gandia : Hrvatska tiskara, Valencia, 1967. (525 str.)</ref><ref>Knjiga sadrži Stepinčev životopis, 13 pisama, propovijedi (10 marijanskih, 2 euharistijske, 29 staleških, 26 blagdanskih i svetačkih) i 13 okružnica i poruka. ([[Bonaventura Duda]], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7027/77736/hrcak.srce.hr/file/51356.pdf ''Nadbiskup Stepinac - pobornik božanskih čovjekovih prava''], ''[[Bogoslovska smotra]]'' 4/1996. (HAW))</ref> * ''Mladi Stepinac : pisma zaručnici'' (1975.)<ref>[[Ivon Ćuk|Dian Baton (Ivon Ćuk)]], ''Mladi Stepinac : pisma zaručnici'', [[ZIRAL]], Rim, 1975. (128 str.); II. izdanje: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Zagreb, 2010. (157 str.), {{ISBN|9789537154523}}; III. izdanje 2018.; Knjiga sadrži korespondenciju dvadesetpetogodišnjeg Alojzija Stepinca s Marijom Horvat, svojom zaručnicom. Osamnaest pisama (šest Alojzijevih i dvanaest Marijinih) popraćeni su urednikovim komentarom. Tekst knjige Ivon Ćuk je prvotno čitao u programu [[Radio Vatikan|Radio Vatikana]] od 27. siječnja do 13. ožujka 1975. godine, a u ožujku 1975. godine objavljena je knjiga. ([https://web.archive.org/web/20200224130050/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/bibliografija-o-stepincu/dian-baton-mladi-stepinac-pisma-zarucnici/613 Predgovor II. izdanja]</ref> * ''Najljepše Mariji : misli blagopokojnog kardinala-nadbiskupa Alojzija Stepinca o štovanju [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]]'' (1990.)<ref>Juraj Batelja, ''Najljepše Mariji : misli blagopokojnog kardinala-nadbiskupa Alojzija Stepinca o štovanju Majke Božje'', Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1990. (114 str.); Sadržaj knjige: [https://web.archive.org/web/20210122023440/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/bibliografija-o-stepincu/najljepse-mariji-misli-blagopokojnog-kardinala-nadbiskupa-alojzija-stepinca-o-stovanju-majke-bozje/614 Predgovor] ([[Franjo Kuharić]]),''Majka Božja u životu kardinala Stepinca'', ''Bezgrešna djevica'', ''Marija Bogorodica'', ''Majka Kristova'', ''Djevica hvale dostojna'', ''Slika budućega vijeka'', ''Suotkupiteljica'', ''Posrednica milosti'', ''Majka milosrđa'', ''Po Mariji k Isusu'', ''Zaručnica Duha Svetoga'', ''Marija u Crkvi'', ''Majka svećenika'', ''Pomoćnica kršćana'', ''U Pismima predskazana'', ''Utočište grešnika'', ''Vršiteljica volje Božje'', ''Uzor djevičanskog života'', ''Odličnost krunice'', ''Marijanske pobožnosti zalog vječne radosti'', ''Čašćenje Bogorodice izvor kršćanskog usavršavanja'', ''Kraljica Hrvata'', ''Svojstva Marijanskih pobožnosti''; Dodaci: Biografski podaci kardinala Alojzija Stepinca, ''Okružnica o nestalom kipu Majke Božje Bistričke iz zagrebačke katedrale'', Tri otajstva Gospine krunice, Litanije lauretanske Blažene Djevice Marije, ''Zdravo, o Marijo'' (pjesma)</ref> * [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/5085/63311/hrcak.srce.hr/file/149793.pdf ''Pisma zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca predsjedniku Narodne vlade Hrvatske Vladimiru Bakariću godine 1945.''] (1992.)<ref>[[Nada Kisić-Kolanović]], ''Pisma zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca predsjedniku Narodne vlade Hrvatske Vladimiru Bakariću godine 1945.'', ''[[Croatica Christiana periodica]]'' 29/1992.</ref> * ''Propovijedi, govori, poruke : (1941. – 1946.)'' (1996.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Propovijedi, govori, poruke : (1941. - 1946.)'' (pripremili i uvod napisali Juraj Batelja i [[Celestin Tomić]]), Postulatura za kanonizaciju Sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca : [[AGM]], Zagreb, 1996. (296 str.), {{ISBN|9531740542}}; Bonaventura Duda, [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7027/77736/hrcak.srce.hr/file/51356.pdf ''Nadbiskup Stepinac - pobornik božanskih čovjekovih prava''], ''Bogoslovska smotra'' 4/1996. (HAW)</ref><ref>[[Antun Škvorčević]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/5085/63311/hrcak.srce.hr/file/121105.pdf ''Lik nadbiskupa Stepinca prema njegovim propovijedima i govorima''], ''Croatica Christiana periodica'' 40/1997. (HAW)</ref> * ''Pisma iz sužanjstva : (1951. – 1960.)'' (1998.)<ref>Alojzije Viktor Stepinac, ''Pisma iz sužanjstva : (1951. - 1960.) : prigodom 100. obljetnice rođenja'' (priredio Juraj Batelja, Postulatura sluge Božjega Alojzija Stepinca, Zagreb, 1998. (401 str.), {{ISBN|9539722101}}</ref> * ''Propovijedi, govori, poruke : (1934. – 1940.)'' (2000.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Propovijedi, govori, poruke : (1934. - 1940.)'' (priredio Juraj Batelja), Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2000. (XXXIII, 516 str.), {{ISBN|9539722152}}</ref> * ''Propovijedi o [[Gospa Lurdska|lurdskim ukazanjima]]'' (2007.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Propovijedi o lurdskim ukazanjima'' (priredio Juraj Batelja), Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca : [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj]], Zagreb, 2007. (234 str.), {{ISBN|9789537441029}} (Postulatura); II. izdanje, Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, 2008. (265 str.), {{ISBN|9789537441050}}</ref> * ''Sveti Josip : propovijedi prema Litanijama [[sv. Josip]]a'' 2009.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Sveti Josip : propovijedi prema Litanijama sv. Josipa'' (priredio Juraj Batelja), Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2009. (234. str), {{ISBN|9789537441081}}</ref><ref>Juraj Batelja, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7028/76354/hrcak.srce.hr/file/65720.pdf ''Analiza i poruke zbirke “Propovijedi prema Litanijama Sv. Josipa” blaženog Alojzija Stepinca''], ''[[Crkva u svijetu]]'' 3/2009. (HAW)</ref> * ''Propovijedi o [[Presveto Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]]'' (2009.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Propovijedi o Presvetom Srcu Isusovu'', (priredio Juraj Batelja), Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2009. (283 str.), {{ISBN|9789537441104}}</ref><ref>Juraj Batelja, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/1052/79838/hrcak.srce.hr/file/43565.pdf ''Analiza propovijedi blaženog Alojzija Stepinca o Presvetom Srcu Isusovu''], ''[[Obnovljeni život]]'' 3/2008.(HAW)</ref> * ''Veliča duša moja Gospodina : propovijedi na [[Magnificat]] (Lk 1, 46-55)'' (2012.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Veliča duša moja Gospodina : propovijedi na Magnificat (Lk 1, 46-55)'', Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2012. (88 str.), {{ISBN|9789537441180}}</ref> * ''Propovijedi, govori, poruke : (1941. – 1946.)'' (2012.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Propovijedi, govori, poruke : (1941. - 1946.)'' (uredio i bilješkama popratio Juraj Batelja), Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, 2012. (552 str.), {{ISBN|9789537441203}}</ref> * ''Propovijedi o [[deset zapovijedi]] Božjih'' (2013.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Propovijedi o deset zapovijedi Božjih'' (priredio Juraj Batelja), Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2013. (256 str.), {{ISBN|9789537441210}}</ref><ref>Edvard Punda, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7028/76354/hrcak.srce.hr/file/178661.pdf ''Propovijedi blaženog Alojzija Stepinca''], ''Crkva u svijetu'' 1/2014. (HAW)</ref> * [https://www.bib.irb.hr/787039 ''Pisma nadbiskupa Alojzija Stepinca križarici Amadeji Pavlović''] (2014.)<ref>[[Ivan Armanda]], ''Pisma nadbiskupa Alojzija Stepinca križarici [[Amadeja Pavlović|Amadeji Pavlović]]'', ''[[Tkalčić (časopis)|Tkalčić]]'' 18/2014.</ref> * ''Čovjek čiste savjesti : razmišljanja i molitve s blaženim Alojzijem Stepincem'' (2016.)<ref>Juraj Batelja (uredio), ''Čovjek čiste savjesti : razmišljanja i molitve s blaženim Alojzijem Stepincem'', Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2016. (76 str.), {{ISBN|9789537441319}}</ref> * [https://www.bib.irb.hr/860984 ''Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i Družba sestara Naše Gospe''] (2016.)<ref>Ivan Armanda, ''Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i [[Sestre Naše Gospe|Družba sestara Naše Gospe]]'' (sadrži prijepis pisama nadbiskupa Alojzija Stepinaca upućenih redovnicama iz Družbe sestara Naše Gospe), ''Tkalčić'' 20/2016.</ref> * ''Posljednje propovijedi iz sužanjstva : od Božića 1959. do Svijećnice 1960.'' (2019.)<ref>Alojzije Stepinac, ''Posljednje propovijedi iz sužanjstva : od Božića 1959. do Svijećnice 1960. / Letzte Predigten aus der Gefangenschaft : von Weihnachten 1959. bis Mariä Lichtmess 1960.'' (priredili Juraj Batelja i Claudia Stahl), Juraj Batelja, Zagreb, 2019. (206 str.), {{ISBN|9789539821775}}; Knjiga sadrži deset posljednjih Stepinčevih propovijedi.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20200218112714/https://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/predstavljena-knjiga-kardinal-alojzije-stepinac-posljednje-propovijedi-iz-suzanjstva-od-bozica-1959-do-svijecnice-1960 ''Predstavljena knjiga "Kardinal Alojzije Stepinac: Posljednje propovijedi iz sužanjstva, od Božića 1959. do Svijećnice 1960."''], objavljeno 18. prosinca 2019. ([[Internet Archive]]), pristupljeno 30. travnja 2021.</ref> * ''Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca : 1934. – 1945. : iz arhiva UDBA-e'' (2020.)<ref>[[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]] (priredio), ''Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca : 1934. - 1945. : iz arhiva UDBA-e'', Despot Infinitus, Zagreb, 2020. (534 str.), {{ISBN|9789538218668}}; Knjiga se temelji na prijepisu rukopisa Stepinčeva ''Dnevnika'' koji je napravila [[UDBA]] između 1950. i 1952. godine ili nešto kasnije i nalazi se u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]]. Pojedini dijelovi ''Dnevnika'' preuzeti su iz feljtona tjednika ''[[Danas (Zagreb)|Danas]]'' u kojem su tijekom 1989. i 1990. godine objavljivani, te iz knjiga Jurja Batelje koje je on objavljivao poslije 2000. godine. U bilješkama su doneseni kratki životopisi osoba koje se u ''Dnevniku'' spominju, a na kraju knjige nalaze se zapisnici sa salušanja nadbiskupa Alojzija Stepinca nakon njegova prvog uhićenja 1945. godine i dva elaborata UDBA-e o Stepincu.</ref> ==Štovanje i spomen== ===Sluga Božji Alojzije Stepinac=== Dana 14. studenoga 1969. godine nadbiskup [[Franjo Kuharić]] od [[Kongregacija za kauze svetaca|Kongregacije za kauze svetaca]] zatražio je mišljenje o prikladnosti trenutka za početak postupka za proglašenje svetim kardinala Stepinca. Nakon toga kardinal [[Franjo Šeper]] i nadbiskup Franjo Kuharić 17. veljače 1979. godine papi [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]] upućuju molbu za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Postupak je započeo 4. prosinca 1980. u Rimu, ali zbog povijesno-političkih okolnosti odvijao se u tajnosti. Postulatori tijekom trajanja kauze bili su Antonio Cairoli i [[Juraj Batelja]].<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225024432/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/put-do-svetosti/pripravni-postupci/84 Pripravni postupci], stepinac.zg-nadbiskupija.hr (HAW)</ref><ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225024440/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/put-do-svetosti/otvorenje-postupka/85 Otvorenje postupka], stepinac.zg-nadbiskupija.hr (HAW)</ref> Tijekom postupka prikupljena su svjedočanstva svjedoka te [[dokument]]i, [[bibliografija]] i drugi tiskani materijali iz više od stotinu arhiva. Kardinal Franjo Kuharić imenovao je povijesnu i teološku komisiju koje su proučile sve spise sluge Božjega te svu dokumentaciju o njemu i dale svoj sud o pravovjerju i [[Ćudoređe|ćudoređu]] u spisima kardinala Stepinca. Na zahtjev stručnjaka povjesničara izvršena je i [[ekshumacija]] i analiza zemnih ostataka kardinala, zbog sumnje da je u zatvoru u [[Lepoglava|Lepoglavi]] bio otrovan. Sud stručnjaka proslijeđen je Kongregaciji za kauze svetaca. Pošto su utvrđeni elementi [[Mučeništvo|mučeništva]] imenovan je dodatni sud o mučeništvu kardinala. Nakon provedenog postupka zaključeno je kako je, osim što predstavlja sjajan primjer kršćanskih i biskupskih [[vrlina]], i istinski mučenik katoličke vjere. Dana 3. srpnja 1998. u Konzistorijalnoj dvorani Apostolske palače u Vatikanu pročitan je ''Dekret o mučeništvu Sluge Božjega Alojzija Stepinca'' i najavljeno njegovo proglašenje blaženikom i mučenikom u Mariji Bistrici.<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225024442/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/put-do-svetosti/postupak-o-zivotu-krepostima-i-glasu-svetosti-sluge-bozjega/86 Postupak o životu, krepostima i glasu svetosti sluge Božjega], stepinac.zg-nadbiskupija.hr (HAW)</ref><ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225024449/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/put-do-svetosti/dodatni-postupak-i-potvrda-mucenistva/88 Dodatni postupak i potvrda mučeništva], stepinac.zg-nadbiskupija.hr (HAW)</ref><ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20201225025127/http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/put-do-svetosti/dekret-o-mucenistvu-sluge-bozjega-alojzija-stepinca/764 ''Dekret o mučeništvu Sluge Božjega Alojzija Stepinca''], stepinac.zg-nadbiskupija.hr (HAW)</ref> ===Blaženi Alojzije Stepinac=== [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] proglasio je Stepinca blaženim u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[3. listopada]] [[1998.]] godine, pred mnoštvom od oko 500.000 vjernika. Njegov spomendan, Stepinčevo, slavi se [[10. veljače]]. Na proslavi Stepinčeva u Rimu 2014. godine u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|rimskoj hrvatskoj crkvi sv. Jeronima]] prefekt [[vatikan]]ske [[Rimska kurija|kurijalne]] Kongregacije za kauze svetih, kardinal Angelo Amato, obznanio je da je nadležna liječnička komisija utvrdila slučaj čudesnog ozdravljenja po zagovoru bl. Stepinca, te da je o tome obavijestio [[papa Franjo|papu Franju]]. Time je kongregacija završila postupak i predstoji papino donošenje formalne odluke da se Stepinca uvrsti u [[Opći rimski kalendar|kalendar svetaca]] i odredi datum [[Kanonizacija|kanonizacije]]. === Titular i patron === Nakon proglašenja Alojzija Stepinca blaženim nekoliko novoosnovanih hrvatskih župa ima ga za titulara. To su župe blaženog Alojzija Stepinca u [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Trnjanska Savica)|zagrebačkoj Trnjanskoj Savici]], [[Župa blažnog Alojzija Stepinca (Duga Resa)|Dugoj Resi]], [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Koprivnica)|Koprivnici]], [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Milanovac)|Milanovcu]], [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Bestovje/Novaki/Rakitje)|Rakitju]], [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Novska)|Novskoj]], [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Slavonski Brod)|Slavonskom Brodu]] i [[Župa blaženog Alojzija Stepinca (Velika Gorica)|Velikoj Gorici]]. U župnoj crkvi Presvetog Srca Isusovog u Porto-Novu, Benin, gdje je dugo župnikom bio vlč. Franjo Jačmenica, ugrađene su relikvije bl. Alojzija Stepinca u oltar prilikom posvete crkve. Reprezentativna crkva je uređena i gotovo u cijelosti izgrađena za župnikovanja vlč. Franje.<ref name="Đurin">[http://biskupija-varazdinska.hr/vijesti/nakon-svecenickog-redjenja-u-africi-vlc-odilon-imenovan-misionarom-u-hrvatskoj/1223 Varaždinska biskupija] Marko Đurin: ''Varaždinska biskupija - Nakon svećeničkog ređenja u Africi vlč. Odilon imenovan misionarom u Hrvatskoj'', 21. kolovoza 2009. (pristupljeno 4. studenoga 2016.)</ref> [[Hrvatsko kanonističko društvo]] odabralo je blaženog Alojzija Stepinca za svog zaštitnika.<ref name="Statut">[http://hrvatsko-kanonisticko-drustvo.hr/statut/ Statut Hrvatskoga kanonističkog društva]</ref> ===Spomen-dom i muzej blaženog Alojzija Stepinca=== U krašićkom župnom dvoru u kojem je Alojzije Stepinac boravio i radio posljednjih godina života i u kojem je preminuo uređena je spomen-soba sa zbirkom posvećena uspomeni na njega. U početku su javnosti bile dostupne dvije prostorije u kojima je blaženi Alojzije kardinal Stepinac, nadbiskup zagrebački, provodio zatočeničke godine kućnog pritvora, a nakon obnove cijeli kompleks je pretvoren u Spomen-dom. Zbirka sadrži namještaj i predmete kojima se kardinal koristio, fotografije, portret sa suđenja, njegove osobne predmete, oltar za svetu misu, misno ruho i posuđe, kardinalovu posmrtnu masku i druge predmete.<ref>[https://web.archive.org/web/20201123161953/https://hvm.mdc.hr/spomen-soba-blazenog-alojzija-stepinca-krasic,109/hr/crkvene-zbirke/ Spomen-soba blaženog Alojzija Stepinca, Krašić], hvm.mdc.hr (Internet Archive), pristupljeno 4. svibnja 2021.</ref><ref>[https://hkm.hr/feljton/iz-stepinceva-krasica-spomen-dom-bl-alojzija-stepinca-u-krasicu-6-9/ ''IZ STEPINČEVOG KRAŠIĆA - Spomen-dom bl. Alojzija Stepinca u Krašiću''], hkm.hr, objavljeno 6. veljače 2021., pristupljeno 4. svibnja 2021.</ref> Zagrebačka nadbiskupija 1995. godine otvorila je za javnost spomen-zbirku Sluge Božjega Alojzija Stepinca koja je bila je smještena u prizemlju nadbiskupskog dvora, u dvorištu iza katedrale. Dvanaest godina kasnije građa zbirke premještena je u novouređeni muzejski prostor u dijelu nadbiskupske palače poznatijem kao kula Nebojan. U muzeju se čuvaju dokumenti i predmeti kojima se za života služio kardinal Stepinac te fotografije vezane za njegov život i djelovanje.<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/1518/54246/www.infozagreb.hr/istrazi-zagreb/kultura/muzeji/muzej-blazenog-alojzija-stepinca.html Muzej Blaženog Alojzija Stepinca], [[HAW]], arhivirano sa infozagreb.hr, pristupljeno 12. veljače 2019.</ref> ===Spomenici, toponimi, ustanove i organizacije nazvane po Stepincu=== ==== Spomenici ==== Alojziju Stepincu u čast podignuto je niz spomenika i spomen-ploča. U Hrvatskoj se spomenici, kipovi, poprsja i reljefi posvećeni Stepincu nalaze u [[Baška Voda|Baškoj Vodi]], [[Benkovac|Benkovcu]], [[Čakovec|Čakovcu]], [[Fažana|Fažani]], [[Krašić]]u, [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[Rozga|Rozgi]] nedaleko Zagreba, [[Novalja|Novalji]], [[Osijek]]u, [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]] i Zagrebu ([[Utrina]] i Vrapče). Izvan Hrvatske Stepinčev spomenik nalazi se ispred katedrale sv. Patrika u [[Melbourne]]u, [[Australija]]. <gallery> Datoteka:Spomen-ploča bl. Alojziju Stepincu u Čakovcu.jpg|Spomen-ploča na zidu Franjevačkog samostana u [[Čakovec|Čakovcu]] podignuta povodom osamdesete obljetnice euharistijskog kongresa. Datoteka:IMG 4480.jpg|Poprsje kardinala Stepinca ispred katedrale sv. Patrika u [[Melbourne]]u, [[Australija]] Datoteka:Alojzije Stepinac Katedrala.jpg|Slika s likom blaženoga Alojzija Stepinca u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Kip blaženog kardinala Alojzija Stepinca u Baškoj Vodi, Hrvatska.jpg|Kardinalov kip u [[Baška Voda|Baškoj Vodi]] Datoteka:Alojzije Stepinac Rozga.jpg|Bista u Rozgi kraj Zagreba, rad Ante Jurkića Datoteka:Bl Alojzije Stepinac Odra 02042012 1 roberta f.jpg|Poprsje u Odri kraj Zagreba Datoteka:Alojzije Stepinac Novi Zagreb.jpg|Spomenik Alojziju Stepincu u Novom Zagrebu, rad Tomislava Ostoje Datoteka:Poprsje kardinala Stepinca u Gospiću.2.jpg|Poprsje kardinala Stepinca u Gospiću Datoteka:Crkva sv. Nikole, Čakovec - spomen ploča kardinala Stepinca.jpg|Spomen ploča u Čakovcu na zidu crkve sv. Nikole Datoteka:HR-ZG-Zagreb197.jpg|Spomenik kardinalu Stepincu u Kupinečkom Kraljevecu Datoteka:BaskaVoda13Chorvatsko41.JPG|Spomenik u Baškoj Vodi Datoteka:HR-KZ-Marija Bistrica26.jpg|Spomenik u Mariji Bistrici Datoteka:HR-VA-Lepoglava24.jpg|Stepinčev spomenik u Lepoglavi Datoteka:Franjevci i nadbiskup ispred Kipa Alojzija Stepinca ,Canberra 4136.jpg|Spomenik Alojziju Stepincu u Canberri, Australija Datoteka:Krasic-Krašić-0267.JPG|Spomenik Stepincu ispred crkve u rodnom mjestu Krašiću Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 312.jpg|Spomenik Stepincu u mjestu Pakoštane, kraj Zadra </gallery> ==== Toponimi ==== U Hrvatskoj su po Stepincu imenovane ulice u [[Bibinje|Bibinjama]], [[Beli Manastir|Belom Manastiru]], [[Bjelovar]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Knin]]u, [[Krapina|Krapini]], [[Krk (grad)|Krku]], [[Kutina|Kutini]], [[Mala Subotica|Maloj Subotici]], [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]], [[Ogulin]]u, [[Osijek]]u, [[Pag (grad)|Pagu]], [[Pakoštane|Pakoštanima]], [[Podstrana|Podstrani]], [[Požega|Požegi]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaci]], [[Samobor]]u, [[Selnica|Selnici]], [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Split]]u, [[Stobreč]]u, [[Rovišće|Rovišću]], [[Trogir]]u, [[Varaždin]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Velika Pisanica|Velikoj Pisanici]], [[Vinkovci]]ma, [[Virovitica|Virovitici]],[[Vukovar]]u i [[Zaprešić]]u. Stepinčevo ime nose trgovi u [[Gospić]]u, [[Jastrebarsko]]m, [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Novalja|Novalji]]. U [[Sinj]]u postoji Šetalište Alojzija Stepinca, a u [[Marina (općina)|Marini]] se nalazi Obala kardinala Alojzija Stepinca. Izvan Hrvatske u američkom gradu [[Chicago|Chicagu]] od [[1999.]] godine postoji ulica ''Cardinal Stepinac Way''.<ref>[http://www.stjeromecroatian.org/hrv/kardinal.html Hrvatska župa sv. Jeronima u Chicagu: Puta Kardinala Stepinca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130223045640/http://www.stjeromecroatian.org/hrv/kardinal.html |date=23. veljače 2013. }} Preuzeto 5. siječnja 2012.</ref> U Bosni i Hercegovini Stepinčevo ime nose ulice u [[Glamoč]]u, [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Mostar]]u i [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. ==== Ustanove i organizacije ==== Stepinčevo ime nosi više ustanova i kulturnih i prosvjetnih društava: * Srednja škola nadbiskupa Alojzija Stepinca (''Archibishop Stepinac High School'') djeluje od [[1948.]] godine u [[White Plains, New York|White Plainsu]], [[New York (savezna država)|New York]] ([[SAD]])<ref>{{eng oznaka}} [http://www.stepinac.org/RelId/605977/ISvars/default/History.htm Archibishop Stepinac High School: History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009144912/http://stepinac.org/RelId/605977/ISvars/default/History.htm |date=9. listopada 2011. }} Preuzeto 5. siječnja 2012.</ref> * Hrvatska škola Kardinal Stepinac, [[Chicago]] (SAD)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stjeromecroatian.org/eng/shoolcsks.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120111105937/http://www.stjeromecroatian.org/eng/shoolcsks.html |archive-date=11. siječnja 2012. |access-date=13. veljače 2012.}}</ref> * Hrvatska katolička škola kardinal Stepinac, [[Toronto]], ([[Kanada]])<ref>http://www.torontozupa.com/site/parish-organizations/the-croatian-catholic-school</ref> * Osnovna škola Alojzija Stepinca, Zagreb<ref>[http://os-astepinca-zg.skole.hr/ Osnovna škola Alojzija Stepinca, Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180210181323/http://os-astepinca-zg.skole.hr/ |date=10. veljače 2018. }}, pristupljeno 10. veljače 2018.</ref> * Osnovna škola "Kardinal Alojzije Stepinac", Krašić<ref>[http://os-alojzije-stepinac-krasic.skole.hr/skola Osnovna škola "Kardinal Alojzije Stepinac", Krašić], pristupljeno 10. veljače 2018.</ref> * [[Cardinal Stepinac Village|Naselje kardinala Stepinca (''Cardinal Stepinac Village'')]], dom i i njegovalište umirovljenika u St. Johns Parku, [[Sydney]] ([[Australija]]) * Dječji centar kardinal Stepinac, [[Port-au-Prince]] ([[Haiti]]) * Hrvatsko australsko društvo kardinal Alojzije Stepinac, [[Geelong]] (Australija)<ref>http://ahdgeelong.com.au/</ref> * Tamburaški orkestar Kardinal Stepinac, Vancouver (Kanada) * Hrvatski kulturni klub "Kardinal Stepinac", [[New York City, New York|New York]] (SAD) ==== Glasnik ''Blaženi Alojzije Stepinac'' ==== Glasnik je kao četvrtgodišnjak počeo izlaziti 1994. godine pod nazivom ''Glasnik Sluge Božjega Alojzija Stepinca''.<ref>''Glasnik Sluge Božjega Alojzija Stepinca : glasnik Postulature'', uređuje i odgovara Juraj Batelja, Postulatura Sluge Božjega Alojzija Stepinca, Zagreb, 1994., ISSN 1331-8284</ref> Iste godine naziv se mijenja u ''Sluga Božji Alojzije Stepinac''<ref>''Sluga Božji Alojzije Stepinac : glasnik Postulature'', ISSN 1331-2529</ref> Nakon beatifikacije 1998. godine časopis mijenja naziv u ''Blaženi Alojzije Stepinac''<ref>''Blaženi Alojzije Stepinac : glasnik Postulature'', ISSN 1331-9124</ref> i izlazi tromjesečno. Urednik časopisa od početka izlaženja je Juraj Batelja. Glasnik donosi vijesti vezane za postupak kanonizacije, priloge vezane uz život i djelovanje nadbiskupa Alojzija Stepinca, kao i svjedočanstva o uslišanjima molitava upućenih blaženiku. === U umjetnosti === * ''[[Kardinalovo srce]]'', roman [[Nevenka Nekić|Nevenke Nekić]] * ''Gospodine, u Tebi je moja nada'', kazališni komad o suđenju Stepincu kojeg je napisao i režirao [[Ante Vican]]<ref>bljesak.info: [http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/preminuo-glumac-ante-vican/80122 Preminuo glumac Ante Vican], bljesak.info, 22. ožujka 2014.</ref> * ''[[Neukrotivi kardinal]]'' (2014.), dokumentarni film * ''[[Alojzije Viktor Stepinac]]'' (2019.), dokumentarno-igrani film * ''[[Stepinac: kardinal i njegova savjest]]'' (2020.), dokumentarni film * ''Utjelovljena laž'' (''Mendacium incarnatum'', 2021.), kratkometražni dokumentarni film<ref>Scenarist filma je Davor Trbušić, a redatelj Ivan Crnjak. Fim opisuje odnos jugoslavenskog komunističkog režima prema Alojzju Stepincu. Nastao je u sklopu projekta ''Zaboravljeni vođe koji su stvarali našu Europu'' (''Forgotten Leaders Who Built Our Europe'') kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]]. Dostupan je na stranicama ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'': https://www.vecernji.hr/vijesti/vecernji-list-ekskluzivno-prikazuje-u-cetvrtak-u-9-sati-pogledajte-film-o-alojziju-stepincu-1506024 ([https://www.vecernji.hr/vijesti/vecernji-list-ekskluzivno-prikazuje-u-cetvrtak-u-9-sati-pogledajte-film-o-alojziju-stepincu-1506024 www.vecernji.hr], objavljeno 8. srpnja 2021., pristupljeno 10. srpnja 2021.)</ref> == Zanimljivosti == * Stepincu je, kao prvom katoličkom blaženiku koji se popeo na [[Triglav (vrh)|Triglav]] ([[1936.]] godine, dok je bio zagrebački nadbiskup-koadjutor), u crkvici na [[Kredarica|Kredarici]], 300 metara ispod vrha, [[5. kolovoza]] [[2006.]] godine postavljena spomen-ploča.<ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20131223114921/http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F2863285F2863285A28582858285E286328A22889288C28962892288928632863285A2858285D2858285C285828632863286328582863K ''Alojzije Stepinac – jedini crkveni velikodostojnik na Triglavu''], članak u ''[[Novi list|Novom listu]]'', 7. srpnja 2006. Preuzeto 5. siječnja 2012.</ref><ref>[http://arhiv.nuk.uni-lj.si/wayback/20210816193935/https://slovenski-rod.javnost.si/wp-content/uploads/2021/02/kredarica-kapela-marija-snezna5-scaled-1024x576.jpg Slika spomen-ploče], slovenski-rod.javnost.si, pristupljeno 24. kolovoza 2021.</ref> * Stepinčevog su brata 1943. ubili nacisti "zbog veza s partizanima".<ref>{{Citiranje knjige |author=[[Aleksa Benigar]] |title=Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal |orig-year=1993 |pages=448 |publisher=[[Glas Koncila]] |location=Zagreb}}</ref> * Dvaput je ([[1970.]] i [[1994.]]) bila pokrenuta inicijativa da za svoje zasluge u spašavanju Židova Stepinac dobije [[izrael]]sko priznanje [[Pravednik među narodima]], ali je oba puta odbijeno. ''(Vidi članak [[Stepinac i Židovi]])'' == Literatura == * [[Juraj Batelja]]: '''''Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi''''', Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, II. dopunjeno izdanje 2010., {{ISBN|9789537441111}} (cjelina)<ref>Josip Kajinić, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7015/76939/hrcak.srce.hr/file/114025.pdf ''Juraj Batelja, Blaženi Alojzije Stepinac – svjedok Evanđelja ljubavi. Životopis, dokumenti i svjedočanstva – prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb 2010..''], ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'' 3/2011</ref> :* Svezak 1: ''Životopis'' (580str.), ISBN 9789537441128 :* Svezak 2: ''Dokumenti I :br. 1. – 399. : (1933. – 1943.)'' (651 str.), ISBN 9789537441135 :* Svezak 3: ''Dokumenti II : br. 400. – 691. : (1944. – 1998.)'' (643 str.), ISBN 9789537441142 * [[Aleksa Benigar]]: '''''Alojzije Stepinac – hrvatski kardinal''''', II. izdanje, Zagreb: Glas Koncila, 1993. (883 str.)<ref>Prvo izdanje: [[ZIRAL]], Rim, 1974. (939 str.))</ref> *''Dnevnik [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]] 1941–1945'', Zagreb: Hrvatski državni arhiv – Javna ustanova Spomen područje Jasenovac, 2003. * [[Ivan Gabelica]]: '''''Blaženi Alojzije Stepinac i hrvatska država''''', vlastita naklada, Zagreb, 2007. (435 str.), ISBN 9789539594105<ref>Tomislav Jonjić, [https://hrcak.srce.hr/66418 ''Ivan GABELICA: Blaženi Alojzije Stepinac i hrvatska država''], ''[[Pilar (časopis)|Pilar]]'' 1/2008.</ref> ::Prethodno objavljivano kao podlistak u časopisu ''[[Politički zatvorenik (novine)|Politički zatvorenik]]'', glasilu [[Hrvatsko društvo političkih zatvorenika|Hrvatskog društva političkih zatvorenika]]. Prvi nastavak objavljen je u broju 143., u veljači [[2004.]], a završni, četrdeseti, u broju 186., u rujnu [[2007.]] godine. Neki od nastavaka dostupni su u [[Hrvatski arhiv weba|Hrvatskom arhivu weba]]: ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj145/gabelica.htm ''Mladi Stepinac kao jugoslavenski dragovoljac (3)''] [[Politički zatvorenik (novine)|''Politički zatvorenik'']] 145/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj146/gabelica.htm ''Stepinac u kraljevskoj Jugoslaviji (4)''], ''Politički zatvorenik'' 146/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj147/gabelica.htm Broj ''Hrvatska u doba šestosiječanjske diktature (5)''], ''Politički zatvorenik'' 147/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj148/gabelica.htm Broj ''Snažno nezadovoljstvo jugoslavenskim režimom (6)''], ''Politički zatvorenik'' 148-149/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj150/gabelica.htm ''Borba oko konkordata s Katoličkom Crkvom (7)''], 150/2004. ''Politički zatvorenik'' ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj151/gabelica.htm ''Stepinac i jugoslavenska država (8)''], ''Politički zatvorenik'' 151/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj152/gabelica.htm ''Stepinac i Hrvatska seljačka stranka (9)''], ''Politički zatvorenik'' 152/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/1453/www.hdpz.t-com.hr/broj153/gabelica.htm ''Nezadovoljstvo Banovinom Hrvatskom (10)''], ''Politički zatvorenik'' 153/2004. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj160/gabelica.htm ''Pokušaji manipulacije Stepinčevim imenom (17)''], ''Politički zatvorenik'' 160-161/2005. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj162/gabelica.htm ''"ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda..." (18)''], ''Politički zatvorenik'' 162/2005. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj163/gabelica.htm ''Hrvatska državna vlast i blaženi Alojzije Stepinac (19)''], ''Politički zatvorenik'' 163/2005. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj164/gabelica.htm ''Nezavisna Država Hrvatska nije tražila smjenjivanje zagrebačkog nadbiskupa! (20.)''], ''Politički zatvorenik'' 164/2005. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj165/gabelica.htm ''Odnos između Stepinca i hrvatskih državnih vlasti bio je korektan i prijateljski! (21)''], ''Politički zatvorenik'' 165/2005. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj166/gabelica.htm ''Izmišljotine o planiranju atentata na Stepinca (22)''], ''Politički zatvorenik'' 166/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/7457/www.hdpz.t-com.hr/broj167/gabelicai.htm ''Kriza u odnosima državnih i crkvenih vlasti (23)''], ''Politički zatvorenik'' 167/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/13175/www.hdpz.t-com.hr/broj171/gabelica.htm ''Stepinac protivnik svih zločina i branitelj svih ugroženih osoba (27)''], ''Politički zatvorenik'' 171/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/13175/www.hdpz.t-com.hr/broj172/gabelicai.htm ''Pojedinačna i skupna umorstva na ulici, u vlaku, na granici i sl. (28)''], ''Politički zatvorenik'' 172-173/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/13175/www.hdpz.t-com.hr/broj174/gabelica.htm ''Srpski zločini od početka travanjskoga rata 1941. do uspostave vlasti Nezavisne Države Hrvatske (29)''], ''Politički zatvorenik'' 174/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/13175/www.hdpz.t-com.hr/broj175/gabelica.htm ''Neizazvani su srpski zločini izazvali hrvatsku odmazdu (30)''], ''Politički zatvorenik'' 175/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/13175/www.hdpz.t-com.hr/broj176/gabelica.htm ''Stepinčeva osuda srpskih zločina i hrvatske odmazde (31)''], ''Politički zatvorenik'' 176/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/83/13175/www.hdpz.t-com.hr/broj177/gabelica.htm ''Vjerski prijelazi – uloga Crkve i države'' (32)], ''Politički zatvorenik'' 177/2006. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/83/19795/www.hdpz.t-com.hr/broj183/gabelica.htm ''Stepinac prema nacional-socijalizmu i komunizmu'' (38)], ''Politički zatvorenik'' 183/2007. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/83/19795/www.hdpz.t-com.hr/broj184/gabelica.htm ''Nadbiskup Stepinac prema partizanstvu (39)''], ''Politički zatvorenik'' 184-185/2007. ::* [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/83/19795/www.hdpz.t-com.hr/broj186/gabelica.htm ''Nadbiskup Stepinac i Nezavisna Država Hrvatska: zaključne napomene (40)''], ''Politički zatvorenik'' 186/2007. * {{cite book | last1= Goldstein | first1= Ivo | author-link1=Ivo Goldstein | date= 2018 | title= Jasenovac | url= https://books.google.com/books?id=tAI3wAEACAAJ&newbks=0&hl=en | location= Zagreb | publisher= Fraktura | isbn=978-953-266-987-9 | access-date= | ref={{harvid|Ivo Goldstein|2018}} }} * {{cite book |ref=harv |last1=Goldstein |first1=Slavko |author-link1=Slavko Goldstein |last2=Goldstein |first2=Ivo |author-link2=Ivo Goldstein |year=2018 |title=Tito |location=Novi Sad |publisher=Akademska knjiga |isbn=978-86-6263-218-0}} * [[Vladimir Horvat]]: '''''Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava''''', Meridijani, Zagreb-Samobor-Krašić, 2008. (323 str.), {{ISBN|978-953-239-096-4}}<ref>Josip Kajinić [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7015/85561/hrcak.srce.hr/file/321866.pdf ''Vladimir Horvat, Kardinal Alojzije Stepinac...''], ''Časopis za suvremenu povijest'' 1/2009.</ref><ref>[[Agneza Szabo]], [https://hrcak.srce.hr/27624 ''Vladimir Horvat, Kardinal Alojzije Stepinac...''], ''[[Obnovljeni život]]'' 3/2008.</ref> * [[Jure Krišto|Krišto, Jure]] (1): ''Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska'', Knjiga prva, Zagreb: [[Hrvatski institut za povijest]] – Dom i svijet, 1998. * [[Jure Krišto|Krišto, Jure]] (2): ''Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska. Dokumenti'', Knjiga druga, Zagreb: [[Hrvatski institut za povijest]] – Dom i svijet, 1998. * [[Jure Krišto|Krišto, Jure]] (3): ''[[Sukob simbola (Krišto)|Sukob simbola. Politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]'', Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2001. *[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]], Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. * [[Vinko Nikolić]] (priredio), '''''Stepinac mu je ime. Zbornik uspomena, svjedočanstava i dokumenata''''' (I-II), Zagreb: [[Kršćanska sadašnjost]], 1991. (Prvo izdanje: Knjižnica [[Hrvatska revija|Hrvatske revije]], Barcelona, 1978.) :* Svezak 1: 459 str., {{ISBN|8639702004}} :* Svezak 2: 582 str., {{ISBN|8639702012}} * [[Nikola Rušinović]]: ''Moja sjećanja na Hrvatsku'', Zagreb: Meditor, 1996. (318 str.), ISBN 9536300087 * {{cite book | last = Tomašević | first = Jozo | author-link = Jozo Tomašević | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford, California | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ | language = en | ref={{harvid|Tomašević|1975}} }} * {{cite book | last = Tomašević | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford, California | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC | language = en | ref={{harvid|Tomašević|2001}} }} * [[Josip Vraneković]]: '''''Dnevnik. Život u Krašiću zasužnjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca (5. XII. 1951. – 10. II. 1960.)''''', Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-7441-01-6}}, II. izdanje: 2011. (900 str.), ISBN 9789537441166<ref>Božidar Nagy, [https://hrcak.srce.hr/91258 ''Josip Vraneković: Dnevnik. Život u Krašiću...''], ''Obnovljeni život'' 4/2021.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * [[Katolička crkva u NDH]] * [[Katoličanstvo u Hrvata]] * [[Stepinac i Židovi]] * [[József Mindszenty]] * [[Óscar Romero]] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Alojzije Stepinac |commonshr = Alojzije Stepinac |commonscat = Alojzije Stepinac |commonscathr = Alojzije Stepinac |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Oporuka kardinala Stepinca |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Alojzije Stepinac }} ;Mrežna mjesta * [http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr Blaženi Alojzije Stepinac], službeno mrežno mjesto * [http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/glasnik-bl-alojzija-stepinca/2011-2015/121 ''Glasnik blaženog Alojzija Stepinca''], časopis Postulature za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca * {{moljac|stepinac.htm}} * [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=120 Bibliografija o bl. Alojziju Stepincu] * [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84182 Nadbiskup Alojzije Stepinac u izvješćima Njemačkog poslanstva u Zagrebu, Josip Kolanović] * [https://web.archive.org/web/20120112181727/http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Uzni%C4%8Dki_dani_bl._kardinala_Alojzija_Stepinca_%281%29 Uznički dani bl. kardinala Alojzija Stepinca] Glas Koncila br. 6. – 10. 2008. g. str.25 * [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=63684 Svi hrvatski kardinali], IKA, 24. listopada 2003., IKA P - 63684/10 * [http://croative.net/uz-blagdan-stepinceva-kardinalov-govor-na-sudu/ Croative.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171027215944/http://croative.net/uz-blagdan-stepinceva-kardinalov-govor-na-sudu/ |date=27. listopada 2017. }} (VIDEO) Uz blagdan Stepinčeva: Kardinalov govor na sudu * [https://jumbo.iskon.hr/dl/ff76a26f-f001-4df3-8a86-cb9faee23b78 Alojzije Sterpinac: Pisma zaručnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604005748/https://jumbo.iskon.hr/dl/ff76a26f-f001-4df3-8a86-cb9faee23b78 |date=4. lipnja 2016. }} *[http://www.unicath.hr/predstavljena-knjiga-alojzije-stepinac-pillar-of-human-rights Predstavljenje knjige Esther Gitman (američka povjesničarka židovskog podrijetla, koja je preživjela holokaust) “Alojzije Stepinac – Pillar of Human Rights”], Hrvatsko katoličko sveučilište, 2019. {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Antun Bauer (biskup)|Antun Bauer]]}} {{s-ttl|title=[[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]]|years=1937.–1960.}} {{s-aft|after=[[Franjo Šeper]]}} {{s-end}} {{Hrvatski kardinali}} {{Hrvatski sveci i blaženici}} {{GLAVNIRASPORED:Stepinac, Alojzije}} [[Kategorija:Hrvatski blaženici]] [[Kategorija:Hrvatski kardinali]] [[Kategorija:Katolička crkva i NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Jastrebarsko]] <!-- [[Kategorija:Hrvatski nadbiskupi|Stepinac, Alojzije]] --> [[Kategorija:Krašić]] k7zyznydpls6fqpaag6bvpmsm9ezba0 Tumačenje snova 0 7411 6432563 6397080 2022-07-25T16:55:45Z 89.164.143.229 /* Psihodinamično tumačenje snova (Freud) */ Ispravljen zatipak wikitext text/x-wiki '''Tumačenje snova''' je objašnjenje značenja i traženje logičnog smisla u [[sanjanje|snovima]]. Ova praksa je veoma stara i spominje se u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], gdje Josip tumači faraonove snove (sedam debelih i sedam mršavih krava). [[Prorok]] Danijel je imao dar tumačenja snova za koje on tvrdi da "Bog s neba okriva svoje tajne". === Nadnaravna interpretacija === [[Oneiromancija]] je umjetnost predskazivanja kroz slike u snovima. === Hallova kognitivna teorija === === Teorije Joe Griffina === === Reverse learning theory=== === Psihodinamično tumačenje snova (Freud) === Ovu metodu tumačenja snova stvorio je [[Sigmund Freud]]. Glavna značajka Freudovog tumačenja nesvjesnih materjala (snova) sastoji se od njihove redukcije na neke od osnovnih nagona, s time da u pozadini svega kao glavni psihodinamički pokretač leži nagon seksualnosti. Prema Freudu sanjanje ima tri funkcije; omogućava ispunjenje želja i zadovoljenje žudnji, snovi pružaju sigurnosni ventil preko kojih se osoba oslobađa nesvjesne napetosti u prerušenom obliku i snovi predstavljaju stražare spavanja. Zahvaljujući snovima, napetost se otpušta, osoba spava bez prekida i bez pojave [[anksioznost]]i. Njegov učenik [[Alfred Adler]] je prihvatio takvu reduktivnu metodologiju tumačenja s razlikom što je za njega najvažniji psihodinamički pokretač bio nagon volje za moći. [[Psihoterapija]] bazirana na reduktivnoj metodologiji pokazala je uspjeh u liječenju onih neuroza koje su doista bile bazirane na seksualnim devijacijama ili na pretjeranoj volji za moć. Ali se pokazala krajnje neučinkovitom u slučajevima neuroza baziranim na stanjima životnog besmisla kod inteligentnijih ljudi. === Arhetipsko tumačenje snova (Jung) === Ovu metodu tumačenja snova stvorio je [[Carl Gustav Jung]]. Jungova metodologija ([[konstruktivna metoda]]) se uvelike razlikuje od Freudove, ona je također psihodinamička metoda ali nesvjesne materijale ne reducira na njihove osnovne nagone, već protok nesvjesnog dovodi do opće razumljivosti s obzirom na njegov cilj. Ovaj cilj u [[analitička psihologija|analitičkoj psihologiji]] je izražen kroz proces [[individuacija|individuacije]] === Islamsko tumačenje snova === U islamu, snovi su posebno stanje, koje je povezano s duhovnim svijetom, a ono što se u njima događa, na neki način je povezano s fizičkom percepcijom osobe koja je sanjala san. Kroz [http://extaza.net/islamski-sanovnik/ islamski sanovnik] možemo pronaći tumačenja snova u islamu. == Literatura == * ''Fuerst, Marija, Psihologija, Zagreb, 1994.'' * ''Larsen, Randy J. i Buss, David M., Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.'' [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:San]] b972rw1ie9d5vhqxy8yha9cy3i2215v Slavenski jezici 0 10848 6432640 6283856 2022-07-25T20:19:41Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Slavic_europe.png|mini|275px|desno| {{legenda|#7cdc87|[[Zapadnoslavenski jezici]] češki, slovački, poljski, lužičkosrpski, polapski, kašupski}} {{legenda|#008000|[[Istočnoslavenski jezici]] ruski, bjeloruski, ukrajinski, rusinski}} {{legenda|#004040|[[Južnoslavenski jezici]] slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski}}]] [[Datoteka:Slavic languages hr.png|mini|desno|250px|Rasprostranjenost slavenskih jezika]] [[Slika:Języki słowiańskie.jpg|thumb|400px| Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima]] '''Slavenski jezici''' (privatni kod: [http://multitree.org/codes/slav slav]) su podskupina [[Indoeuropski jezici|Indoeuropskih jezika]]. Obuhvaćaju 18 živih i [[izumrli jezik|izumrlih jezika]] koji čine tri osnovne grane, [[istočnoslavenski jezici|istočnu]], [[zapadnoslavenski jezici|zapadnu]] i [[južnoslavenski jezici|južnu]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2-16 Ethnologue (16th)]</ref> Ishodište današnjih slavenskih jezika je [[praslavenski jezik]], odnosno stariji rekonstruirani [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenski jezik]]. U indoeuropske jezike spadaju nadalje s [[Armenski jezik|armenskim jezikom]], [[indoiranski jezici]]ma, [[germanski jezici|germanskim jezicima]], [[anatolijski jezici|anatolijskim jezicima]] ili luvo-hetitskim jezicima '''†''', [[italski jezici|italskim jezicima]], [[romanski jezici|romanskim jezicima]], [[ilirski jezici|ilirskim jezicima]], [[keltski jezici|keltskim jezicima]], [[helenski jezici|helenskim jezicima]] i [[toharski jezici|toharskim jezicima]] '''†'''. == Podjela slavenskih jezika == Kosim su slovima izdvojeni nazivi kojim se više ne koriste ili ih ne priznaje značajan broj govornika.{{Nedostaje izvor}} ==='''[[Zapadnoslavenski jezici]]'''=== Skupina ima 7 živih jezika, dva izumrla i jedan mikrojezik. :a. [[Češko-slovački jezici|češko-slovačka]] jezična skupina (3) ::a1. [[češki jezik]] [ces] 9.490.840. ::a2. [[moravski jezik]] - nepriznat jezik u Češkoj ::a3. [[slovački jezik]] [slk] 5.019.950. ::a4. [[knaanski jezik]] [czk] - izumrli židovsko-slavenski jezik † :b. [[lužičkosrpski jezici]] (2) ::b1. [[gornjolužičkosrpski jezik]] [hsb] 18.240. ::b2. [[donjolužičkosrpski jezik]] [dsb] 7240. :c. [[lehitski jezici|lehitski]] ili lehički (4) ::c1. [[polapski jezik]] [pox] † ::c2. [[kašupski jezik]] [csb] 3.000 :::dijalekti: [[slovinački dijalekt]] - izumro početkom 20. st. ::c3. [[poljski jezik]] [pol] 39.990.670. ::c4. [[šleski jezik]] [szl] 60.000 (2002 census). Drugi govor: :[[zapadnorusinski mikrojezik]] (bez [[kod|kôda]])<ref>Dubravko Škiljan: ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., {{ISBN|953-6003-07-4}}, str. 25. {{Citat|''U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori ''lužičkosrpski'' ili ''sorapski'' ili ''vendski'' (sa dva dijalekta: ''gornjolužički'' i ''donjolužički''), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i ''rusinski'' kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.''|Škiljan, 1994., 25.}}</ref> ==='''[[Istočnoslavenski jezici]]'''=== 4 priznata jezika: :a1. [[bjeloruski jezik]] [bel] 8.618.630 govornika :a2. [[rusinski jezik]] [rue] 623.960 govornika :a3. [[ruski jezik]] [rus] 143.553.950 govornika :a4. [[ukrajinski jezik]] [ukr] 37.029.730 govornika Drugi govori: :[[suržik]] - međujezik u Ukrajini :[[trasjanka]] - međujezik u Bjelorusiji :[[sibirski jezik]] - umjetni jezik, inačica ruskoga ==='''[[Južnoslavenski jezici]]'''=== {{Neutralnost}} Osam jezika, oko devetoga, slavomoliškoga, izvori se razlikuju. :Zapadni ::a1. [[crnogorski jezik]] [cnr] 232.600 govornika ::a2. [[bošnjački jezik]] [bos] 2.203.800 govornika ::a3. [[hrvatski jezik]] [hrv] 5.546.590 govornika :::a3.1 [[čakavsko narječje|čakavski]]<ref>Langston, Keith, “Čakavian”, in: [[Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics]] Online, Editor-in-Chief [[Marc L. Greenberg]]. Consulted online on 18. kolovoza 2020. <http://dx.doi.org/10.1163/2589-6229_ESLO_COM_032011> Prvo objavljeno na mreži 2020. Nadnevak zadnjega uređivanja: 15. srpnja 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref> [ckm] :::a3.2 [[kajkavsko narječje|kajkavski]]<ref>Mužek, Matija, “Kajkavian”, in: Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online, Editor-in-Chief Marc L. Greenberg. Consulted online on 18 August 2020 <http://dx.doi.org/10.1163/2589-6229_ESLO_COM_032060> Prvo objavljeno na mreži 2020. Nadnevak zadnjega uređivanja: 15. srpnja 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref> :::a3.2.1 [[kajkavski književni jezik]] [kjv] :::a3.3. [[gradišćanskohrvatski jezik|gradišćanskohrvatski]] :::a3.4. [[Govori moliških Hrvata|moliški hrvatski]]<ref>Breu, Walter, “Molise Slavic”, in: Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online, Editor-in-Chief Marc L. Greenberg. Consulted online on 18 August 2020 <http://dx.doi.org/10.1163/2589-6229_ESLO_COM_034736> Prvo objavljeno na mreži 2020. Nadnevak zadnjega uređivanja: 15. srpnja 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref> ::a4. [[Govori moliških Hrvata|moliški hrvatski]] [svm] ::a5. [[slovenski jezik]] [slv] 1.909.050 govornika ::a6. [[srpski jezik]] [srp] 7.020.550 govornika :Istočni ::b1. [[bugarski jezik]] [bul] 9.097.220 govornika ::b2. [[makedonski jezik]] [mkd] 2.113.170 govornika <small>(nepriznat u [[Grčka|Grčkoj]] i [[Bugarska|Bugarskoj]])</small> ::b3. [[starocrkvenoslavenski]] [chu] † *Ostali govori i jezici :[[banatskobugarski jezik]] - jezik katoličkih Bugara u Rumunjskoj i Srbiji :[[crkvenoslavenski jezik]] - jezik u uporabi samo u bogoslužju :[[prekomurski jezik]] - nepriznat u Sloveniji, ali je književni jezik u časopisima i mediji :[[slavenosrpski jezik]] - jezik u uporabi samo u bogoslužju :[[goranski jezik]] (?) {{Neutralnost}} * Politički projekt nasilnog spajanja jezika, kao međukorak utapanja hrvatskog u srpski jezik: :a1. [[Srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatski jezik]]† koji doista nije ostvaren nikada kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici: hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda se rabio u ustavima pojedinih socijalističkih republika. Od 1. rujna 2008. godine svijet je prihvatio realnost i konačno je prestao postojati kôd i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj razredbi. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika. ===Umjetni slavenski jezici=== *[[međuslavenski jezik]] *[[slovio]] *[[lydnevi]] ===Kreolski slavenski jezici=== *[[russenorsk]] Po nekim razredbama, i [[suržik]] i [[trasjanka]] pripadaju ovdje. == Wikipedije na slavenskim jezicima == {{Zastarjelo}} (složene po broju članaka, stanje 2. veljače 2011.) *pl - poljska *ru - ruska *uk - ukrajinska *cs - češka *sr - srpska *sk - slovačka *bg - bugarska *sl - slovenska *hr - hrvatska *mk - makedonska *sh - t.zv. srpskohrvatska *be-x-old - bjeloruska (pisana taraškevicom) *bs - bošnjačka *be - bjeloruska *hsb - gornjolužička *csb - kašupska *szl - šleska *rue - rusinska *dsb - donjolužička *cu - staroslavenska U fazi "inkubatora" su: *ru-lat - ruski latinicom *ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918. *sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička") *surzh - suržik *sla - slavenoruska (starobjeloruska) Zatvorene Wikipedije: *ru-sib - rusko-sibirska == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=656 Ethnologue (14th)] * [http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90673 Ethnologue (15th)] * [http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEL Tree for Slavic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607103042/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEL |date=7. lipnja 2013. }} {{Slavenski jezici}}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Slavenski jezici]] [[Kategorija:Slavistika]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:S]] 49zx2potclxs15bmzmscw3oxpv2vxjy Genocid 0 11038 6432720 6428617 2022-07-26T03:12:16Z 188.129.85.154 uklanjanje izmjene 6428617 suradnika [[Posebno:Doprinosi/109.60.92.247|109.60.92.247]] ([[Razgovor sa suradnikom:109.60.92.247|razgovor]]) wikitext text/x-wiki Pojam '''genocid''' definiran je u ''Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida'' koju je Opća skupština [[UN]] prihvatila [[9. prosinca]] [[1948.]] godine. Preuzet je u hrvatsko zakonodavstvo nakon osamostaljenja potvrđivanjem ratifikacije Konvencije [[SFRJ]]. Zločin genocida unesen je u ''Kazneni zakon RH'' (1997). Za zločine genocida nadležan je danas [[Međunarodni kazneni sud]] (ICC). Hrvatska je 2001. godine ratificirala ''Rimski statut'' ICC-a, u kojem je definicija genocida prenesena iz Konvencije. == Međunarodnopravna definicija genocida == === Statut međunarodnog kaznenog suda === članak 6. ''Za svrhe ovoga Statuta, izraz "genocid" znači bilo koje od niže opisanih djela, počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao što je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje skupine životnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomično fizičko uništenje; (d) nametanje mjera s namjerom sprečavanja rađanja unutar skupine; (e) prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu.'' === Kazneni zakon RH === Prema [[s:Kazneni zakon|Kaznenom zakonu]] Republike Hrvatske Genocid kao kazneno djelo spada u kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. [[s:Kazneni zakon#Genocid|NN br. 110, 1997, Članak 156]] '''Genocid''' ''Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se pučanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.'' == Razjašnjenja i problemi definicije == === Postojanje posebne vrste namjere === Da bi se neka radnja podvela pod pojam genocida, nije dovoljno utvrditi da se radnja (recimo ubojstvo, pa i masovno) dogodilo. Definicija genocida (kao i svakog drugog kaznenog djela) podrazumijeva dokazivanje namjere ([[mens rea]]) koja u slučaju genocida ima posebnu kvalifikaciju. Za genocid nije dovoljna namjera potrebna za počinjenje bilo kojeg od akata (namjera za ubijanje, nanošenje ozljeda, itd.) već ti akti moraju biti praćeni posebnom namjerom za uništenjem dijela ili cijele jedne od četiri zaštićene grupe: nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine. S obzirom na to da je zaštićeni objekt genocida grupa, a ne pojedinac, ubojstvo pojedinaca samo po sebi ne podrazumijeva genocid. Primjerice, u slučaju masovnog ubojstva stanovnika koji pripadaju nekoj skupini učinjenog s namjerom etničkog čišćenja (ali ne i uništenja grupe) radit će se pravno o "običnom" zločinu protiv čovječnosti, a ne o genocidu. Takav je slučaj bio npr. kada su njemački okupacijski režimi na zaposjednutim područjima za Drugog svjetskog rata strijeljali 50 ili 100 talaca kao odmazdu za jednog ubijenog njemačkog vojnika. Često je teško dokazati je li u nekom štetnom djelu na račun neke skupine postojala namjera uništenja, no o genocidu se može govoriti samo ako se postojanje namjere uništenja dokaže van razumne sumnje. Namjeru je moguće dokazati svjedočkim iskazom, dokumentima (npr. Karadžićeva smjernica br. 7), razumno deducirati iz mnoštva činjenica (likvidacije svih muškaraca u Srebrenici), itd. === Zaštićene grupe === Žrtve genocida su grupe, a ne pojedinci. Četiri zaštićene grupe su nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. Skupine koje ne čine ove četiri (političke grupe, invalidi, seksualne manjine) nisu zaštićene i teoretski mogu biti istrebljene bez da se pravno radi o genocidu. To je npr. slučaj sa sustavnom likvidacijom duševnih bolesnika u [[nacizam|nacističkoj njemačkoj]]. Politički motovirani progoni, čak i kada se radi o totalitarnim državama, čak i ako obuhvaćaju milijune žrtava, ne smatraju se genocidom. To je npr. slučaj pogoroma nad "kulacima" u [[SSSR]]-u krajem 1920-ih i početkom 1930-ih godina. === Broj žrtava === Definicija genocida ne govori o tome koliko masovno moraju biti počinjena djela »u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina« no sudska praksa ICTY i ICTR odredila je da u slučaju namjere uništenja dijela grupe taj dio mora tvoriti kvalitativno bitan dio. Jedno ubojstvo nikada ne može tvoriti genocid jer je predmet napada uvijek grupa, a ne pojedinac. U izvanstručnim diskusijama o tome je li u nekom konkretnom slučaju počinjen genocid ili nije, masovnost zločinačkih postupaka obično se podrazumijeva kao snažan argument. Zato će zastupnici jednog ili drugog mišljenja u situacijama kad ne postoje egzaktni pokazatelji forsirati izrazito visoke odnosno izrazito niske procjene broja žrtava. Npr. između 1000 i 1,1 milijun za [[Sabirni logor Jasenovac]], između 20.000 i 600.000 za [[Bleiburški pokolj]] i [[Križni put (1945)|Križni put]]. === Etničko čišćenje === Pojam [[etničko čišćenje]], koji je ušao u politički pa i pravni jezik 1990-ih godna, je zločin protiv čovječnosti i nije sinonim za genocid jer za dokazivanje etničkog "čišćenja" nije potrebno dokazati namjeru uništenja nego diskriminatornu namjeru. == Problemi u "popularnoj" upotrebi pojma == Riječ '''genocid''' ušla je u svakodnevnu upotrebu. Pri tome se često koristi znatno ekstenzivnije nego što je to u međunarodnom pravu definirano. Njena popularnost uvelike proizlazi iz izrazito snažnog emotivnog naboja kojeg nosi. Ona postaje kategorija '''moralne''', a ne '''pravne''' osude: nazvati neku radnju "genocidnom" znači izreći osobito snažnu moralnu osudu i gnušanje. (Slično je s pojmom [[holokaust]]). Mnogi pretjeranu upotrebu pojma genocid smatraju problematičnom, jer to može predstavljati banalizaciju i trivijalizaciju tog pojma.[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/rwanda/reports/dsetexhe.html] === Polemike oko Jasenovca, Bleiburga i sl. === Problemi s definicijom genocida i emotivni naboj koji ta karakterizacija nosi stvaraju često žučne diskusije. Tako se recimo postavljaju pitanja: *Može li se ustaški pogrom Srba u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] (i uopće na području [[NDH]]) nazvati genocidom? *Mogu li se četnički pokolji Hrvata i muslimana u isto doba mogu smatrati genocidom? *Može li se ubijanje zarobljenih vojnika [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] nakon rata ([[Bleiburški pokolj]] i [[Križni put (1945)|Križni put]]) nazvati genocidom? *Jesu li masovni pokolji (primjerice na Ovčari) za vrijeme Domovinskog rata bili genocidnog karaktera? O tome postoje drastično različiti stavovi. Nije sporno da su se u svakom od navedenih slučajeva događale gore navedne radnje; ali pitanje je je li postojala namjera »da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina«? <!--''Pogledajte [[Razgovor:Genocid|stranicu za razgovor]]''--> Izvan sumnje je, međutim, da je i u Jasenovcu i općenito na području pod kontrolom NDH provođen genocid [[Srbi|Srba]], [[Židovi|Židovâ]] i [[Romi|Româ]]. == Tužbe BiH i Hrvatske protiv Srbije za genocid == Bosna i Hercegovina je još [[1993.]] podnijela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ) tužbu protiv Srbije za povredu obveza iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida u svezi s događajima u BiH. ICJ, za razliku od gore navedenog ICC, rješava sporove između država. U veljači 2007. donesena je presuda da država Srbija nije odgovorna za genocid odnosno da se djela bosanskih Srba ne mogu imputirati Srbiji jer nije dokazano da je ostvarivala efikasnu kontrolu kako je ona definirana u slučaju Nikaragva v. SAD. Sud je također zaključio kako je genocid ograničen na područje Srebrenice, suprotno tvrdnjama zastupnika BiH koji su tražili utvrđenje genocida na širem teritoriju te da je Srbija ipak odgovorna za nesprečavanje i nekažnjavanje odgovornih. Presuda je izazvala šok i gorak okus u BiH i u hrvatskoj javnosti koja je proces doživljavala kao pravorijek o prirodi rata umjesto postupka o povredi obveze iz specifične konvencije.<!-- Razočaranje u Hrvatskoj je bilo tim veće jer je Hrvatska podnijela istovjetnu tužbu [[1999.]] s daleko manje utemeljenja pa je postalo izgledno da će Hrvatska spor izgubiti.--> Za razliku od BiH, u kojoj je MKSBJ svojim presudama (npr. [[Radislav Krstić]]) utvrdio genocid, u Hrvatskoj pravno genocid nije utvrđen. <!--Također, ako BiH nije uspjela dokazati razinu kontrole Srbije nad bosanskim Srbima potrebnu za imputiranje njihovih djela državi Srbiji, vjerojatnost da će Hrvatska moći učiniti isto za hrvatske Srbe vrlo je mala.--> == Pokazatelji == Najveći genocid u povijesti čovječanstva počinili su [[UK|britanski]] kolonijalisti nad domorocima osvojenih zemalja. Pobili su najviše [[Indijanci|američkih]] i [[Aboridžini|australskih]] domorodaca, slijede [[Maori]] i stanovnici predkolonijalne [[Indija|Indije]]. Kolonijalističke pokolje u većoj mjeri činili su i [[Španjolska|Španjolci]] i [[Francuska|Francuzi]]. Genocid domorodaca u Sjevernoj Americi nastavile su u pretprošlom stoljeću i [[Sjedinjene Američke Države]], a elemente genocida ima i ekonomski motivirano potiskivanje i istrebljivanje domorodaca u Latinskoj Americi u prošlom i ovom stoljeću, na primjer u [[Brazil]]u. == Vidi još == *[[holokaust]] *[[holokaust u NDH]] *[[sabirni logor Jasenovac|sabirni logori]] *[[Srbi u NDH: Broj žrtava]] *[[bleiburški pokolj]] *[[Križni put (1945)|Križni put (1945.)]] *[[armenski genocid]] *[[pontski grčki genocid]] *[[asirski genocid]] (''seyfo'') *[[genocid u Ruandi]] *[[krumpirova glad u Irskoj]] *[[holodomor]] *[[čerkeski genocid]] *[[Hamidovi pokolji]] (armenski genocid 1894. – 1896.) *[[genocid nad narodima Herero i Namaqua]] *[[pokolj u Katynskoj šumi]] *[[karačajski genocid]] *[[pokolj u Nankingu]] *[[genocid u Srebrenici]] *[[Tužba za genocid protiv Jugoslavije]] *[[Tasmanski Aboridžini]] *[[osvajanje pustinje]] (Conquista del desierto) *[[genocid nad Selknamima]] *Turski genocid nad Armenima == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Osam stupnjeva genocida] *[http://www.slobodnaevropa.org/article/2006/04/10/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html Je li u Jasenovcu izvršen genocid nad Srbima?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060623234138/http://www.slobodnaevropa.org/article/2006/04/10/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html |date=23. lipnja 2006. }} :Diskusija u emisiji ''Radio Europe'' između povjesničara Koste Nikolića (Srbija) i Josipa Jurčevića (Hrvatska). [[Kategorija:Društvene znanosti]] [[Kategorija:Kazneno pravo]] [[Kategorija:Mržnja prema nacijama]] [[Kategorija:Genocidi]] 4lqgnadtn2y8n8g6uyao4erour50rd8 Indoeuropski jezici 0 11292 6432627 6245110 2022-07-25T20:13:00Z Etiktov 253954 /* Grane */ Popravak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IE_countries.png|desno|mini|280px| {{legenda|#ff7700| Indoeuropski većinski jezik}} {{legenda|#e5e500| Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom}} ]] '''Indoeuropska jezična porodica''' (privatni kod: [http://multitree.org/codes/ieur ieur]) prema broju govornika najveća je svjetska [[jezična porodica]] kojoj pripada većina [[Jezici Europe|europskih jezika ]] i južne i zapadne [[Azija|Azije]]. Ima oko 450 jezika (SIL), a na Linguistovom popisu je 586 jezika uključujući 124 izumrla i 7 skoro izumrlih i dijalekata kojima govori oko 3 milijarde ljudi. Na SIL-ovom popisu je (439) jezika,<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2-16 Ethnologue (16th)]</ref> po ranijim klasifikacijama (443),<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=629 Ethnologue (14th)]</ref> odnosno (449).<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90017 Ethnologue (15th)]</ref> Jezici s više od 100 milijuna govornika su (abecednim redom): [[bengalski jezik|bengalski]], [[engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]], [[hindski]], [[njemački jezik|njemački]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[portugalski jezik|portugalski]], [[ruski jezik|ruski]] i [[španjolski jezik|španjolski]]. == Podrijetlo == Svi indoeuropski jezici potječu od [[praindoeuropski jezik|praindoeuropskog]] (PIE) kojim se prema najšire prihvaćenoj [[kurganska hipoteza|kurganskoj hipotezi]] govorilo oko 4500. pr. Kr. u stepama između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Volga|Volge]], odakle se proširio na zapad u [[Europa|Europu]] i na jug u područja današnjeg [[Iran]]a i [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. == Grane == Indoeuropska jezična skupina po zastarjeloj se podjeli obično dijelila na 2 temeljne grane: * [[kentumski jezici]] u koju su ubrajani: ** [[germanski jezici]] ** [[romanski jezici]] ** [[ilirski jezici]] ** [[grčki]] jezik ** [[keltski jezici]] ** [[italski jezici]] ** [[toharski jezici]] * [[satemski jezici]] s: ** [[baltoslavenski jezici]]: ***[[baltički jezici]] ***[[slavenski jezici]] ** [[armenski jezik]] ** [[indoiranski jezici]] ** [[anatolijski jezici]] Podjela na kentumske i satemske jezike je otkrićem toharskih jezika uvelike izgubila na važnosti te se smatra jednom od mnogobrojnih [[Izoglosa|izoglosa]]. == Zemljopisno područje == Govore se na širokom pojasu od [[Europa|europskog]] zapada do ruba [[Indija|Indije]] i do kineskog Turkmenistana u srcu Azije. Nakon velikih zemljopisnih otkrića dospjeli su i na područje [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Različite skupine jezika nastale su raseljavanjem pojedinih plemena Indoeuropljana u različitim smjerovima. Usprkos tome, sličnosti između svih indoeuropskih jezika i danas su jako velike i iznenađujuće. == Popis jezika i jezičnih skupina == Broj jezika je '''586''', od toga '''124''' izumrla '''7''' blizu izumiranja (''439'' trenutno na Ethnologue popisu) :'''A) [[Albanski]]''' [alba] '''4''',<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=50-16 Indo-European, Albanian]</ref> Albanija, Kosovo, Grčka, Italija, Makedonija: [[gegijski jezik|gegijski]], [[toskijski jezik|toskijski]], [[arbëreshë albanski|arbëreshë]], [[Arvanitski jezik|arvanitika]]. :'''B) [[Armenski jezici]]''' [arme] '''4''', 1 izumro. (1),<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=107-16 Indo-European, Armenian]</ref> Armenija: [[armenski]] :'''C) [[Baltički jezici]]''' [balt] '''12''', 8 izumrlih (3),<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1794-16 Indo-European, Baltic]</ref> Latvija, Litva, Poljska: latvijski, [[litvanski]], [[pruski jezik|pruski]] (†). :'''D) [[Keltski jezici]]''' [celt] '''23''', 18 izumrlih (7 u Ethnologue),<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1164-16 Indo-European, Celtic]</ref> Velika Britanija, Irska, Francuska. ::d1. britonski (3): [[bretonski]], kornvolski ili [[kornijski jezik|kornijski]], [[velški]], ::d2. goidelski (4): [[irski]] ili gaeilge, [[manski]], [[hiberno-škotski gaelski jezik|gaoidhealg]], [[Škotski gaelski jezik|gàidhlig]], :'''E) [[Germanski jezici]]''' [germ] '''69''', 15 izumrlih (''48'' u Ethnologue);<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=206-16 Indo-European, Germanic]</ref> prije (53)<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90067 Indo-European, Germanic]</ref>: ::e1. istočni (1): [[gotski]] (†). ::e2. sjeverni (nekad 11; tri izgubila status jezika): [[danski]], ferski ili [[ferojski]], [[islandski]], [[jutski]], [[norn]] (†; otoci Šetland i Orkney), norveški-[[bokmål]], norveški-[[Nynorsk]], [[švedski]]; '''Izgubili status jezika''': [[Dalekarlijski dijalekt|Dalska]] ili Dalmaal, [[jamtska dijalekti|jamtska]] ili jamska, [[skonski dijalekt]] (Skånska). ::e3. zapadni (41): engleski, frizijski (zapadni i sjeverni), jingliš (ameridiš), niskonjemački (15 jezika: afriaans, flamanski, istočni frizijski, nizozemski, zelandski ili zeeuws i 10 donjosaksonskih jezika: achterhoeks, drents, gronings, donjosaksonski, plautdietsch, sallands, stellingwerfs, twents, veluws, vestfalski), saterlandski (saterfrizijski), škotski, visokonjemački (18 njemačkih jezika i 2 židovska istočni i zapadni jidiš. Njemački su: alemán coloneiro, alemanski ili švicarski njemački, bavarski, cimbriški, donjošleski, franački (†), frankonski ili mainfränkisch, gornjosaksonski, hutteritski, luksemburški, mócheno, njemački standardni, pensilvanijski, rajnsko frankonski ili pfälzische, rajnsko frankonski ili limburški, ripuarijski frankonski, švapski, walserski). :'''F) [[Helenski jezici|Grčki ili helenski jezici]]''' [hell] '''9''', 4 izumrla (6 u Ethnologue)<ref>[]</ref>: kapadocijski grčki, grčki, judeogrčki, straogrčki (†), pontski, tsakonski. :'''G) [[Indoiranski jezici]]''' [indi] '''333''', 21 izumro.(''310'' u ethnologue)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=3-16 Indo-European, Indo-Iranian]</ref> prije (308)<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90018 Indo-European, Indo-Iranian]</ref>: ::g1. [[indoarijski jezici]] (219): :::g1 a. središnja zona (76), Indija, Pakistan: ::::a. bhil (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria, bhilali, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, wagdi. ::::b. dom (1) Iran: domari. ::::c. gudžaratski (9) Pakistan Indija: aer, gudžaratski, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi. ::::d. khandesi (3) Indija: ahirani, dhanki, khandesi. ::::e. pandžabski (1): istočni pandžapski. ::::f. radžastanski (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, lohar, malvi, marwari (2 jezika, indija i pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati. ::::g. romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški). ::::h. zapadni hindski (12) Indija, Pakistan: bhaya, braj bhasha, bundeli, chamari, ghera, gowli, haryanvi, hindi, kabutra, kanauji, sansi, urdu. ::::i. neklasificirani (5) Nepal, Tadžikistan Indija: mewati, parya, sonha, tharu (2 jezika: dangaura, kathoriya) ::::j. Powari (Indija: powari. :::g1 b. istočna-središnja zona(5): awadhi, bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustani. :::g1 c. istočna zona (42): ::::a. bengalsko-assamski (16): asamski, bengalski, bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya. ::::b. biharski (12):angika, bhojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri ( 2 jezika, sadri i oraon), surajpuri. ::::c. oriya (8): bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya (3 jezika: desiya, adivasi, oriya), reli. ::::d. neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, tharu (3 jezika: chitwania, kochila, rana). :::g1 d. sjeverna zona (21) Indija, nepal, Pakistan: ::::a. središnji pahari (1) Indija: kumauni. ::::b. istočni pahari (2) Nepal: nepalski, palpa ::::c. garhwali (1), Indija: garhwali. ::::d. zapadni pahari (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kullu, pahari-potwari), pangwali, sirmauri. :::g1 e. sjeverna zona (1) ::::a. istočni paharski (1) Nepal: jumli. :::g1 f. sjeverozapadna zona (39): ::::a. [[dardski jezici]] (27) Pakistan, Afganistan: Chitral (2) khowar, kalasha; Kashmiri (1): kašmirski; kohistani (9): bateri, chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai; kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (4 jezika: sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti; Shina (7): brokskat, domaaki, phalura, savi, shina (2 jezika kohistani, shina, ushojo. ::::b. lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki. ::::c. sindhi (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi, lasi, sindhi, sindhi bhil. :::g1 g. nuristani (6) Afganistan: ashkun, kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali. :::g1 h. sanskrit, Indija: sanskrit :::g1 i. sinhaleško-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah. :::g1 j. južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasificirani: bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri. :::g1 k. neklasificirani (13), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, [[Memoni jezik|memoni]], mina, od, pali, tippera, usui, vaagri booli. ::g2. [[iranski jezici]] (87): :::a. Istočni (14), Iran, Pakistan, Afganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan: [[Avesta jezik|avesta (pazend)]], munji, osetski, paštu (3 jezika, sjeverni središnji i južni), sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, waneci, yagnobi, yazgulyam, yidgha. :::b. neklasificirani (1) Afganstan: tangshewi. :::c. zapadni (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael: [[Aimaq jezik|aimaq]], [[Alviri-Vidari jezik|alviri-vidari]], [[Ashtiani jezik|ashtiani]], bajelani, bakhtiari, balochi ([[Južnobaludžijski jezik|južni]], [[Zapadnobaludžijski jezik|zapadni]] i [[Istočnobaludžijski jezik|istočni]]), bashkardi, [[Buharski jezik|buharski]], dari (gabri ili yazdi), darwazi, dehwari, dezfuli, dimli, dzhidi, eshtehardi, fars (sjeverozapadni, jugozapadni, zapadni i istočni), gazi, gilaki, gozarkhani, gurani, harzani, hazaragi, [[Judeotatski jezik|judeotatski]], kabatei, kajali, karingani, [[Khalaj (iranski jezik)|khalaj]], kho'ini, khunsari, kirmanjki, koresh-e rostam, koroshi, [[Kumzari jezik|kumzari]], [[Kurdski jezik|kurdski]] (središnji, [[Sjevernokurdski jezik|sjeverni]] i južni), laki, lari, lasgerdi, luri (sjeverni i južni), maraghei, mazanderani, natanzi, nayini, ormuri, pahlavani, [[Parački jezik|parachi]], parsi, parsi-dari, razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, shabak, shahmirzadi, shahrudi, sivandi, soi, sorkhei, tadžički, takestani, talysh, gornji taromi, tatski (tat), [[Vafsi jezik|vafsi]]. ::g3. neklasificirani (2) Pakistan i Oman: badeshi, luwati. :'''H) [[Italski jezici]]''' [ital] 63, ('''42''')<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=296-16 Indo-European, Italic]</ref> prije (48)<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90057 Indo-European, Italic]</ref>: ::h1. [[Latinsko-faliskički jezici]] (1): latinski (†). ::h2. [[romanski jezici]] (47) Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, Rumunjskla, Srbija, Grčka, Makedonija, Hrvatska: [[aragonski]], [[asturski]], [[dalmatski]], [[emilijano-romanjolo]], [[estremadurski]], [[fala]], [[francuski]], [[frankoprovansalski]] (ili romandijski), [[furlanski]] ili friulski, [[galicijski]], [[galurski]], [[gaskonjski]], [[istriotski]], [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]], [[judeofrancuski]] (†), [[judeoprovansalski]] (shuadi), [[judeošpanjolski]] (sefardski), [[judeotalijanski]] (italkian), [[kajunski]], [[kampidanski]], [[katalonski]], [[korzički]], [[ladinski]] (retoromanski), [[ladino]], [[langedoški]], [[limuzinski]], [[logudorski]], [[lombardski]], [[loreto-ucayali španjolski]], [[makedorumunjski]], [[meglenorumunjski]], [[mirandski]], [[mozarapski]], [[napuljski]], [[overnjanski]], [[pijemontski]], [[pikardijski]], [[portugalski]], [[provansalski]], [[romanš]], [[rumunjski]], [[sasarski]], [[sicilijanski]], [[španjolski]], [[talijanski]], [[valonski]], [[venecijanski]] (veneto). :'''I) [[Slavenski jezici]]''' [slav] '''39''', 6 izumrlih (''18'' u Ethnologue popisu)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=292-16 Indo-European, Slavic]</ref> prije (19)<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90673 Indo-European, Slavic]</ref>: ::i1. istočni (4): [[bjeloruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[ruski]], [[ukrajinski]]. ::i2. zapadni (8): :::a. [[češko-slovački jezici|češko-slovački]] : [[češki]], [[knaanski jezik|judeočeški]], [[slovački]]. :::b. [[lehitski jezici|lehitski]]: [[kašupski]], [[polapski jezik|polapski]], [[poljski]], [[šleski jezik|šleski]] :::c. [[lužičkosrpski]]: [[Gornjolužičkosrpski jezik|gornji]] i [[Donjolužičkosrpski jezik|donji]], ::i3. južni (8): :::a. istočni: [[bugarski]], [[makedonski]], [[starocrkvenoslavenski]], :::b. zapadni: [[bošnjački]], [[crnogorski]], [[hrvatski]], [[srpski]] i [[slovenski]]. :'''J) [[Anatolijski jezici]]''' [anat], '''13''' jezika. Svi izumrli. :'''K) [[Toharski jezici]]''' [tokh], '''2''' jezika, svi izumrli. :'''L) [[Trački jezici|Trački]]''' [thra], '''2''' jezika, svi izumrli. :'''M [[Neklasificirani indoeuropski jezici|Neklasificirani]]''' [uieu] 9, svi izumrli. :[[Venetsko-liburnijski jezic|Venetsko-liburnijski]], '''2''', svi izumrli. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IE Indo-European] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913042437/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IE |date=13. rujna 2008. }} *[http://www.proel.org/index.php?pagina=mundo/indoeuro Familia Indoeuropea] [[Kategorija:Indoeuropski jezici| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] [[Kategorija:Jezične porodice]] {{Indoeuropski jezici}} mvzt91ydoxanngwcazp7oq8ac9ujsd6 Umag 0 12168 6432675 6401289 2022-07-25T21:14:09Z F10sh 278087 /* Vanjske poveznice */ upd wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad | ime = Umag | grb = Umag (grb).gif | članak o grbu = [[Grb Umaga]] | slika_panorama = Church of the Assumption, Umag by Martin - 05.jpg | veličina_slike = 275px | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|ISŽ}} | površina = 83 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13,467<ref name="DZS">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_01/h01_01_01_zup18_4685.html Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 22. veljače 2019. godine.]</ref> | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Vili Bassanese ([[SDP|SDP]]) | gradsko vijeće ime = Gradsko vijeće | predsjednik vijeće = Ivan Belušić (2021.) | gradsko vijeće = 15 | gradska naselja = | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[6. svibnja]] | zaštitnik = [[Sveti Peregrin]] | poštanski broj = 52470 Umag | pozivni broj = 52 | autooznaka = PU | web_stranica = [http://www.umag.hr/ www.umag.hr] | karta2 = Istarska županija | naziv karte2 = Istarske županije | z. širina = 45.43 | z. dužina = 13.52 | bilješke = }} '''Umag''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Umago'') grad je u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]]. == Gradska naselja == Umag se sastoji od 23 naselja (stanje 2006), to su: [[Babići (Umag)|Babići]] – Babici, [[Bašanija]] – Bassania, [[Crveni Vrh]] – Monte Rosso, [[Čepljani]] – Cipiani, [[Đuba]] – Giubba, [[Finida]] – Finida, [[Juricani]] – Giurizzani, [[Katoro]] – Catoro, [[Kmeti]] – Metti, [[Križine]] – Crisine, [[Lovrečica]] – San Lorenzo, [[Materada]] – Matterada, [[Monterol]] – Monterol, [[Murine (Umag)|Murine]] – Morno, [[Petrovija]] – Petrovia, [[Savudrija]] – Salvore, [[Seget (Umag)|Seget]] – Seghetto, [[Sveta Marija na Krasu]] – Madonna del Carso, Umag – Umago, [[Valica]] – Valizza, [[Vardica]] – Vardiza, [[Vilanija]] – Villania i [[Zambratija]] – Zambrattia. ==Zemljopis== Umag je grad na zapadnoj istarskoj obali, na samo 10 km od [[Slovenija|slovenske]] granice i uz [[Savudrija|Savudriju]] najzapadnije je mjesto u RH. U blizini Umaga se nalazi mjesto Valica ([[talijanski|tal]]. Valizza) okruženo prekrasnom prirodom, a blizu su i plaže [[Kanegra|Kanegre]] s najčišćim morem za kupanje u Istri. Tu je i rijeka [[Dragonja]], a blizu je i međunarodni aerodrom [[Sečovlje]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine ima ukupno 12.901 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 155 stanovnika po četvornom kilometru.<br> Prema popisu stanovništva [[2011.]] godine grad Umag s naseljima koja mu administrativno pripadaju je imao 13.467 stanovnika.<ref name="DZS"/> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011. godine za grad Umag'''<ref name="DZS"/> |dimx = 700 |dimy = 700 |stanmax = 14500 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 3503 |p2 = 3775 |p3 = 4536 |p4 = 5071 |p5 = 5689 |p6 = 6548 |p7 = 6858 |p8 = 7704 |p9 = 7103 |p10 = 6896 |p11 = 7554 |p12 = 8160 |p13 = 9936 |p14 = 12348 |p15 = 12901 |p16 = 13467 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br /> :<small>Nastao iz stare općine Buje. U 1857., 1869., 1921., 1931., 1981. i 1991. sadrži dio podataka za grad Buje, a do 1991. sadrži dio podataka za grad Novigrad.</small> Prema popisu stanovništva [[2011.]] godine samo naselje grada Umaga imalo je 7.281 stanovnika.<ref name="DZS"/><br> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011. godine za naseljeno mjesto grad Umag'''<ref name="DZS"/> |dimx = 700 |dimy = 700 |stanmax = 8500 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 1844 |p2 = 1970 |p3 = 1515 |p4 = 1440 |p5 = 1629 |p6 = 1837 |p7 = 3430 |p8 = 3746 |p9 = 1909 |p10 = 2839 |p11 = 3326 |p12 = 4520 |p13 = 6205 |p14 = 7718 |p15 = 7769 |p16 = 7281 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br /> :<small>U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Bašanija, Đuba, Kmeti, Murine, Seget i Zambratija i dio podataka za naselje Vilanija, a u 1921. i 1931. sadrži i dio podataka za naselje Savudrija. U 2001. povećano za dio bivšeg naselja Umag-Komunela koje se podijelilo između naselja Monterol i Umag. Do 1991. sadrži podatke za naselje Monterol, odnosno za bivše naselje Umag-Komunela.</small> ==Uprava== U gradskoj upravi ustrojavaju se sljedeća upravna tijela: * Ured Gradonačelnika * Ured za pravne poslove * Upravni odjeli: Upravni odjel za društvene djelatnosti, Upravni odjel za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti, Upravni odjel za financije i gospodarstvo, Upravni odjel za opću upravu i logistiku * Služba za unutarnju reviziju i proračunski nadzor ==Povijest== ==Gospodarstvo== Umag je izrazito turističko mjesto. Prirodne ljepote, zemljopisni položaj bili su presudni za razvoj [[Hrvatski turizam|turizma]]. Razvoj [[Turizam|turizma]] u direktnoj je vezi i s razvojem [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. Plodno tlo je naročito pogodno za uzgoj [[maslina]] i [[vinova loza|vinove loze]], tradicionalnih kultura karakterističnih za [[Mediteran|mediteransko podneblje]]. S uzgojem vinove loze, razvijeno je i vinarstvo. Nadaleko su poznata i cijenjena [[vino|vina]] [[Istra|Istre]] čiji su proizvođači uvršteni u vinsku cestu ovog kraja. [[Seoski turizam|Agroturizam]], iako gospodarska grana još u usponu, privlači sve više turista koji tragaju za neobičnim i nesvakidašnjim prizorima i lokacijama. == Poznate osobe == * [[Ivo Balentović]], književnik * [[Lino Červar]], rukometni trener * [[Slavko Juraga]], glumac * [[Slavko Rasberger]], poduzetnik * [[Vanja Rupena]], manekenka i televizijska voditeljica, Miss Hrvatske 1996. * [[Martina Tomčić]], operna pjevačica * [[Fulvio Tomizza]], književnik * [[Neven Ušumović]], književnik * [[Alka Vuica]], glazbenica * [[Nenad Čirjak]], glazbenik [[Datoteka:15th century bell tower of Parish church of the Assumption of the Virgin Mary and St. Peregrine in Umag.jpg|180px|minijatura|desno|Crkveni toranj župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i sv. Peregrina]] [[Datoteka:Umag-P9170102.jpg|180px|minijatura|desno|Ulica u Umagu]] [[Datoteka:Umag from beach 4.JPG|230px|minijatura|desno|Pogled s plaže]] ==Spomenici i znamenitosti== ==Obrazovanje== *Dječji vrtić ''Duga'' Umag * PO ''Mali princ'' Umag * PO ''Maslačak'' Umag * PO ''Cvrčak'' Umag * PO ''Petar Pan'' Umag * PO ''Vjeverice'' Bašanija * PO ''Pčelice'' Petrovija Scuola Materna Italiana "Girotondo" Umago * GP "via della scuola" Umago * GP "via vittime del fascismo" Umago * GP Bassania * GP Petrovia Osnovna škola ''Marije i Line'' Umag (www.os-marijeiline-umag.skole.hr) *PŠ Babići *PŠ Bašanija *PŠ Juricani *PŠ Kmeti *PŠ Murine *PŠ Petrovija Scuola Elementare Italiana "Galileo Galilei" Umago * SP Bassania * SP Petrovia Osnovna glazbena škola Umag Pučko otvoreno učilište ''Ante Babić'' Umag * PŠ Kaštelir [[Datoteka:Umag, centar - sjeverna strana.jpg|minijatura|Pogled na središnji dio grada sa sjeverne strane]] ==Kultura i umjetnost == Pučko otvoreno učilište ''Ante Babić'' hram je kulturnih događanja grada Umaga. Njemu je povjerena organizacija najvažnijih manifestacija iz domene [[umjetnost]]i i [[Kultura|kulture]]. Međunarodni književni simpozij ''Tomizza i mi – susreti uz granicu'', koji se po prvi put održao [[2000.]] godine i koji je posvećen djelu ''[[Fulvio Tomizza|Fulvia Tomizze]]'', održava se uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, [[Istarska županija|Istarske županije]], Grada Umaga. Nositelj organizacije u Hrvatskoj je Gradska knjižnica Umag. U zgradi Pučkog otvorenog učilišta je sjedište Zajednice Talijana, knjižnica, čitaonica, kino, te osnovna glazbena škola. Muzej grada Umaga, smješten je u starom dijelu grada, u srednjovjekovnoj kuli iz 14/15 st. Muzej u svom fundusu čuva povijest Umaga kroz 6 zbirki: numizmatička, kulturno povijesna, arheološa zbirka, likovna, zbirka fotografija i razglednica. Kula- izložbeni prostor muzeja trenutno je u obnovi. Muzej čuva i povijesni simbol Umaga, brončanu ranosrednjovjekovnu naušnicu koju je stručna javnost ocijenila kao tip "umaška" zbog svoje unikatnosti. Djela likovnih stvaraoca se mogu pogledati u galerijama: * Marin * Galerija Dante Marino Cetina Ljetni mjeseci rezervirani su za komorni teatar, odnosno ''[[Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav|Festival komornog teatra Zlatni lav]]'', prvi put prikazan publici [[2000.]] godine. Gostujuće kazališne trupe su respektabilna imena [[Hrvatska|Hrvatske]], susjedne [[Slovenija|Slovenije]], [[Italija|Italije]], [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]. ''Organum Histriae'' (ranije ''[[Dani orgulja u Istri]]'') datira od [[1998.]] i projekt je zaštite i obnove orgulja i njene glazbe ne samo u [[Istra|Istri]], već i u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Italija|Italiji]]. Održava se u organizaciji ''Lifestylea'' iz Umaga. Odvija se na nekoliko polja: koncerti, natjecanja, izučavanja orguljske baštine, stručna predavanja, izložbe. Iz Umaga također potječe i industrial metal sastav [[Omega Lithium]]. 28. travnja 2018. svečano je otvoren [[Islamski kulturni centar u Umagu|Islamski kulturni centar]].<ref>[http://www.umag.hr/hr/novosti/islamski-kulturni-centar-otvorio-svoja-vrata Grad Umag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501082453/http://www.umag.hr/hr/novosti/islamski-kulturni-centar-otvorio-svoja-vrata |date=1. svibnja 2018. }} ''Islamski kulturni centar otvorio svoja vrata'' (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref> ==Sport== [[Datoteka:Umag-P9190097.jpg|mini|ATP Umag - [[Croatia Open]]]] Poznat po ATP [[Croatia Open]], [[tenis]]kom turniru koji se održava od [[1990.]] g. Umag ima dugu tradiciju igranja [[rukomet]]a. U natjecateljskoj 2006./2007. godini muški ''[[RK Umag]]'' igra u II. ligi zapad, kao i ženski ''[[ŽRK Umag|RK Umag]]'' U Umagu djeluju i boćarski klub "[[boćarski klub Umag|Umag]]", te nogometni klub "[[NK Umag|Umag]]". Ostali [[šport]]ovi, športska natjecanja, manifestacije i športski događaji: * Natjecanja u [[sportski ribolov|sportskom ribolovu]] * Sportski susreti veterana * Konjički turnir Sv. Pelegrin * [[ACI kup]], jedrenje, održan 1997. u umaškom akvatoriju * [[Stolni tenis]] * [[Tenis]] * [[Nogomet]] : * [[NK Umag]], u [[1. ŽNL Istarska]] (2016./17.) * [[NK Moela Umag]], u [[3. ŽNL sjever Istarska]] (2016./17.) * [[NK Babići]], u [[3. ŽNL sjever Istarska]] (2016./17.) * [[NK Petrovija]], u [[3. ŽNL sjever Istarska]] (2016./17.) * [[NK Galeb Juricani]], u [[3. ŽNL sjever Istarska]] (2016./17.) * [[NK Dinamo Marija na Krasu]], u [[3. ŽNL sjever Istarska]] (2016./17.) * [[NK Savudrija]], u [[3. ŽNL sjever Istarska]] (2016./17.) ==Konzulati== {{ZD+X/K|KAZ}} == Panorama == {{Široka slika|Panorama of Umag, Istria, Croatia.jpg|1000px|Panoramski pogled na stari dio grada}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * [https://umag.hr/ Službena stranica grada Umaga] *[http://www.istramap.com/umag/6.aspx Karta Umaga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100702022410/http://www.istramap.com/umag/6.aspx |date=2. srpnja 2010. }} {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO IŽ}} {{Gradska naselja u sastavu grada Umag}} [[Kategorija:Umag| ]] mpm2wg4042ft0gvdrl8hvqccjot756w Đuro Daničić 0 12619 6432714 6330364 2022-07-25T23:50:32Z 188.120.103.50 Djuro Danicic je bio de fakto srpski "jezikoslovac" wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Djuro Danicic.jpg|mini|'''Đuro Daničić''']] '''Đuro Daničić''' ([[Novi Sad]], [[4. travnja]] [[1825.]] – [[Zagreb]], [[17. studenoga]] [[1882.]]) bio je srpski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf. == Životopis == Đuro Daničić rođen je u Novome Sadu 1825. godine. Sin pravoslavnog svećenika, pravim imenom ''Đorđe Popović'', promijenio je ime u Đuro Daničić po [[senj]]skom [[Uskoci|uskoku]], junaku iz narodne pjesme. Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Bratislava|Bratislavi]] (tada: Požun), nastavlja sa studijem prava u [[Pešta|Pešti]], te od [[1845.]] godine u [[Beč]]u. Ondje se približava [[Vuk Karadžić|Vuku Stefanoviću Karadžiću]] i slovenskom filologu [[Franc Miklošič|Miklošiču]], pod čijim se utjecajem počinje baviti filologijom kojoj će s vremenom posvetiti cijeli profesionalni život. Makar austrijski državljanin, primao je tijekom studija pomoć iz Srbije (koja je tada bila državica pod zaštitom Austrije) od kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], te od Karadžićevog pokrovitelja (i jednog od vodećih ljudi u Srbiji) Jovana Gavrilovića. Godine [[1856.]] postaje knjižničar Narodne biblioteke u Beogradu i tajnik "Društva srpske slovesnosti", a od [[1859.]] godine je profesor [[Beogradski Licej|Beogradskog Liceja]] (Velike škole). Godine [[1865.]] ostavlja profesuru i na kratko vrijeme radi kao činovnik u Upravi pošta. [[1866.]] godine je imenovan tajnikom tadašnje (novoosnovane) [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zagrebu. [[1873.]] godine se vraća na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, gdje predaje [[1877.]] godine. Potom odlazi u Zagreb, gdje kod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dovršava rad na velikom ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika'' (koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. godine). Na tom poslu velikog dometa, oko kojega se do danas vode rasprave u pitanju tzv. "[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]", zatekla je Daničića smrt, 1882. godine. Umro je u Zagrebu 1882. godine. Pokopan je u Beogradu, na Markovom groblju a kasnije je premješten na Novo groblje.<ref>{{srp oznaka}} [http://beogradskagroblja.com/ms/cache/admin/314/biografija.php Đurа Daničić], beogradskagroblja.com, pristupljeno 10. srpnja 2017.</ref> == Filološki rad == Kao student prava s velikim interesom za [[Filologija|filologiju]], u [[Beč]]u pomaže Vuku Karadžiću u prevođenju ''Novog Zavjeta'', [[1847.]] godine. Te je iste godine objavio poznati polemički spis ''Rat za srpski jezik i pravopis'' u kojem opovrgava jezikoslovne ideje glavnoga Karadžićeva protivnika Miloša Svetića i poredbenom metodom potkrjepljuje opravdanost fonološkoga pravopisa. Intuitivno dobro koncipiranom, no teoretski slabo utemeljenom karadžićevskom modelu jezika (u to vrijeme u [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] uopće nije bilo višokoskolskih ustanova, nego se značajniji počeci srpskog školstva zapravo nalaze u [[Srijem]]u - tada dijelu Hrvatske) vrlo mladi, ali daroviti Daničić dao je stručnu potkrijepu znanstvenim aparatom onodobne filolologije; tu prije svega valja spomenuti sljedeća djela u kojima je dao adekvatan gramatički opis srpskoga jezika: ''Mala srpska gramatika'', 1850., ''Srpska sintaksa'', 1858., ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1872., ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874., ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876., ''Korijeni u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. Već je iz naslova vidljivo da se radi o poimanju srpskog i hrvatskog kao jednoga jezika, pa je tu potrebno nekoliko povijesnih pripomena. Đuro je Daničić počeo svoj znanstveni rad kao pristaša karadžićevske ideologije o jezičnom pansrpstvu (atribuiranje štokavskoga narječja, tj. njegovih izvornih govornika i pisane baštine srpskomu etnosu). Početne je radove ostentativno posvećivao «Srbima katoličke vjeroispovijesti», što mu je izravno zamjerio i mladi [[Vatroslav Jagić]] - a za njim i praktično svi drugi hrvatski [[Ilirski pokret|Ilirci]]).<ref>{{srp oznaka}} Miodrag Popović, ''Ljudevit Gaj i Vuk St. Karadžić'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 3, br. 1. Lipanj 1973., {{Hrčak|id=76024}} <!--str. ?--></ref> Godine 1857. Daničić u ''Glasniku Društva srbske slovesnosti'' objavljuje tekst ''Razlike između jezika Srbskog' i Hrvatskog'' (pisanog starijim slovopisom i pravopisom) u kojem identificira hrvatski s [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]] (kao primjere hrvatskoga jezika uzeo je tekstove [[Hanibal Lucić|Lucića]], [[Petar Hektorović|Hektorovića]] i još neke pretežito čakavske jezične spomenike) - dakle, posve na crti Karadžićeve jezično-nacionalne ideologije. No, Daničić je evoluirao u shvaćanjima, što je razvidno iz sljedećega: situacija se mijenja raspravom ''Ć i Đ u istoriji slavenskih jezika'', 1867. godine u kojoj je odbacio zastarjele nacionalno-dijalekatske podjele i priznao postojanje starije hrvatske štokavske pismenosti i književnosti (doduše, sama je rasprava više posvećena onom što bismo danas nazvali povijesnom dijalektologijom). Otprilike od sredine šezdesetih Daničić je uvjereni protagonist jugoslavenske ideologije, jezičnoga jedinstva Hrvata i Srba i stanovišta da je u književnom pogledu sve hrvatsko ujedno i srpsko, a sve srpsko i hrvatsko. Svoje radove o jeziku bi naslovljavao «hrvatski ili srpski» kad je objavljivao u Zagrebu, te «srpski ili hrvatski» u Beogradu. Godine 1866. izabran je za glavnoga tajnika [[HAZU]] (onda JAZU) u Zagrebu, gdje je imao presudnu ulogu u zasnivanju Akademijinog rječnika, tj. «Hrvatskog ili srpskog rječnika JAZU». Daničićeva koncepcija jezika se može označiti kao rafinirana karadžićevska. Nije nikad doveo u pitanje štokavski folklorni purizam, niti položaj puka kao primarnog jezičnoga suca. To je malo neobično, uzme li se u obzir da je Daničić (za razliku od [[Vuk Karadžić|Karadžića]]) izvrsno poznavao staru srpsku književnost koju je, u više navrata, izdavao u pretiscima: primjeri su ''Rječnik iz književnih starina srpskih, I.-III.'', 1863-4., ''Teodosije: Život sv. Save'', 1860., ''Domentijan: Život sv. Simeuna i sv. Save'', 1865., ''Arhiepiskop Danilo II: Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih'', 1866. Česti su prigovori Daničiću, poglavito s hrvatske strane, da je zanemarivao hrvatsku [[Kajkavsko_narječje|kajkavsku]] i čakavsku književnost u početnom radu na Akademijinom rječniku. No, te zamjerke ne mogu izdržati ozbiljnijih ispitivanja: svakoga čovjeka treba prosuđivati u kontekstu vremena, a Đuro Daničić je djelovao u ozračju jugoslavenske ideologije i zamišljenoga [[Srpskohrvatski_jezik|hrvatsko-srpskog jezičnog jedinstva]] koje je forsiralo novoštokavski purizam, bilo gluho kako za tronarječnu dimenziju hrvatskog, tako i za umjetnički vid književnojezične baštine. Ukratko, inzistiralo se na presjeku hrvatskoga i srpskoga jezika, a to je novoštokavski folklorni izraz, što je imalo za posljedicu zabacivanje bitnih značajki kako hrvatskoga, tako i srpskoga jezika i jezičnopovijesni nihilizam koji je, zbog višestoljetne književne djelatnosti na vernakularu, djelovao osiromašujuće prije svega po fizionomiju hrvatskoga. No, uzme li se obzir rana Daničićeva smrt, vidljivo je da ta pogreška u uređivanju ide ponajviše na račun najutjecajnijega hrvatskoga filologa na prijelazu stoljeća, [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], koji je i sam odustao od te koncepcije u 20-im godinama 20. stoljeća, uvidjevši njenu ograničenost. Osim gramatičkih, publicističkih i tekstoloških radova, Daničićevo je najvrjednije djelo prijevod «Starog Zavjeta» na [[srpski jezik]]. Slično svom hrvatskom suradniku Maretiću, koji je najživlji u svojim prijevodima Homerove «Odiseje» i «Ilijade», i ovaj je filolog nazočan u suvremenoj javnosti više kao prevoditelj nego kao neprijeporno stručni jezikoslovac. == Djela == * ''Rat za srpski jezik i pravopis'', 1847. * ''Mala srpska gramatika'', 1850. * ''Srpska sintaksa'', 1858. * ''Oblici srpskoga jezika'', 1863., 2. izd. 1864., 3. izd. 1874.) * ''Rječnik iz književnih starina srpskih'', 1–3. 1863. – 1864., (2. izd. 1962., 3. izd. 1975.) * ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1869. (2 izd. 1872., 3. izd. 1892.) * ''Dioba slovenskih jezika. (Iz lekcija profesora Velike škole Dr. Đ. Daničića)'', 1874. * ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874. * ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876. * ''Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. * ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', 1880. – 1882. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{srp oznaka}} [http://www.google.hr/books?id=ZB4TAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=Dani%C4%8Di%C4%87&lr= Srpska gramatika], godine 1863. * [https://archive.org/details/oblicihrvatskog01danigoog/page/n3/mode/2up Đuro Daničić: Oblici hrvatskoga ili srpskoga jezika] * [https://archive.org/details/korijeni_s_rijecima_od_njih_postalijem_1877-gj_danicic/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku] * [https://archive.org/details/istorijaoblikasr00daniuoft/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika do svršetka XVII vijeka] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 Daničić, Đuro], hbl.lzmk.hr, Jure Šonje (1993.) {{GLAVNIRASPORED:Daničić, Đuro}} [[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci|Daničić, Đuro]] [[Kategorija:Srbijanski filolozi]] [[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci]] [[Kategorija:Srpski prevoditelji]] [[Kategorija:Leksikografija]] [[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]] q24u38s3yjvqz6wy1y3xaa0f2ylcinv 6432715 6432714 2022-07-25T23:55:17Z 188.120.103.50 Srbija nine bila "drzavica" vec neovisna Knezevina wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Djuro Danicic.jpg|mini|'''Đuro Daničić''']] '''Đuro Daničić''' ([[Novi Sad]], [[4. travnja]] [[1825.]] – [[Zagreb]], [[17. studenoga]] [[1882.]]) bio je srpski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf. == Životopis == Đuro Daničić rođen je u Novome Sadu 1825. godine. Sin pravoslavnog svećenika, pravim imenom ''Đorđe Popović'', promijenio je ime u Đuro Daničić po [[senj]]skom [[Uskoci|uskoku]], junaku iz narodne pjesme. Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Bratislava|Bratislavi]] (tada: Požun), nastavlja sa studijem prava u [[Pešta|Pešti]], te od [[1845.]] godine u [[Beč]]u. Ondje se približava [[Vuk Karadžić|Vuku Stefanoviću Karadžiću]] i slovenskom filologu [[Franc Miklošič|Miklošiču]], pod čijim se utjecajem počinje baviti filologijom kojoj će s vremenom posvetiti cijeli profesionalni život. Makar austrijski državljanin, primao je tijekom studija pomoć iz Srbije (koja je tada bila neovisna Knezevina) od kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], te od Karadžićevog pokrovitelja (i jednog od vodećih ljudi u Srbiji) Jovana Gavrilovića. Godine [[1856.]] postaje knjižničar Narodne biblioteke u Beogradu i tajnik "Društva srpske slovesnosti", a od [[1859.]] godine je profesor [[Beogradski Licej|Beogradskog Liceja]] (Velike škole). Godine [[1865.]] ostavlja profesuru i na kratko vrijeme radi kao činovnik u Upravi pošta. [[1866.]] godine je imenovan tajnikom tadašnje (novoosnovane) [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zagrebu, koju je on sam i osnovao. [[1873.]] godine se vraća na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, gdje predaje [[1877.]] godine. Potom odlazi u Zagreb, gdje kod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dovršava rad na velikom ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika'' (koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. godine). Na tom poslu velikog dometa, oko kojega se do danas vode rasprave u pitanju tzv. "[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]", zatekla je Daničića smrt, 1882. godine. Umro je u Zagrebu 1882. godine. Pokopan je u Beogradu, na Markovom groblju a kasnije je premješten na Novo groblje.<ref>{{srp oznaka}} [http://beogradskagroblja.com/ms/cache/admin/314/biografija.php Đurа Daničić], beogradskagroblja.com, pristupljeno 10. srpnja 2017.</ref> == Filološki rad == Kao student prava s velikim interesom za [[Filologija|filologiju]], u [[Beč]]u pomaže Vuku Karadžiću u prevođenju ''Novog Zavjeta'', [[1847.]] godine. Te je iste godine objavio poznati polemički spis ''Rat za srpski jezik i pravopis'' u kojem opovrgava jezikoslovne ideje glavnoga Karadžićeva protivnika Miloša Svetića i poredbenom metodom potkrjepljuje opravdanost fonološkoga pravopisa. Intuitivno dobro koncipiranom, no teoretski slabo utemeljenom karadžićevskom modelu jezika (u to vrijeme u [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] uopće nije bilo višokoskolskih ustanova, nego se značajniji počeci srpskog školstva zapravo nalaze u [[Srijem]]u - tada dijelu Hrvatske) vrlo mladi, ali daroviti Daničić dao je stručnu potkrijepu znanstvenim aparatom onodobne filolologije; tu prije svega valja spomenuti sljedeća djela u kojima je dao adekvatan gramatički opis srpskoga jezika: ''Mala srpska gramatika'', 1850., ''Srpska sintaksa'', 1858., ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1872., ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874., ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876., ''Korijeni u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. Već je iz naslova vidljivo da se radi o poimanju srpskog i hrvatskog kao jednoga jezika, pa je tu potrebno nekoliko povijesnih pripomena. Đuro je Daničić počeo svoj znanstveni rad kao pristaša karadžićevske ideologije o jezičnom pansrpstvu (atribuiranje štokavskoga narječja, tj. njegovih izvornih govornika i pisane baštine srpskomu etnosu). Početne je radove ostentativno posvećivao «Srbima katoličke vjeroispovijesti», što mu je izravno zamjerio i mladi [[Vatroslav Jagić]] - a za njim i praktično svi drugi hrvatski [[Ilirski pokret|Ilirci]]).<ref>{{srp oznaka}} Miodrag Popović, ''Ljudevit Gaj i Vuk St. Karadžić'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 3, br. 1. Lipanj 1973., {{Hrčak|id=76024}} <!--str. ?--></ref> Godine 1857. Daničić u ''Glasniku Društva srbske slovesnosti'' objavljuje tekst ''Razlike između jezika Srbskog' i Hrvatskog'' (pisanog starijim slovopisom i pravopisom) u kojem identificira hrvatski s [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]] (kao primjere hrvatskoga jezika uzeo je tekstove [[Hanibal Lucić|Lucića]], [[Petar Hektorović|Hektorovića]] i još neke pretežito čakavske jezične spomenike) - dakle, posve na crti Karadžićeve jezično-nacionalne ideologije. No, Daničić je evoluirao u shvaćanjima, što je razvidno iz sljedećega: situacija se mijenja raspravom ''Ć i Đ u istoriji slavenskih jezika'', 1867. godine u kojoj je odbacio zastarjele nacionalno-dijalekatske podjele i priznao postojanje starije hrvatske štokavske pismenosti i književnosti (doduše, sama je rasprava više posvećena onom što bismo danas nazvali povijesnom dijalektologijom). Otprilike od sredine šezdesetih Daničić je uvjereni protagonist jugoslavenske ideologije, jezičnoga jedinstva Hrvata i Srba i stanovišta da je u književnom pogledu sve hrvatsko ujedno i srpsko, a sve srpsko i hrvatsko. Svoje radove o jeziku bi naslovljavao «hrvatski ili srpski» kad je objavljivao u Zagrebu, te «srpski ili hrvatski» u Beogradu. Godine 1866. izabran je za glavnoga tajnika [[HAZU]] (onda JAZU) u Zagrebu, gdje je imao presudnu ulogu u zasnivanju Akademijinog rječnika, tj. «Hrvatskog ili srpskog rječnika JAZU». Daničićeva koncepcija jezika se može označiti kao rafinirana karadžićevska. Nije nikad doveo u pitanje štokavski folklorni purizam, niti položaj puka kao primarnog jezičnoga suca. To je malo neobično, uzme li se u obzir da je Daničić (za razliku od [[Vuk Karadžić|Karadžića]]) izvrsno poznavao staru srpsku književnost koju je, u više navrata, izdavao u pretiscima: primjeri su ''Rječnik iz književnih starina srpskih, I.-III.'', 1863-4., ''Teodosije: Život sv. Save'', 1860., ''Domentijan: Život sv. Simeuna i sv. Save'', 1865., ''Arhiepiskop Danilo II: Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih'', 1866. Česti su prigovori Daničiću, poglavito s hrvatske strane, da je zanemarivao hrvatsku [[Kajkavsko_narječje|kajkavsku]] i čakavsku književnost u početnom radu na Akademijinom rječniku. No, te zamjerke ne mogu izdržati ozbiljnijih ispitivanja: svakoga čovjeka treba prosuđivati u kontekstu vremena, a Đuro Daničić je djelovao u ozračju jugoslavenske ideologije i zamišljenoga [[Srpskohrvatski_jezik|hrvatsko-srpskog jezičnog jedinstva]] koje je forsiralo novoštokavski purizam, bilo gluho kako za tronarječnu dimenziju hrvatskog, tako i za umjetnički vid književnojezične baštine. Ukratko, inzistiralo se na presjeku hrvatskoga i srpskoga jezika, a to je novoštokavski folklorni izraz, što je imalo za posljedicu zabacivanje bitnih značajki kako hrvatskoga, tako i srpskoga jezika i jezičnopovijesni nihilizam koji je, zbog višestoljetne književne djelatnosti na vernakularu, djelovao osiromašujuće prije svega po fizionomiju hrvatskoga. No, uzme li se obzir rana Daničićeva smrt, vidljivo je da ta pogreška u uređivanju ide ponajviše na račun najutjecajnijega hrvatskoga filologa na prijelazu stoljeća, [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], koji je i sam odustao od te koncepcije u 20-im godinama 20. stoljeća, uvidjevši njenu ograničenost. Osim gramatičkih, publicističkih i tekstoloških radova, Daničićevo je najvrjednije djelo prijevod «Starog Zavjeta» na [[srpski jezik]]. Slično svom hrvatskom suradniku Maretiću, koji je najživlji u svojim prijevodima Homerove «Odiseje» i «Ilijade», i ovaj je filolog nazočan u suvremenoj javnosti više kao prevoditelj nego kao neprijeporno stručni jezikoslovac. == Djela == * ''Rat za srpski jezik i pravopis'', 1847. * ''Mala srpska gramatika'', 1850. * ''Srpska sintaksa'', 1858. * ''Oblici srpskoga jezika'', 1863., 2. izd. 1864., 3. izd. 1874.) * ''Rječnik iz književnih starina srpskih'', 1–3. 1863. – 1864., (2. izd. 1962., 3. izd. 1975.) * ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1869. (2 izd. 1872., 3. izd. 1892.) * ''Dioba slovenskih jezika. (Iz lekcija profesora Velike škole Dr. Đ. Daničića)'', 1874. * ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874. * ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876. * ''Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. * ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', 1880. – 1882. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{srp oznaka}} [http://www.google.hr/books?id=ZB4TAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=Dani%C4%8Di%C4%87&lr= Srpska gramatika], godine 1863. * [https://archive.org/details/oblicihrvatskog01danigoog/page/n3/mode/2up Đuro Daničić: Oblici hrvatskoga ili srpskoga jezika] * [https://archive.org/details/korijeni_s_rijecima_od_njih_postalijem_1877-gj_danicic/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku] * [https://archive.org/details/istorijaoblikasr00daniuoft/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika do svršetka XVII vijeka] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 Daničić, Đuro], hbl.lzmk.hr, Jure Šonje (1993.) {{GLAVNIRASPORED:Daničić, Đuro}} [[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci|Daničić, Đuro]] [[Kategorija:Srbijanski filolozi]] [[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci]] [[Kategorija:Srpski prevoditelji]] [[Kategorija:Leksikografija]] [[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]] 3sqjzeiegheo7kt4b5m18eyicmbu3do Monako 0 12804 6432559 6370470 2022-07-25T16:33:47Z Zeljko 1196 /* Šport */ wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Kneževina Monako | izvorno_ime = Principauté de Monaco | ime_genitiv = Monaka | eng_ime = Monaco | zastava = Flag of Monaco.svg | grb = Coat of Arms of Monaco.svg | lokacija = Location Monaco Europe.png | službeni_jezik = [[Francuski jezik|francuski]] <b><sup>2)</sup></b> | glavni_grad = Monaco <b><sup>1)</sup></b> | predstavnik_države_množina = Kneževi | predstavnik_države = Knez | predstavnik_države_osoba = [[Albert II. od Monaka|Albert II.]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Pierre Dartout]] | površina_poredak = 192 | površina = 1,95 | vode = | stanovništvo_poredak = 188 | stanovništvo = 32.130 | godina_popisa = 2000 | gustoća_stanovništva = 16,410 | neovisnost = [[8. siječnja]] [[1297.]] | BDP_PKM_godina = 2000. | BDP_PKM = 870 milijuna $ | BDP_PKM_rang = 177. | BDP_PKM_per_capita = 21.000 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 13. | valuta = [[euro]] <b><sup>3)</sup></b> | stoti_dio_valute = 100 centa | vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti | himna = [[Hymne Monégasque]] | internetski_nastavak = [[.mc]] | pozivni_broj = +377 | komentar = <sup>1)</sup> Monako je grad-država; <br/><b><sup>2)</sup></b> Iako je francuski službeni jezik u Monaku su još u širokoj upotrebi i [[Monegaški jezik|monegaški]], [[Talijanski jezik|talijanski]] i [[Engleski jezik|engleski jezik]]; <br/><b><sup>3)</sup></b> Do [[1999.]] [[francuski franak]] | moto = Deo juvante <br> ([[Latinski jezik|latinski]], "''Uz Božju pomoć''") }} '''Monako''' ([[francuski jezik|fr.]] ''Monaco''); službeno '''Kneževina Monako''' (fr. ''Principauté de Monaco''), [[grad-država]] [[monarhija|monarhijskog]] političkog uređenja, smještena na [[Obala|obali]] [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Okružen je [[Francuska|Francuskom]], a nalazi se blizu granice s [[Italija|Italijom]]. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije [[Grimaldi]]. Trenutni šef države je [[Popis monegaških vladara|monegaški knez]] [[Albert II. od Monaka]], koji obnaša dužnost od [[2005.]] godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km<sup>2</sup> druga je najmanja država na svijetu.<ref name="#1">[https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649 Monako - Hrvatska enciklopedija]</ref> == Ime == Ime Monako dolazi od riječi [[Monoikos]] (Μόνοικος), imenu koje je označavalo navodno [[Liguri|ligursko]] [[pleme]] koje je na tome području živjelo u [[6. stoljeće pr. Kr.|6 stoljeću pr. Kr.]] == Povijest == Država je dobila ime po obližnjoj [[stari Grci|grčkoj]] koloniji [[Monoikos]], koju su u 6. stoljeću pr. Kr. osnovali [[Feničani]]. Dinastija [[Grimaldi]] vlada Monakom od [[8. siječnja]] [[1297.]] godine kada je [[François Grimaldi]] zauzeo tvrđavu. Jedino razdoblje kada Grimaldijevi nisu vladali Monakom je između [[1793.]] i [[1814.]] kada su tim teritorijem upravljali [[Francuska|Francuzi]]. Monako je bio protektorat [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije]] od [[1815.]] do [[1860.]] godine kada je [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] odlučena samostalnost Monaka [[Francusko-monegaški ugovor|Francusko-monegaškim ugovorom]]. Francuske općine Menton i Roquebrune su bili dijelovi kneževine, dok se nisu [[1848.]] godine proglasili slobodnim gradovima. Godine [[1861.]] ti su gradovi priključeni Francuskoj. Do donošenja ustava [[1911.]] godine Monako je bio [[apsolutna monarhija]]. U lipnju [[1918.]] godine donesen je dogovor s Francuskom kojime se ustupljuje ograničena kontrola Francuskoj nad Monakom. Odlučeno je da će Monegaška politika biti usklađena s francuskim političkim, vojnim i gospodarskim interesima. === Nedavna povijest === [[Knez]] [[Rainier III.]] je naslijedio prijestolje kneževine od svog djeda kneza [[Louis II.|Louisa II.]], [[1949.]] godine. [[1962.]] je donesen novi ustav kojime je ukinuta [[smrtna kazna]] i dodijeljeno [[Pravo glasa za žene|pravo glasa ženama]]. [[1993.]] godine Monako je postao član [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a. Godine [[2002.]], potpisan je novi ugovor s [[Francuska|Francuskom]] u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije. Godine [[2004.]] kneževina je postala član [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. Poslije smrti kneza Rainiera koji je umro [[6. travnja]] [[2005.]] prijestolje je naslijedio njegov sin [[Albert II., knez Monaka|Albert II.]] == Politika == Od ustava donesenog [[1911.]] godine, Monako je [[parlamentarna monarhija]] s knezom na čelu države. Izvršna vlast sastoji se od ministra države (Ministre d'État) koji presjeda [[vlada|vladom]] sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od [[1962.]] godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine ''Conseil communal'' koji se sastoji od 15 članova. == Četvrti == Monako je podjeljen na 6 četvrti: * Monaco-Ville, stari grad, * [[La Condamine]], lučka zona i tržnica, * [[Monte-Carlo]], stambena zona i casino, * Fontvieille, nova četvrt uz more, * Le Larvotto, plaže, * Les Moneghetti, sjeverozapadna stambena zona. == Zemljopis == [[Datoteka:Karta Monaka.png|desno|mini|265px|Karta Monaka]] Kneževina Monako je druga najmanja nezavisna država na svijetu (manji je samo [[Vatikan]]). Nalazi se na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], 18 km udaljena od [[Nica|Nice]] i 12 km od [[Italija|talijanske]] granice, u potpunosti je okružena Francuskom. Zauzima brdovito područje obalno područje duljine 3 km, a široko nekoliko stotina metara i dva zaljeva. Najviša uzvisina Mont Angel bilježi 140 metara visine.<ref name="#2">[https://proleksis.lzmk.hr/37739/ Monako - Proleksis enciklopedija]</ref> Klima je blaga [[sredozemna klima|sredozemna]] s vlažnim zimama te toplim i suhim ljetima. Temperatura varira od prosječnih 8 [[°C]] u [[Siječanj|siječnju]] i [[Veljača|veljači]] do prosječnih 26 °C u [[Srpanj|srpnju]] i [[kolovoz]]u. == Gospodarstvo == Službeni [[ekonomija|ekonomski podaci]] nisu dostupni, ali procjenjuje se da Monako spada među najbogatije države na svijetu.<ref name="#2"/> Godine [[2009.]] Monako je ostvario [[BDP]] od 6,1 milijardu [[američki dolar|USD]] te najviši BDP po stanovniku na svijetu od 172.676 USD.<ref name="#1"/> Glavni izvor prihoda Monaka je [[turizam]], svake godine veliki broj turista privlači [[kasino]] i ugodna [[klima]]. Godišnje ga posjeti oko 250.000 gostiju, uz još 2 milijuna jednodnevnih posjetitelja.<ref name="#2"/> Građanima kneževine država ne ubire [[porez]], zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako je ''porezni raj'' i za tvrtke koje imaju niske porezne stope, zbog čega mnogi bogataši ne samo da se doseljavaju u Monako, već otvaraju i poslovnice svojih tvrtki u njemu. Država nema vlastitih energetskih izvora pa u potpunosti ovisi o uvozu. Unatoč otvorenosti tržišta, zadržala je monopol u nekim vitalno važnim sektorima poput [[telefonija|telefonije]], [[pošta|pošte]] i duhanske industrije. Monako nije član [[Europska unija|Europske unije]], ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica [[Euro|eura]]. == Promet == Monako ima jednu željezničku postaju (Monaco-Monte Carlo) na željezničkoj pruzi [[Nica]]-[[Menton]]-[[Ventimiglia]]. Postaja je otvorena 1867. godine, a značajnije je pregrađena 1999. Dužina željezničke pruge u Kneževini iznosi 1,7 km. Monako nema vlastite željezničke operatere, već na pruzi prometuju vlakovi francuskih željeznica, [[SNCF]]. Javni gradski prijevoz obavlja se [[autobus]]ima tvrtke ''Compagnie des Autobus de Monaco''. Najbliža zračna luka je [[Zračna luka Nica]], a Monako ima svoj [[Helidrom Monaco|helidrom]], smješten u četvrti Fontvieille. == Stanovništvo == [[Datoteka:View on Monacoville.JPG|mini|270px|Pogled na Monaco-Ville]] Prema popisu stanovništva iz [[2016.]] godine u kneževini živi 37.308 stanovnika te je s gustoćom od 18.378 st./km<sup>2</sup> najgušće naseljena država na svijetu.<ref name="#1"/> Većinu stanovništva, oko 77,5%, čine strani državljani koji tu žive i rade. Najviše je [[Francuzi|Francuza]] (24,9%), [[Talijani|Talijana]] (21,9%), [[Britanci|Britanaca]] (7,5%), [[Švicarci|Švicaraca]] (3,2%) te Belgijanaca, Nijemaca i Rusa koji pojedinačno imaju manje od 3% udjela u ukupnom stanovništvu. Domaće stanovništvo ([[Monegaski]]) čini 22,5% od ukupnog broja stanovnika. Službeni jezik je [[francuski]], ali također su rasprostranjeni [[talijanski]] i [[engleski]] zajedno s lokalnim [[monegaški jezik|monegaškim jezikom]]. Službena religija je [[katoličanstvo]], a ustav jamči slobodu vjere pripadnicima drugih religija. === Etničke grupe === {{Glavni|Etničke grupe Monaka}} ==Kultura== Lokalni [[Monegaški jezik|monegaški jezik]] se predaje u školama uz [[Francuski jezik|francuski]]. === Muzeji === * [[Oceanografski muzej]] == Šport == U kneževini se održava i [[Velika nagrada Monaka|VN Monaka]] [[Formula 1|Formule 1]], i Teniski turnir Masters 1000 - Monte Carlo. == Biljni svijet == Na području Monaka na popisu je 48 vrsta, od kojih su 42 autohtone, sve predstavnici porodica [[Asteraceae]] i [[Apiaceae]]. {{div col|cols=2}} # ''[[Achyrophorus valdesii]]'' <small>F. J. Jiménez, M. Á. Ortiz & M.</small>, Asteraceae # ''[[Atractylis cancellata]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Bellis sylvestris]]'' <small>Cirillo</small>, Asteraceae # ''[[Bupleurum praealtum]]'' <small>L.</small>, Apiaceae # ''[[Calendula arvensis]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Carlina corymbosa]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Cichorium pumilum]]'' <small>Jacq.</small>, Asteraceae # ''[[Cirsium vulgare]]'' <small>(Savi) Ten.</small>, Asteraceae # ''[[Crepis foetida]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Crepis vesicaria ssp. taraxacifolia]]'' <small>(Thuill.) Thell.</small>, Asteraceae # ''[[Crithmum maritimum]]'' <small>L.</small>, Apiaceae # ''[[Echinops ritro]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Eupatorium cannabinum]]'' <small>L.</small> Asteraceae # ''[[Galactites tomentosa]]'' <small>Moench</small>, Asteraceae # ''[[Hedypnois rhagadioloides]]'' <small>(L.) F. W. Schmidt</small>, Asteraceae # ''[[Helichrysum stoechas]]'' <small>(L.) Moench</small>, Asteraceae # ''[[Helminthotheca echioides]]'' <small>(L) Holub</small>, Asteraceae # ''[[Hyoseris radiata]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Hyoseris scabra]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Hypochaeris glabra]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Jacobaea maritima]]'' <small>(L.) Pelser & Meijden</small>, Asteraceae # ''[[Lactuca serriola]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Lapsana communis]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Mycelis muralis]]'' <small>(L.) Dumort.</small>, Asteraceae # ''[[Pentanema conyzae]]'' <small>(Griess.) D. Gut. Larr., Santos-Vicente, Anderb., E. Rico & M. M. Mart. Ort.</small>, Asteraceae # ''[[Phagnalon saxatile]]'' <small>(L.) Cass.</small>, Asteraceae # ''[[Phagnalon sordidum]]'' <small>(L.) Rchb.</small>, Asteraceae # ''[[Pimpinella peregrina]]'' <small>L.</small>, Apiaceae # ''[[Reichardia picroides]]'' <small>(L.) Roth</small>, Asteraceae # ''[[Rhagadiolus stellatus]]'' <small>(L.) Gaertn.</small>, Asteraceae # ''[[Senecio gallicus]]'' <small>Chaix</small>, Asteraceae # ''[[Senecio vulgaris]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Smyrnium olusatrum]]'' <small>L.</small>, Apiaceae # ''[[Sonchus asper]]'' <small>(L.) Hill</small>, Asteraceae # ''[[Sonchus glaucescens]]'' <small>Jord.</small>, Asteraceae # ''[[Sonchus oleraceus]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Sonchus tenerrimus]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Thrincia tuberosa]]'' <small>(L.) DC.</small>, Asteraceae # ''[[Torilis nodosa]]'' <small>(L.) Gaertn.</small>, Apiaceae # ''[[Tragopogon porrifolius]]'' <small>L.</small>, Asteraceae # ''[[Urospermum dalechampii]]'' <small>(L.) Scop. ex F. W. Schmidt</small>, Asteraceae # ''[[Urospermum picroides]]'' <small>(L.) Scop. ex F. W. Schmidt</small>, Asteraceae Podvrste: # ''Bellis sylvestris ssp. sylvestris'', Asteraceae # ''Crepis foetida ssp. foetida'', Asteraceae # ''Eupatorium cannabinum ssp. cannabinum'', Asteraceae # ''Hedypnois rhagadioloides ssp. rhagadioloides'', Asteraceae # ''Jacobaea maritima ssp. maritima'', Asteraceae # ''Lapsana communis ssp. communis'', Asteraceae # ''Mycelis muralis ssp. muralis'', Asteraceae # ''Echinops ritro ssp. ritro'', Asteraceae # ''Senecio vulgaris ssp. vulgaris'', Asteraceae # ''Sonchus tenerrimus ssp. tenerrimus'', Asteraceae # ''Tragopogon porrifolius ssp. porrifolius'', Asteraceae {{div col end}} == Panorama == {{Široka slika|Monaco Panorama 2015.jpg|800px|Panoramski pogled na Monako}} == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gouv.mc Službeni portal vlade] {{fra oznaka}} * [https://www.monacostatistics.mc/Economy-and-Finance Službeni ekonomski podaci Kneževine Monako] * [http://www.yourmonaco.com Monaco] {{eng oznaka}} * [http://www.libello.com Libello.com, Aktualnosti u Kneževini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150519005131/http://www.libello.com/ |date=19. svibnja 2015. }} * [http://maps.monaco-interactive.com/libello/map.html Interaktivni plan Monaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051221060908/http://maps.monaco-interactive.com/libello/map.html |date=21. prosinca 2005. }} {{Portal Europa}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Monaco |commonshr = Monako |commonscat = Monaco |commonscathr = Monako |wikiatlas = Monaco |wikiatlashr = Monaka |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Frankofonija}} {{Latinska unija}} [[Kategorija:Monako| ]] ssc8wubztguy8s3voy9z1fcw9ypor6u Jarmina 0 14842 6432797 6427526 2022-07-26T09:52:24Z IvanOS 20900 wikitext text/x-wiki {{Općina |ime = Jarmina |županija = {{ZD+X/HŽ|VSŽ}} |broj stanovnika = 2.627 |broj stanovnika2011.= 2.458 |načelnik = Goran Ileković (Grupa birača) |poštanski broj = 32280 |z. širina = 45.32 |z. dužina = 18.73 |slika = Crkva sv. Vendelina, Jarmina (1).jpg |slika_opis = [[Crkva sv. Vendelina u Jarmini|Crkva sv. Vendelina]] }} '''Jarmina''' ([[njemački|njem.]] ''Hermann'') je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Općina Jarmina je [[općina]] sama za sebe, tj. ne sadrži nijedno drugo selo osim same Jarmine. == Zemljopis == Općina Jarmina se nalazi na sjeverozapadnom dijelu [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Općina Jarmina graniči s 3 jedinice lokalne samouprave, a to su: [[Markušica|Općina Markušica]] na sjeveru, zapadu i istoku, [[Ivankovo|Općina Ivankovo]] i [[Vinkovci|Grad Vinkovci]] na južnoj strani. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 2629 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 783 |p2 = 829 |p3 = 882 |p4 = 1050 |p5 = 1163 |p6 = 1192 |p7 = 1236 |p8 = 1341 |p9 = 1917 |p10 = 1918 |p11 = 1987 |p12 = 2224 |p13 = 2509 |p14 = 2629 |p15 = 2627 |p16 = 2458 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br /> Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Jarmina imala je 2.458 stanovnika u jednom naselju - Jarmini. == Uprava == == Povijest == Prema nekim mišljenjima (pučka [[etimologija]]) ime posjeda i sela Jarmina moglo je nastati od riječi ''jaram'', jer se mala uzvisina između [[Bosut]]a i [[Vuka|Vuke]] na kojoj se nalazila stara Jarmina uzdiže kao [[jaram]] na ravnici. U [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] spomenicima pisanim [[latinski]]m jezikom naziv posjeda Jarmina zabilježen je u sljedećim oblicima: [[1324.]] kao ''Jarumpna'', a tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] kao ''Jarumna''. U obliku ''Jaronnazenthmiklos'' - Jarmina Sveti Nikola, prema tadašnjoj istoimenoj crkvi, mjesto je zabilježeno [[1455.]] godine. Pod imenom ''Jaronna'' posjed se spominje [[1481.]] godine, a [[1484.]] i [[1488.]] kao ''Jaromna''. Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ime je posjeda zapisano u obliku ''Jaramina'', od čega se kasnije razvio naziv ''Jarmina'', koji je prvi put ubilježen [[1702.]] godine. Na zemljopisnoj karti iz [[1709.]] godine ime sela upisano je u obliku ''Jarmena''. Nakon toga to se ime pojavljuje u obliku u kojem ga i danas nalazimo - ''Jarmina''. Doturska Jarmina nije ležala na današnjem položaju sela, nego ondje gdje je hatar «Staro Crkvište». Tu je bila jarminska župna crkva Sv. Nikole, koja se spominje u dokumentima između [[1332.]] i [[1335.]] godine u popisima papinskog sakupljača novca za Svetu zemlju i križarsku vojsku. Pod [[Osmansko Carstvo|Turcima]] od [[1536.]] do [[1662.]] ta se crkva više ne spominje. Ona je već u 16. stoljeću počela propadati, te je polako prešla u ruševine. Ali se za njezino postojanje ipak znalo, te je sačuvana samo u nazivu [[hatar]]a «Staro Crkvište» Nakon nekoliko pokušaja da se iz [[Bosna|Bosne]] doseljeni [[Srbi]] zadrže u Jarmini, što nije uspjelo, njih je oko [[1770.]] godine sasvim nestalo iz Jarmine. Tada su u Jarminu uselili najprije Hrvati Ličani iz [[Modruš]]a i [[Brinje|Brinja]] i naselili oko tridesetak kuća. Kasnije su se pored Hrvata u Jarminu doselili u izvjesnom broju [[Česi]] i [[Slovaci]]. Tada je već Jarmina postala veće selo, te je u crkvenom pogledu bila filijala ivankovačke župe. Oko [[1770.]] godine novi posjednici jarminskog posjeda dignu to hrvatsko, češko i slovačko stanovništvo, a na njihovim selištima nastane njemačke došljake. One [[Hrvatska|hrvatske]], [[Češka|češke]] i [[Slovačka|slovačke]] obitelji, koje su stjecajem prilika ostale u Jarmini, ženidbama i stalnim [[Njemačka|njemačkim]] utjecajem s vremenom su ponijemčene. Poslije propasti srednjovjekovne jarminske župe u Jarmini se ponovo osniva župa [[1805.]] godine. Jarmina je tada dobro naseljena [[Nijemci]]ma. Prvi župnik ove obnovljene župe je [[Švicarac]] Franjo Saleški Sebastijan Rueschegg. [[Katolici|Katolička]] [[župa|župna]] [[crkva]] Sv. Vendelina [[Opatija (redovnička ustanova)|opata]] sagrađena je [[1847.]] godine, a blagoslovio ju je vinkovački župnik Ivan Lauš, [[20. listopada]] [[1847.]] godine, na dan zaštinika župe sv. Vendelina, opata. Ovu crkvu gradio je župnik Karlo Hartl, rodom iz [[Osijek]]a. Prije ove crkve postojala je u Jarmini manja crkva koja je srušena kako bi se sagradila nova. Danas župa pripada vinkovačkom dekanata [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]] s filijalama u [[Gaboš]]u,[[Karadžićevo|Karadžićevu]] i [[Markušica|Markušici]]. Za vladanja austrijskog cara [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda]] osnovana je [[1790.]] godine pučka škola u Jarmini. [[1944.]] godine je komunistička vlast protjerala sve jarminačke Nijemce u svoju matičnu državu. Na njihova ognjišta doseljavaju [[Hrvati|Hrvati]] iz [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], koji su najprije bili naseljeni u [[Srbi u Hrvatskoj|srpskim]] selima između Jarmine i Osijeka, a s njima zajedno ili malo poslije njih doseljavaju i novi [[Hrvati|Hrvati]] iz [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]]. Tako je Jarmina danas u najvećoj većini hrvatsko selo s nešto malo [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] koji su za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] ostali u selu. === Domovinski rat === [[Datoteka:Spomenik žrtvama velikosrpske agresije, Jarmina (2).jpg|thumb|lijevo|300px|Spomenik žrtvama velikosrpske agresije]] Prve granate u srpskoj agresiji na Jarminu su pale 17. kolovoza 1991. godine iz [[Gaboš]]a. Otada je iz okolnih srpskih sela Jarmina nebrojeno puta napadana topovima, tenkovima, minama i bombama. Crkva je bila najvidljiviji i glavni cilj. Prva teška oštećenja crkvenog krova i zvonika dogodila su se u nedjelju 3. listopada 1991. godine. Sljedećeg dana [[kazetna bomba]] ubila je tri osobe, a 12 je teško ranjeno. U studenom 1991. Jarmina je napadana 21 put, u prosincu 17 puta. U siječnju 1992. podnijela je 6 napada, u veljači 12, u ožujku 9, u travnju 23. Zvonik je pogođen dvadesetak puta, crkva je dobila više stotina pogodaka, teško je stradao župni dom. U subotu, 2. svibnja 1992. god. zvonik je tenkovskim granatama srušen. Do 7. svibnja bilo je još 5 napada. Iz [[Karadžićevo|Karadžićeva]] (nekadašnjih Križevaca), [[Markušica|Markušice]] i Gaboša razarano je cijelo selo. Crkva je potpuno razbijena, strop se urušio u lađu, uništena je unutrašnjost. Brigom i darovima talijanskog [[Caritas]]a obnovljene su oštećene kuće, opremljena je vodocrpna stanica i podignut vodotoranj. Zatim je sagrađen veliki društveni dom za mjesne vatrogasce, općinske urede i druge potrebe. Sagrađene su zatim i opremljene mjesna ambulanta i apoteka, a osmogodišnja škola snabdjevena je namještajem. Posljednja je bila na redu najrazorenija zgrada u mjestu – župna crkva. Već u rujnu 1994. godine obnova crkve bila je završena. U četvrtak, 20. listopada 1994., na dan zaštitnika župe [[Sveti Vendelin|sv. Vendelina]], opata crkva je svečano blagoslovljena i predana vjernicima. Blagoslovio ju je zagrebački nadbiskup, kardinal [[Franjo Kuharić]], a uz njega je bio dijecezanski biskup [[Ćiril Kos]] te nadbiskup iz Udina u ime talijanskog Caritasa. Velikodušnim darovima talijanskog Caritasa i njegovom brižnom skrbi u tijeku cijele obnove Jarmina je prvo mjesto u Hrvatskoj koje je nakon rata cijelovito obnovljeno. == Gospodarstvo == == Poznate osobe == *[[Helena Delaš]], hrvatska jezikoslovka *[[Petar Bručić]], hrvatski nogometaš == Spomenici i znamenitosti == * Crkva [[Sveti Vendelin|sv. Vendelina]] * [[Arheološko nalazište Kamenica]] * [[Spomenik stradalnicima iz I. svjetskog rata u Jarmini|Spomenik stradalnicima iz I. svjetskog rata]] == Obrazovanje == U Jarmini se nalazi osnovna škola “Matija Gubec”, dok za srednju školu učenici putuju u Vinkovce, Vukovar, Osijek ili Đakovo. == Kultura == * Kulturno umjetničko društvo "Zvonko Ban" Folklorna skupina izvodi prvenstveno pjesme i plesove Hrvatskog zagorja, ali i plesove iz Slavonije, Splita, Baranje i Bunjevaca. KUD Zvonko Ban osnovan je 1976. godine pod nazivom "Franjo Ksaver Kuhač". 1998. godine mijenja se naziv društva u spomen na svog dugogodišnjeg člana koji je poginuo u Domovinskom ratu. KUD Zvonko Ban je redoviti sudionik Vinkovačkih jeseni, a gostuje i diljem Hrvatske. KUD Zvonko Ban je i nositelj dviju manifestacija u Jarmini koje su postale tradicionalne, a to su : "Martinje" i "Zagorje v srcu" == Šport == * [[Nogomet]]ni klub "[[NK Borinci Jarmina|Borinci]]" == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Jarmina}} * [http://www.jarmina.hr Službena stranica Općine Jarmina] * [http://www.ukij.hr Udruga katoličkih izviđača Jarmina] * [http://www.kud-zvonko-ban.izhr.com KUD "Zvonko Ban"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Mrva-općina}} {{Jarmina}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] ambfzikcx87tqsl133ebmauohato6z2 Zažablje 0 14949 6432556 6365866 2022-07-25T16:18:40Z Siniša73 221397 broj stanovnika 2021 godine wikitext text/x-wiki {{Općina | ime = Zažablje| županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] | načelnik =Maja Vrnoga | poštanski broj = | z. širina = 42.99| z. dužina = 17.615| grb = sin escudo.svg| karta2 =Dubrovačko-neretvanska županija| naziv karte2 =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]| slika = | slika_opis = | |broj stanovnika2021.=543}} '''Zažablje''' je [[općina]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Općina se nalazi uz rječicu Mislinu na području između [[Neum]]a, [[Opuzen]]a i [[Metković]]a. Uglavnom je na brdovitu terenu s nešto močvarna područja. == Općinska naselja == Području općine pripada 6 naselja (stanje 2022.), a to su: [[Badžula]], [[Bijeli Vir]], [[Dobranje (Zažablje)|Dobranje]], [[Mislina]], [[Mlinište (Zažablje)|Mlinište]] (sjedište općine) i [[Vidonje]]. == Poznate osobe == * mons. [[Marin Barišić]], [[nadbiskup]] splitsko-makarski, [[metropolit]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitske metropolije]] * mons. [[Martin Vidović]], [[naslovni nadbiskup]] [[nin]]ski i [[apostolski nuncij]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] * don [[Mile Vidović]], ravnatelj splitske [[Nadbiskupijska klasična gimnazija Don Frane Bulić u Splitu|Nadbiskupijske klasične gimnazije Don Frane Bulić]] <!--== Izvori == {{izvori}}--> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Zažablje municipality}} * [http://opcina-zazablje.hr/ Službena stranica] {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu Općine Zažablje}} {{GiO DNŽ}} [[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] mk2q4z1m2invx9np8ai9i36t3fw4erh Grčki alfabet 0 20640 6432838 6432225 2022-07-26T11:34:12Z Etiktov 253954 /* Novogrčki */ Popravak wikitext text/x-wiki {{Povijest alfabeta}} '''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava.<ref name="Blackwell">{{cite book|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= {{ISBN|0-631-21481-X}}}} (en)</ref> Rabi se za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]]. Ima 24 slova. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastaje u prvoj četvrtini 8. st. prije Krista i razvio se od feničkog pisma pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku. == Tablica grčkog alfabeta == ''Izgovor je prikazan [[Transkripcija i transliteracija|transkripcijom i transliteracijom]] u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnu fonetsku abecedu]].'' {|{{Prettytable}} |- style="background:#EEEEEE;" ! rowspan="2"|Slovo ! colspan="3"|Ime ! colspan="2"|[[Glas]] ! colspan="2"|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]] ! rowspan="2"|[[Feničko pismo|Feničko slovo]] |- style="background:#EEEEEE;" ![[Starogrčki jezik|starogrčko]] ! colspan="2"|[[Novogrčki jezik|novogrčko]] !starogrčki !novogrčki !starogrčki !novogrčki |- |Α α |ἄλφα |άλφα |[[alfa]] |[{{IPA|a}}] [{{IPA|aː}}] |[{{IPA|a}}] |a |a |[[Datoteka:Phoenician aleph.png|20px|Alef]] [[alef]] |- |Β β |βῆτα |βήτα |[[Beta (slovo)|beta]] |[{{IPA|b}}] |[{{IPA|v}}] |b |v |[[Datoteka:Phoenician beth.png|20px|Beth]] [[bet]] |- |Γ γ |γάμμα |γάμμα |[[gama]] |[{{IPA|g}}] |[{{IPA|ʝ}}], [{{IPA|ɣ}}] |g |gh, g |[[Datoteka:Phoenician gimel.png|20px|Gimel]] [[gimel]] |- |Δ δ |δέλτα |δέλτα |[[delta]] |[{{IPA|d}}] |[{{IPA|ð}}] |d |dh, d |[[Datoteka:Phoenician daleth.png|20px|Daleth]] [[dalet]] |- |Ε ε |εἶ, ἒ ψιλόν |έψιλον |[[epsilon]] |[{{IPA|e}}] |[{{IPA|e̞}}] |e |e |[[Datoteka:Phoenician he.png|20px|He]] [[he]] |- |Ζ ζ |ζῆτα |ζήτα |[[Zeta (slovo)|zeta]] |[{{IPA|zd}}], [{{IPA|zː}}] |[{{IPA|z}}] |z |z |[[Datoteka:Phoenician zayin.png|20px|Zayin]] [[zajin]] |- |Η η |ἦτα |ήτα |[[eta]] |[{{IPA|ɛː}}] ([{{IPA|h}}]) |[{{IPA|i}}] |e, ē |i |[[Datoteka:Phoenician heth.png|20px|Heth]] [[het]] |- |Θ θ |θῆτα |θήτα |[[theta]] |[{{IPA|tʰ}}] |[{{IPA|θ}}] |th |th |[[Datoteka:Phoenician teth.png|20px|Teth]] [[tet]] |- |Ι ι |ἰῶτα |ιώτα |[[jota]] |[{{IPA|i}}], [{{IPA|iː}}] |[{{IPA|i}}], [{{IPA|j}}] |i, ī |i |[[Datoteka:Phoenician yodh.png|20px|Yodh]] [[jod]] |- |Κ κ |κάππα |κάππα |[[kapa]] |[{{IPA|k}}] |[{{IPA|k}}], [{{IPA|c}}] |k |k |[[Datoteka:Phoenician kaph.png|20px|Kaf]] [[kaf]] |- |Λ λ |λάβδα, λάμβδα |λάμδα |[[lambda]] |[{{IPA|l}}] |[{{IPA|l}}] |l |l |[[Datoteka:Phoenician lamedh.png|20px|Lamedh]] [[lamed]] |- |Μ μ |μῦ |μι |[[mi]] |[{{IPA|m}}] |[{{IPA|m}}] |m |m |[[Datoteka:Phoenician mem.png|20px|Mem]] [[mem]] |- |Ν ν |νῦ |νι |[[ni]] |[{{IPA|n}}] |[{{IPA|n}}] |n |n |[[Datoteka:Phoenician nun.png|20px|Nun]] [[nun]] |- |Ξ ξ |ξεῖ, ξῖ |ξι |[[ksi]] |[{{IPA|ks}}] |[{{IPA|ks}}] |ks |ks |[[Datoteka:Phoenician samekh.png|20px|Samekh]] [[sameh]] |- |Ο ο |οὖ, ὂ μικρόν |όμικρον |[[omikron]] |[{{IPA|o}}] |[{{IPA|o̞}}] |o, ŏ |o |[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]] |- |Π π |πεῖ, πῖ |πι |[[pi]] |[{{IPA|p}}] |[{{IPA|p}}] |p |p |[[Datoteka:Phoenician pe.png|20px|Pe]] [[pe]] |- |Ρ ρ |ῥῶ |ρω |[[ro]] |[{{IPA|r}}], [{{IPA|r̥}}] |[{{IPA|ɾ}}] |r |r |[[Datoteka:Phoenician res.png|20px|Res]] [[reš]] |- |Σ σ, ς |σῖγμα |σίγμα |[[sigma]] |[{{IPA|s}}] |[{{IPA|s}}] |s |s |[[Datoteka:Phoenician sin.png|20px|Sin]] [[šin]] |- |Τ τ |ταῦ |ταυ |[[tau]] |[{{IPA|t}}] |[{{IPA|t}}] |t |t |[[Datoteka:Phoenician taw.png|20px|Taw]] [[tav]] |- |Υ υ |ὗ, ὓ ψιλόν |ύψιλον |[[ipsilon]] |[{{IPA|u}}], [{{IPA|y}}], [{{IPA|yː}}] |[{{IPA|i}}] |u, y |y |[[Datoteka:Phoenician waw.png|20px|Waw]] [[vav]] |- |Φ φ |φεῖ, φῖ |φι |[[fi]] |[{{IPA|pʰ}}] |[{{IPA|f}}] |ph, f |f | |- |Χ χ |χεῖ, χῖ |χι |[[hi]] |[{{IPA|kʰ}}], [{{IPA|ks}}] |[{{IPA|ç}}], [{{IPA|x}}] |kh, ks |h | |- |Ψ ψ |ψεῖ, ψῖ |ψι |[[Psi (slovo)|psi]] |[{{IPA|ps}}] |[{{IPA|ps}}] |ps |ps | |- |Ω ω |ὦ, ὦ μέγα |ωμέγα |[[omega]] |[{{IPA|ɔː}}] |[{{IPA|o̞}}] |o, ō |o |[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]] |- |} === Znamenke === {| class="wikitable" border="1" cellpadding="3" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse;text-align:center" !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|Slovo !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Feničko pismo|Feničko slovo]] !colspan="3" style="background:#EEEEEE;"|Ime !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]] !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Glas]] |- !style="background:#EEEEEE;"|latinica !style="background:#EEEEEE;"|[[Starogrčki jezik|starogrčko]] !style="background:#EEEEEE;"|[[Novogrčki jezik|novogrčko]] |- |style="font-size:133%;"|Ϛ ϛ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/other_ligatures.html#stigma Stigma, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]] |[[Stigma (slovo)|stigma]] | ― |{{polytonic|στίγμα}} |st |{{IPA|[st]}} |- |style="font-size:133%;"|Ϙ ϙ,<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#koppa Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> Ϟ ϟ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#koppa Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_qof.png|20px|kof]] [[kof]] |[[kopa]] |{{polytonic|ϙόππα}} |{{polytonic|κόππα}} |k |{{IPA|[k]}} |- |style="font-size:133%;"|Ͳ ͳ,<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#sampi Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> Ϡ ϡ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#sampi Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]] | [[sampi]] | ― | {{polytonic|σαμπῖ}} |ss |{{IPA|[sː]}}, {{IPA|[ks]}}, {{IPA|[ts]}} |} === Arhajsko === {| class="wikitable" border="1" cellpadding="3" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse;text-align:center" !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|Slovo !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Feničko pismo|Feničko slovo]] !colspan="3" style="background:#EEEEEE;"|Ime !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]] !rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Glas]] |- !style="background:#EEEEEE;"|latinica !style="background:#EEEEEE;"|[[Starogrčki jezik|starogrčko]] !style="background:#EEEEEE;"|[[Novogrčki jezik|novogrčko]] |- |style="font-size:133%;"|Ϝ ϝ,<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#digamma Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> Ͷ ͷ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#pamphyliandigamma Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]] |[[digama]] |{{polytonic|ϝαῦ}} |{{polytonic|δίγαμμα}} |w |{{IPA|[w]}} |- |style="font-size:133%;"|Ͱ ͱ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/unicode_aitch.html#tackheta Heta, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_heth.png|20px|het]] [[het]] |[[heta]] |{{polytonic|ἧτα}} |{{polytonic|ήτα}} |h |{{IPA|[h]}} |- |style="font-size:133%;"|Ϻ ϻ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#san San, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]] |[[san (slovo)|san]] |{{polytonic|ϻάν}} |{{polytonic|σάν}} |s |{{IPA|[s]}} |- |style="font-size:133%;"|Ϸ ϸ<ref>[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#sho Sho, Nick Nicholas' Home Page] (en)</ref> |[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]] |[[šo]] | ― | ― |sh |{{IPA|[ʃ]}} |} == Pravopis == {{Glavni|Grčki pravopis}} === Starogrčki === U [[Starogrčki jezik|antičkom grčkom]] postojale su mnogobrojne [[Dijakritički znakovi|oznake]] kojima su se označavali [[Naglasak starogrčkog jezika|naglasci]], ''[[spiritus]]'' i [[hijat]] [[Samoglasnik|samoglasnika]]. ''Spiritus'' dobivaju samoglasnici i ρ na početku riječi, primjerice '''''ὑ'''γρός'' 'mokar'. Postoje dvije vrste ''spiritusa'': ''spiritus asper'' (''oštri hak'') i ''spiritus lenis'' (''tihi hak''). ''Spiritus asper'' (◌̔) izgovara se kao /h/, primjerice ''Ἑωσφόρος'', dok se ''spiritus lenis'' (◌̓) uopće ne izgovara, na primjer ''αἰνέ''ω. Početno ρ uvijek ima ''spiritus asper'', na primjer ''ῥάχῐς''. ''Spiritus'' se stavlja na malo i veliko slovo. Kod [[Dvoglas|dvoglasa]] samo drugi vokal dobiva ''spiritus''. Postoje tri naglaska: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Samo se akut i cirkumfleks pojavljuju na prvome slogu. Naglasci se na samoglasnicima i [[Dvoglavi nadlaktični mišić|dvoglasima]] bilježe jednako kao i [[Spiritus|hakovi]]. Stavljaju se na malo i veliko slovo, a kod dvoglasa drugi vokal dobiva oznaku naglaska. Hijat se označavao [[Dijereza|dijerezom]] (◌̈). Ona označava da se dva samoglasnika jedan uz drugi izgovaraju odvojeno, a ne kao dvoglas. Kada su naglasak i hak na istome slovu, akut se bilježi desno od haka, a cirkumfleks iznad njega, primjerice '''Ὦ'''τος. Ako su na istom slovu naglasak i [[Trema (dijakritički znak)|trema]], naglasak se piše između točkica treme. Primjer je '''Ἀΐ'''δης.<ref>{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}</ref> === Novogrčki === [[Novogrčki jezik|Moderni grčki]] ima samo oznaku za naglasak (◌́) i za hijat ili dvoglas (◌̈). Dijereza danas označava ili hijat ili dvoglas jer su se antički dvoglasi izgubili i postali jednostavni samoglasnici iako se još uvijek zapisuju kao dvoglasi, to jest riječ je o [[Digraf (fonetika)|digrafima]] koji označavaju jednostavne samoglasnike: π'''αϊ'''δάκια (/p'''ai'''ðaca/) ima dvoglas, ali π'''αι'''δάκια (/p'''e'''ˈðaca/) ima jednostavan samoglasnik koji se zapisuje kao dva. Dijereza nije potrebna kad je dvoglasu naglasak označen na prvome slogu: γάιδαρος se izgovara s dvoglasom /ai/, a ne samoglasnikom /e/. Naglasak slijedi ista pravila kao i u politonskom pismu antičkog grčkog pa se u digrafa postavlja na drugi samoglasnik, ali, kao što se vidi iz prethodnoga primjera, ako je riječ o dvoglasu, ide na prvi. Pravila su dakle: * ako je dvoglas naglašen, onda je prvi samoglasnik označen za naglasak, a drugi ne prima dijerezu * ako dvoglas nije naglašen, dijereza je potrebna samo ako dvoglas izgleda kao neki od digrafa.<ref>{{Citiranje weba|title=Accent Marks denoting Stress in Greek, and Other Diacritics|url=https://www.foundalis.com/lan/grstress.htm|access-date=2022-05-07|website=www.foundalis.com}}</ref> Dvije se oznake mogu i kombinirati: τ'''αΐ'''ζω (/t'''aˈi'''zo/). Iako nije riječ o dijakritičkom znaku, [[zarez]] može također razlikovati dvije ili više riječi: ό''','''τι ('što god') i ότι ('da' ([[Veznici|veznik]])).<ref>{{Citiranje weba|date=2012-08-06|title=Punctuation|url=https://archive.ph/hcN8|access-date=2022-05-07|website=archive.ph|archive-date=6. kolovoza 2012.|archive-url=https://archive.today/20120806003722/http://www.tlg.uci.edu/~opoudjis/unicode/punctuation.html|url-status=dead}}</ref> == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Greek alphabet |commonshr = grčki alfabet }} == Bilješke == {{izvori|30em}} == Izvori == * (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en ''en:Byzantine and Modern Greek Studies'', vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, [http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200428032127/http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf |date=28. travnja 2020. }}. * (en), N. e A. Humez, ''en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet'', ed. Godine, Boston, 1981, ({{ISBN|0-87923-377-X}}). * (en), L. Hamilton Jeffery, ''en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C.'', ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, ({{ISBN|978-0198140610}}). * (en), M. S. Makratis (ed.), ''en:Greek letters: from tablets to pixels'', ed. Oak Knoll Press, 1996, ({{ISBN|978-1884718274}}). * (en), H. Hansen e G. Quinn, ''en:Greek: An Intensive Course'', ed. Fordham University Press, 1992, ({{ISBN|978-0823216635}}). * (en), B. B. Powell, ''en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet'', ed. Cambridge University Press, 1996, ({{ISBN|978-0521589079}}). * (en), M. S. Makratis, ''en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions'', 1996. *Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja ({{ISBN|978-953-0-50510-0}}) {{grčki jezik}} {{Mrva-pismo}} [[Kategorija:Grčki alfabet| ]] [[Kategorija:Stara Grčka]] jz417afs3zu54a2u1y6pn156bv08x9i Gabriel Fahrenheit 0 20698 6432478 6432295 2022-07-25T13:18:45Z Gorski Lav 6360 --- wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Gabriel Daniel Fahrenheit | slika = Fahrenheit small.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = 24. V. 1686. | mjesto_rođenja = Danzig (Gdanjsk), Poljsko-litvanska zajednica | datum_smrti = 16. IX. 1736. (50 god.) | mjesto_smrti = [[Haag]], Nizozemska Republika | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[fizika]], [[termometrija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = Živin stakleni termometar<br /> Alkoholni termometar<br /> Fahrenheitova skala<br /> Precizna termometrija<br /> Fahrenheitov hidrometar | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Gabriel Daniel Fahrenheit''' (Danzig (danas [[Gdanjsk]]), [[24. svibnja]] [[1686.]] - Den [[Haag]], [[16. rujna]] [[1736.]]), njemački fizičar [[Datoteka:Daniel Fahrenheit's birthplace.jpg|150px|lijevo|mini|Fahrenheitova rodna kuća]] Godine [[1714.]] usavršio je [[termometar]] napunivši ga [[živa (element)|živom]] umjesto [[alkohol]]om. [[Fahrenheitova termometarska skala]] ima 180 stupnjeva, dok je po [[Anders Celsius|Celzijusu]] podijeljena na 100 stupnjeva (°). Ta se skala općenito upotrebljava u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Engleska|Engleskoj]]. == Poveznice == * '''[[Fahrenheit]]ova''' ([[simbol]] '''°F''') '''temperaturna ljestvica''', koju je 1724. osmislio njemački fizičar Gabriel Fahrenheit. {{GLAVNIRASPORED:Fahrenheit, Gabriel Daniel}} [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Njemački izumitelji]] dpiogdu7zaym4f8j609tyy25ped9td8 Dvojina 0 22491 6432466 6259708 2022-07-25T12:55:48Z TheFlag 83912 wikitext text/x-wiki '''Dvojina (dual)''' [[gramatika|gramatički]] je oblik koji označava dva predmeta, pojma, bića, pojave, osobe. Pretpostavlja se da je postojala u [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskom prajeziku]],<ref>Matasović 2008, str. 177</ref> a danas potpunu dvojinu čuva samo mali broj [[jezik]]a, među kojima su standardni [[slovenski]] i oba [[lužičkosrpski jezik|lužičkosrpska jezika]]. == Dvojina u hrvatskom == U hrvatskom se ostatkom dvojine smatraju oblici [[imenica]] i [[pridjev]]a uz riječ ''oba'' /''obje'' i glavne brojeve koji završavaju na ''dva''/''dvije'', ''tri'' i ''četiri'': * za imenice muškoga i srednjeg roda ti oblici podudaraju s genitivom jednine * za imenice ženskog roda podudaraju se s nominativom množine * za pridjeve u muškom i srednjem rodu dodaje se poseban nastavak -''a'', a za ženski rod -''e''. Nastavak u ženskom rodu pridjeva se podudara s nastavkom za množinu ženskog roda, ali se nastavak muškog i srednjeg roda ne može svesti ni na jedan drugi nastavak. Naprimjer, u rečenici ''došla su neka dva visoka čovjeka'', glagolski pridjev ''došla'', opisni pridjev ''visoka'', te zamjenički pridjev ''neka'' imaju nastavak -''a''. Budući da se ovi oblici ne odnose samo na dva bića, precizniji naziv za dvojinu u hrvatskom je "paukal" ili "[[malina (broj)|malina]]" (malo = 2-4).<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. V., str. 258, Zagreb, 2005. {{ISBN|953-7224-05-8}}, [http://proleksis.lzmk.hr/815/ ''proleksis.lzmk.hr'']</ref> Slično pravilo postoji i u [[Ruski jezik|ruskom]] i drugim slavenskim jezicima. == Dvojina u staroslavenskom jeziku == {| class="wikitable" |+Osnovna pravila za jedninu, dvojinu i množinu<ref>{{Citiranje knjige|last=Damjnović|first=Stjepan|title=Staroslavenski jezik|publisher=Hrvatska sveučilišna naknada|year=2005|isbn=953-169-095-2|location=Zagreb|pages=77–80}}</ref> ! rowspan="2" |Broj ! rowspan="2" |Padež ! rowspan="2" | ! colspan="2" |Muški rod ! rowspan="2" | ! colspan="2" |Ženski rod ! rowspan="2" | ! colspan="2" |Srednji rod |- !nepalatal !palatal !nepalatal !palatal !nepalatal !palatal |- | rowspan="7" |Jednina |N | rowspan="7" | |rab-ъ |nož-ь | rowspan="7" | |žen-a |duš-a | rowspan="7" | |sel-o |polj-e |- |G |rab-a |nož-a |žen-y |duš-ę |sel-a |polj-a |- |D |rab-u |nož-u |žen-ê |duš-i |sel-u |polj-u |- |A |rab-ъ |nož-ь |žen-ǫ |duš-ǫ |sel-o |polj-e |- |V |rab-e |nož-u |žen-o |duš-e |sel-o |polj-e |- |L |rab-ê |nož-i |žen-ê |duš-i |sel-ê |polj-i |- |I |rab-omь |nož-emь |žen-ojǫ |duš-ejǫ |sel-omь |polj-emь |- | colspan="11" | |- | rowspan="7" |Dvojina |N | rowspan="7" | |rab-a |nož-a | rowspan="7" | |žen-ê |duš-i | rowspan="7" | |sel-ê |polj-i |- |G |rab-u |nož-u |žen-u |duš-u |sel-u |polj-u |- |D |rab-oma |nož-ema |žen-ama |duš-ama |sel-oma |polj-ema |- |A |rab-a |nož-a |žen-ê |duš-i |sel-ê |polj-i |- |V |rab-a |nož-a |žen-ê |duš-i |sel-ê |polj-i |- |L |rab-u |nož-u |žen-u |duš-u |sel-u |polj-u |- |I |rab-oma |nož-ema |žen-ama |duš-ama |sel-oma |polj-ema |- | colspan="11" | |- | rowspan="7" |Množina |N | rowspan="7" | |rab-i |nož-i | rowspan="7" | |žen-y |duš-ę | rowspan="7" | |sel-a |polj-a |- |G |rab-ъ |nož-ь |žen-ъ |duš-ь |sel-ъ |polj-ь |- |D |rab-omъ |nož-emъ |žen-amъ |duš-amъ |sel-omъ |polj-emъ |- |A |rab-y |nož-ę |žen-y |duš-ę |sel-a |polj-a |- |V |rab-i |nož-i |žen-y |duš-ę |sel-a |polj-a |- |L |rab-êhъ |nož-ihъ |žen-ahъ |duš-ahъ |sel-êhъ |polj-ihъ |- |I |rab-y |nož-i |žen-ami |duš-ami |sel-y |polj-i |} == Vidi == *[[brojevi (vrsta riječi)]] == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == {{Citiranje knjige | first=Ranko | last=Matasović | authorlink=Ranko Matasović | title=Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika | location=Zagreb | publisher=Matica Hrvatska | year=2008 | isbn=978-953-150-840-7 | ref=refMatasovic2006}} == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-jezik}} [[Kategorija:Gramatika]] brzs7zb5twdccywey8hybb8pnlnsedi Zapadnogermanski jezici 0 23778 6432649 6195230 2022-07-25T20:22:36Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Zapadnogermanski jezici''', zapadna skupina [[Germanski jezici|germanskih]] jezika koja obuhvaća 41 jezik<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=207-16 Ethnologue (16th)]</ref> raširenih po zemljama zapadne i središnje [[Europa|Europe]]. Osnovna je podjela na engleske, frizijske, visokonjemačke i donjonjemačke jezike. Iz jednog od dijalekata donjenjemačkog, točnije, iz nizozemskog nastao je [[afrikaans]] koji je pomiješan s puno drugih utjecaja, a govori se u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj republici]]. Iz gornjenjemačkog nastao je [[jidiš]] (s leksičkim utjecajima [[hebrejski|hebrejskog]], [[Romanski_jezici|romanskih]] i [[Slavenski_jezici|slavenskih]] jezika, a piše se najčešće hebrejskim pismom. == Klasifikacija == :A. [[Engleski jezici]] (2) :[[engleski]], [[škotski]]. Izgubio status: [[jingliš]] (ameriš), :B. [[Frizijski jezici]] (3) :[[saterlandski]] (saterfrizijski), [[sjevernofrizijski]], [[zapadnofrizijski]]. :C. [[visokonjemački jezici]] /Visokogermanski (21) : ::c1. [[Njemačka narječja|njemački jezici]] (19): :::a. [[srednjonjemački jezici]] (11): ::::a1. [[istočni srednjonjemački jezici]] (4): Njemačka, Poljska: [[donjošleski]], [[gornjosaksonski]], [[njemački standardni]], [[Vilamovski jezik|vilamovski]]. ::::a2. [[zapadni srednjonjemački jezici]] (7) [[Luksemburg]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[SAD]]: [[franački]] ili mainfränkisch, [[kelnski jezik|kelnski]] ili ripuarijski franački, [[limburški]], [[luksemburški]], [[pensilvanijski njemački]], [[falački]]; izumrli [[starofranački]]†. :::b. [[gornjonjemački jezici]] (8) Njemačka, [[Austrija]], [[Italija]], [[Švicarska]], [[Kanada]], Venezuela: ::::b1. [[Alemanski jezici]] (4): [[alemán coloneiro]], [[alemanski]] ili švicarski njemački, [[švapski]], [[walserski]]. ::::b2. [[bavarsko-austrijski jezici]] (4):[[bavarski]], [[cimbrijski jezik|cimbrijski]], [[hutteritski]], [[mócheno]]. ::c2. [[jidiš]] (2) Izrael, Njemačka: [[istočni jidiš]], [[zapadni jidiš]]. :D. [[Donjonjemački jezici]] /Donjosaksonski-Donjofranački jezici (15) : ::d1. [[Donjofranački jezici]] (donjofrankonski)(4) [[Južnoafrička Republika]], [[Nizozemska]], [[Belgija]]: [[afrikaans]], [[flamanski]], [[nizozemski]], [[zelandski]] ili zeeuws. ::d2. [[Donjosaksonski jezici]] (10): [[achterhoeks]], [[drents]], [[gronings]], [[Donjosaksonski jezik|donjosaski]] ili donjosaksonski, [[plautdietsch]], [[sallands]], [[stellingwerfs]], [[twents]], [[veluws]], [[vestfalski]]. ::d3. [[istočnofrizijski]], Njemačka. [[Kategorija:Zapadnogermanski jezici| ]] [[Kategorija:germanski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:Z]] <noinclude> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=748 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90068 Ethnologue (15th)]{{Navigacija | naziv = {{PAGENAME}} | slika = |naslov=Zapadnogermanski jezici (41 jezika) [[Germanski jezici]] |popis1= [[achterhoeks]] • [[afrikaans]] • [[alemán coloneiro]] • [[alemanski jezik|alemanski]] • [[bavarski jezik|bavarski]] • [[cimbrijski jezik|cimbrijski]] • [[donjosaksonski jezik|donjosaksonski]] • [[donjošleski jezik|donjošleski]] • [[drents]] • [[engleski jezik|engleski]] • [[flamanski jezik|flamanski]] • [[gornjosaksonski jezik|gornjosaksonski]] • [[gronings]] • [[hutteritski jezik|hutteritski]] • [[istočni jidiš]] • [[istočnofrizijski jezik|istočnofrizijski]] • [[kelnski jezik|kelnski]] ili ripuarijski franački • [[limburški jezik|limburški]] • [[luksemburški jezik|luksemburški]] • [[majnskofranački jezik|franački]] • [[mócheno]] • [[nizozemski jezik|nizozemski]] • [[njemački standardni]] • [[pensilvanijski njemački|pensilvanijski]] • [[pfälzische]] • [[plautdietsch]] • [[sallands]] • [[saterlandski jezik|saterlandski]] (saterfrizijski) • [[sjevernofrizijski jezik|sjevernofrizijski]] • [[starofranački jezik|starofranački]] • [[stellingwerfs]] • [[škotski jezik|škotski]] • [[švapski jezik|švapski]] • [[twents]] • [[veluws]] • [[vestfalski jezik|vestfalski]] • [[Vilamovski jezik|vilamovski]] • [[walserski jezik|walserski]] • [[zapadni jidiš]] • [[zapadnofrizijski jezik|zapadnofrizijski]] • [[zelandski jezik|zelandski]] ili zeeuws. :'''Izgubili status:''' [[jingliš]] }}{{Indoeuropski jezici}} srwxyihwrd4n1nhapr0kd7yxr41wflf Gavrilo Princip 0 26658 6432594 6431138 2022-07-25T19:17:19Z Darrad2009 157007 dopune i korekture wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Gavrilo Princip | slika = Gavrilloprincip.jpg | veličina = 150px | opis slike = Gavrilo Princip u zatvoru u Theresienstadtu. | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[25. srpnja]] [[1894.]] | smrt = [[28. travnja]] [[1918.]] | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbin]] | etnicitet = | državljantvo = [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]] | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = | supruga = | suprug = | partner = | djeca = | roditelji = Petar Princip<br>Marija Mićić-Princip | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''Gavrilo Princip''' ([[Obljaj]], [[25. srpnja]] [[1894.]] – [[Theresienstadt]], [[28. travnja]] [[1918.]]), bio je [[atentat]]or na [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i pripadnik organizacije [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Mladi [[Srbi]]n iz Bosne vođen idejom izdvajanja svih [[Južni Slaveni|južnih Slavena]] iz Austro-Ugarske monarhije izvršio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[28. lipnja]] [[1914.]] godine atentat na [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]], [[Austro-Ugarska Monarhija|austro-ugarskog]] prijestolonasljednika kada je ubio i njegovu trudnu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]], [[Vojvoda|vojvotkinju]] od Höchenberga. Ovaj događaj, poznat kao [[Sarajevski atentat]], austrijsko ministarstvo vanjskih poslova i vojska iskoristili su kao razlog za preventivni rat protiv [[Srbija|Srbije]] koji je bio povod za [[Prvi svjetski rat]], a kasnije i raspad Austro-Ugarske monarhije. == Životopis == === Djetinjstvo === Gavrilo Princip, sin poštara, rođen je u srpnju [[1894.]] godine u mjestu [[Obljaj]] kod [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]. Bio je jedno od devetero djece, od kojih je jedno umrlo u djetinjstvu. Njegovo zdravlje od najranije je dobi bilo problematično i patio je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je pohađao Trgovačku školu. Gavrilo Princip je odgajan na srpskoj mitologiji, tijekom školovanja u Sarajevu na Trgovačkoj školi proširio je svoje vidike i postupno se odmicao od radikala u zatvorenim srpskim omladinskim đačkim organizacijama. Jedna od presudnih uloga za takav njegov postupak bila je prijateljstvo s Hrvatom [[Ivo Kranjčević|Ivom Kranjčevićem]] koji mu je pomogao u školi, a poslije su se obojica "''našli da jednako mislimo i osjećamo''" iako su bili različitih nacionalnosti, što je za Principa bilo svojevrsno iznenađenje. Za vrijeme gimnazijskog školovanja bio je isključen iz šestog razreda zbog veze s jednom učeničkom protuaustrijskom organizacijom. O Principovom postupnom odmicanju od čiste prosrpske struje u Mladoj Bosni svjedoči navod iz njegovog pisma prijatelju [[Marko Maglov|Marku Maglovu]], u kojem Princip nakon osnivanja Srpsko-hrvatske nacionalističke omladine [[1912.]] u Sarajevu, piše: "''Oni su nas (misli se srpski radikali, op. a.) otpočeli odmah da napadaju svim mogućim izrazima i naročito su nam predbacivali da nismo Srbi. Nastao je među nama dubok jaz i mržnja.''" Sva ta iskustva natjerala su Principa da još jače poradi na hrvatskosrpskom zbližavanju u okviru đačkih društava. Tako je na pretežno hrvatskim studentskim demonstracijama [[18. veljače]] [[1912.]] u Sarajevu, koje je organizirao bosanski Hrvat [[Luka Jukić]], protiv mađarske vlasti u Hrvatskoj, među lakše povrijeđenima od policijskog konjičkog napada na demonstrante prve večeri bio i Gavrilo Princip, čiju je odjeću razderala policijska sablja. Princip je nakon toga još ustrajnije apelirao da se drugi srpski učenici pridruže demonstracijama.<ref>[[Željko Karaula]], »Sarajevski atentat – reakcije Hrvata i Srba u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji«, ''Interdisciplinarni je znanstveni časopis "Radovi Zavoda za hrvatsku povijest"'', vol.43, br. 1, Zagreb, prosinac 2011., str. 262., 263., {{ISSN|0353-295X}} {{Hrčak|id=113497}}</ref> Princip se u svibnju [[1912.]] preselio se u [[Beograd]]. U Beogradu je nastavio školovanje, završio srednju školu 1914. godine, i stupio u dodir s tajnom organizacijom [[Crna ruka]].<ref name="proleksis">{{Citiranje www |naslov=Princip, Gavrilo |url=http://proleksis.lzmk.hr/20906/ |izdavač=Proleksis enciklopedija |preuzeto=15. listopada 2013.}}</ref> Naredne dvije godine većinom je vrijeme provodio je s drugim nacionalistima u planiranju ujedinjenja Bosne i Hercegovine i Srbije.{{nedostaje izvor}} Za vrijeme [[Prvi balkanski rat|Prvoga balkanskog rata]] prijavio se u Srpsku vojsku kao dragovoljac ali je odbijen.{{nedostaje izvor}} === Sarajevski atentat === {{glavni|Sarajevski atentat}} [[Datoteka:Proces w Sarajewie s.jpg|mini|lijevo|300px|Gavrilo Princip, u sredini, tijekom suđenja 5. prosinca 1914.]] Kada je objavljeno da će nadvojvoda Franjo Ferdinand naslijediti prijestolje Austro-Ugarske te da će posjetiti Sarajevo u lipnju [[1914.]] godine [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutin Dimitrijević]], šef obavještajne službe u srpskoj vojsci i čelnik Crne ruke, poslao je tri čovjeka - Gavrila Principa, [[Trifko Grabež|Trifka Grabeža]] i [[Nedeljko Čabrinović|Nedeljka Čabrinovića]] u Sarajevo da izvrše atentat. Svakom je dao pištolj, dvije bombe i malu količinu [[cijanid]]a. Naime, bilo je im je naređeno da izvrše samoubojstvo nakon što nadvojvoda bude ubijen jer je Dragutinu Dimitrijeviću bilo od izuzetne važnosti da nitko ne preživi kako bi time eliminirao svaku mogućnost da priznaju kako je ubojstvo organizirano. Gavrilo Princip i Trifko Grabež patili su od tuberkuloze i bili su svjesni kako neće još dugo poživjeti, te su stoga bili voljni dati svoj život za svoj politički cilj - nezavisnost Bosne i Hercegovine od [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Po dolasku u Sarajevo zavjerenici su se pridružili ostalim sudionicima zavjere: [[Muhamed Mehmedbašić|Muhamedu Mehmedbašiću]], Danilu Iliću, Vasi Čubriloviću, Cvijetku Popoviću, Mišku Jovanoviću i Veljku Čubriloviću. U subotu [[28. lipnja]] [[1914.]] godine Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek vlakom su stigli u Sarajevo. General [[Oskar Potiorek]], guverner provincije Bosne i Hercegovine čekao ih je na kolodvoru kako bi ih odveo na primanje u Gradsku vijećnicu. U prvom automobilu vozili su se Fehrim Čurčić, sarajevski gradonačelnik i dr. Gerde, načelnik policije. Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek bili su u drugom automobilu s Oskarom Potiorekom i grofom von Harrachom. Krov automobila bio je spušten kako bi okupljena gomila imala što bolji pogled na ugledne goste. Nekoliko pripadnika Crne ruke čekalo je duž rute kojom će proći Franjo Ferdinand. Svakome od njih bilo je zapovjeđeno ubiti Franju Ferdinanda kada dođe do mjesta gdje se nalaze. Prvi zavjerenik Muhamed Mehmedbašić, koji je stajao ispred zgrade Austro-mađarske banke, nije pucao kada je naišlo vozilo. Kasnije na suđenju izjavio je kako je ispred njega stajao policajac te se bojao da će ga uhititi prije nego što ispali hitac. Naredni atentator bio je Nedeljko Čabrinović. Oko 10:15 sati bacio je bombu na nadvojvodino vozilo. Međutim, vozač, koji je vidio kako nešto leti prema vozilu, je ubrzao te je bomba eksplodirala ispod kotača narednog automobila. Tada su ozbiljno ranjene dvije osobe koje su se nalazile u automobilu iza vojvodinog - Eric von Merizzi i grof Boos-Waldeck. Šrapneli bombe pogodili su i desetak promatrača. Nakon što je bacio bombu Čabrinović je progutao cijanid i skočio u rijeku [[Miljacka|Miljacku]]. Međutim četiri čovjeka su ga slijedila (među kojima i dva detektiva) i uspjeli su ga uhvatiti. Otrov nije djelovao pa je odveden u policijsku stanicu. Vozač Franje Ferdinanda [[Franz Urban]], nakon pokušaja atentata, provezao je veoma brzo pored ostalih zavjerenika te oni nisu pokušali napasti nadvojvodu. Nakon službenog primanja u Gradskoj vijećnici nadvojvoda se interesirao za osobe ranjene u atentatu. Kada su mu rekli da se još nalaze u bolnici inzistirao je da ih posjeti. Pripadnik nadvojvodine svite barun Morsey rekao je nadvojvodi kako bi to moglo biti opasno, ali je Oskar Potiorek (koji je bio odgovoran za sigurnost kraljevskog para) odgovorio: "Zar vi mislite da je Sarajevo puno atentatora?" Ipak Potiorek je predložio da nadvojvotkinja Sofija ostane u Gradskoj vijećnici. Međutim kada joj je barun Morsey to rekao ona se usprotivila: "Sve dok se danas nadvojvoda pojavljuje u javnosti i ja ću biti s njim." Kako bi bio što sigurniji da će nadvojvoda stići do bolnice Potiorek je odlučio zaobići gradsko središte, ali je to zaboravio reći vozaču koji je u ulici Franje Josipa skrenuo desno. U to vrijeme na uglu je stajao Gavrilo Princip. Potiorek je tada shvatio da vozač ide krivim putem rekavši: "Što je ovo? Ovo je krivi put!" Vozač je zakočio i krenuo unazad. Kako je to radio sporo Princip je imao vremena izvući pištolj i ispaliti nekoliko hitaca. Nadvojvoda je pogođen u vrat, a nadvojvotkinja u abdomen. Principov metak presjekao je vratnu žilu nadvojvode, ali je on prije nego što će izgubiti svijest uspio povikati: "Sofija, draga moja! Sofija, draga moja! Nemoj umrijeti! Preživi zbog naše djece!" Vozač ih je odvezao u Konak, guvernerovu rezidenciju, ali iako su oboje bili živi kada su stigli do Konaka ubrzo su podlegli ranama. Nakon što je izvršio svoj cilj Princip je uperio pištolj u sebe. Međutim čovjek koji je primijetio što je Princip učinio uhvatio ga je za desnu ruku i spriječio ga u pokušaju samoubojstva. Ubrzo su stigla i dva policajca koja su uhitila Principa. Nakon saslušanja Principa i Čabrinovića, oni su odali svoje drugove u zavjeri koji su, osim Muhameda Mehmedbašića koji je uspio pobjeći u Srbiju, uhvaćeni i osuđeni za ubojstvo i izdaju. Prema važećem zakonu maloljetne osobe (ispod 21 godine) nisu mogle biti osuđene na smrt te su osuđeni na 20 godina zatvora.[[Datoteka:Gavrilo-cel.jpg|mini|desno|200px|Ćelija u [[Terezín]]u, u kojoj je bio pritvoren Gavrilo Princip.]] === Smrt === Gavrilo Princip preminuo je [[28. travnja]] [[1918.]] godine (u 24. godini života) od tuberkuloze u zatvoru tvrđave Terezin u Češkoj.<ref name="proleksis"/> Bojeći se da bi njegove kosti mogle postati [[Relikvija|relikvije]] za slavenske nacionaliste, Principovi zatvorski čuvari potajno su odnijeli tijelo u neoznačeni grob, ali [[Češka|češki]] vojnik koji je bio zadužen za ukop zapamtio je mjesto, te su [[1920.]] Princip i ostali "Vidovdanski heroji" [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] i odneseni u Sarajevo na Koševo, općina Centar, gdje su pokopani u ''Kapelu vidovdanskih heroja'', zajedničku grobnicu atentatora [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]].<br> Za vrijeme rojalističke Jugoslavije na mjestu atentata postavljena je spomen ploča koja je uspostavom [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] i dolaskom njemačke okupacijske sile maknuta. Utemeljenjem socijalističke Jugoslavije ploča je vraćena i postavljene su stope na mjestu odakle je pucao u prijestolonasljednika. Osnutkom samostalne Bosne i Hercegovine, stope su uklonjene, a obnovom fasade muzeja na čijem je zidu bila ploča, ploča je premještena niže, naglasivši tako novi stav Bosne i Hercegovine prema atentatoru. == Izvori == {{izvori}} * {{moljac|princip.htm}} == Poveznice == * [[Mlada Bosna]] * [[Sarajevski atentat]] == Vanjske poveznice == * {{cg oznaka}} [http://portalanalitika.me/clanak/170347/cosovic-princip-je-sam-sebe-smatrao-teroristom "Ćosović: Princip je sam sebe smatrao teroristom"], portalanalitika.me, 16. prosinca 2014. {{GLAVNIRASPORED:Princip, Gavrilo}} [[Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Sarajevski atentat]] [[Kategorija:Atentatori]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] 8ccdz2ch3suiuod9ku2m6emxnhemmxn Panzer III 0 29458 6432496 6432348 2022-07-25T13:58:47Z Ponor 38361 Reverted to revision 6432339 by [[Special:Contributions/Lukacek|Lukacek]] ([[User talk:Lukacek|talk]]): Bez [[WP:OR]] / Twinkle wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =Panzer III<br>''(Panzerkampfwagen III)'' |datoteka = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]] |opis =PzKpfw III Ausf H |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/N|NNJE}} |dizajn = Daimler-Benz |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1935.]] |proizvođač =Daimler-Benz |proizvodnja =od [[1938.]] – [[1943.]] |broj primjeraka =5.774 |uveden u uporabu =[[1939.]] |status =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen |posada =5 |dužina =6,41 m |širina =2,95 m |visina =2,5 m |težina =22,7 tona |oklop =5 do 70 mm |primarno =1×50 mm top Kwk 38 L/42 |sekundarno =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34 |pogon =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM |snaga =265 KS (197 kW |ovjes =torzijske poluge |cestovna_brzina =40 km/h |omjer_snage_i_težine = |doseg =155 km |opaska = }} '''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III). == Nastanak == Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove. Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]]. Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje. ==Inačice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]] ===Panzerkampfwagen III Ausf A=== Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940. ===Panzerkampfwagena III Ausf B=== Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A. Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A. ===Panzerkampfwagen III Ausf C=== Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje. Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf D=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]] Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h. Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja. Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku. ===Panzerkampfwagen III Ausf E=== Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka. Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem. [[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]] Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja. Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove. Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka. ===Panzerkampfwagen III Ausf F=== U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a. Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop. Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F. ===Panzerkampfwagen III Ausf G=== U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen. Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova. ===Panzerkampfwagen III Auf H=== Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi. Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe. ===Panzerkampfwagen III Ausf J=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]] Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice. U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm. Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate. Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J. ===Panzerkampfwagen III Ausf L=== [[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]] Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm. Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm. ===Panzerkampfwagen III Ausf M=== [[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]] Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III. Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada. ===Panzerkampfwagen III Ausf N=== U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]]. ==Ratno djelovanje== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji]] Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]]. Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza. ==Oprema== Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka. ==Prenamjene== Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]]. ===Korištenje izvan Njemačke=== Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine. ==Vidi još== ===Zajednički poslužitelj=== {{WProjekti |commons = Panzer III |commonshr = Panzer III |commonscat = Panzer III |commonscathr = Panzer III }} ==Izvori== {{Hrvatski vojnik}} *Hrvatski vojnik, broj 246 {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] iqr2fqf8ew95ja8q5o7ba4f8bjsqxyr 6432585 6432496 2022-07-25T18:38:17Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =Panzer III<br>''(Panzerkampfwagen III)'' |datoteka = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]] |opis =PzKpfw III Ausf H |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/N|NNJE}} |dizajn = Daimler-Benz |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1935.]] |proizvođač =Daimler-Benz |proizvodnja =od [[1938.]] – [[1943.]] |broj primjeraka =5.774 |uveden u uporabu =[[1939.]] |status =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen |posada =5 |dužina =6,41 m |širina =2,95 m |visina =2,5 m |težina =22,7 tona |oklop =5 do 70 mm |primarno =1×50 mm top Kwk 38 L/42 |sekundarno =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34 |pogon =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM |snaga =265 KS (197 kW |ovjes =torzijske poluge |cestovna_brzina =40 km/h |omjer_snage_i_težine = |doseg =155 km |opaska = }} '''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III). == Nastanak == Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove. Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]]. Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje. ==Inačice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]] ===Panzerkampfwagen III Ausf A=== Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940. ===Panzerkampfwagena III Ausf B=== Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A. Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A. ===Panzerkampfwagen III Ausf C=== Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje. Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf D=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]] Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h. Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja. Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku. ===Panzerkampfwagen III Ausf E=== Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka. Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem. [[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]] Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja. Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove. Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka. ===Panzerkampfwagen III Ausf F=== U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a. Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop. Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F. ===Panzerkampfwagen III Ausf G=== U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen. Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova. ===Panzerkampfwagen III Auf H=== Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi. Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe. ===Panzerkampfwagen III Ausf J=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]] Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice. U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm. Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate. Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J. ===Panzerkampfwagen III Ausf L=== [[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]] Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm. Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm. ===Panzerkampfwagen III Ausf M=== [[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]] Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III. Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada. ===Panzerkampfwagen III Ausf N=== U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]]. ==Ratno djelovanje== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji vjerojatno zapovijedna verzija no marka nepoznata.]] Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]]. Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza. ==Oprema== Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka. ==Prenamjene== Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]]. ===Korištenje izvan Njemačke=== Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine. ==Vidi još== ===Zajednički poslužitelj=== {{WProjekti |commons = Panzer III |commonshr = Panzer III |commonscat = Panzer III |commonscathr = Panzer III }} ==Izvori== {{Hrvatski vojnik}} *Hrvatski vojnik, broj 246 {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] __BEZKAZALA__ c5pajwku3pb9mo995fv9s46dujzqkqt 6432586 6432585 2022-07-25T18:39:57Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =Panzer III<br>''(Panzerkampfwagen III)'' |datoteka = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]] |opis =PzKpfw III Ausf H |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/N|NNJE}} |dizajn = Daimler-Benz |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1935.]] |proizvođač =Daimler-Benz |proizvodnja =od [[1938.]] – [[1943.]] |broj primjeraka =5.774 |uveden u uporabu =[[1939.]] |status =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen |posada =5 |dužina =6,41 m |širina =2,95 m |visina =2,5 m |težina =22,7 tona |oklop =5 do 70 mm |primarno =1×50 mm top Kwk 38 L/42 |sekundarno =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34 |pogon =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM |snaga =265 KS (197 kW |ovjes =torzijske poluge |cestovna_brzina =40 km/h |omjer_snage_i_težine = |doseg =155 km |opaska = }} '''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III). == Nastanak == Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove. Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]]. Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje. ==Inačice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]] ===Panzerkampfwagen III Ausf A=== Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940. ===Panzerkampfwagena III Ausf B=== Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A. Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A. ===Panzerkampfwagen III Ausf C=== Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje. Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi su Ausfi C u postrojbe došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf D=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]] Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h. Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja. Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku. ===Panzerkampfwagen III Ausf E=== Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka. Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem. [[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]] Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja. Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove. Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka. ===Panzerkampfwagen III Ausf F=== U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a. Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop. Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F. ===Panzerkampfwagen III Ausf G=== U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen. Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova. ===Panzerkampfwagen III Ausf H=== Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi. Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe. ===Panzerkampfwagen III Ausf J=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]] Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice. U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm. Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate. Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J. ===Panzerkampfwagen III Ausf L=== [[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]] Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm. Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm. ===Panzerkampfwagen III Ausf M=== [[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]] Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III. Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada. ===Panzerkampfwagen III Ausf N=== U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]]. ==Ratno djelovanje== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji vjerojatno zapovijedna verzija no marka nepoznata.]] Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]]. Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza. ==Oprema== Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka. ==Prenamjene== Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]]. ===Korištenje izvan Njemačke=== Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine. ==Vidi još== ===Zajednički poslužitelj=== {{WProjekti |commons = Panzer III |commonshr = Panzer III |commonscat = Panzer III |commonscathr = Panzer III }} ==Izvori== {{Hrvatski vojnik}} *Hrvatski vojnik, broj 246 {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] __BEZKAZALA__ __NONEWSECTIONLINK__ 7bu8zx3c55ecfbewg84oekn03zr7u0l 6432604 6432586 2022-07-25T19:29:21Z Lukacek 278042 /* Panzerkampfwagena III Ausf B */ wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =Panzer III<br>''(Panzerkampfwagen III)'' |datoteka = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]] |opis =PzKpfw III Ausf H |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/N|NNJE}} |dizajn = Daimler-Benz |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1935.]] |proizvođač =Daimler-Benz |proizvodnja =od [[1938.]] – [[1943.]] |broj primjeraka =5.774 |uveden u uporabu =[[1939.]] |status =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen |posada =5 |dužina =6,41 m |širina =2,95 m |visina =2,5 m |težina =22,7 tona |oklop =5 do 70 mm |primarno =1×50 mm top Kwk 38 L/42 |sekundarno =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34 |pogon =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM |snaga =265 KS (197 kW |ovjes =torzijske poluge |cestovna_brzina =40 km/h |omjer_snage_i_težine = |doseg =155 km |opaska = }} '''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III). == Nastanak == Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove. Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]]. Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje. ==Inačice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]] ===Panzerkampfwagen III Ausf A=== Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940. ===Panzerkampfwagena III Ausf B=== Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A. Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A. ===Panzerkampfwagen III Ausf C=== Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje. Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi Ausf C u postrojbe su došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf D=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]] Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h. Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja. Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku. ===Panzerkampfwagen III Ausf E=== Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka. Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem. [[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]] Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja. Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove. Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka. ===Panzerkampfwagen III Ausf F=== U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a. Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop. Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F. ===Panzerkampfwagen III Ausf G=== U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen. Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova. ===Panzerkampfwagen III Ausf H=== Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi. Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe. ===Panzerkampfwagen III Ausf J=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]] Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice. U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm. Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate. Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J. ===Panzerkampfwagen III Ausf L=== [[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]] Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm. Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm. ===Panzerkampfwagen III Ausf M=== [[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]] Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III. Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada. ===Panzerkampfwagen III Ausf N=== U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]]. ==Ratno djelovanje== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji vjerojatno zapovijedna verzija no marka nepoznata.]] Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]]. Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza. ==Oprema== Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka. ==Prenamjene== Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]]. ===Korištenje izvan Njemačke=== Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine. ==Vidi još== ===Zajednički poslužitelj=== {{WProjekti |commons = Panzer III |commonshr = Panzer III |commonscat = Panzer III |commonscathr = Panzer III }} ==Izvori== {{Hrvatski vojnik}} *Hrvatski vojnik, broj 246 {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] __BEZKAZALA__ __NONEWSECTIONLINK__ mkg6eeapkt01kn2jpa6mzvumqyhogt5 6432605 6432604 2022-07-25T19:29:45Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =Panzer III<br>''(Panzerkampfwagen III)'' |datoteka = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]] |opis =PzKpfw III Ausf H |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/N|NNJE}} |dizajn = Daimler-Benz |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1935.]] |proizvođač =Daimler-Benz |proizvodnja =od [[1938.]] – [[1943.]] |broj primjeraka =5.774 |uveden u uporabu =[[1939.]] |status =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen |posada =5 |dužina =6,41 m |širina =2,95 m |visina =2,5 m |težina =22,7 tona |oklop =5 do 70 mm |primarno =1×50 mm top Kwk 38 L/42 |sekundarno =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34 |pogon =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM |snaga =265 KS (197 kW |ovjes =torzijske poluge |cestovna_brzina =40 km/h |omjer_snage_i_težine = |doseg =155 km |opaska = }} '''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III). == Nastanak == Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove. Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]]. Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje. ==Inačice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]] ===Panzerkampfwagen III Ausf A=== Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf B=== Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A. Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A. ===Panzerkampfwagen III Ausf C=== Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje. Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi Ausf C u postrojbe su došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf D=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]] Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h. Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja. Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku. ===Panzerkampfwagen III Ausf E=== Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka. Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem. [[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]] Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja. Borbeni komplet za top KwK 35/36 L/46.5 od 37 mm bio je 99 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove. Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka. ===Panzerkampfwagen III Ausf F=== U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a. Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop. Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F. ===Panzerkampfwagen III Ausf G=== U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen. Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova. ===Panzerkampfwagen III Ausf H=== Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi. Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe. ===Panzerkampfwagen III Ausf J=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]] Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice. U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm. Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate. Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J. ===Panzerkampfwagen III Ausf L=== [[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]] Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm. Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm. ===Panzerkampfwagen III Ausf M=== [[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]] Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III. Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada. ===Panzerkampfwagen III Ausf N=== U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]]. ==Ratno djelovanje== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji vjerojatno zapovijedna verzija no marka nepoznata.]] Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]]. Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza. ==Oprema== Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka. ==Prenamjene== Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]]. ===Korištenje izvan Njemačke=== Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine. ==Vidi još== ===Zajednički poslužitelj=== {{WProjekti |commons = Panzer III |commonshr = Panzer III |commonscat = Panzer III |commonscathr = Panzer III }} ==Izvori== {{Hrvatski vojnik}} *Hrvatski vojnik, broj 246 {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] __BEZKAZALA__ __NONEWSECTIONLINK__ p1s1dbs2muuj0g4bo1efmf6fmzf9ihy 6432606 6432605 2022-07-25T19:33:25Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =Panzer III<br>''(Panzerkampfwagen III)'' |datoteka = [[Datoteka:PzKpfwIIIH.Saumur.000a1y8q.jpeg|280px]] |opis =PzKpfw III Ausf H |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/N|NNJE}} |dizajn = Daimler-Benz |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1935.]] |proizvođač =Daimler-Benz |proizvodnja =od [[1938.]] – [[1943.]] |broj primjeraka =5.774 |uveden u uporabu =[[1939.]] |status =u uporabi do [[1945.]], nikad nije službeno povučen |posada =5 |dužina =6,41 m |širina =2,95 m |visina =2,5 m |težina =22,7 tona |oklop =5 do 70 mm |primarno =1×50 mm top Kwk 38 L/42 |sekundarno =2×7,92 mm [[strojnica]] MG34 |pogon =12-cilindrični Maybach HL 120 TRM |snaga =265 KS (197 kW |ovjes =torzijske poluge |cestovna_brzina =40 km/h |omjer_snage_i_težine = |doseg =155 km |opaska = }} '''Panzer III''' je bio njemački [[tenk]] koji se nalazio u ratnoj upotrebi do kraja [[1943.]] godine. Službeni naziv Panzer III bilo je Panzerkampfwagen III (PzKpfw III). == Nastanak == Godine [[1935.]], na poticaj generala [[Heinz Guderian|Heinza Guderiana]], pokrenut razvoj novog tenka naoružanog protutenkovskim [[top]]om i [[strojnica]]ma. Uz njega pokrenut je i razvoj tenka s topom velikog [[Kalibar|kalibra]] namijenjenog potpori pješaštvu. Prvi će tenk naknadno označiti kao Panzerkampfwagen III, a drugi kao Panzerkampfwagen IV. Projektom Waffenamta tražio se srednji tenk mase do 15 tona. Na poziv za dostavu prijedloga odazvali su se MAN (Nurnberg), Daimler-Benz AG (Berlin-Marienfelde), Rheinmetall-Brosig (Berlin) i Krupp AG (Essen). Samo je vozilo označeno kao Versuchkraftfahrzeug 619, Mittlerer Traktor (srednji traktor), a potom kao 3,7 cm Geschutz-Panzerwagen (oklopno vozilo s topom). Razvoj Panzerkampfwagena III započeo je sukobom Waffenamta (odjel za nabavu) i Inspektorata za mehanizirane snage oko odabira glavnog oružja (topa). Waffenamt je odabrao top [[Kalibar|kalibra]] 37 mm, dok je Inspektorat za mehanizirane snage zahtijevao ugradnju topa od 50 mm. Na kraju je ipak odabran top kalibra 37 mm, i to ponajprije zato što je top Pak 35/36 L/45 (kalibra 37 mm) postao standardno naoružanje topništva njemačke kopnene vojske, a time i jedini top za koji se proizvodilo protutenkovsko streljivo. Zbog toga bi razvoj novog streljiva za top kalibra 50 mm bilo preskupo i prerizično. Međutim, na zahtjev Inspektorata kupola i prsten kupole od početka su projektirani tako da u slučaju potrebe kasnije omoguće ugradnju topa većeg kalibra. Kako se novi tenk trebao rabiti za ofenzivna djelovanja i borbu protiv suparničkih tenkova, odlučeno je da se pojača čelni [[oklop]], na štetu bokova, a kako bi se ostvarila što manja masa i zadržala maksimalna brzina do 40 km/h. Tenk je trebao dobiti peteročlanu posadu: zapovjednik, ciljatelj, punitelj, vozač i radiooperater (koji je sjedio u prednjem dijelu tijela desno od vozača). Komunikacija između posade trebale se obavljati interkomom. Tako je Panzerkampfwagen III postao prvi njemački tenk opremljen ovim sustavom. Dobra iskustva s vježbi, a kasnije i iz prvih borbenih uporabi, naveli su njemačku vojsku da interkome instaliraju u sve svoje tenkove. Testiranja prototipova obavljena su tijekom [[1936.]] i [[1937.]] na poligonima Kummersdorf i Ulm. Pobjednikom je proglašen prijedlog Daimler-Benza, s početkom serijske proizvodnje još [[1937.]] Kruppov je prijedlog pobijedio u natječaju za tenk s većim topom, te je tako dobiven [[Panzerkampfwagen IV]]. Daimler-Benzovi su stručnjaci Panzerkampfwagen III podijelili u tri sekcije. Prednji i središnji dio tijela, te kupola međusobno su bili povezani, dok je motorni odjeljak bio u stražnjem dijelu odvojen vatrostalnom pregradom. Kako je pogonski kotač bio naprijed, pogonska se osovina protezala iz motora kroz središnji dio tijela u prednji dio gdje je bila mjenjačka kutija i sustav za upravljanje vozilom. Ova koncepcija vozila nije se mijenjala tijekom cijele serijske proizvodnje. Ono što se mijenjalo jest debljina [[oklop]]a i naoružanje. ==Inačice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-732-0114-16, Russland - Mitte, Flammenwerfer-Panzer.jpg|mini|desno|250px|Flammpanzer III]] ===Panzerkampfwagen III Ausf A=== Nakon manjih modifikacija serijska proizvodnja prve inačice Ausf A pokrenuta je u svibnju [[1937.]] Serijska je proizvodnja trajala do kraja [[1937.]] i proizvedeno je tek 10 primjeraka ''(neki izvori navode 15 proizvedenih tenkova ove inačice)'', pa se slobodno može reći da su poslužili tek za uhodavanje proizvodnje. Za razliku od prvobitnih planova debljina [[oklop]]a tijela i kupole s prednje i bočnih strana bila je 15 mm. Tek je debljina oklopa sa stražnje strane bila 10 mm. Usprkos tomu masa je bila 15,4 tone. Ugrađen je motor Maybach HL108TR V-12 snage 183,87 kW (250 KS), što je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 35 km/h. Uz top od 37 mm spregnuta je [[strojnica]] [[Kalibar|kalibra]] 7,9 mm. Još je jedna strojnica istog kalibra ugrađena u prednji desni dio tijela. Tek je nekoliko Panzerkampfwagena III Ausf A sudjelovalo u okupaciji Poljske, ali su zbog preslabe oklopne zaštite i problema s podvozjem (posebice ovjesom) povučeni iz operativne uporabe u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf B=== Problem s ovjesom uočen je još tijekom testiranja prototipa pa je već [[1937.]] pokrenuta proizvodnja Panzerkampfwagena III Ausf B. U odnosu na Ausf A najveća je promjena bio novo [[podvozje]] s novim [[ovjes]]om. Umjesto pet voznih kotača postavljena su četiri para malih kotača ovješenih na lisnate opruge. Prva su testiranjam pokazala da je ovo novo rješenje, ako ne gore, onda barem jednako loše kao i originalno na Ausfu A. Izvršene su i neke manje promjene na ispuhu motora, a zapovjednik je dobio kupolicu s tenka Panzerkampfwagen IV. Dovršeno je 15 tenkova inačice Ausf B, a pet ih je modificirano kako bi ih uporabili u razvoju samovoznog topa [[Sturmgeschutz III]]. Na kraju će biti proizvedeno neusporedivo više Sturmgeschutza III nego Panzerkampfwagena III. Preostali Panzerkampfwageni III Ausf B raspoređeni su u borbene postrojbe te su sudjelovali u okupaciji Poljske. Iz operativne su uporabe povučeni zajedno s Panzerkampfwagenima III Ausf A. ===Panzerkampfwagen III Ausf C=== Zbog neuspjeha prve dvije inačice serijska proizvodnja Ausf C započela je već u lipnju [[1937.]], te je trajala sve do siječnja [[1938.]] I ovaj put je naglasak bio na poboljšanju podvozja. Na Ausfu C je uporabljena komplicirana kombinacija lisnatih i spiralnih [[opruga]] koja se pokazala tek nešto boljom od prva dva rješenja. Osim što nije bila bitno bolja, ova je kombinacija bila skupa za izradu i teška za održavanje. Vozač je dobio servopokretanu spojku te poboljšan sustav za upravljanje [[tenk]]a. Napravljeno je tek 15 Panzerkampfwagena III ove inačice. Prvi Ausf C u postrojbe su došli 1938. te su sudjelovali u borbama u Poljskoj. Kako su imali isti [[oklop]] kao i prve dvije inačice, iz operativne su uporabe povučeni već u veljači 1940. ===Panzerkampfwagen III Ausf D=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-318-0083-30, Polen, Panzer III mit Panzersoldaten.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf D u Poljskoj 1939. godine]] Panzerkampfwagen III Ausf D bio je nastavak razvoja inačice Ausf B, od koje je naslijedio i podvozje. Jedina je razlika bila da su prvi i četvrti par voznih kotača dobili kraće lisnate opruge. Poboljšanje je bilo minorno. Unatoč tomu maksimalna je brzina povećana na 40 km/h. Ipak, od siječnja do lipnja [[1938.]] proizvedeno je 30 Ausfa D. Zapravo je napravljeno čak 55 vozila, ali je samo 30 dobilo kupole s naoružanjem. Preostalih 25 iskorišteno je za daljnja testiranja. Ausfi D rabljeni su u borbama u Poljskoj. Iako su službeno povučeni iz uporabe u veljači 1940., vraćeni su u postrojbe kako bi sudjelovali u invaziji na Norvešku. ===Panzerkampfwagen III Ausf E=== Suočeni s nedostacima na prve četiri inačice Daimler-Benz ih je proglasio predserijskim modelima. Tako se tek inačica Ausf E smatrala prvim serijskim Panzerkampfwagenom III. Proizvodnja je pokrenuta u prosincu 1938. a do listopada 1939. proizvedeno je 96 primjeraka. Da bi konačno riješili problem s podvozjem i ovjesom, projektanti su odustali od lisnatih opruga i odlučili se primijeniti kombinaciju šest velikih voznih kotača s neovisnim ovjesom s torzijskim štapovima, koje je projektirao [[Ferdinand Porsche]] za uporabu na automobilima. Na ovaj su način konačno riješeni problemi s podvozjem. [[Datoteka:Panzerkampfwagen III.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf E]] Još jedna veliko poboljšanje u odnosu na prijašnje inačice bilo je povećanje debljine čelnog i bočnog oklopa na 30 mm. Kupola je cijela izrađena od [[čelik]]a debljine 30 mm, dok je stražnji dio tijela dobio oklop debljine 21 mm. Čak je i debljina oklopa podnice tenka povećana na 16 mm. Zanimljivo je da iako je debljina oklopa udvostručena, dostupni podaci tvrde da je masa povećana na samo 19 500 kg, ili samo 100 kg u odnosu na prijašnje inačice, što je ipak malo vjerojatno. Zbog toga je vjerojatnije da je masa povećana na 19 500 kg (jedan izvor navodi masu od 21 800 kg). Zbog toga je ugrađen [[benzinski motor]] s dvanaest cilindara Maybach HL120TR zapremine 11,9 litara i snage 220 kW (300 KS) uz koji je išao novi mjenjač Maybach Variorex s deset brzina. Tako je zadržana maksimalna brzina od 40 km/h i 20 km/h izvan cesta. S 320 litara benzina autonomija je po dobrim cestama bila 165 km. Međutim, ako je [[tenk]] morao voziti po poljima, autonomija bi pala na 105 km. U oba slučaja to je trebalo biti dostatno za jedan dan ratovanja. Borbeni komplet za top KwK 36 L/45 od 37 mm bio je 131 granata. Uz to u tenku je bilo i 2700 metaka za strojnice MG 34 kalibra 7,9 mm. Od kolovoza 1940. na dio tenkova inačice Ausf E započela je ugradnja topova KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Ovi su tenkovi dobili i dodatni oklop na prednjoj i bočnim stranama, pa se podatak od 21 800 kg najvjerojatnije odnosi na ove tenkove. Panzerkampfwagen III Ausf E intenzivno je rabljen u bitkama u Poljskoj i Francuskoj. Tenkovi koji nisu dobili top od 50 mm pretvoreni su u izvidnička vozila. Zapravo ne postoji podatak da su Panzerkampfwageni III Ausf E službeno povučeni iz operativne uporabe, već su vjerojatno postupno otpisivani zbog borbenih gubitaka. ===Panzerkampfwagen III Ausf F=== U odnosu na inačicu Ausf E inačica Ausf F je imala tek minorne izmjene. Zbog toga se izvana ova dva tenka nisu mogla razlikovati. U stručnoj literaturi navodi ih se kao isti tenk, s jedinom razlikom što je Ausf F naručen u znatno većim količinama. Od rujna 1939. do srpnja 1940. proizvedeno je čak 435 Ausfa F. Tako velik broj nije mogao proizvesti samo jedan proizvođač pa je proizvodnja podijeljena između Daimler-Benza, MAN-a, Alketta i FAMO-a. Jedina veća razlika u odnosu na Ausf E bila je uporaba motora Maybach HL102TRM s promijenjenim uvodnicima za zrak i otvorima za hlađenje. Kako se nije povećala snaga motora, maksimalna brzina je ostala 40 km/h. Prvih 335 Ausfa F dobili su top KwK 35/36 L/46.5 kalibra 37 mm, te tri strojnice kalibra 7,62 mm (dvije u kupoli i jedna u tijelu). Zadnjih 100 naoružano je topom KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Od kolovoza 1940. veći broj Ausf F prenaoružano je topom kalibra 50 mm, te su kao i Ausf E, dobili dodatni oklop. Panzerkampfwageni III Ausf F u borbene su postrojbe počeli stizati potkraj [[1939.]] U trenutku napada na Francusku operativno je bilo 348 ovih tenkova, te su činili glavninu udarne snage njemačkih oklopnih snaga. Sudjelovali su u bitkama na Balkanu, Sjevernoj Africi i u Rusiji. Nikad nisu službeno povučeni iz operativne uporabe, pa se tako sigurno zna da je barem jedan bio operativan u lipnju 1944. u [[Norveška|Norveškoj]]. Prvi serijski samovozni top Sturmgeschutz III bio je baziran na tijelu i sustavima Panzerkampfwagena III Ausf F. ===Panzerkampfwagen III Ausf G=== U travnju [[1940.]] započela je proizvodnja inačice Ausf G, koja je u osnovi bila jednaka kao inačica Ausf F. Tako je prvih 50 primjeraka naoružano topom kalibra 37 mm, dok je preostalih 550 dobilo top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Do kraja 1941. svi su Ausf G primjerci prenaoružani [[top]]om [[Kalibar|kalibra]] 50 mm. Dodana je još jedna [[strojnica]] MG 34 (7,9 mm) pokraj topa. Jedina razlika u odnosu na Ausf F bila je da je cijeli tenk, osim gornjeg dijela i podnice, bio napravljen od oklopa debljine 30 mm. Rezultat je bio povećanje mase na 20,3 tone ''(dio izvora navodi masu od 21,8 t)''. Kako bi se kompenziralo povećanje mase, umjesto dotadašnjih [[Gusjenica (mehanika)|gusjenica]] širine 36 cm postavljene su nove širine 40 cm, tzv. Ostkette. S tenka Panzerkampfwagen IV Ausf E/F/G preuzeta je kupolica zapovjednika, koja je poslije postala standard na svim Panzerkampfwagenima III. Tenkovi poslani u Sjevernu Afriku dobili su dodatne filtere za zrak kako bi se motori zaštitili od pijeska. Ugrađen je i jači ventilator sustava za hlađenje. Tako modificirana vozila dobila su oznaku Ausf G(Tp). Tp je značilo Tropisch/Trop/Tropen. Manji broj tenkova inačice Ausf G bio je u operativnoj uporabi sve do rujna [[1944.]], a vjerojatno nikad i nisu službeno povučeni iz operativne, ili bolje rečeno, borbene uporabe, već su jednostavno otpisani zbog oštećenja ili kvarova. ===Panzerkampfwagen III Ausf H=== Od listopada 1940. u serijsku je uporabu ušla inačica Ausf H. Kako bi se povećala proizvodnja, ali i uhodala proizvodnja za sljedeće inačice, Ausf H se proizvodila u [[MAN SE|MAN]]-u, Alkettu, Henschelu, Wegmannu, MNH-u i MIAG-u. Zahvaljujući tako široko raspoređenoj proizvodnji do travnja [[1941.]] proizvedeno je 308 tenkova ove inačice. Ausf H je bila prva inačica Panzerkampfwagena III koja je serijski dobila top KwK 38 L/42 kalibra 50 mm. Na inačici Ausf H prvi su put iskorištena i iskustva iz borbi u Poljskoj i djelomično u Francuskoj. U praksi je to značilo, osim ugradnje topa od 50 mm, i ojačanje oklopa tijela tenka za još 30 mm - na 60 mm. Ojačanje je obavljeno postavljanjem čeličnih ploča na prednji i stražnji dio tenka. Na taj su način barem ti dijelovi tenka postali otporni na paljbu britanskih topova od 40 mm, sovjetskog topa kalibra 45 mm i američkog od 37 mm. Iako je zadržan motor Maybach HL120TRM, stari je mjenjač zamijenjen novim Maybach SSG 77. To je učinjeno kako bi se kompenziralo povećanje mase na 21,8 tona. Ojačan je i ovjes. Tijekom 1942. i 1943. topovi KwK 38 L/42 zamijenjeni su novim KwK 39 L/60, također kalibra 50 mm, ali dulje cijevi. Panzerkampfwagen III Ausf H rabljeni su u borbama na Balkanu, Sovjetskom Savezu i Sjevernoj Africi. Ne postoji podatak da su službeno povučeni iz operativne (borbene) uporabe. ===Panzerkampfwagen III Ausf J=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-748-0089-10, Russland, Soldat auf Panzer III J.jpg|mini|lijevo|250px|Panzerkampfwagen III Ausf J u SSSR-u 1942. Naoružan topom od 50 mm Kwk 39 L/60.]] Njemačke su oklopne snage [[10. svibnja]] [[1940.]] u operativnoj uporabi imali samo 381 Panzerkampfwagen III tenk, a još su 135 izgubili tijekom okupacije Francuske. S tako malo tenkova nikako nisu mogle obaviti napad na Sovjetski Savez. Zbog toga je njemačka industrija hitno trebala povećati proizvodnju, i to za nekoliko puta. Tako je u ožujku 1941. započela proizvodnja inačice Ausf J. Završno sastavljanje tenkova obavljalo se u pogonima Daimler-Benza, MAN-a, Alkette, Henschela, Wegmanna, MNH-a i MIAG-a. Do srpnja [[1942.]], kad je obustavljena proizvodnja ove inačice isporučeno je čak 2616 primjeraka. S obzirom na to da se za veću brojku navode i proizvodni serijski brojevi ''(68001-69100 i 72001-74100)'', vjerojatnije je da je ipak proizvedeno više od 2500 tenkova ove inačice. U odnosu na prijašnju inačicu, Ausf J je dobio pojačani oklop na prednjem dijelu vozila. Prednja strana tijela i topovski mantlet napravljeni su od čelika debljine 50 mm. Istu debljinu oklopa dobio je i stražnji dio superstrukture (nadogradnja između tijela tenka i kupole u kojoj su sjedili vozač i radiooperater) te stražnji dio tijela tenka. Ovim je izmjenama masa povećana na 21,5 tona. Zanimljivo je da su bočne stranice ostale na debljini oklopa od samo 30 mm. Nakon početnih iskustava iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od travnja 1942. dodatno je pojačan oklop na prednjem dijelu tenka, zajedno s mantletom. Pojačanje je obavljeno postavljanjem ploča debljine 20 mm. Iako je [[Adolf Hitler|Hitler]] osobno zapovjedio da se Panzerkampfwageni III Ausf J moraju naoružati topom KWK 39 L/60, njegova proizvodnja još nije bila dostatna da se opskrbi sve veća potražnja. Zbog toga je čak 1549 tenkova Ausf J isporučeno s topom KwK 38 L/42, čija je borbena učinkovitost još uvijek bila dobra. Od prosinca [[1941.]] do srpnja [[1942.]] isporučeno je 1067 tenkova naoružanih topom KWK 39 L/60. Osim topa jedina razlika između ovih vozila je bila da su ona s topom L/42 imala borbeni komplet s 99 granata, dok ona s topom L/60 84 granate. Prvi su Panzerkampfwageni III Ausf J ušli u sastav 2. i 5. oklopne divizije u rujnu 1941. Odmah su poslani u [[Sovjetski Savez]] kako bi se nadomjestili gubici (u prvoj godini borbi na sovjetskim bojištima izgubljeno je više od 1400 Panzerkampfwagena III). Do ljeta 1943. kombinacija gubitaka i raznoraznih konverzija uzrokovala je da je za borbu bio sposoban još samo 141 Ausf J. ===Panzerkampfwagen III Ausf L=== [[Datoteka:Panzerkampfwagen III (2).JPG|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf L]] Serijska proizvodnja inačice Ausf L započela je u lipnju 1942. Do prosinca iste godine proizvedeno je 1942. primjerka. U odnosu na Ausf J, inačica Ausf L je dobila pojačani oklop na prednjoj strani kupole (na 57 mm), te dodatne ploče oklopa od 20 mm na prednjoj strani nadgradnje i mantlete. Umjesto tri ponovno su ugrađivane samo dvije strojnice MK 34 kalibra 7,9 mm. Ausf L je dobio i jedinstveni sustav za prijenos tople tekućine za hlađenje motora iz jednog tenka u drugi. Vozila namijenjena Sjevernoj Africi Ausf L(Tp) dobila su dodatne filtere za zrak, nove filtere za ulje, te pojačan ventilator sustav za hlađenje motora. Ausf L su prvi njemački tenkovi koji su dobili protuzračnu strojnicu postavljenu na krovu zapovjednikove kupolice. Ovo je rješenje naknadno primijenjeno i na sve starije inačice Panzerkampfwagena III. Većina tenkova Ausf L naknadno je na tijelu i kupoli dobila dodatne ploče oklopa debljine 5 mm. ===Panzerkampfwagen III Ausf M=== [[Datoteka:SdKz141-1-1.jpg|mini|desno|250px|Panzerkampfwagen III Ausf M]] Inačica Ausf M u svemu je bila identična inačici Ausf N, osim što je imala povećani gaz s uobičajenih 0,8-0,9 m na 1,3 m. Od listopada 1942. do veljače 1943. u pogonima Wegmanna, MIAG-a i MNH-a proizvedeno je 250 tenkova. Naoružanje i oklop bili su jednaki kao u inačice Ausf L. Tenkovi inačice Ausf M sudjelovali su u [[Bitka kod Kurska|Kurskoj bici]] te u obrani Sicilije. Mnogo je tenkova ove inačice naknadno pretvoren u samovozne topove Sturmgeschutz III. Od veljače do travnja 1943. tvrtka MIAG je napravila 100 Ausf M tenkova koje je naknadno Wegmann pretvorio u samovozne bacače plamena. Novo je vozilo dobilo oznaku PzKpfw III /F1)/Sd.Kfz 141/3, ali je bilo poznatije kao Flammpanzeri III ili Panzerflammwagen III. Na osnovno tijelo postavljen je dodatni oklop debljine od 30 do 50 mm. U svakom su vozilo bila dva spremnika ukupne zapremine 1020 litara, što je bilo dovoljno za 125 plamena dužine jednu sekundu, ili 80 do 81 plamen dužine tri sekunde. Najveći domet plamena bio je 60 metara, ali je to umnogome ovisilo o vremenskim uvjetima. Flammpanzer III bio je namijenjen uporabi u gradskom okruženju, prije svega Staljingradu, ali ni jedan tenk nije dospio do tog grada. ===Panzerkampfwagen III Ausf N=== U lipnju 1942. započela je proizvodnja zadnje inačice Panzerkampfwagena III - Ausf N. Do tada su njemački tenkovski gubici u Sovjetskom Savezu bili toliki da su hitno trebali bilo kakvo oklopno vozilo. Zbog toga je proizvodnja inačice Ausf N po mnogočemu jedinstvena. Osim što je to bio jedini Panzerkampfwagen III naoružan topom KwK 37 L/24 kalibra 75 mm (preuzet s Panzerkampfwagena IV), proizvodnja je zapravo bila prenaoružavanje prijašnjih inačica. Tako su na standard Ausf N inačice podignuta tri Ausfa J, 447 Ausfa L i 213 Ausfa M. Još 37 je dobiveno modernizacijom prijašnjih inačica. Zbog toga je i debljina [[oklop]]a ovisila o inačici na kojoj je napravljen. S vremenom je manji broj tenkova Ausf N na bokovima dobio čelične ploče debljine 5 mm, kao pokušaj obrane od protutenkovskih kumulativnih projektila (Bazooka). Ausf N su u osnovi bili tek prijelazno rješenje do dolaska znatno boljih tenkova [[Tiger I|Tiger]]. ==Ratno djelovanje== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0137-14A, Jugoslawien, Panzer III in Fahrt.jpg|mini|desno|250px|Panzer III u Jugoslaviji vjerojatno zapovijedna verzija no marka nepoznata.]] Prvo borbeno djelovanje ovaj je tenk imao tijekom Poljske kampanje iako su tada upotrebljavani samo njegovi testni primjerci. Njegovo zamišljeno djelovanje bilo je zajedno s tenkom [[Panzer IV]] koji bi imao protupješačke zadaće, za razliku od Panzera III koji bi bio zadužen za uništenje protivničkih tenkova. Već prvi ozbiljni pokus ovog tenka na pohodu u Francuskoj završava djelomičnim neuspjehom koji rezultira nadogradnjom njegovog nedovoljno jakog topa s promjera 37 mm na onaj 50 mm. Iako je sada ovaj tenk postao jači on se pokazao preslabim u sukobu s [[T-34]] nakon invazije Sovjetskog Saveza. Taj događaj postaje zvono za uzbunu koja rezultira stalnim zahtjevima za boljim i novijim tenkom. Nekoliko mjeseci nakon što novi tenk popularnog imena Tigar počinje izlaziti s proizvodnih traka [[1943.]] godine dolazi do obustave korištenja Panzera III, a sve tvornice se prebacuju na proizvodnju njegove protutenkovske inačice bez kupole imena [[Stug III]]. Masovno je rabljen na bojištima Francuske, Balkana, Sjeverne Afrike i Sovjetskog Saveza. ==Oprema== Prvobitno je bilo zamišljeno da ovaj tenk uđe u proizvodnju s oklopom debelim 15 mm i topom kalibra 50 mm. Protivno željama mehaniziranog odjela Wehrmachta top je bio smanjen na 37 mm, ali je kupola u koju može stati veći top ostala u proizvodnji tako da je kasnije on lako zamijenjen prema prvotnom zahtjevu. Tijekom borba bila je uočena i slabost oklopa tako da je on do kraja proizvodnje bio stalno podebljavan dok nije dostigao debljinu od 50 mm. Sveukupno je bilo proizvedeno nešto manje od 6000 primjeraka ovog tenka. ==Prenamjene== Iz dizajna ovog tenka napravljeno je najmasovnije njemačko oklopno vozilo u doba Drugog svjetskog rata. To je bio [[Stug III]], proizveden u više od 10.000 primjeraka. S druge strane Sovjetski Savez je od zarobljenih Panzera III i Stuga III napravio više od 1000 primjeraka svojeg oklopnog vozila imena [[Su-76i]]. ===Korištenje izvan Njemačke=== Manji broj ranih, slabijih verzija ovog tenka je prodano ili ustupljeno Sovjetskom Savezu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata Panzer III ostao je u upotrebi na području Norveške i država bivših članica Osovine. ==Vidi još== ===Zajednički poslužitelj=== {{WProjekti |commons = Panzer III |commonshr = Panzer III |commonscat = Panzer III |commonscathr = Panzer III }} ==Izvori== {{Hrvatski vojnik}} *Hrvatski vojnik, broj 246 {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] __BEZKAZALA__ __NONEWSECTIONLINK__ jhna5ag8i7didolzkjdcisvzshybvjt T-34 0 30103 6432498 6432324 2022-07-25T14:01:16Z Ponor 38361 oph. ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =T-34 |datoteka =T 34 1942 noBG.jpg |opis =T-34 iz 1940 god. |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/S|SSSR}} |dizajn =KMDB |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1937.]] |proizvođač = |proizvodnja =[[1940.]] – [[1958.]] |broj primjeraka =oko 85.000 |uveden u uporabu =[[1940.]] |status =Rusija Koristi T34-85 na paradama pobjede |posada =4 |dužina =6,75 m |širina =3,00 m |visina =2,45 m |težina =30,9 tona |oklop =70 mm |primarno =76,2 mm [[F-34]] Model iz 1941 naoružan ovim topom |sekundarno =2 × 7,62 mm strojnice DT |pogon =12-cil. dieselski model V-2 |snaga =500 KS (373 kW) |ovjes = |cestovna_brzina =55 km/h |omjer_snage_i_težine =16,2 KS/tona |doseg =465 km |opaska = }} '''T-34''' oznaka je za [[SSSR|sovjetski]] [[tenk]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je mnogo puta bio naglašavan kao najbolji i najutjecajniji tenk iz tog razdoblja. Prvi primjerci izašli su iz tvornice [[KhPZ|HKBM]] koja je bila smještena u Ukrajini. Tenk T-34 tvorio je temelj sovjetskih oklopnih snaga kroz cijeli [[Drugi svjetski rat]] i poslije. Mnoge oružane snage koristile su T-34, i zbog svoje rasprostranjenosti bio je korišten u bojne svrhe sve do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća. == Povijest razvoja == U tridesetim godinama 20. stoljeća najbrojniji sovjetski tenkovi billi su [[T-26]] i BT serija brzih tenkova. T-26 bio je spori pješački tenk koji je dizajniran da ide brzinom hoda, dok su tenkovi BT bili konjički tenkovi brzi lagani tenkovi koji su bili zamišljeni da se bore protiv drugih tenkova. Oba tenka imala su tanki oklop. Godine 1937., [[Crvena armija]] je odabrala inženjera Mihaila Koškina da predvodi tim koji će dizajnirati zamjenu za tenk BT, koji će se proizvoditi u Harkovskoj kominternoj tvornici lokomotiva (HKBM) u [[Harkov]]u. Prototip je dobio oznaku A-20, a specifikacije su bile oklop debljine 20&nbsp;mm i s topom od 40&nbsp;mm. Koškin je uspio uvjeriti Staljina da mu dopusti da izgradi drugi prototip, koji je imao veći top i deblji oklop koji bi zamijenio tenkove T-26 i BT. Drugi prototip koji je prvo dobio oznaku A-30, i ubrzo kasnije bio izmijenjen u T-32, imao je oklop od 30&nbsp;mm i top od&nbsp;76&nbsp;mm. Od prijašnih tenkova A-20/T-32 nasljedili su inačicu opružnog ovjesa Christie. Oba prototipa (A-20 i T-32) bila su ispitivana na poljima kod Kublike 1939. U tim probama teži T-32 pokazao je istu mobilnost kao i A-20, no vojska nije bila željna platiti veće proizvodne troškove za T-32. No poučena lošim iskustvom u ratu s Finskom, gdje su se sovjetski tenkovi pokazali nedovoljnim i nedavnim njemačkim uspjehom s [[Blitzkrieg]]om u Francuskoj, vojska je ipak odlučila krenuti s proizvodnjom tenka T-32 s oklopom od 45&nbsp;mm, koji je dobio oznaku T-34. S proizvodne linije u rujnu [[1940.]] sišli su prvi tenkovi T-34, dok je proizvodnja tenkova T-26, T-28 i serije BT bila prekinuta. Nakon smrti Koškina krajem rujna 1940. od upale pluća, glavni dizajner HKBM-a postaje Aleksander Morozov. Prve inačice T-34 obično su poznate po njemačkoj nomenklaturi T-34/76 (76 označava kalibar topa). Kroz rat nastaje druga glavna inačica T-34/85 (ili T-34-85) s većom kupolom i topom od 85&nbsp;mm. Gradnja tenka T-34 je bila tehnološki veoma zahtjevna za sovjetsku industriju. Tvornica HKBM je sastavljala tenkove, dok su podsklopovi bili nabavljani od nekoliko tvornica: Harkovska tvornica dieselskih motora br. 75 opskrbljivala ih je motorima V-2, tvornica Lenjingrad-Kirov br. 185 pravila je top L-11, dok je tvornica Dinamo iz Moskve proizvodila električne komponente. Prvi T-34 sastavljali su se u HKBM i u staljingradskoj tvornici traktora (STZ), a kasnije se proizvodnja proširila u tvornici Krasnoje Sormovo br. 112 u Gorkom. Proizvodnje prve serije 1940. nije protekla bez problema: greške u oklopu, nedovoljan broj novih motora V-2 tako da su mnogi prvi T-34 bili opremljeni slabijim motorima, prijenosom preostalih iz tenkova serije BT. Top L-11 nije radio kako je trebao, tako da je dizajnerski biro Grabin pri Tvornici br. 92 iz Gorkog konstruirao novi top F-34 76,2&nbsp;mm koji je bio bolji i pouzdaniji. Tvornica HKBM i Gorki počeli su proizvodnju topa bez službene dozvole, no ta dozvola je došla nakon povoljnih izvještaja s probnih bojnih gađanja (Zaloga & Grandsen 1984:130). == Inačice == {{glavni|Popis modela i varijanti T-34}} {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style="border-top:3px double #999; border-bottom:3px double #999; border-collapse:collapse; text-align:left; font-size:smaller;" |+ align=bottom style="font-size:smaller; text-align:left; padding-top:1em; line-height:1.3;" | Dimenzije, cestovna brzina, snaga motora nisu se mnogo mijenjali. Izvori: [[#Reference-Zaloga-1984|Zaloga & Grandsen (1984:113, 184)]], [[#Reference-Harrison-2002|Harrison (2002:181)]]. |- style="vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;" ! ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1940 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1941 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1942 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1943 ! style="text-align:left;" | T-34-85 ! style="text-align:left;" | T-44 |- ! style="text-align:right;" | Masa | 26 [[tona|t]] | 26,5 t | 28,5 t | 30,9 t | 32 t | 31,9 t |- ! style="text-align:right;" | Top | 76,2&nbsp;mm L-11 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 85&nbsp;mm ZiS-S-53 | 85mm ZiS-S-53 |- ! style="text-align:right;" | Municija | 76 granata | 77 granata | 77 granata | 100 granata | 60 granata | 58 granata |- ! style="text-align:right;" | Gorivo | 460 [[litra|L]] | 460 L | 610 L | 790 L | 810 L | 642 L |- ! style="text-align:right;" | Cestovni&nbsp;doseg | 300 [[kilometar|km]] | 400&nbsp;km | 400&nbsp;km | 465&nbsp;km | 360&nbsp;km | 300&nbsp;km |- ! style="text-align:right;" | Oklop | 15–45 [[milimetar|mm]] | 20–52&nbsp;mm | 20–65&nbsp;mm | 20–70&nbsp;mm | 20–90&nbsp;mm | 15–120&nbsp;mm |- ! style="text-align:right;" | Cijena | | 270.000 rubalja | 193.000 rubalja | 135.000 rubalja | 164.000 rubalja | |} == Borbena povijest == === 2. svjetski rat === T-34 proizveden je kao tenk koji je trebao simbolizirati učinkovitost [[SSSR|sovjetskih]] protunapada protiv [[Njemačka|Nijemaca]]. Jedna od najpoznatijih takvih borbi bila je između T-34 i njemačke 17. oklopne divizije kod rijeke Dnjepr. Tenk T-34 je u toj borbi uništio jedan protutenkovski top i raznio dva tenka [[Panzer II]]. Sovjetski tenk je nakon toga prošao 9 milja neprijateljskog prostora, prije nego što ga je uništila njemačka [[haubica]] s bliže udaljenosti. Općenito, pojava T-34 u ljeto [[1941.]] uzrokovala je psihološki šok kod njemačkih vojnika koji su bili pripremljeni za rat protiv inferiorne sovjetske vojske. Dokaz tome je dnevnik [[Alfred Jodl|Alfreda Jodla]], u kojem je njegov autor zapisao da su njemačke trupe ostale zatečene vidjevši T-34 u [[Riga|Rigi]].<ref>Zheltov, I., M. Pavlov, I. Pavlov (2001). Neizvestnyy T-34 (The Unknown T-34). Moscow: Eksprint. {{ISBN|5-94038-013-1}}.</ref> Godina [[1942.]] i [[1943.]] sovjetska [[Crvena armija]] obnovila je flotu tenkova T-34 uništenih [[1941.]] Ubrzana proizvodnja "zamrznula" je razvoj dizajna tenka. Sovjetski dizajneri bili su svjesni potrebe za ispravljanjem nedostataka u dizajnu; međutim, provedba mogućih poboljšanja nije realizirana jer bi vrijeme proizvodnje bilo mnogo duže. Godine [[1943.]] Sovjetski Savez je proizvodio prosječno 1300 tenkova mjesečno,<ref>Steven J. Zaloga, Hugh Johnson, T-54 and T-55 Main Battle Tanks 1944-2004, Osprey Publishing.</ref> mnogo više nego Njemačka. Međutim, sovjetski gubici tenkova na terenu uvelike su premašivali njemačke gubitke zbog taktičke inferiornosti. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tenkovi T-34 predstavljali su 4&nbsp;% tenkovskog arsenala SSSR-a, ali završetkom rata činili su čak 55&nbsp;%.<ref>Zaloga, Steven J., Peter Sarson (1994). T-34 Medium Tank 1941–45, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-382-6}}.</ref> Sovjetska odluka o proizvodnji velike količine tenkova T-34, njihovo postupno poboljšanje i pojednostavljeni dizajn, pokazali su se kao superiorna strategija koja je dovela do pobjede u 2. svjetskom ratu. === Razdoblje Hladnog rata === [[Sjeverna Koreja|Sjevernokorejsku]] invaziju na [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u lipnju [[1950.]] predvodila je brigada s oko 120 tenkova T-34-85. Kasnije su se napadu priključili klasični tenkovi T-34 nakon što je sjevernokorejska vojska prodrla u Južnu Koreju.<ref name="Zaloga; Grandsen">Zaloga, Steven J., James Grandsen (1984). Soviet Tanks and Combat Vehicles of World War Two, London: Arms and Armour Press. {{ISBN|0-85368-606-8}}.</ref> [[Američka vojska]] koja je sudjelovala u ratu, koristila je bazuke u borbama protiv tenkova Sjeverne Koreje, ali korištene bazuke pokazale su se nekorisnim u napadima na T-34.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Završetkom [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1953.]], Sjeverna Koreja se povukla iz Južne Koreje, ostavljajući za sobom mnogo tenkova T-34 i teškog naoružanja. Sjevernokorejska vojska tako je izgubila 239 tenkova T-34 i 74 tenka razarača SU-76.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Tenkovi T-34 korišteni su i tijekom suzbijanja Istočnonjemačkog ustanka [[17. lipnja]] [[1953.]] i mađarskog ustanka [[1956.]] Također, tenkovi su korišteni i u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. [[Kuba]]nski tenkovi T-34-85 sudjelovali su u vojnim akcijama u [[Afrika|Africi]], npr. u građanskom ratu u [[Angola|Angoli]]. [[Cipar]]ska narodna garda opremljena je s 35 tenkova T-34-85 koji su korišteni u državnom udaru u zemlji koji je provela grčka hunta protiv demokratski izabranog predsjednika Makariosa [[15. srpnja]] [[1974.]] Također, ti tenkovi koristili su se i protiv [[Turska|turskih]] snaga tijekom turske vojne invazije na otok u srpnju i kolovozu [[1974.]], u operacijama u mjestima [[Kioneli]] i [[Kyrenia]].<ref>Drousiotis, Makarios (2006). Cyprus 1974: The Greek coup and the Turkish invasion. Bibliopolis. {{ISBN|3-933925-76-2}}.</ref> === Razdoblje nakon 1989. === Uporaba tenkova T-34 bila je i u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U svibnju [[1995.]] bosanski Srbi su tenkovima T-34 napali posadu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] sastavljenu od 21. pukovnije britanskih Kraljevskih inženjeraca. U tom incidentu ozlijeđeni su pripadnici mirovnih snaga.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Tijekom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], vojska tadašnje [[SRJ]] koristila je T-34 kao mamce za ratno zrakoplovstvo [[NATO|NATO-a]]. T-34 korišten je i u [[Afganistan]]u, ali nije poznato je li se ovaj tenk koristio protiv koalicijskih snaga tijekom [[Rat u Afganistanu|rata u Afganistanu]]. == Korisnici == Završetkom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], uz [[SSSR]], još je 40 zemalja diljem Svijeta koristilo sovjetski tenk T-34 u svojim vojskama. U tu brojku dodane su mnoge zemlje članice [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. [[Kina]] je proizvodila [[Licencija|licencne]] kopije T-34 pod oznakom '''Type 58''', ali je proizvodnja ubrzo zaustavljena kada je model [[Type 59]] postao dostupan. Mali broj sovjetskih tenkova T-34 preinačen je u vatrogasna vozila. [[Finska]] je koristila tenkove T-34 koji su zarobljeni tokom sovjetskog napada na zemlju, dok su neki tenkovi kupljeni od [[Njemačka|Njemačke]] tijekom 2. svjetskog rata i poslije, sve do [[1960.]] Tenkovi su poboljšani finskom ili zapadnom opremom, primjerice boljom optikom. Raspadom [[SFRJ]], [[Hrvatska]] je od Jugoslavije naslijedila 25 ili 30 tenkova, ali su danas povučeni iz službe. Bivši [[Irak|irački]] predsjednik, [[Saddam Hussein]] naručio je T-34 tenkove početkom [[1990-ih]] za potrebe iračke vojske. [[Libanon]]ska organizacija [[PLO]] dala je [[Palestina|palestinskom]] Al-Murabitunu 12 tenkova T-34. {| |valign="top"| '''[[Europa]]''' *{{ZD+X/A|ALB}}* *{{ZD+X/A|AUT}} *{{ZD+X/B|BUG}}* *{{ZD+X/C|CIP}} *{{ZD+X/Č|ČSSR}} *{{ZD+X/F|FIN}} *{{ZD|D|DRNJ}} [[Istočna Njemačka]] *{{ZD|S|SFRJ}} [[Jugoslavija]]* *{{ZD+X/K|KUB}} *{{ZD+X/M|MAĐ}} *{{ZD+X/P|POLJ}} *{{ZD+X/R|RUM}}* *{{ZD+X/S|SSSR}} |width="33"|&nbsp; |valign="top"| '''[[Bliski istok]] i [[Azija]]''' *{{ZD+X/A|AFG}}* *{{ZD+X/E|EGI}}* *{{ZD+X/I|INDN}} *{{ZD+X/I|IRK}} *{{ZD+X/K|KIN}}* *{{ZD+X/L|LAO}} *{{ZD+X/L|LBN}}* *{{ZD+X/L|LIB}}* *{{ZD+X/M|MNG}}* *[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Palestina]] *{{ZD+X/S|SIR}}* *{{ZD+X/S|SJKOR}}* *{{ZD+X/V|VIJ}}* *[[Datoteka:Flag of North Yemen.svg|20px]] [[Sjeverni Jemen]]* *[[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px]] [[Južni Jemen]]* |width="33"|&nbsp; |valign="top"| '''[[Afrika]]''' *{{ZD+X/A|ALŽ}}* *{{ZD+X/A|ANG}}* *{{ZD+X/E|EKG}}* *{{ZD+X/E|ETI}}* *{{ZD+X/G|GVI}}* *{{ZD+X/G|GVB}}* *{{ZD+X/M|MALI}}* *{{ZD+X/M|MOZ}}* *{{ZD+X/R|RKO}}* *{{ZD+X/S|SOM}}* *{{ZD+X/S|SUD}}* *{{ZD+X/T|TOG}}* *{{ZD+X/Z|ZIM}}* |} *Prema dostupnim informacijama, 27 zemalja korisnica tenka T-34 je najkasnije do [[1996.]] povuklo ovaj tenk iz svojih vojnih snaga.<ref name="Zaloga; Kinnear">[Zaloga, Steven J., Jim Kinnear (1996). T-34-85 Medium Tank 1944–94, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-535-7}}.]</ref> == T-34 u popularnoj kulturi == Czterej pancerni i pies ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Četiri tenkista i pas) bila je uspješna [[poljska]] televizijska serija na tematiku rata koja se prikazivala tijekom [[1960-ih]] godina. Serija je snimljena na temelju istoimenog romana poljskog pisca Janusza Przymanowskog koji je bio volonter u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]]. Tenk T-34 bio je jedan od glavnih protagonista serije. Televizijska serija prikazana je i u drugim zemljama istočnog bloka gdje je dobro prihvaćena kod gledatelja, primjerice u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]. Upravo je taj tenk uvršten na 102. mjesto ikona poljske popularne kulture. Za potrebe filma [[Spašavanje vojnika Ryana]], dva tenka T-34 preinačena su da izgledaju kao tenkovi [[Tiger I]], jer su njemački tenkovi bili rijetkost. == Zanimljivosti == Spomenik tenku T-34-85 u istočnonjemačkom gradu [[Chemnitz]]u (bivši Karl-Marx-Stadt) bio je meta bombaškog napada [[1980.]] Nanesena su manja oštećenja na vozilu dok su od detonacije popucali prozori susjednih zgrada. Bombaš Josef Kneifel osuđen je na doživotni zatvor u [[Bautzen]]u, ali je pušten [[1987.]] nakon dogovora sa [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] vladom. Nakon njemačkog ujedinjenja [[1990.]], tenk je prebačen u muzej u [[Ingolstadt]]u. Sličnu kontroverzu izazvao je i spomenik tenku T-34 u [[Prag]]u. Spomenik poznat kod lokalnog stanovništva i kao "sveti tenk" predstavljao je model T-34-85, prvi sovjetski tenk kojim je poručnik I.G. Gončarenko ušao u Prag u svibnju [[1945.]] Za praško stanovništvo, tenk je bio podsjetnik na sovjetsku invaziju kojom je završilo [[Praško proljeće]] [[1968.]] Godine [[1991.]] umjetnik [[David Černý]] oslikao je tenk ružičastom bojom, što je izazvalo službeni protest [[Rusija|ruske]] Vlade koja je tražila uhićenje Černýja. U konačnici, tenk je prebačen u vojni muzej.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> I u [[London]]u se nalazi tenk T-34 obojan u ružičastu boju, a nazvan je Mandela Way Tank. Riječ je o modelu T-34-85 koji je u privatnom vlasništvu. Tenk su oslikali lokalni umjetnici i grafiteri, a nalazi se u londonskoj četvrti Bermondsey. Trajnost tenka T-34 dokazana je tijekom njegove restauracije. Godine [[2000.]] tenk T-34 Model 1943 bio je restauriran, nakon što je izvađen s dna [[Estonija|estonske]] močvare gdje je bio potopljen 56 godina.<ref name="Zaloga; Kinnear"/> U 2. svjetskom ratu tenk su zarobile njemačke trupe koje su se povlačile, te su ga bacile u močvaru kada je tenku ponestalo goriva. Prilikom njegova restauriranja, nisu primjećeni znakovi curenja ulja, korozije i ostalih oštećenja mehaničkih komponenti uzrokovanih dugim stajanjem u vodi. Motor je obnovljen te je u punom radnom stanju.<ref>[http://news.scotsman.com/international.cfm?id=1571102006 Elfogták az elkötött T-34-es vezetőjét; Népszabadság Online]</ref> U [[SAD|američkom]] vojnom muzeju u [[Aberdeen, Maryland|Aberdeenu]], u saveznoj državi [[Maryland]] nalazi se T-34 Model 1941, jedan od najstarijih preživjelih sovjetskih tenkova T-34. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] icru00ax7n66y4g3esgc7wxr0qgwzsh 6432500 6432498 2022-07-25T14:03:31Z Ponor 38361 slika wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =T-34 |datoteka =[[Datoteka:T 34 1942 noBG.jpg|250px]] |opis =T-34 iz 1942. godine |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/S|SSSR}} |dizajn =KMDB |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1937.]] |proizvođač = |proizvodnja =[[1940.]] – [[1958.]] |broj primjeraka =oko 85.000 |uveden u uporabu =[[1940.]] |status =Rusija Koristi T34-85 na paradama pobjede |posada =4 |dužina =6,75 m |širina =3,00 m |visina =2,45 m |težina =30,9 tona |oklop =70 mm |primarno =76,2 mm [[F-34]] Model iz 1941 naoružan ovim topom |sekundarno =2 × 7,62 mm strojnice DT |pogon =12-cil. dieselski model V-2 |snaga =500 KS (373 kW) |ovjes = |cestovna_brzina =55 km/h |omjer_snage_i_težine =16,2 KS/tona |doseg =465 km |opaska = }} '''T-34''' oznaka je za [[SSSR|sovjetski]] [[tenk]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je mnogo puta bio naglašavan kao najbolji i najutjecajniji tenk iz tog razdoblja. Prvi primjerci izašli su iz tvornice [[KhPZ|HKBM]] koja je bila smještena u Ukrajini. Tenk T-34 tvorio je temelj sovjetskih oklopnih snaga kroz cijeli [[Drugi svjetski rat]] i poslije. Mnoge oružane snage koristile su T-34, i zbog svoje rasprostranjenosti bio je korišten u bojne svrhe sve do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća. == Povijest razvoja == U tridesetim godinama 20. stoljeća najbrojniji sovjetski tenkovi billi su [[T-26]] i BT serija brzih tenkova. T-26 bio je spori pješački tenk koji je dizajniran da ide brzinom hoda, dok su tenkovi BT bili konjički tenkovi brzi lagani tenkovi koji su bili zamišljeni da se bore protiv drugih tenkova. Oba tenka imala su tanki oklop. Godine 1937., [[Crvena armija]] je odabrala inženjera Mihaila Koškina da predvodi tim koji će dizajnirati zamjenu za tenk BT, koji će se proizvoditi u Harkovskoj kominternoj tvornici lokomotiva (HKBM) u [[Harkov]]u. Prototip je dobio oznaku A-20, a specifikacije su bile oklop debljine 20&nbsp;mm i s topom od 40&nbsp;mm. Koškin je uspio uvjeriti Staljina da mu dopusti da izgradi drugi prototip, koji je imao veći top i deblji oklop koji bi zamijenio tenkove T-26 i BT. Drugi prototip koji je prvo dobio oznaku A-30, i ubrzo kasnije bio izmijenjen u T-32, imao je oklop od 30&nbsp;mm i top od&nbsp;76&nbsp;mm. Od prijašnih tenkova A-20/T-32 nasljedili su inačicu opružnog ovjesa Christie. Oba prototipa (A-20 i T-32) bila su ispitivana na poljima kod Kublike 1939. U tim probama teži T-32 pokazao je istu mobilnost kao i A-20, no vojska nije bila željna platiti veće proizvodne troškove za T-32. No poučena lošim iskustvom u ratu s Finskom, gdje su se sovjetski tenkovi pokazali nedovoljnim i nedavnim njemačkim uspjehom s [[Blitzkrieg]]om u Francuskoj, vojska je ipak odlučila krenuti s proizvodnjom tenka T-32 s oklopom od 45&nbsp;mm, koji je dobio oznaku T-34. S proizvodne linije u rujnu [[1940.]] sišli su prvi tenkovi T-34, dok je proizvodnja tenkova T-26, T-28 i serije BT bila prekinuta. Nakon smrti Koškina krajem rujna 1940. od upale pluća, glavni dizajner HKBM-a postaje Aleksander Morozov. Prve inačice T-34 obično su poznate po njemačkoj nomenklaturi T-34/76 (76 označava kalibar topa). Kroz rat nastaje druga glavna inačica T-34/85 (ili T-34-85) s većom kupolom i topom od 85&nbsp;mm. Gradnja tenka T-34 je bila tehnološki veoma zahtjevna za sovjetsku industriju. Tvornica HKBM je sastavljala tenkove, dok su podsklopovi bili nabavljani od nekoliko tvornica: Harkovska tvornica dieselskih motora br. 75 opskrbljivala ih je motorima V-2, tvornica Lenjingrad-Kirov br. 185 pravila je top L-11, dok je tvornica Dinamo iz Moskve proizvodila električne komponente. Prvi T-34 sastavljali su se u HKBM i u staljingradskoj tvornici traktora (STZ), a kasnije se proizvodnja proširila u tvornici Krasnoje Sormovo br. 112 u Gorkom. Proizvodnje prve serije 1940. nije protekla bez problema: greške u oklopu, nedovoljan broj novih motora V-2 tako da su mnogi prvi T-34 bili opremljeni slabijim motorima, prijenosom preostalih iz tenkova serije BT. Top L-11 nije radio kako je trebao, tako da je dizajnerski biro Grabin pri Tvornici br. 92 iz Gorkog konstruirao novi top F-34 76,2&nbsp;mm koji je bio bolji i pouzdaniji. Tvornica HKBM i Gorki počeli su proizvodnju topa bez službene dozvole, no ta dozvola je došla nakon povoljnih izvještaja s probnih bojnih gađanja (Zaloga & Grandsen 1984:130). == Inačice == {{glavni|Popis modela i varijanti T-34}} {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style="border-top:3px double #999; border-bottom:3px double #999; border-collapse:collapse; text-align:left; font-size:smaller;" |+ align=bottom style="font-size:smaller; text-align:left; padding-top:1em; line-height:1.3;" | Dimenzije, cestovna brzina, snaga motora nisu se mnogo mijenjali. Izvori: [[#Reference-Zaloga-1984|Zaloga & Grandsen (1984:113, 184)]], [[#Reference-Harrison-2002|Harrison (2002:181)]]. |- style="vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;" ! ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1940 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1941 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1942 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1943 ! style="text-align:left;" | T-34-85 ! style="text-align:left;" | T-44 |- ! style="text-align:right;" | Masa | 26 [[tona|t]] | 26,5 t | 28,5 t | 30,9 t | 32 t | 31,9 t |- ! style="text-align:right;" | Top | 76,2&nbsp;mm L-11 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 85&nbsp;mm ZiS-S-53 | 85mm ZiS-S-53 |- ! style="text-align:right;" | Municija | 76 granata | 77 granata | 77 granata | 100 granata | 60 granata | 58 granata |- ! style="text-align:right;" | Gorivo | 460 [[litra|L]] | 460 L | 610 L | 790 L | 810 L | 642 L |- ! style="text-align:right;" | Cestovni&nbsp;doseg | 300 [[kilometar|km]] | 400&nbsp;km | 400&nbsp;km | 465&nbsp;km | 360&nbsp;km | 300&nbsp;km |- ! style="text-align:right;" | Oklop | 15–45 [[milimetar|mm]] | 20–52&nbsp;mm | 20–65&nbsp;mm | 20–70&nbsp;mm | 20–90&nbsp;mm | 15–120&nbsp;mm |- ! style="text-align:right;" | Cijena | | 270.000 rubalja | 193.000 rubalja | 135.000 rubalja | 164.000 rubalja | |} == Borbena povijest == === 2. svjetski rat === T-34 proizveden je kao tenk koji je trebao simbolizirati učinkovitost [[SSSR|sovjetskih]] protunapada protiv [[Njemačka|Nijemaca]]. Jedna od najpoznatijih takvih borbi bila je između T-34 i njemačke 17. oklopne divizije kod rijeke Dnjepr. Tenk T-34 je u toj borbi uništio jedan protutenkovski top i raznio dva tenka [[Panzer II]]. Sovjetski tenk je nakon toga prošao 9 milja neprijateljskog prostora, prije nego što ga je uništila njemačka [[haubica]] s bliže udaljenosti. Općenito, pojava T-34 u ljeto [[1941.]] uzrokovala je psihološki šok kod njemačkih vojnika koji su bili pripremljeni za rat protiv inferiorne sovjetske vojske. Dokaz tome je dnevnik [[Alfred Jodl|Alfreda Jodla]], u kojem je njegov autor zapisao da su njemačke trupe ostale zatečene vidjevši T-34 u [[Riga|Rigi]].<ref>Zheltov, I., M. Pavlov, I. Pavlov (2001). Neizvestnyy T-34 (The Unknown T-34). Moscow: Eksprint. {{ISBN|5-94038-013-1}}.</ref> Godina [[1942.]] i [[1943.]] sovjetska [[Crvena armija]] obnovila je flotu tenkova T-34 uništenih [[1941.]] Ubrzana proizvodnja "zamrznula" je razvoj dizajna tenka. Sovjetski dizajneri bili su svjesni potrebe za ispravljanjem nedostataka u dizajnu; međutim, provedba mogućih poboljšanja nije realizirana jer bi vrijeme proizvodnje bilo mnogo duže. Godine [[1943.]] Sovjetski Savez je proizvodio prosječno 1300 tenkova mjesečno,<ref>Steven J. Zaloga, Hugh Johnson, T-54 and T-55 Main Battle Tanks 1944-2004, Osprey Publishing.</ref> mnogo više nego Njemačka. Međutim, sovjetski gubici tenkova na terenu uvelike su premašivali njemačke gubitke zbog taktičke inferiornosti. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tenkovi T-34 predstavljali su 4&nbsp;% tenkovskog arsenala SSSR-a, ali završetkom rata činili su čak 55&nbsp;%.<ref>Zaloga, Steven J., Peter Sarson (1994). T-34 Medium Tank 1941–45, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-382-6}}.</ref> Sovjetska odluka o proizvodnji velike količine tenkova T-34, njihovo postupno poboljšanje i pojednostavljeni dizajn, pokazali su se kao superiorna strategija koja je dovela do pobjede u 2. svjetskom ratu. === Razdoblje Hladnog rata === [[Sjeverna Koreja|Sjevernokorejsku]] invaziju na [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u lipnju [[1950.]] predvodila je brigada s oko 120 tenkova T-34-85. Kasnije su se napadu priključili klasični tenkovi T-34 nakon što je sjevernokorejska vojska prodrla u Južnu Koreju.<ref name="Zaloga; Grandsen">Zaloga, Steven J., James Grandsen (1984). Soviet Tanks and Combat Vehicles of World War Two, London: Arms and Armour Press. {{ISBN|0-85368-606-8}}.</ref> [[Američka vojska]] koja je sudjelovala u ratu, koristila je bazuke u borbama protiv tenkova Sjeverne Koreje, ali korištene bazuke pokazale su se nekorisnim u napadima na T-34.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Završetkom [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1953.]], Sjeverna Koreja se povukla iz Južne Koreje, ostavljajući za sobom mnogo tenkova T-34 i teškog naoružanja. Sjevernokorejska vojska tako je izgubila 239 tenkova T-34 i 74 tenka razarača SU-76.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Tenkovi T-34 korišteni su i tijekom suzbijanja Istočnonjemačkog ustanka [[17. lipnja]] [[1953.]] i mađarskog ustanka [[1956.]] Također, tenkovi su korišteni i u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. [[Kuba]]nski tenkovi T-34-85 sudjelovali su u vojnim akcijama u [[Afrika|Africi]], npr. u građanskom ratu u [[Angola|Angoli]]. [[Cipar]]ska narodna garda opremljena je s 35 tenkova T-34-85 koji su korišteni u državnom udaru u zemlji koji je provela grčka hunta protiv demokratski izabranog predsjednika Makariosa [[15. srpnja]] [[1974.]] Također, ti tenkovi koristili su se i protiv [[Turska|turskih]] snaga tijekom turske vojne invazije na otok u srpnju i kolovozu [[1974.]], u operacijama u mjestima [[Kioneli]] i [[Kyrenia]].<ref>Drousiotis, Makarios (2006). Cyprus 1974: The Greek coup and the Turkish invasion. Bibliopolis. {{ISBN|3-933925-76-2}}.</ref> === Razdoblje nakon 1989. === Uporaba tenkova T-34 bila je i u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U svibnju [[1995.]] bosanski Srbi su tenkovima T-34 napali posadu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] sastavljenu od 21. pukovnije britanskih Kraljevskih inženjeraca. U tom incidentu ozlijeđeni su pripadnici mirovnih snaga.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Tijekom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], vojska tadašnje [[SRJ]] koristila je T-34 kao mamce za ratno zrakoplovstvo [[NATO|NATO-a]]. T-34 korišten je i u [[Afganistan]]u, ali nije poznato je li se ovaj tenk koristio protiv koalicijskih snaga tijekom [[Rat u Afganistanu|rata u Afganistanu]]. == Korisnici == Završetkom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], uz [[SSSR]], još je 40 zemalja diljem Svijeta koristilo sovjetski tenk T-34 u svojim vojskama. U tu brojku dodane su mnoge zemlje članice [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. [[Kina]] je proizvodila [[Licencija|licencne]] kopije T-34 pod oznakom '''Type 58''', ali je proizvodnja ubrzo zaustavljena kada je model [[Type 59]] postao dostupan. Mali broj sovjetskih tenkova T-34 preinačen je u vatrogasna vozila. [[Finska]] je koristila tenkove T-34 koji su zarobljeni tokom sovjetskog napada na zemlju, dok su neki tenkovi kupljeni od [[Njemačka|Njemačke]] tijekom 2. svjetskog rata i poslije, sve do [[1960.]] Tenkovi su poboljšani finskom ili zapadnom opremom, primjerice boljom optikom. Raspadom [[SFRJ]], [[Hrvatska]] je od Jugoslavije naslijedila 25 ili 30 tenkova, ali su danas povučeni iz službe. Bivši [[Irak|irački]] predsjednik, [[Saddam Hussein]] naručio je T-34 tenkove početkom [[1990-ih]] za potrebe iračke vojske. [[Libanon]]ska organizacija [[PLO]] dala je [[Palestina|palestinskom]] Al-Murabitunu 12 tenkova T-34. {| |valign="top"| '''[[Europa]]''' *{{ZD+X/A|ALB}}* *{{ZD+X/A|AUT}} *{{ZD+X/B|BUG}}* *{{ZD+X/C|CIP}} *{{ZD+X/Č|ČSSR}} *{{ZD+X/F|FIN}} *{{ZD|D|DRNJ}} [[Istočna Njemačka]] *{{ZD|S|SFRJ}} [[Jugoslavija]]* *{{ZD+X/K|KUB}} *{{ZD+X/M|MAĐ}} *{{ZD+X/P|POLJ}} *{{ZD+X/R|RUM}}* *{{ZD+X/S|SSSR}} |width="33"|&nbsp; |valign="top"| '''[[Bliski istok]] i [[Azija]]''' *{{ZD+X/A|AFG}}* *{{ZD+X/E|EGI}}* *{{ZD+X/I|INDN}} *{{ZD+X/I|IRK}} *{{ZD+X/K|KIN}}* *{{ZD+X/L|LAO}} *{{ZD+X/L|LBN}}* *{{ZD+X/L|LIB}}* *{{ZD+X/M|MNG}}* *[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Palestina]] *{{ZD+X/S|SIR}}* *{{ZD+X/S|SJKOR}}* *{{ZD+X/V|VIJ}}* *[[Datoteka:Flag of North Yemen.svg|20px]] [[Sjeverni Jemen]]* *[[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px]] [[Južni Jemen]]* |width="33"|&nbsp; |valign="top"| '''[[Afrika]]''' *{{ZD+X/A|ALŽ}}* *{{ZD+X/A|ANG}}* *{{ZD+X/E|EKG}}* *{{ZD+X/E|ETI}}* *{{ZD+X/G|GVI}}* *{{ZD+X/G|GVB}}* *{{ZD+X/M|MALI}}* *{{ZD+X/M|MOZ}}* *{{ZD+X/R|RKO}}* *{{ZD+X/S|SOM}}* *{{ZD+X/S|SUD}}* *{{ZD+X/T|TOG}}* *{{ZD+X/Z|ZIM}}* |} *Prema dostupnim informacijama, 27 zemalja korisnica tenka T-34 je najkasnije do [[1996.]] povuklo ovaj tenk iz svojih vojnih snaga.<ref name="Zaloga; Kinnear">[Zaloga, Steven J., Jim Kinnear (1996). T-34-85 Medium Tank 1944–94, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-535-7}}.]</ref> == T-34 u popularnoj kulturi == Czterej pancerni i pies ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Četiri tenkista i pas) bila je uspješna [[poljska]] televizijska serija na tematiku rata koja se prikazivala tijekom [[1960-ih]] godina. Serija je snimljena na temelju istoimenog romana poljskog pisca Janusza Przymanowskog koji je bio volonter u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]]. Tenk T-34 bio je jedan od glavnih protagonista serije. Televizijska serija prikazana je i u drugim zemljama istočnog bloka gdje je dobro prihvaćena kod gledatelja, primjerice u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]. Upravo je taj tenk uvršten na 102. mjesto ikona poljske popularne kulture. Za potrebe filma [[Spašavanje vojnika Ryana]], dva tenka T-34 preinačena su da izgledaju kao tenkovi [[Tiger I]], jer su njemački tenkovi bili rijetkost. == Zanimljivosti == Spomenik tenku T-34-85 u istočnonjemačkom gradu [[Chemnitz]]u (bivši Karl-Marx-Stadt) bio je meta bombaškog napada [[1980.]] Nanesena su manja oštećenja na vozilu dok su od detonacije popucali prozori susjednih zgrada. Bombaš Josef Kneifel osuđen je na doživotni zatvor u [[Bautzen]]u, ali je pušten [[1987.]] nakon dogovora sa [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] vladom. Nakon njemačkog ujedinjenja [[1990.]], tenk je prebačen u muzej u [[Ingolstadt]]u. Sličnu kontroverzu izazvao je i spomenik tenku T-34 u [[Prag]]u. Spomenik poznat kod lokalnog stanovništva i kao "sveti tenk" predstavljao je model T-34-85, prvi sovjetski tenk kojim je poručnik I.G. Gončarenko ušao u Prag u svibnju [[1945.]] Za praško stanovništvo, tenk je bio podsjetnik na sovjetsku invaziju kojom je završilo [[Praško proljeće]] [[1968.]] Godine [[1991.]] umjetnik [[David Černý]] oslikao je tenk ružičastom bojom, što je izazvalo službeni protest [[Rusija|ruske]] Vlade koja je tražila uhićenje Černýja. U konačnici, tenk je prebačen u vojni muzej.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> I u [[London]]u se nalazi tenk T-34 obojan u ružičastu boju, a nazvan je Mandela Way Tank. Riječ je o modelu T-34-85 koji je u privatnom vlasništvu. Tenk su oslikali lokalni umjetnici i grafiteri, a nalazi se u londonskoj četvrti Bermondsey. Trajnost tenka T-34 dokazana je tijekom njegove restauracije. Godine [[2000.]] tenk T-34 Model 1943 bio je restauriran, nakon što je izvađen s dna [[Estonija|estonske]] močvare gdje je bio potopljen 56 godina.<ref name="Zaloga; Kinnear"/> U 2. svjetskom ratu tenk su zarobile njemačke trupe koje su se povlačile, te su ga bacile u močvaru kada je tenku ponestalo goriva. Prilikom njegova restauriranja, nisu primjećeni znakovi curenja ulja, korozije i ostalih oštećenja mehaničkih komponenti uzrokovanih dugim stajanjem u vodi. Motor je obnovljen te je u punom radnom stanju.<ref>[http://news.scotsman.com/international.cfm?id=1571102006 Elfogták az elkötött T-34-es vezetőjét; Népszabadság Online]</ref> U [[SAD|američkom]] vojnom muzeju u [[Aberdeen, Maryland|Aberdeenu]], u saveznoj državi [[Maryland]] nalazi se T-34 Model 1941, jedan od najstarijih preživjelih sovjetskih tenkova T-34. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] 4hbqninb7bh7sab3q35ymbkrqo507wm 6432665 6432500 2022-07-25T20:50:08Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo |ime =T-34 |datoteka =[[Datoteka:T 34 1942 noBG.jpg|250px]] |opis =T-34 iz 1942. godine |namjena =Srednji tenk |zemlja porijekla ={{ZD+X/S|SSSR}} |dizajn =KMDB |razvijen na temelju = |početak razvoja =[[1937.]] |proizvođač = |proizvodnja =[[1940.]] – [[1958.]] |broj primjeraka =oko 85.000 |uveden u uporabu =[[1940.]] |status =Rusija Koristi T34-85 na paradama pobjede |posada =4 |dužina =6,75 m |širina =3,00 m |visina =2,45 m |težina =30,9 tona |oklop =70 mm |primarno =76,2 mm [[F-34]] Model iz 1941 naoružan ovim topom |sekundarno =2 × 7,62 mm strojnice DT |pogon =12-cil. dieselski model V-2 |snaga =500 KS (373 kW) |ovjes = |cestovna_brzina =55 km/h |omjer_snage_i_težine =16,2 KS/tona |doseg =465 km |opaska = }} '''T-34''' oznaka je za [[SSSR|sovjetski]] [[tenk]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koji je mnogo puta bio naglašavan kao najbolji i najutjecajniji tenk iz tog razdoblja. Prvi primjerci izašli su iz tvornice [[KhPZ|HKBM]] koja je bila smještena u Ukrajini. Tenk T-34 tvorio je temelj sovjetskih oklopnih snaga kroz cijeli [[Drugi svjetski rat]] i poslije. Mnoge oružane snage koristile su T-34, i zbog svoje rasprostranjenosti bio je korišten u bojne svrhe sve do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća. == Povijest razvoja == U tridesetim godinama 20. stoljeća najbrojniji sovjetski tenkovi billi su [[T-26]] i BT serija brzih tenkova. T-26 bio je spori pješački tenk koji je dizajniran da ide brzinom hoda, dok su tenkovi BT bili konjički tenkovi brzi lagani tenkovi koji su bili zamišljeni da se bore protiv drugih tenkova. Oba tenka imala su tanki oklop. Godine 1937., [[Crvena armija]] je odabrala inženjera Mihaila Koškina da predvodi tim koji će dizajnirati zamjenu za tenk BT, koji će se proizvoditi u Harkovskoj kominternoj tvornici lokomotiva (HKBM) u [[Harkov]]u. Prototip je dobio oznaku A-20, a specifikacije su bile oklop debljine 20&nbsp;mm i s topom od 40&nbsp;mm. Koškin je uspio uvjeriti Staljina da mu dopusti da izgradi drugi prototip, koji je imao veći top i deblji oklop koji bi zamijenio tenkove T-26 i BT. Drugi prototip koji je prvo dobio oznaku A-30, i ubrzo kasnije bio izmijenjen u T-32, imao je oklop od 30&nbsp;mm i top od&nbsp;76&nbsp;mm. Od prijašnih tenkova A-20/T-32 nasljedili su inačicu opružnog ovjesa Christie. Oba prototipa (A-20 i T-32) bila su ispitivana na poljima kod Kublike 1939. U tim probama teži T-32 pokazao je istu mobilnost kao i A-20, no vojska nije bila željna platiti veće proizvodne troškove za T-32. No poučena lošim iskustvom u ratu s Finskom, gdje su se sovjetski tenkovi pokazali nedovoljnim i nedavnim njemačkim uspjehom s [[Blitzkrieg]]om u Francuskoj, vojska je ipak odlučila krenuti s proizvodnjom tenka T-32 s oklopom od 45&nbsp;mm, koji je dobio oznaku T-34. S proizvodne linije u rujnu [[1940.]] sišli su prvi tenkovi T-34, dok je proizvodnja tenkova T-26, T-28 i serije BT bila prekinuta. Nakon smrti Koškina krajem rujna 1940. od upale pluća, glavni dizajner HKBM-a postaje Aleksander Morozov. Prve inačice T-34 obično su poznate po njemačkoj nomenklaturi T-34/76 (76 označava kalibar topa). Kroz rat nastaje druga glavna inačica T-34/85 (ili T-34-85) s većom kupolom i topom od 85&nbsp;mm. Gradnja tenka T-34 je bila tehnološki veoma zahtjevna za sovjetsku industriju. Tvornica HKBM je sastavljala tenkove, dok su podsklopovi bili nabavljani od nekoliko tvornica: Harkovska tvornica dieselskih motora br. 75 opskrbljivala ih je motorima V-2, tvornica Lenjingrad-Kirov br. 185 pravila je top L-11, dok je tvornica Dinamo iz Moskve proizvodila električne komponente. Prvi T-34 sastavljali su se u HKBM i u staljingradskoj tvornici traktora (STZ), a kasnije se proizvodnja proširila u tvornici Krasnoje Sormovo br. 112 u Gorkom. Proizvodnje prve serije 1940. nije protekla bez problema: greške u oklopu, nedovoljan broj novih motora V-2 tako da su mnogi prvi T-34 bili opremljeni slabijim motorima, prijenosom preostalih iz tenkova serije BT. Top L-11 nije radio kako je trebao, tako da je dizajnerski biro Grabin pri Tvornici br. 92 iz Gorkog konstruirao novi top F-34 76,2&nbsp;mm koji je bio bolji i pouzdaniji. Tvornica HKBM i Gorki počeli su proizvodnju topa bez službene dozvole, no ta dozvola je došla nakon povoljnih izvještaja s probnih bojnih gađanja (Zaloga & Grandsen 1984:130). == Inačice == {{glavni|Popis modela i varijanti T-34}} {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=3 style="border-top:3px double #999; border-bottom:3px double #999; border-collapse:collapse; text-align:left; font-size:smaller;" |+ align=bottom style="font-size:smaller; text-align:left; padding-top:1em; line-height:1.3;" | Dimenzije, cestovna brzina, snaga motora nisu se mnogo mijenjali. Izvori: [[#Reference-Zaloga-1984|Zaloga & Grandsen (1984:113, 184)]], [[#Reference-Harrison-2002|Harrison (2002:181)]]. |- style="vertical-align:bottom; border-bottom:1px solid #999;" ! ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1940 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1941 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1942 ! style="text-align:left;" | T-34 <br>Model&nbsp;1943 ! style="text-align:left;" | T-34-85 ! style="text-align:left;" | T-44 |- ! style="text-align:right;" | Masa | 26 [[tona|t]] | 26,5 t | 28,5 t | 30,9 t | 32 t | 31,9 t |- ! style="text-align:right;" | Top | 76,2&nbsp;mm L-11 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 76,2&nbsp;mm F-34 | 85&nbsp;mm ZiS-S-53 | 85mm ZiS-S-53 |- ! style="text-align:right;" | Municija | 76 granata | 77 granata | 77 granata | 100 granata | 60 granata | 58 granata |- ! style="text-align:right;" | Gorivo | 460 [[litra|L]] | 460 L | 610 L | 790 L | 810 L | 642 L |- ! style="text-align:right;" | Cestovni&nbsp;doseg | 300 [[kilometar|km]] | 400&nbsp;km | 400&nbsp;km | 465&nbsp;km | 360&nbsp;km | 300&nbsp;km |- ! style="text-align:right;" | Oklop | 15–45 [[milimetar|mm]] | 20–52&nbsp;mm | 20–65&nbsp;mm | 20–70&nbsp;mm | 20–90&nbsp;mm | 15–120&nbsp;mm |- ! style="text-align:right;" | Cijena | | 270.000 rubalja | 193.000 rubalja | 135.000 rubalja | 164.000 rubalja | |} == Borbena povijest == === 2. svjetski rat === T-34 proizveden je kao tenk koji je trebao simbolizirati učinkovitost [[SSSR|sovjetskih]] protunapada protiv [[Njemačka|Nijemaca]]. Jedna od najpoznatijih takvih borbi bila je između T-34 i njemačke 17. oklopne divizije kod rijeke Dnjepr. Tenk T-34 je u toj borbi uništio jedan protutenkovski top i raznio dva tenka [[Panzer II]]. Sovjetski tenk je nakon toga prošao 9 milja neprijateljskog prostora, prije nego što ga je uništila njemačka [[haubica]] s bliže udaljenosti. Općenito, pojava T-34 u ljeto [[1941.]] uzrokovala je psihološki šok kod njemačkih vojnika koji su bili pripremljeni za rat protiv inferiorne sovjetske vojske. Dokaz tome je dnevnik [[Alfred Jodl|Alfreda Jodla]], u kojem je njegov autor zapisao da su njemačke trupe ostale zatečene vidjevši T-34 u [[Riga|Rigi]].<ref>Zheltov, I., M. Pavlov, I. Pavlov (2001). Neizvestnyy T-34 (The Unknown T-34). Moscow: Eksprint. {{ISBN|5-94038-013-1}}.</ref> Godina [[1942.]] i [[1943.]] sovjetska [[Crvena armija]] obnovila je flotu tenkova T-34 uništenih [[1941.]] Ubrzana proizvodnja "zamrznula" je razvoj dizajna tenka. Sovjetski dizajneri bili su svjesni potrebe za ispravljanjem nedostataka u dizajnu; međutim, provedba mogućih poboljšanja nije realizirana jer bi vrijeme proizvodnje bilo mnogo duže. Godine [[1943.]] Sovjetski Savez je proizvodio prosječno 1300 tenkova mjesečno,<ref>Steven J. Zaloga, Hugh Johnson, T-54 and T-55 Main Battle Tanks 1944-2004, Osprey Publishing.</ref> mnogo više nego Njemačka. Međutim, sovjetski gubici tenkova na terenu uvelike su premašivali njemačke gubitke zbog taktičke inferiornosti. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tenkovi T-34 predstavljali su 4&nbsp;% tenkovskog arsenala SSSR-a, ali završetkom rata činili su čak 55&nbsp;%.<ref>Zaloga, Steven J., Peter Sarson (1994). T-34 Medium Tank 1941–45, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-382-6}}.</ref> Sovjetska odluka o proizvodnji velike količine tenkova T-34, njihovo postupno poboljšanje i pojednostavljeni dizajn, pokazali su se kao superiorna strategija koja je dovela do pobjede u 2. svjetskom ratu. === Razdoblje Hladnog rata === [[Sjeverna Koreja|Sjevernokorejsku]] invaziju na [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u lipnju [[1950.]] predvodila je brigada s oko 120 tenkova T-34-85. Kasnije su se napadu priključili klasični tenkovi T-34 nakon što je sjevernokorejska vojska prodrla u Južnu Koreju.<ref name="Zaloga; Grandsen">Zaloga, Steven J., James Grandsen (1984). Soviet Tanks and Combat Vehicles of World War Two, London: Arms and Armour Press. {{ISBN|0-85368-606-8}}.</ref> [[Američka vojska]] koja je sudjelovala u ratu, koristila je bazuke u borbama protiv tenkova Sjeverne Koreje, ali korištene bazuke pokazale su se nekorisnim u napadima na T-34.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Završetkom [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1953.]], Sjeverna Koreja se povukla iz Južne Koreje, ostavljajući za sobom mnogo tenkova T-34 i teškog naoružanja. Sjevernokorejska vojska tako je izgubila 239 tenkova T-34 i 74 tenka razarača SU-76.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Tenkovi T-34 korišteni su i tijekom suzbijanja Istočnonjemačkog ustanka [[17. lipnja]] [[1953.]] i mađarskog ustanka [[1956.]] Također, tenkovi su korišteni i u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. [[Kuba]]nski tenkovi T-34-85 sudjelovali su u vojnim akcijama u [[Afrika|Africi]], npr. u građanskom ratu u [[Angola|Angoli]]. [[Cipar]]ska narodna garda opremljena je s 35 tenkova T-34-85 koji su korišteni u državnom udaru u zemlji koji je provela grčka hunta protiv demokratski izabranog predsjednika Makariosa [[15. srpnja]] [[1974.]] Također, ti tenkovi koristili su se i protiv [[Turska|turskih]] snaga tijekom turske vojne invazije na otok u srpnju i kolovozu [[1974.]], u operacijama u mjestima [[Kioneli]] i [[Kyrenia]].<ref>Drousiotis, Makarios (2006). Cyprus 1974: The Greek coup and the Turkish invasion. Bibliopolis. {{ISBN|3-933925-76-2}}.</ref> === Razdoblje nakon 1989. === Uporaba tenkova T-34 bila je i u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U svibnju [[1995.]] bosanski Srbi su tenkovima T-34 napali posadu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] sastavljenu od 21. pukovnije britanskih Kraljevskih inženjeraca. U tom incidentu ozlijeđeni su pripadnici mirovnih snaga.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> Tijekom [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], vojska tadašnje [[SRJ]] koristila je T-34 kao mamce za ratno zrakoplovstvo [[NATO|NATO-a]]. T-34 korišten je i u [[Afganistan]]u, ali nije poznato je li se ovaj tenk koristio protiv koalicijskih snaga tijekom [[Rat u Afganistanu|rata u Afganistanu]]. == Korisnici == Završetkom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], uz [[SSSR]], još je 40 zemalja diljem Svijeta koristilo sovjetski tenk T-34 u svojim vojskama. U tu brojku dodane su mnoge zemlje članice [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. [[Kina]] je proizvodila [[Licencija|licencne]] kopije T-34 pod oznakom '''Type 58''', ali je proizvodnja ubrzo zaustavljena kada je model [[Type 59]] postao dostupan. Mali broj sovjetskih tenkova T-34 preinačen je u vatrogasna vozila. [[Finska]] je koristila tenkove T-34 koji su zarobljeni tokom sovjetskog napada na zemlju, dok su neki tenkovi kupljeni od [[Njemačka|Njemačke]] tijekom 2. svjetskog rata i poslije, sve do [[1960.]] Tenkovi su poboljšani finskom ili zapadnom opremom, primjerice boljom optikom. Raspadom [[SFRJ]], [[Hrvatska]] je od Jugoslavije naslijedila 25 ili 30 tenkova, ali su danas povučeni iz službe. Bivši [[Irak|irački]] predsjednik, [[Saddam Hussein]] naručio je T-34 tenkove početkom [[1990-ih]] za potrebe iračke vojske. [[Libanon]]ska organizacija [[PLO]] dala je [[Palestina|palestinskom]] Al-Murabitunu 12 tenkova T-34. {| |valign="top"| '''[[Europa]]''' *{{ZD+X/A|ALB}}* *{{ZD+X/A|AUT}} *{{ZD+X/B|BUG}}* *{{ZD+X/C|CIP}} *{{ZD+X/Č|ČSSR}} *{{ZD+X/F|FIN}} *{{ZD|D|DRNJ}} [[Istočna Njemačka]] *{{ZD|S|SFRJ}} [[Jugoslavija]]* *{{ZD+X/K|KUB}} *{{ZD+X/M|MAĐ}} *{{ZD+X/P|POLJ}} *{{ZD+X/R|RUM}}* *{{ZD+X/S|SSSR}} |width="33"|&nbsp; |valign="top"| '''[[Bliski istok]] i [[Azija]]''' *{{ZD+X/A|AFG}}* *{{ZD+X/E|EGI}}* *{{ZD+X/I|INDN}} *{{ZD+X/I|IRK}} *{{ZD+X/K|KIN}}* *{{ZD+X/L|LAO}} *{{ZD+X/L|LBN}}* *{{ZD+X/L|LIB}}* *{{ZD+X/M|MNG}}* *[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Palestina]] *{{ZD+X/S|SIR}}* *{{ZD+X/S|SJKOR}}* *{{ZD+X/V|VIJ}}* *[[Datoteka:Flag of North Yemen.svg|20px]] [[Sjeverni Jemen]]* *[[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|20px]] [[Južni Jemen]]* |width="33"|&nbsp; |valign="top"| '''[[Afrika]]''' *{{ZD+X/A|ALŽ}}* *{{ZD+X/A|ANG}}* *{{ZD+X/E|EKG}}* *{{ZD+X/E|ETI}}* *{{ZD+X/G|GVI}}* *{{ZD+X/G|GVB}}* *{{ZD+X/M|MALI}}* *{{ZD+X/M|MOZ}}* *{{ZD+X/R|RKO}}* *{{ZD+X/S|SOM}}* *{{ZD+X/S|SUD}}* *{{ZD+X/T|TOG}}* *{{ZD+X/Z|ZIM}}* |} *Prema dostupnim informacijama, 27 zemalja korisnica tenka T-34 je najkasnije do [[1996.]] povuklo ovaj tenk iz svojih vojnih snaga.<ref name="Zaloga; Kinnear">[Zaloga, Steven J., Jim Kinnear (1996). T-34-85 Medium Tank 1944–94, Oxford: Osprey Publishing. {{ISBN|1-85532-535-7}}.]</ref> == T-34 u popularnoj kulturi == Czterej pancerni i pies ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Četiri tenkista i pas) bila je uspješna [[poljska]] televizijska serija na tematiku rata koja se prikazivala tijekom [[1960-ih]] godina. Serija je snimljena na temelju istoimenog romana poljskog pisca Janusza Przymanowskog koji je bio volonter u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]]. Tenk T-34 bio je jedan od glavnih protagonista serije. Televizijska serija prikazana je i u drugim zemljama istočnog bloka gdje je dobro prihvaćena kod gledatelja, primjerice u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]. Upravo je taj tenk uvršten na 102. mjesto ikona poljske popularne kulture. Za potrebe filma [[Spašavanje vojnika Ryana]], dva tenka T-34 preinačena su da izgledaju kao tenkovi [[Tiger I]], jer su njemački tenkovi bili rijetkost. == Zanimljivosti == Spomenik tenku T-34-85 u istočnonjemačkom gradu [[Chemnitz]]u (bivši Karl-Marx-Stadt) bio je meta bombaškog napada [[1980.]] Nanesena su manja oštećenja na vozilu dok su od detonacije popucali prozori susjednih zgrada. Bombaš Josef Kneifel osuđen je na doživotni zatvor u [[Bautzen]]u, ali je pušten [[1987.]] nakon dogovora sa [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] vladom. Nakon njemačkog ujedinjenja [[1990.]], tenk je prebačen u muzej u [[Ingolstadt]]u. Sličnu kontroverzu izazvao je i spomenik tenku T-34 u [[Prag]]u. Spomenik poznat kod lokalnog stanovništva i kao "sveti tenk" predstavljao je model T-34-85, prvi sovjetski tenk kojim je poručnik I.G. Gončarenko ušao u Prag u svibnju [[1945.]] Za praško stanovništvo, tenk je bio podsjetnik na sovjetsku invaziju kojom je završilo [[Praško proljeće]] [[1968.]] Godine [[1991.]] umjetnik [[David Černý]] oslikao je tenk ružičastom bojom, što je izazvalo službeni protest [[Rusija|ruske]] Vlade koja je tražila uhićenje Černýja. U konačnici, tenk je prebačen u vojni muzej.<ref name="Zaloga; Grandsen"/> I u [[London]]u se nalazi tenk T-34 obojan u ružičastu boju, a nazvan je Mandela Way Tank. Riječ je o modelu T-34-85 koji je u privatnom vlasništvu. Tenk su oslikali lokalni umjetnici i grafiteri, a nalazi se u londonskoj četvrti Bermondsey. Trajnost tenka T-34 dokazana je tijekom njegove restauracije. Godine [[2000.]] tenk T-34 Model 1943 bio je restauriran, nakon što je izvađen s dna [[Estonija|estonske]] močvare gdje je bio potopljen 56 godina.<ref name="Zaloga; Kinnear"/> U 2. svjetskom ratu tenk su zarobile njemačke trupe koje su se povlačile, te su ga bacile u močvaru kada je tenku ponestalo goriva. Prilikom njegova restauriranja, nisu primjećeni znakovi curenja ulja, korozije i ostalih oštećenja mehaničkih komponenti uzrokovanih dugim stajanjem u vodi. Motor je obnovljen te je u punom radnom stanju.<ref>[http://news.scotsman.com/international.cfm?id=1571102006 Elfogták az elkötött T-34-es vezetőjét; Népszabadság Online]</ref> U [[SAD|američkom]] vojnom muzeju u [[Aberdeen, Maryland|Aberdeenu]], u saveznoj državi [[Maryland]] nalazi se T-34 Model 1941, jedan od najstarijih preživjelih sovjetskih tenkova T-34. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Sovjetski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Srednji tenkovi]] __BEZKAZALA__ __NONEWSECTIONLINK__ 7fquo9lb2qmzzxhc81m3smyfxhk3wr1 Italski jezici 0 30422 6432634 6345555 2022-07-25T20:17:17Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Italski jezici''' (prvatni kod: [http://multitree.org/codes/ital.html ital]) pripadaju grani međusobno srodnih [[Indoeuropska jezična porodica|indoeuropskih jezika]] od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]]. Obuhvaća 65 jezika (Linguist) s 23 izumrla, i 1 blizu izumiranja, od toga 42 jezika na popisu SIL-a.<ref>[[ethnologuefamily:296-16|Ethnologue (16th)]], odnosno po najnovijem 43 s emilijanskim i romanjolskim jer je emilijano-romanjolo podijeljen na 2 jezika.</ref> Italski se jezici dijele u dvije skupine: Prva je '''latinsko-faliskička skupina''' italskih jezika. Prvi jezik te skupine je [[latinski jezik]]. On je jezik pokrajine [[Lacij]]a i grada [[Rim]]a. Širenjem [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] postao je jezik različitih zemalja i klasični jezik zapadnoeuropske civilizacije. Najstariji natpisi pisani latinskim jezikom potječu iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. prije Krista]]. Prije se smatralo da je najstariji spomenik latinskog jezika [[Fibula Praenestina]] iz 7. st. pr. Kr. U novije vrijeme arheolozi smatraju da je Zlatna kopča iz Praeneste krivotvorina. Približno je iz istog razdoblja (ili nešto mlađi) Lapis Niger ili Kamen s Foruma, dok Lapis Satricanus ili Kamen iz Satricuma potječe iz 6. st. pr. Kr. Latinska književna predaja počinje u 3. st. pr. Kr. prijevodom [[Odiseja|Odiseje]] koji je sastavio učeni Grk [[Livije Andronik]]. Latinski je potisnuo sve druge italske jezike, a iz njegovih lokalnih inačica u različitim zemljama razvili su se suvremeni [[romanski jezici]]: [[portugalski]], [[galicijski]], [[španjolski]] ([[kastiljanski]]), [[katalonski]], [[provansalski]], [[francuski]], [[furlanski]], [[sardski]], [[talijanski]], [[sefardski]] (jezik španjolskih Židova, protjeranih iz Španjolske krajem 15. st.), [[rumunjski]], [[meglenorumunjski]], [[arumunjski]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] (koji se govori u nekim selima na [[Ćićarija|Ćićariji]]), [[retoromanski]], [[istroromanski]] (jezik koji se govori u nekim zaseocima oko Rovinja) i [[dalmatski]] (izumrli romanski jezik istočnojadranske obale. Poznat je u dvije inačice: [[raguzejski]], koji se rabio u [[Dubrovnik]]u do 15. st., i [[veljotski]] na otoku [[Krk]]u koji je nestao s posljednjim govornikom veljotskog [[Tona Udina Burbura|Tonom Udinom Burburom]], koji je umro 1898. godine). Drugi jezik prve skupine je [[faliskički jezik]]. On se govorio sjeverno od Rima u gradu [[Faleria|Falerii]]. Faliskički jezik vrlo je sličan latinskom. Do danas je poznato stotinjak natpisa na tom jeziku. Druga skupina je '''oskijsko-umbrijska skupina''' italskih jezika koja se ponekad naziva i '''sabelskom'''. Najpoznatiji jezik te skupine je [[umbrijski jezik]] koji se govorio u talijanskoj pokrajini [[Umbrija|Umbriji]], sjeverno od Rima. Posvjedočen je na sedam brončanih ploča nazvanih [[Tabulae Iguvinae]], pronađenih u mjestu Gubbio, a nastalih između 400. i 150. g. prije Krista. Spomenik je otkriven [[1444.]] godine. Iguvinske ploče sadrže naputke za neki vjerski obred. Najstarija je pisana posebnim pismom, a najmlađa [[latinica|latinicom]]. Oskički jezik se koristio u Samniju, [[Kampanija|Kampaniji]] i [[Lukanija|Lukaniji]] tj. u srednjoj i južnoj Italiji. Najstariji natpisi potječu iz istog vremena kao i umbrijski. Neki su pisani posebnim, vlastitim pismom, neki [[grčki]]m, a neki latinskim. Najvažniji spomenici su [[Cippus Abellanus]] i [[Tabula Bantina]]. O drugim se italskim jezicima kao što su [[sabinski]], [[ekvijski]], [[volščanski]], [[marsijski]] i dr. malo zna. Prije su se nazivali sabinskima. Smatra se da je volščanski blizak umbrijskome, ekvijski osičkome, a marsijski je prijelazni dijalekt između umbrijskoga i osičkoga. Prema nekim se jezikoslovcima u italsku granu ubraja izumrli venetski u sjeveroistočnoj Italiji, a prema drugima venetski je samostalna grana u indoeuropskoj porodici, odnosno prijelazni dijalekt između italskih i [[Germanski jezici|germanskih jezika]]. Italskim jezicima neki jezikoslovci pripisuju i [[sikulski]], predrimski jezik koji se govorio na [[Sicilija|Siciliji]]. Poznati su još i [[prasamnićanski jezik]] kojim su pisane skupine natpisa koji potječu iz Kampanije, a nastali su oko 500. g. pr. Kr. i južnopicenski posvjedočen na nekoliko natpisa iz 6. st. pr. Kr. Osobitosti su italskih jezika u odnosu spram drugih indoeuropskih jezika specifični odrazi aspiriranih okluziva, koji postaju frikativima, širenje ablativnog [[padež]]a na sve deklinacijske klase, osobita tvorba [[futur]]a i dr. Govornici italskih jezika su ''Italici'' – grupa indoeuropskih naroda koji su potkraj II. tisućljeća prije Krista naselili Italiju i u antičko doba bili glavni dio njezinog stanovništva. U jezičnom pogledu razlikuju se dvije glavne skupine Italika: ''Latino-Falisci'' i ''Osko-Umbrijci''. Među italskim jezicima, osim latinskoga, najbolje je posvjedočen umbrijski, zahvaljujući velikom tekstu - Iguvinske ploče. Također je dobro posvjedočen i oskički zahvaljujući spomenicima Cippus Abellanus i Tabula Bantina, dok su ostali italski jezici zabilježeni samo na malobrojnim natpisima. Sve je italske jezike zamijenio latinski koji je jezik [[Katoličanstvo|rimokatoličke crkve]] i državni jezik [[Vatikan]]a. Ne zna se točno kada su oni izumrli, no mnogi jezikoslovci vjeruju da se to dogodilo tijekom [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. prije Krista]], osobito nakon savezničkih ratova, kada se latinski proširio s utjecajem veterana rimske vojske kojima je podijeljena zemlja po cijeloj Italiji. == Klasifikacija == Italski jezici obuhvaćaju (43) jezika koji su opodjeljeni u dvije glavne podskupine: :'''A. [[Latinsko-faliskički jezici]]''' (1): [[latinski]] (†). :'''B. [[Romanski jezici]]''' (42) Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Grčka, Sjeverna Makedonija, Hrvatska: ::'''b1.''' [[Istočnoromanski jezici|istočni]] (4) Rumunjska, Grčka, Hrvatska: [[istrorumunjski]], [[makedorumunjski jezik]], [[meglenski jezik]], [[rumunjski]] (s [[moldavski jezik]]). ::'''b2.''' [[zapadnoitalski jezici]] (33): :::a. [[italo-dalmatski jezici]] (6): [[dalmatski]], [[istriotski]], [[judeotalijanski]] (italkian), [[napolitansko-kalabreški]] (napuljski), [[sicilijanski jezik]], [[talijanski jezik]], :::b. [[Zapadnoromanski jezici|Zapadnoromanski]] (28): ::::b1. [[Galoiberski jezici]] (27): :::::a. [[Galoromanski jezici]] (15): ::::::a1. [[Galoitalski jezici]] (6): ([[emilijano-romanjolo]] povučen) [[Emilijanski jezik]], [[romanjolski jezik]], [[Ligurski jezik (romanski)|ligurski jezik]], [[lombardski jezik]], [[pijemontski jezik]], [[venecijanski jezik]]. ::::::a2. [[Galoretijski jezici]] (9): :::::::a. [[Oïlski jezici]] (6): ::::::::a1: [[Francuski jezici]] (5) Francuska, Belgija, SAD: [[francuski]], [[judeofrancuski jezik]] (†), [[kajunski jezik]], [[pikardijski jezik]], [[valonski jezik]]. ::::::::a2. Jugoistočni (1) Francuska: [[frankoprovansalski]] :::::::b. [[Retoromanski jezici]] (3) Švicarska, Italija: [[furlanski jezik]] ili friulski, [[ladinski]], [[romanš]]. :::::b. [[Iberoromanski jezici]] (16): ::::::b1. [[istočnoiberski jezici]] (1) Španjolska, Andora, Francuska, Italija: [[katalonski]]. ::::::b2. [[oksitanski]]/Oc (6): [[gaskonjski jezik]], [[langedoški jezik]], [[limuzinski jezik]], [[overnjanski jezik]], [[provansalski jezik]], [[judeoprovansalski jezik]] (shuadi). ::::::b3. [[zapadnoiberski jezici]] (9): :::::::a. [[asturleonski jezici]] (2) Španjolska, Portugal: [[asturski]], [[mirandski jezik]]. :::::::b. [[kastiljski jezici]] (4) Španjolska, Izrael, Peru: [[estremadurski jezik]], [[judeošpanjolski]] (ladino ili sefardski), [[španjolski]], [[Loreto-ucayali španjolski]]. :::::::c. portugalsko-galicijski (3) Portugal, Španjolska: [[fala jezik]], [[galicijski]], [[portugalski]]. ::::b2. [[Pirenejsko-mozarapski jezici]] (2): :::::a. [[Pirenejski jezici]] (1): [[aragonski]]. :::::b. [[Mozarapski jezici]] (1): [[mozarapski jezik]]. ::'''b3.''' [[južnoromanski jezici|južni]] (5): :::a. [[korzički jezici]] (1) Francuska: [[korzički]]. :::b. [[sardinski jezici]] (4) Italija: [[galurski jezik]], [[kampidanski jezik]], [[logudorski jezik]], [[sasarski jezik]]. == Povezani članci == *[[Italici]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=647 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90057 Ethnologue (15th)] *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEJ Tree for Italic]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Italski jezici| ]] [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] bs7vb5bybf3hiyghp9jwuqi2uxtdkr6 Vid (Metković) 0 34460 6432558 6390019 2022-07-25T16:28:12Z Siniša73 221397 broj stanovnika 2021 godine wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Vid |regija = [[Dalmacija]] |županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |općina = [[Metković]] |mikroregija = |najgrad = [[Metković]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 43.081 |z. dužina = 17.624 |brojstan2011 = 796<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabsxls.htm DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref> |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 20352 |pozbroj = 020 |autooznaka = DU |karta2 =Dubrovačko-neretvanska županija |naziv karte2 =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] |slika = Vid panorama2.jpg |slika_opis = Panorama Vida |brojstan2021=697}} '''Vid''' je [[naselje]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tri kilometra udaljeno od [[Metković]]a, te je njegovo najveće prigradsko naselje. Izgrađeno uz obalu rijeke [[Norin]], desne pritoke rijeke [[Neretva|Neretve]] na mjestu nekadašnjeg rimskog grada [[Narona|Narone]]. Na nekadašnjem antičkom forumu danas se nalazi [[Arheološki muzej Narona]] sagrađen na samim ostacima hrama. == Crkve u Vidu == === Starokršćanske bazilike === {{Dvostruka slika|left|Eresove bare (7).jpg|170|Crkva sv vida baptisterij.jpg|96|Ostatci bazilike na lokalitetu Erešove bare|Krstionica pored crkve sv. Vida}} Prvim djelomičnim istraživanjima koje je provodio 1972. Nenad Cambi iz [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]], te istraživanjima cijelog lokaliteta 1990. i 1993. pod vodstvom Emilija Marina, utvrđeno je da je strokršćanska Narona uoči propasti imala tri [[bazilika|bazilike]]: baziliku u Erešovim barama, baziliku ''u vodovodu'' te baziliku na čijem je mjestu danas crkva sv. Vida. Bazilika na Erešovim barama je djelomično iskopana, a bazilika u vodovodu je zatrpana, ponajviše zbog neriješenih vlasničkih odnosa.<ref name="metkovic.hr">[http://www.arhiva.metkovic.hr/vid/default.asp?izb=bazilika_sv.asp Od stoljeća petog] metkovic.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> Bazilika na Erešovim barama je bila izgrađena na mjestu ''vile rustice'' (porušene vjerojatno u V. st.) krajem VI. ili početkom VII. st. Bila je to jednobrodna crkva s narteksom i apsidom koja je izvana bila četvrtasta, a iznutra polukružna. Uz zid apside s unutrašnje strane pronađena je klupa za kler. Pronađeni su i ulomci oltarne pregrade koja je dijelila prostor crkve na onaj namijenjen vjernicima i onaj namijenjen kleru.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/amnsite/eresove-bare/ Erešove bare – vila suburbana i starokršćanska crkva] Arheološki muzej Narona (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref> Bazilika na mjestu današnje crkve sv. Vida bila je jednobrodna, dimenzije 25×30 m s polukružnom apsidom na istoku i narteksom na zapadu te aneksima na sjeveru i jugu. U sjevernom je aneksu 1992. otkriven starokršćanski [[baptisterij]] sa zdencom osmerokutnog oblika, dubine 115 cm, te sa stepenicama u smjeru sjever-jug. Zdenac je značajan po tome što je jedini poznati krsni zdenac u [[Dalmacija|Dalmaciji]] oslikan raznobojnim [[mramor]]om.<ref name="metkovic.hr"/> Padom Narone počinje i propadanje bazilike, a na njenim ruševinama nastaje kasnosrednjovjekovno groblje (14. – 15. st.), koje je možda bilo u upotrebi i u 16. stoljeću. Unutar prostora bazilike evidentirano je pedesetak grobova. === Crkva sv. Vida === [[Slika:Crkva sv vida3.JPG|minijatura|lijevo|150px|Crkva sv. Vida]] [[Crkva]] [[sv. Vid]]a smještena je na ulazu u mjesto. Jednobrodna je građevina s četvrtastom apsidom, duga 13, a široka 9,5 metara. Na pročelju je [[zvonik]] na preslicu za tri zvona, te natkriveni [[narteks]] koji je podignut 1900. Jedna je od najstarijih crkava u [[Dolina Neretve|Dolini Neretve]]. Iako postoje pretpostavke da je sagrađena u predtursko doba, naknadna istraživanja su donekle osporila te pretpostavke i vrijeme izgradnje datirale u [[16. stoljeće]]. Ono što se sa sigurnošću zna je to da je sagrađena na mjestu puno veće crkve, jedne od triju starokršćanskih [[bazilika]] ondašnje Narone. Tijekom arheoloških istraživanja pronađeno je i pedesetak grobova iz [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tijekom vremena često je bila zatvarana, što je ovisilo o njenom stanju. Od 1901. do 1961. bila je i župnom crkvom mjesta, a izgradnjom današnje crkve Gospe Snježne, prestaje ta funkcija. Sadašnji izgled crkva je dobila 1995.<ref name="crkve">[http://www.vid.hr/zupavid/sakralni_objekti.htm Sakralni objekti Župe Vid] vid.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> <ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/vid/default.asp?izb=svetivid.asp Od bazilike do crkvice] metkovic.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> U Crkvi se nalazi restaurirani drveni kip sv. Vida, Gospina slika (rad slikara Darka Šoše) te manji stalni postav o arheološkim iskopavanjima i obnovi objekta o kojemu skrbi Arheološki muzej Narona. Zaštićeno je kulturno dobro.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=262128274 Vid, Crkva sv. Vida] Ministarstvo kulture RH (pristupljeno 11. ožujka 2017.)</ref> === Crkva Gospe Snježne === [[Slika:Crkva gospe snjezne1.jpg|minijatura|lijevo|150px|Crkva Gospe Snježne]] Župna crkva Gospe Snježne (lokalnog naziva ''Gospe Ledene'') sagrađena je na brežuljku iznad mjesta. Na tom mjestu su postojale dvije crkve. Crkva sv. Marije sagrađena je u predtursko doba, a srušili su je [[Osmansko Carstvo|Turci]]. Oslobođenjem od Turaka, krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]], na njenu mjestu izgrađena je manja crkva. Porastom broja stanovnika, [[1901.]] odlučeno je da se ona sruši, a na njenu mjestu izgradi sadašnja crkva. Jednobrodna je to građevina s polukružnom apsidom, dužine 26 m i širine 12 metara, a izgrađena je po nacrtu danskog arhitekte i arheologa [[Ejnar Dyggve|Ejnara Dyggvea]]. Do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bili su podignuti samo zidovi, a tek oko [[1955.]] počinje intenzivnija gradnja koja traje do [[1965.]] Splitsko-makarski biskup [[Frane Franić]] posvećuje je 1. svibnja 1965. Nakon osam godina uz crkvu je izgrađen [[zvonik]] visine 27 metara, prema nacrtu inženjerke Đene Hamzić.<ref>[http://www.vid.hr/zupni-list/6broj/6-zvona2.htm Zvona i zvonici u župi Vid 2/2] List Župe Gospe Snježne 6/2003. (pristupljeno 21. lipnja 2015.)</ref> U crkvi se nalazila [[Gospa|Gospina]] slika nepoznatog slikara venecijanskog [[barok]]a s kraja 17. ili početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prenesena je iz crkve sv. Vida, a trenutačno se nalazi u župnoj kući.<ref name="crkve"/> Iznad portala ugrađena je rozeta iz prijašnje crkve te brončani kip Gospe (djelo kiparice [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević]]<ref name="crkve"/>). U unutrašnjosti crkve nalaze se i mozaik Ivan krsti Isusa (rad kipara Stjepana Skoke<ref>[http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2006/mozaik/skokomozaik.htm Kod Stjepana Skoke-izrada mozaika za župnu crkvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305094456/http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2006/mozaik/skokomozaik.htm |date=5. ožujka 2016. }} vid.hr (pristupljeno 21. lipnja 2015.)</ref>), dva Gospina kipa i kip [[Antun Padovanski|sv. Ante Padovanskoga]]. === Crkva sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji === [[Slika:Crkva sv Ivana Dragovija.jpg|minijatura|lijevo|150px|Crkva sv. Ivana Krstitelja]] Nalazi se u mjestu Dragovija iznad Vida. Sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka. Po naređenju biskupa [[Fabijan Blašković|Fabijana Blaškovića]] 1779. prvotna mala crkva povećana je na današnje dimenzije (11,50×5 metara). Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona, a u crkvi se nalazi kip [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] Obnovljena je 1989. Služba u crkvi se obavlja nekoliko puta na godinu.<ref>[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/457 Župa Snježne Gospe - Vid] Splitsko-makarska nadbiskupija (pristupljeno 11. ožujka 2017.)</ref> == Župa Vid == Povijest župe seže u vrijeme nakon [[Bečki rat|Bečkog rata]] kad je bila dijelom podjezerske župe. Oko [[1720.]], podjelom je pripala župi [[Borovci]]. U njenu sastavu bila su naselja Vid, Dragovija, [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]], Borovci, Rujnica i [[Desne]]. [[Stjepan Blašković]], makarski biskup, 25. svibnja 1733. dijeli je na župu Vid (mjesta Vid, Dragovija i Vratar) i župu Borovci (Borovci, Nova Sela, Rujnica i Desne). U početku su službu vršili župnici novoosnovane župe Borovci, a 1765. župa dobiva prvog župnika, don Barišu Vitanovića.<ref>[http://www.vid.hr/zupavid/povijest_zupe.htm Povijest župe Vid] vid.hr (pristupljeno 3. srpnja 2013.)</ref> Današnja župa obuhvaća mjesta Vid, [[Prud (Metković)|Prud]], Dragoviju, Podgrede i Ograđ. Slijedi popis župnika kroz povijest<ref>[http://www.vid.hr/zupni-list/4broj/4-zupnici.htm Župnici Vida] vid.hr (pristupljeno 3. srpnja 2013.)</ref>: {{Col-begin}} {{Col-3}} * o. Ante Maroević <small>(1752.)</small> * o. Petar Erceg dušobrižnik sela Vid <small>(1762.)</small> * don Bariša Vitanović <small>(1765. – 1771.)</small> * don Pavao Bašić <small>(1771. – 1773.)</small> * don Mate Vuletić <small>(1773. – 1778.)</small> * don Bariša Gluščević <small>(1778.)</small> * don Frano Kostović <small>(1779. – 1781.)</small> * don Jakov Maršić <small>(1781. – 1784.)</small> * don Ante Dragoević <small>(1784. – 1786.)</small> * don Grgo Popović <small>(1786.)</small> * don Andrija Jurišin <small>(1792. – 1794.)</small> * don Bariša Gluščević <small>(1797. – 1798.)</small> * don Josip Petrović Pipličić <small>(1798. – 1804.)</small> * od 1804 do 1814. župa je bez župnika ** poslužuju župnici Borovaca i Rujnice {{Col-break}} * don Josip Ivan Bašić <small>(1814. – 1815.)</small> * don Bariša Ereš <small>(1816. – 1851.)</small> * don Marin Krstulović <small>(1851. – 1852.)</small> * don Grgo Vodanović <small>(1852. – 1855.)</small> * don Ivan Matešan <small>(1855. – 1857.)</small> * don Nikola Vežić <small>(1857. – 1858.)</small> * don Marko Marušić <small>(1858. – 1859.)</small> * don Stjepan Čulić <small>(1859. – 1860.)</small> * don Filip Mihovilović <small>(1861.)</small> * don Josip Gabrić <small>(1862. – 1865.)</small> * don Mate Babić <small>(1865. – 1881.)</small> * don Jure Radojković <small>(1881. – 1895.)</small> * don Stipan Banović <small>(1895. – 1896.)</small> * don Stipan Tomašević <small>(1896. – 1897.)</small> * don Josip Damić <small>(1897. – 1913.)</small> {{Col-break}} * don Ivan Raič <small>(1913. – 1914.)</small> * don Serafin Puratić <small>(1914. – 1938.)</small> * don Vinko Buble <small>(1938. – 1946.)</small> * od 1946. – 1948. župa je bez župnika **poslužuje fra [[Vjeko Vrčić]] iz Metkovića * don Frane Bego <small>(1948. – 1955.)</small> * don Ante Vojnović <small>(1955. – 1961.)</small> * don Mate Selak <small>(1961. – 1969.)</small> * don Pavao Banić <small>(1969. – 1975.)</small> * don Jure Marasović <small>(1975. – 1995.)</small> * don Stanko Vrnoga <small>(1995. – 2010.)</small> * don Mladen Margeta <small>(2010. – 2015.)</small><ref>[http://www.vidonjac.com/foto-2015/zupa-vid/oprostajna_misa.html Oproštaja misa don Mladena Margete kao župnika župe Vid] vidonjac.com (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> * don Ivo Bezina <small>(2015. – 2016.)</small><ref>[http://www.vid.hr/novosti/novosti2016.htm Arhiva događanja 2016. godine] vid.hr (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> * don Milivoj Čale <small>(2016.-</small> {{Col-end}} == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Vidu obitava 796 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 1300 |crta1 = 500 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 477 |p2 = 551 |p3 = 532 |p4 = 594 |p5 = 686 |p6 = 769 |p7 = 963 |p8 = 1053 |p9 = 1080 |p10 = 1146 |p11 = 1256 |p12 = 1070 |p13 = 674 |p14 = 748 |p15 = 779 |p16 = 796 |izvor = Državni zavod za statistiku }} == Znamenitosti == * [[Arheološki muzej Narona]], prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen ''in situ'' * spomenik knezu [[Domagoj]]u (prikaz kneza s tri strijelca i jednim kopljanikom), dimenzije oko 5×3 metra, rad akademskog kipara [[Stjepan Skoko|Stjepana Skoke]] * Erešova kula, građevina poznata po mnogobrojnim uzidanim natpisima i spomenicima iz Narone, zbog čega predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom. Gradio ju je od 1825. do 1851. tadašnji župnik, don Bariša Ereš.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/eresova-kula/ Erešova kula] Arheološki muzej u Vidu (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> Zaštićeno je dobro Republike Hrvatske. * Kuća Bukovac-Šiljeg i kuća Markota - kuće s kraja 18. i početka 19. stoljeća s mnogim ugrađenim antičkim [[spolij]]ima. Klasični su primjeri stambene seoske arhitekture toga doba, i obje su zaštićena dobra Republike Hrvatske. * Gradski bedemi čiji najstariji ostatci potječu iz 4./3. st. pr. Kr., građeni su u tradiciji ilirsko-helenističkog obrambenog sustava. Na vrhu brijega pronađene su ostatci dviju okruglih kula, a u drugoj fazi gradnje građene su u obliku četverokuta. Na komunikaciji Narona – Bigeste (Ljubuški) – Salona (sjeverni potez zidina) pronađeno je još šest kula te gradska vrata, a na jugozapadnom potezu zidina otkrivene su četiri pravokutne kule, vrlo vjerojatno iz 2. st. pr. Kr.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/amnsite/gradski-bedemi/ Gradski bedemi] Arheološki muzej u Vidu (pristupljeno 13. prosinca 2017.)</ref> * Zavjetna kapelica sv. Ante kod mjesta Ograđ (2 km od Vida) koja je izgrađena 1934.<ref>[https://www.vid.hr/zupavid/sakralni_objekti.htm Sakralni objekti u Vidu] vid.hr (pristupljeno 17. rujna 2018.)</ref> * Kamena ploča sv. Ante i sv. Paška na lokalitetu ''Pod Ograđem'' nepoznatog vremena nastanka. Dva je puta mijenjala lokaciju, a na današnju je prenesena po završetku Domovinskog rata. Budući da je bila u lošem stanju, pripadnici III. voda, A satnije, [[116. brigada HV "Neretvanski gusari"|116. brigade]] su kao zavjet dali napraviti istovjetnu novu i tom prigodom uređen je i okoliš i postavljen kameni oltar. Izvorna ploča nalazi se u župnoj dvorani u Vidu.<ref>[https://www.vid.hr/zupni-list/10broj/10-svetipasko.htm Sv. Paško] List Župe Gospe Snježne br. 10 (objavljeno rujna 2005., pristupljeno 17. rujna 2018.)</ref> <center><gallery> Muzej narona.jpg|[[Arheološki muzej Narona]] Domagojevi strijelci 1.JPG|Spomenik knezu [[Domagoj]]u Ereš tower.jpg|Erešova kula Vid - Metković (28869213806).jpg|Ostatci gradskih bedema Kapelica sv Ante Ogradj.jpg|Kapelica sv. Ante na Ograđu Sv Ante i Pasko 01.jpg|Kamena ploča sv. Ante i sv. Paška na Ograđu </gallery></center> == Udruge == [[Datoteka:Domagojevi strijelci 1, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|mini|250px|desno|Domagojevi strijelci na [[Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja|mimohodu prigodom 20. obljetnice Oluje]]]] * Hrvatsko starinarsko športsko kulturno društvo "Narona" nastalo je na temeljima Starinarskog društva "Narona" osnovanog 11. svibnja 1930. Inicijator i prvi predsjednik društva bio je tadašnji župnik don Serafin Puratić, a društvo je prestalo s radom nekada u Drugom svjetskom ratu. Današnje društvo sastoji se od podsekcija:<ref>[http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2015/8/dnar/000.htm Obnoviteljsko-osnivačka skupština HSŠKD "Narona"] vid.hr (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> ** Udruga lađara Domagojevi gusari, ** Udruga Domagojevi strijelci, ** Udruga Vesela bratstva vidonjskog pučanstva, ** MNK Vid, ** KKK Sveti Vid, ** Udruga Mladih Vid, ** KUD Župa Vid. * Društvo brakova Vidonjki i Vidonjaca == Sport == * Svake godine [[4. kolovoza]] na [[Norin]]u se od [[2005.]] godine dan uoči blagdana [[Gospa Snježna|Ledene Gospe]], zaštitnice župe Vid vozi ''"Kup [[Domagoj|kneza Domagoja]]"'', natjecanje u vožnji [[neretvanska lađa|neretvanskih lađa]], kao svojevrsna uvertira [[Maraton lađa|Maratonu lađa na Neretvi]].<ref>[http://domagojevi-gusari.vid.hr/kupkd.htm domagojevi-gusari.vid.hr: Kup kneza Domagoja]</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vid, Croatia}} * [http://www.vid.hr Portal sela Vid] * [http://www.a-m-narona.hr Stranica Arheološkog muzeja NARONA] {{Mrva-naselje hr}} {{Gradska naselja grada Metkovića}} [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Metković]] 2bg84bf3ilvd2ql2whrhasj5k66q3et Iranski jezici 0 37018 6432645 6244665 2022-07-25T20:20:55Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scythia-Parthia 100 BC.png|mini|Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima.]] [[Datoteka:Iranian Language Status.png|mini|Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni.]] '''Iranski jezici''', jedna od dvije glavne grane [[Indoiranski jezici|indoarijskih (ili arijskih)]] jezika kojima se služe [[Iranski narodi]], poglavito na područjima [[Iran]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Tadžikistan]]a. Osnovna podjela je na istočnu i zapadnu podskupinu koje obuhvaćaju 87 jezika.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=10-16 Ethnologue (16th)]</ref> :A. [[Istočnoiranski jezici]] (14), [[Iran]], [[Pakistan]], [[Afganistan]], [[Kina]], [[Gruzija]], [[Tadžikistan]]: ::a1. sjeveroistočni (3) Iran, Gruzija, Tadžikistan: [[avesta jezik|avestički]] (pazend), [[osetski]], [[jagnobski jezik|yagnobi]]. ::a2. Jugoistočni (11): :::a. [[pamirski jezici]] (7) Afganistan, Pakistan, [[Kina]], Tadžikistan: munji, sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, yazgulyam, yidgha. :::b. [[paštunski jezici]] (4) Afganistan, Pakistan: [[paštunski]] (3 jezika, sjeverni središnji i južni), waneci. :B. [[Zapadnoiranski jezici]] (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael: ::b1. sjeverozapadni (54): :::a. [[Belučki jezik|belučki]] ({{en|Balochi}}) (5) Pakistan, Iran: bashkardi, belučki (beludžijski; [[Južnobelučki jezik|južni]], [[Zapadnobelučki jezik|zapadni]] i [[Istočnobelučki jezik|istočni]]), koroshi. :::b. kaspijski (3) Iran: gilaki, mazanderani, shahmirzadi. :::c. Centralni Iran (12) Iran, Indija: ashtiani, fars (sjeverozapadni), zoroastrijski darski (gabri ili yazdi), gazi, khunsari, natanzi, nayini, parsi, parsi-dari, sivandi, soi, vafsi. :::d. [[Khalaj (iranski jezik)|Khalaj]], Iran. Ne smije se brkati s južnoturkijskim istoimnnenim jezikom. :::e. Kurdski (4) Irak, Iran, Turska: [[kurdski]] (središnji, sjeverni i južni), laki. :::f. Ormuri-Parachi (2): ormuri, parachi. :::g. Semnani (4): lasgerdi, sangisari, semnani, sorkhei. :::h. [[tališki jezik|Tališki]] (16) Iran, Azerbajdžan: alviri-vidari, eshtehardi, gornji taromi (gornjotaromski), gozarkhani, harzani, kabatei, kajali, karingani, kho'ini, koresh-e rostam, maraghei, razajerdi, rudbari, shahrudi, takestani, tališki, :::i. Zaza-Gorani (6) Irak, Turska: bajelani, dimli, gurani, kirmanjki, sarli, shabak. :::j. neklasificirani (1): dezfuli. ::b2. jugozapadni (18): :::a. Fars (2): fars (jugozapadni), lari. :::b. Luri (4): bakhtiari, luri (sjeverni i južni), kumzari. :::c. [[perzijski jezici|perzijski]] (10): aimaq, buharski, darwazi, dehwari, dzhidi, farsi ([[zapadni farsi (jezik)|zapadni]], [[istočni farsi (jezik)|istočni]]) ili dari, hazaragi, pahlavani, [[tadžički jezik|tadžički]]. :::d. Tat (2): [[judeotatski jezik|judeotatski]], [[tatski jezik|tatski]]. :C) Nekalsificirani (1): [[tangshewi jezik|tangshewi]], Afghanistan. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=946 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90019 Ethnologue (15th)] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Iranski jezici| ]] [[Kategorija:Indoiranski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] [[Kategorija:Jezične porodice]] a179w43dmvu4cln159sd5fy9gbgykgs Sanskrt 0 38147 6432510 6286403 2022-07-25T14:17:45Z Etiktov 253954 Brojevi wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik |ime=Sanskrt |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=संस्कृतम् saṃskṛtam |države=[[Datoteka:Flag of India.svg|20px]] [[Indija]] |regije= |etnicitet= |govornici=14 000 |rang= |jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|Indoeuropski]]<br> &nbsp; [[Indoiranski jezici|Indoiranski]]<br> &nbsp; &nbsp; [[Indoarijski jezici|Indoarijski]]<br> &nbsp; &nbsp; &nbsp; '''Sanskrt''' |država=[[Indija]] |ustanova= |pismo=[[Devanagari]] i latinične transkripcije, u prošlosti su se koristile neke vrste pisma brahmi kao i khmersko pismo, pa kasnije tajsko pismo, te neka pisma tipa abugida u Indoneziji. |iso1=sa |iso2=san |sil=san }} [[Datoteka:Devimahatmya Sanskrit MS Nepal 11c.jpg|mini|300px|Sanskrtski rukopis na palminim listovima, [[Bihar]] ili [[Nepal]], [[11. stoljeće]] ]] [[Datoteka:Sanskrit Devanagari.png|mini|300px|Riječ sanskrt napisana pismom [[Devanagari]]]] '''Sanskrt''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=san san]; sanskrt: संस्कृत, ''saṃskṛtá)'', od ''sám'' 'zajedno' i ''kṛtá '' 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', ''saṃskṛtā vā́c'': 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije [[Indija|indijske]] književnosti, [[vede|Veda]], i ima značajnu ulogu prije svega u [[Hinduizam|hinduizmu]]. To je klasični jezik [[Kaste|Brahman]]a, a prvi put je sistematiziran još u 4. stoljeću pr. Kr. Njegov se nastanak datira još u vrijeme oko 1200. pr. Kr., jer se u to vrijeme uobičajeni vedski jezik razlikuje od klasičnog sanskrta. [[Hindi]] koristi riječi iz sanskrta, ali ne i njegovu [[gramatika|gramatiku]]. Danas se sanskrt (već unatrag više stoljeća) piše samo devanagari-pismom. Sanskrtom još govori 2950 ljudi (2001.) kao prvim i preko 194 000 kao drugim jezikom. Kao i [[latinski jezik]], to je sveti jezik [[Hindusi|Hindusa]] jer su svi sveti tekstovi [[Hinduizam|Hinduizma]], od Veda i Upanišada pa do Bhagavad-Gita napisana na sanskrtu. Primjeri riječi koje se koriste u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] a naslanjaju se na sanskrt: ''arijci'', ''ašram'', ''čakra'', ''guru'', ''džungla'', ''ingver'', ''naranča'', ''mošus'', ''svastika'', ''tantra'', ''joga''... Sanskrt je najstariji poznati [[Indoarijski jezici|indoarijski jezik]] i jedan od najstarijih [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Iz njega su nastali jezici kao [[hindski]] i [[urdski]] (tzv. hindustanska grupa), [[bengalski]], [[pandžapski]], [[kašmirski]], [[nepalski]] i, po nekim tezama, [[Romski jezik|romski]]. ''Vedski sanskrt'' je arhaični oblik sanskrta kojim su napisane četiri svete Vede. Vedski sanskrt se od klasičnog sanskrta razlikuje od prilike kao [[Homer]]ov [[grčki jezik|grčki]] od klasičnog grčkog jezika. Jedan od prvih europskih autora koji je napisao sanskrtsku gramatiku je austrijski [[Hrvati|Hrvat]] [[Filip Vezdin]], pripadnik reda bosonogih [[karmelićani|karmelićana]]. Sanskrt je jedan od službenih jezika u Indiji.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=san Ethnologue (16th)]</ref> ;Usporedba sanskrta s drugim jezicima {| class=wikitable |- ! Sanskrtska riječ !! Primjeri iz drugih jezika |- | अन्तर् (''antar'') -između || Lat. inter |- | अक्ष (''akša'') -osovina || Lat. axis |- | अग्नि (''agni'') -vatra || Hrv. oganj; lat. ignis |- | अज्र (''adžra'') -polje || Gr. αγρος agros; lat. ager |- | आस् (''ās'') -usta || Lat. os, oris |- | ओष्ठ (''oštha'') -usna || Hrv. usta |- | चन्द् (''čand'') -svijetliti || Lat. candere |- | दक्षिण (''dakšina'') -desno, južno || Lat. dexter |- | धूम (''dhūma'') -dim || Lat. fumus, dim |- | नीड (''nīda'') -gnjezdo || Lat. nidus |- | नामन् (''nāman'') -ime || Gr. ονυμα (''onyma''); lat. nomen |- | नर (''nara'') -čovjek || Gr. ανηρ (''aner'') |- | पद (''pada'') -noga, stopalo || Gr. πους (''pous''), ποδος (''podos'') |- | पितृ (''pitr'') -otac || Gr. πατηρ (''pater''); lat. pater |- | पुर (''pura'') -grad, utvrda || Gr. πολις (''polis'') |- | मधु (''madhu'') -med || Eng. mead, med |- | मूषक (''mūšaka'') -miš || Gr. μυς (''mys''), μυος (''myos''); lat. mus; hrv. miš |} ;Primjeri najčešćih sanskrtskih riječi *avatar अवतार (''avatāra'') -onaj koji dolje silazi [अव (''ava'') -dolje + तॄ (''tr'') -prijeći] *Buda बुद्ध (''buddha'') -probuđeni *čakra चक्रं (''čakram'') -kotač *Himalaja हिमालय (''himalaya'') [हिम (''hima'') -snijeg + आलय (''ālaya'') -prebivalište] *Singapur सिंह (''simha'') -lav + पुर (''pura'') -grad, utvrda ;Brojevi u sanskrtu # éka # dva # tri # catúr # páñcan # ṣáṣ # saptán # aṣṭá # návan # dáśan == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SKT Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=san Ethnologue (15th)] * http://www.sanskrit-lexicon.uni-koeln.de/mwquery/ * [http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN53771152X&IDDOC=867348 Sidharubam Seu Grammatica Samscrdamica] == Poveznice == [[Sanskrtski prefiksi]] {{Mrva-jezik}} [[Kategorija:Indoarijski jezici]] [[Kategorija:Povijest Indije]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:S]] [[Kategorija:Indija]] m9ujq4h90zyag96nt6ttp03zs6j5qm0 Albanski jezik 0 42463 6432628 6326679 2022-07-25T20:14:33Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik|ime=Albanski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Shqip |familycolor=lawngreen |države=[[Albanija]], [[Kosovo]], [[Srbija]], [[Crna Gora]], [[Makedonija|Sjeverna Makedonija]], [[Grčka]], [[Turska]], [[Italija]], i druge države |regije=[[Balkan]] |govornici=6 169 000 |rang=- |jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br> &nbsp;'''albanski''' |država=[[Albanija]], [[Kosovo]], i dijelovi [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], i [[Makedonija|Makedonije]] |ustanova= nema |iso1=sq|iso2=alb (B) / sqi (T)|sil=AAE, AAT, ALN, ALS }} '''Albanski jezik''' (ISO 639-3: [http://www-01.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sqi sqi]) [[makrojezik]], od 1952. službeni jezik [[Albanija|Albanije]], koji se temelji na [[toskijski jezik|toskijskome]]. Pripada [[Albanski jezici|albanskoj]] neovisnoj skupini jezika i govori ga oko 7 400 000 ljudi, od čega 4 283 000 u Albaniji (1989.), 1 500 000 na Kosovu; 700 000 u Grčkoj (Nicholas, 2002.), 500 000 u Turskoj (1980.) i 500 000 u Makedoniji.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=als Albanian, Tosk: A language of Albania]</ref> Smatra se da svoje korijenje vuče iz staroilirskih jezika. === Izgovor === Albanska abeceda ima 36 slova: a, b, c, ç, d, dh, e, ë, f, g, gj, h, i, j, k, l, ll, m, n, nj, o, p, q, r, rr, s, sh, t, th, u, v, x, xh, y, z, zh. Albanska abeceda čita se otprilike slično kao i hrvatska, uz par iznimaka:<br> -y se čita kao njemačko ü ili francusko u<br> -x se čita kao talijansko z u zero, azzuro<br> -xh se čita kao dž<br> -gj se čita kao đ<br> -ç se čita kao č<br> -q se čita kao ć<br> -ë se čita kao francusko e ili tursko ı (tzv. [[poluglasnik]])<br> -sh se čita kao š<br> -zh se čita kao ž<br> -dh se čita kao englesko th<br> -l se čita kao lj<br> -ll se čita kao l === Dijalekti === Albanski jezici dijele su u dvije glavne skupine: toskijska i gegijska. Rijeka [[Shkumbin]] je linija podjele. Sjeverno od rijeke Shkumbin govori se [[gegijski jezik|gegijski]], a južno [[toskijski jezik|toskijski]]. Sve do dolaska komunista na vlast standardni jezik bio je temeljen na gegijskome, a poslije od [[1952.]] na toskijskom. Gegijski se govori u sjevernoj [[Albanija|Albaniji]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Kosovo|Kosovu]] i dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]]. Godine [[1968.]] kosovski, makedonski i crnogorski Albanci su odlučili isključivo rabiti toskijski kao školski i književni jezik.<ref>Edwin E. Jacques: ''Albanians : an ethnic history from prehistoric times to the present'', Jefferson, North Carolina : McFarland, 1995., {{ISBN|0-89950-932-0}}, str. 484. {{Citat|''Progress in the development of a uniform language came in April 1968. At a Consultation on Language in Prishtina, the Albanians of Kosova, Macedonia and Montenegro in Yugoslavia decided to abandon the literary use of the Geg dialect and use only the official Tosk form in all their publications and schools (''Përparim'' March-April 1968, 323-24; ''Dielli'' 28 February 1989, 3).''|Jacques, 1995., str. 484.}}</ref> === Usporedba albanskog s drugim jezicima === {|border="1" cellspacing="0" cellpadding="4" class="wikitable" !Albanski !! muaj !! i ri !! nënë !! motër !! natë !! hundë !! tre !! i zi / e zezë !! i kuq !! i verdhë !! i blertë / i gjelbër !! ujk |- ! colspan="13" style="text-align:center; background:#dedede"| Drugi [[Indoeuropski jezici]] |- | '''[[hrvatski]]''' || mjesec || novo || majka || sestra || noć || nos || tri || crno || crveno || žuto || zeleno || vuk |- | '''[[engleski]]''' || month || new || mother || sister || night || nose || three || black || red || yellow || green || wolf |- | '''[[latinski]]''' || mēnsis || novus || māter || soror || nox || nasus || trēs || āter, niger || ruber || flāvus, gilvus || viridis || lupus |- | '''[[talijanski]]''' || mese || nuovo || madre || sorella || notte || naso || tre || nero || rosso || giallo || verde || lupo |- | '''[[njemački]]''' || Monat || neu || Mutter || Schwester || Nacht || Nase || drei || schwarz || rot || gelb || grün || Wolf |- | '''[[portugalski]]''' || mês || novo || mãe || irmã || noite || nariz || três || negro || vermelho || amarelo || verde || lobo |- | '''[[španjolski]]''' || mes || nuevo || madre || hermana || noche || nariz || tres || negro || rojo || amarillo || verde || lobo |- | '''[[rumunjski]]''' || luna || nou/noi || mamă || soră || noapte || nas || trei || negru || roşu || galben || verde || lup |- | '''[[velški]]''' || mis || newydd || mam || chwaer || nos || trwyn || tri || du (/di/) || coch, rhudd || melyn || gwyrdd, glas || blaidd |- | '''[[poljski]]''' || miesiąc || nowy || matka || siostra || noc || nos || trzy || czarny || czerwony || żółty || zielony || wilk |- | '''[[litavski]]''' || mėnuo || naujas || motina || sesuo || naktis || nosis || trys || juoda || raudona || geltona || žalias || vilkas |- | '''[[bugarski]]''' || месец<br> <small>mesec</small> || нов<br> <small>nov</small> || майка<br> <small>maika</small> || сестра<br> <small>sestra</small> || нощ<br> <small>nošt</small> || нос<br> <small>nos</small> || три<br> <small>tri</small> || черен<br> <small>čeren</small> || червен<br> <small>červen</small> || жълт<br> <small>žălt</small> || зелен<br> <small>zelen</small> || вълк<br> <small>vălk</small> |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Albanian language}} * [http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sqi Ethnologue (16th)] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Jezici Albanije| ]] [[Kategorija:Albanski jezici| ]] [[Kategorija:Makrojezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:A]] duhfj5rm5ow8knenh2y7hti1ob0eby1 Osoršćica 0 48896 6432503 6432135 2022-07-25T14:10:08Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Osorščica]] na [[Osoršćica]] preko preusmjeravanja: www.visitlosinj.hr/hr/osorscica.aspx wikitext text/x-wiki [[Slika:Osorscica1.jpg|minijatura|desno|300px|Osorščica]] '''Osorščica''' ili '''Osoršćica''' se proteže uzduž sjevernog dijela otoka [[Lošinj]]a, od naselja [[Osor]] na sjeveru do naselja [[Ćunski]] na jugu u dužini od oko 15 km. To je pretežno vapnenačka masa na kojoj su razvijeni krški oblici. Asimetrična je izgleda: strmija prema zapadu, dok se blago spušta prema istoku gdje ima i dolomita čijim je raspadanjem nastalo nešto rahlog tla u okolici [[Nerezine|Nerezina]], [[Sveti Jakov|Svetog Jakova]] i [[Osor]]a. Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista (Rudolf Habsburg se [[28. ožujka]] [[1887.]] g. uspeo 4,5 km dugom planinarskom stazom do [[Televrina|Televrine]], najvišeg vrha Osorščice - 588 m). Na vrh se može krenuti iz pravca [[Nerezine|Nerezina]] i [[Osor]]a, a oni najizdržljiviji mogu krenuti iz pravca [[Ćunski|Ćunskog]] preko cijele transverzale. S vrha seže pogled na cijeli cresko-lošinjski arhipelag, obale Istre, ostale Kvarnerske otoke, [[Velebit]], ponekad čak do [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Triglav (vrh)|Triglav]]a i zadarskih otoka. [[Slika:Church of Sv. Nikola, Osorscica, Cres, Croatia.jpg|minijatura|lijevo|250px|Kapelica sv. Nikole na Osorščici (vrh sv. Nikola).]] Na vrhu Sv. Nikola (557 m) se nalazi istoimena crkvica, a Osorščica je poznata po brojnim [[špilja]]ma od kojih su najpoznatije ''Vela Jama'' (pronađeni su nalazi kamenog i koštanog oruđa i ostaci keramike iz mlađeg i srednjeg [[paleolitik]]a (prije 35.000 g.)) i ''Špilja Sv. Gaudencija'' (tu je prema legendi neko vrijeme živio istoimeni [[svetac]], inače Osorski biskup koji je protjerao [[zmije otrovnice]] s cresko-lošinjskog arhipelaga, a svatko tko sa sobom ponese komadić špiljskog kamena zauvijek je sačuvan od napada divljih životinja). Sjevernije od navedenih lokaliteta nalazi se [[planinarski dom]] koji je u zimskim mjesecima otvoren vikendom, a ljeti svakodnevno. {{Clearleft}} {{Coord|44.6485667628225|14.3625640869141|region:HR-08_type:mountain|display=title|format=dms}} = Vanjske poveznice = {{Commonscat|Osorščica}} *[http://www.planinarski-portal.org/planinarski-domovi/sveti-gaudent-osorscica/ Planinarska kuća Sv. Gaudent na Osorščici] *[http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/losinj-osorscica-vrh-sv-mikula/ Vrh Sv. Mikula na Osorščici] [[Kategorija:Brda u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Lošinj]] tjg6wrc5y4tho8c0o9slo1u8fssdf01 6432519 6432503 2022-07-25T14:24:16Z Ponor 38361 pisanje wikitext text/x-wiki [[Slika:Osorscica1.jpg|minijatura|desno|300px|Osoršćica]] '''Osoršćica''',<ref>{{Citiranje weba|title=Osoršćica|url=https://www.visitlosinj.hr/hr/osorscica.aspx|access-date=2022-07-25|website=www.visitlosinj.hr|access-date=2022-07-25}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Osoršćica|url=https://croatia.hr/hr-hr/outdoor-i-aktivni-odmor/setanje-i-planinarenje/osorscica|url-status=live|website=croatia.hr|access-date=2022-07-25}}</ref> u nekim izvorima '''Osorščica''',<ref>{{Citiranje weba|title=Lošinj – Osorščica – vrh Sv. Mikula - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez|url=https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/losinj-osorscica-vrh-sv-mikula/|access-date=2022-07-25|website=www.hps.hr}}</ref> planina je koja se proteže duž sjevernog dijela otoka [[Lošinj]]a, od naselja [[Osor]] na sjeveru do naselja [[Ćunski]] na jugu u dužini od oko 15 km. To je pretežno vapnenačka masa na kojoj su razvijeni krški oblici. Asimetrična je izgleda: strmija prema zapadu, dok se blago spušta prema istoku gdje ima i dolomita čijim je raspadanjem nastalo nešto rahlog tla u okolici [[Nerezine|Nerezina]], [[Sveti Jakov|Svetog Jakova]] i [[Osor]]a. Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista (Rudolf Habsburg se [[28. ožujka]] [[1887.]] g. uspeo 4,5 km dugom planinarskom stazom do [[Televrina|Televrine]], najvišeg vrha Osoršćice - 588 m). Na vrh se može krenuti iz pravca [[Nerezine|Nerezina]] i [[Osor]]a, a oni najizdržljiviji mogu krenuti iz pravca [[Ćunski|Ćunskog]] preko cijele transverzale. S vrha seže pogled na cijeli cresko-lošinjski arhipelag, obale Istre, ostale Kvarnerske otoke, [[Velebit]], ponekad čak do [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Triglav (vrh)|Triglav]]a i zadarskih otoka. [[Slika:Church of Sv. Nikola, Osorscica, Cres, Croatia.jpg|minijatura|lijevo|250px|Kapelica sv. Nikole na Osoršćici (vrh sv. Nikola).]] Na vrhu Sv. Nikola (557 m) se nalazi istoimena crkvica, a Osoršćica je poznata po brojnim [[špilja]]ma od kojih su najpoznatije ''Vela Jama'' (pronađeni su nalazi kamenog i koštanog oruđa i ostaci keramike iz mlađeg i srednjeg [[paleolitik]]a (prije 35.000 g.)) i ''Špilja Sv. Gaudencija'' (tu je prema legendi neko vrijeme živio istoimeni [[svetac]], inače Osorski biskup koji je protjerao [[zmije otrovnice]] s cresko-lošinjskog arhipelaga, a svatko tko sa sobom ponese komadić špiljskog kamena zauvijek je sačuvan od napada divljih životinja). Sjevernije od navedenih lokaliteta nalazi se [[planinarski dom]] koji je u zimskim mjesecima otvoren vikendom, a ljeti svakodnevno. {{Clearleft}} {{Coord|44.6485667628225|14.3625640869141|region:HR-08_type:mountain|display=title|format=dms}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Osorščica}} *[http://www.planinarski-portal.org/planinarski-domovi/sveti-gaudent-osorscica/ Planinarska kuća Sv. Gaudent na Osorščici] *[http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/losinj-osorscica-vrh-sv-mikula/ Vrh Sv. Mikula na Osorščici] [[Kategorija:Brda u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Lošinj]] ahp82pennzawmbxlmllvrn1eaue9787 Informacijski sustavi 0 54027 6432737 6430800 2022-07-26T06:00:54Z HRCuriousCat 278095 Manje korekcije u formatiranju natuknica wikitext text/x-wiki {{wp+}} {{stil}} '''Informacijski sustav''' u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje, i isporučuje potrebne informacije na način da su dostupne svim članovima neke organizacije koji se njima žele koristiti te imaju odgovarajuću autorizaciju. No kraća, ali daleko složenija definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom procesa i modelom izvršitelja. * [[Model podataka]] definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu. * [[Model procesa]] definira procese iz poslovnog sustava te opisuje funkcije po kojima se ti procesi mjenjaju. * [[Model izvršitelja]] definira sve koji su uključeni u izvršavanje procesa poslovnog sustava. U novije doba IS ne daje samo podatkovni prijeslik realnog sustava već i temeljem tehnika koje se koriste u grani umjetne inteligencije nastoje iz podataka izlučiti informacije koje poslovodstvo koristi za donošenje odluka, odnosno moderni IS služi za potporu odlučivanju. == Povijest == Razvoj informacijskih sustava proizašao je pod disciplina računalnih znanosti u pokušaju da razumije i racionalizira menadžment tehnologije unutar organizacija. Brzo nakon toga, informacijski sustavi postali su važno područje istraživanja i počelo ih se podučavati na svim većim sveučilištima i poslovnim školama u [[svijet]]u. == Područja korištenja == Područje korištenja izraza Informacijski sustavi je široko. Koristi se u računalnim znanostima, matematici, geografiji, sociologiji, sistemskoj teoriji, telekomunikacijama, [[menadžment]]u i drugim znanostima. == Komponente informacijskog sustava == === Informacijski sustav === Informacijski sustav – je formalni dio komunikacijskog sustava određene poslovne jedinice, a sastoji se od skupine ljudi i strojeva koji obrađuju informacije i nalaze se u komunikacijskoj vezi radi realizacije poslovnih ciljeva. Ovisno o odnosima ulaza i izlaza razlikujemo: * upravljani (ulaz veći od izlaza) * neutralni (ulaz jednak izlazu ) * upravljači (ulaz manji od izlaza) U okviru svakog informacijskog sustava razlikuju se 4 aktivnosti: * prikupljanje podataka, * obrada, * memoriranje i * dostavljanje krajnjim korisnicima. Svaki informacijski sustav treba imati 5 komponenti: ===1. Hardware === Hardware je materijalna osnova- elektroničko računalo, ulazno izlazni uređaji, dio uređaja za komuniciranje i prijenos i ostala računalna oprema (npr. računalo, pisač, radne stanice, telekomunikacijska oprema i dr.) namijenjeni iskljuĉivo ili pretežito obradi podataka, odnosno informacija. ===2. Software === Software - predstavlja nematerijalne elemente, a to su programi, uvježbanost i metode vezane uz organizaciju, upravljanje,obrađivanje i korištenje rezultata obrade. Nematerijalna komponenta također predstavlja ukupnost ljudskoga znanja ugrađenog u strojeve, opremu i uređaje. Software je obično pohranjen na memorijskim medijima ([[Disketa|diskete]], tvrdi diskovi, CD-ROM i dr.) jer, zapravo predstavlja magnetni, odnosno elektronski zapis. ===3. Netware === {{glavni|Netware}} Netware predstavlja mješovitu materijalno-tehničku (hardware) i nematerijalnu komponentu (software), koja omogućuje komuniciranje unutar mreže. Označava komunikacijsko povezivanje elemenata i dijelova sustava u cjelinu. To je mrežna osnovica informacijskog sustava. Sastoji se od različite komunikacijske hardversko - softverske opreme, mrežnih ulazno-izlaznih uređaja i sredstva za prijenos i komuniciranje koji nisu neposredni dijelovi računala. Dakle tvore ju sredstva i veze za prijenos podataka na daljinu, odnosno telekomunikacijska sredstva i veze u sustavu. ===4. Lifeware === {{glavni|Lifeware}} Ljudska komponenta koju čine kadrovi, odnosno ekipe stručnjaka, analitičara ili programera te svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u radu sustava i koriste rezultate obrade podataka, odnosno informacija. ===5. Orgware === {{glavni|Orgware}} su organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i usklađivanja prethodnih komponenti u cjelinu. ===6. Dataware === {{glavni|Dataware}} Dataware je zadužena za organizaciju baze podataka i informacijskih resursa. Dataware se više koristi kod velikih sustava gdje je potrebno izvršiti projektiranje baza podataka tako da ih mogu koristiti razni korisnici. Informacijski sustav poduzeća treba zadovoljiti 2 funkcije: funkcija informiranja i dokumentiranja. *Prema složenosti postoje: ** jednostavni –za ispunjavanje jednog zadatka ** složeni – različito područje primjene, veći broj datoteka, zajednički sustav kodiranja,dobivanje složenih izvještaja ** inteligentni – kod kojih uz ustaljene procese postoji i veći broj inteligentnih procedura i procesa koje automatski izvodi. *Prema opsegu postoje: informacijski sustavi društva, republike, županije, regije itd. *Prema području primjene: informacijski sustavi nabave, odlučivanja, prodaje, itd. Načela sustavnog pristupa organizacijskim sustavima su: načelo kompleksnosti, integralnosti, dimaničnost, interdisciplinarnosti… Sudionici u IS mogu uspostaviti posredne i neposredne komunikacijske veze koje imaju sljedeću strukturu: puna struktura ( svi partneri imaju neposredne međusobne veze zvjezdasta strukt. (izravna veza jedne organizac. jedinice sa svim ostalim) lančana strukt. ( kao i zvjezdasta samo se promatra sa šireg gledišta ) Na osnovu lančane razvijaju se hijerarhijska i kružna struktura. Proces projektiranja,izgradnje,korištenja, održavanja i prestanka korištenja naziva se životni ciklus IS. Modeliranje je proces razvoja modela. Model je reprezentacija nekih objekata, veza među objektima i atributa objekata. Projektiranje IS je : nalaženje relevantnog modela realnog sustava, odnosno modeliranje odgovarajućeg realnog sustava. Ulaz u sustav je skup elemenata koji iz okoline ulaze u sustav. === Stanje sustava === Stanje sustava je skup informacija o prošlosti i sadašnjosti sustava potrebni da se pod djelovanjem ulaza mogu procijeniti budući IZLAZI SUSTAVA. === Model procesa === Model procesa je strukturirani skup procesa koji mijenja stanje sustava i procesa pomoću kojih se formiraju izlazi iz sustava. Na računalu predstavlja program za ažuriranje. === Model podataka === Model podatka prikazuje stanje sustava samo u jednom trenutku. === Model kapaciteta === Model kapaciteta čine: oprema, kadrovi, organizacija. Pri projektiranju IS veća se pažnja poklanja projektiranju modela procesa. Za projektir. model. procesa koriste se metode: - metoda strukturne sustavne analiza - BSP ( planiranje poslovnog sustava ) - SDM ( metoda za projektiranje sustava ) Dijagramima tijeka podataka (DTP) grafički se prikazuju : procesi, tijekovi podataka, izvori, odredišta i skladišta podataka .DTP se dekomponira ne više nivoa-hijerarhijski. Najviši nivo je dijagram konteksta, koji se dalje dekomprimira dok se ne dobiju tzv. primitivne funkcije. === Funkcijska informatika === Funkcijska informatika nudi metode za izgradnju i korištenje informacijskih sustava i odgovarajuće informacijske tehnologije. Sustavni i aplikativni software čine: - programi oprecijskog sustava i alati za razvoj aplikacija - aplikativni programi i aplikacije. === Izvori ugrožavanja === Izvori ugrožavanja IS-a su : neprijateljsko djelovanje, namjerni ili nenamjerno djelovanje korisnika, netočnosti dijelova ,elementarne nezgode i ostali izvori === Vrste zaštite === Vrste zaštite informacija u IS : -hardwaresko softwareska zaštita, fizička i organizacijska, komunikacijska i administrativna kontrola. === Kriptografija === Kriptografija je postupak zaštite tajnosti podataka primjenom algoritama koji transformiraju razumljiv tekst u šifrirani, nerazumljiv osobama koje ne poznaju algoritam transformacije. === Kriptografske metode === Kriptografske metode: * transformacija ( preuređuje poruku preraspodjelom znakova razumljive poruke) * supstitucija ( preuređuje poruku zamjenom znakova razumljivog teksta znakovima izabranim iz neke druge abecede ) * aditivno kodiranje ( preuređ. poruku kombiniranjem bitova razumljiv. teksta s bitovima šifriranog niza pomoću logičke operacije «ili». * multiplikativno === Strukturno dijagramske metode === Strukturno dijagramske metode ( metode i alati koje sustav analizatori i dizajneri koriste za što jasniji prikaz objektnih sustava) : * strukturno programiranje ( programiranje s vrha ka dnu, skrivanje informacija, nivoi apstrakcija, početkom 1970-tih) * strukturni dizajn ( sredinom 1970- tih, strukturni dizajn, dizajn metodologija. * strukturna analiza ( kasnih 1970-tih, strukturna analiza, SADT-tehnika strukturne analiza i dizajna) i metode baze podataka (modeliranje podataka, treća normalna forma ) * automatske tehnike ( inteligentni modeli podataka,automatsko modeliranje podataka, neproceduralni jezici, akcijski dijagrami-1980.) * CAD/ICASE METODE ( kasne 1980-e g. sustavi bazirani na pravilima, grafičko-računalni pultovi za sustav analizatora, informacij. inženjering Novije metode su : kompletnije, brže za korištenje, prilagodljivije, bazirane na jasnoj dokumentaciji itd. === Dijagrami === Dijagrami omogućuju laki opći i detaljniji pregled programske logike predloženog rješenja aplikacije sustava. === Dijagramske metode === Dijagramske metode omogućuju : pomoć jasnom razmišljanju, lake za razumijevanje, pomoć komunikaciji s krajnjim korisnikom, dizajnirane za minimum traženja, pogodne za detaljnu dekompoziciju, lake za ekransku manipulaciju, lake za navigaciju, logički dizajnirane, izvodljive na jeftinijim printerima itd. === Metoda akcijskih dijagrama === Metoda akcijskih dijagrama standardna, univerzalno primjenjiva, laka za manipulaciju i korištenje uz potporu jakih softverskih alata, pogodna za automatsko pretvaranje u programski kod. === Pristupi za savladavanje složenosti informacijskog sutava === Pristupi za savladavanje složenosti IS-a: * Procesna dekompozicija sustava i postupka razvoja IS ** vrši se dekompozicija sustava na podsustave, tj. proces projektiranja inform. sustava razlaže se u faze životnog ciklusa. * Objektna dekompozicija ** vrši se dekompozicija na objekte koji postoje u sustavu, tj. traži se skup relativno jednostavnih dijelova koji su relativno jednostavno povezani. Metode za dekompoziciju procesa sustava su: SSA, SADT, ISAC, HIPO Karakteristike ovih metoda leže u svojstvima procesa organizacijskog sustava, a to su: - zamjena pojma sustav pojmom proces, promatranje sustava preko ciljeva i neophodnih ulaza za ostvarenje cilja, raščlamba složenih apstraktnih procesa s jasnim ciljem, održavanje informac. sustava je problem, ne prikazuju se objekti koji postoje u sustavu i procesi vezani uz objekte. Metode za dekompoziciju sustava na objekte su : SDM, MOV Karakteristike ovog pristupa leže u svojstvima objekata sustava i njihovih veza, a to su: -zamjena pojma sustav pojmom skup objekata i veza među objektima, ne postoji hijerarhija modela, prikazuje se objektna struktura sustava, softver je stabilan i problem održavanje je minimalan, jedan objekt u modelu je modul u softveru koji sadrži podatke i operacije. === 21. Direktno projektiranje === Direktno projektiranje IS-a podrazumijeva: modeliranje procesa, modeliranje podataka, prevođenje modela podataka, projektiranje fizičke baze podataka, projektiranje programa. Za modeliranje procesa najčešće se koristi metoda SSA( strukturne analize sustava kojom dobijemo: projektni zadatak, model procesa postojećeg i budućeg stanja, definiciju strukture podatka, definiciju logike procesa i ocjenu izvodljivosti, troškova i koristi ). Kod postupka modeliranja podatka sam model podataka definira podatke koje ćemo memorirati u bazi podataka, te kako ih povezati, organizirati i koristiti. Model podatak je temelj za razvoj i organizaciju baze podataka. === 22. Poslovi projektiranja === Poslovi projektiranja programa definiraju potrebne programe, ulazne i izlazne zaslone i preglede, veze modula, podsustava i sustava te algoritme složenijih programa. === 23. Poslovi implementacije === Poslovi implementacije softvera sadrže poslove izrade i testiranja programa u izabranom programskom jeziku, na definiranim zahtjevima u projektu. Rezultati implementacije su testirani programi s naputcimaza korištenje. Faza uvođenja IS obuhvaća obuku korisnika, unos početnih stanja, i izradu ostale korisničke dokumentacije. === 24. Case alati === Case alati – središnja komponenta predstavlja katalog podataka informacijskog sustava za koji se koristi i rječnik podataka. CASE sustavi sadrže i alate za upravljanje projektom. Omogućavaju tekstualni i grafički opis sustava. Postoje 3 vrste: hibridni, integrirani. === 25. Modeliranje procesa === Modeliranje procesa upotrebljava se metoda SSA. Model procesa budućeg stanja sustava je hijerarhijski opis predviđanja kretanja informacija kroz procese budućeg računalima opremljenog IS. Rezultat je: projektni zadatak, [[struktura podatka]] i logika procesa, ocjena izvodljivosti ,ocjena troškova i koristi i model procesa budućeg i postojećeg stanja. === 26. Modeliranje podataka === Modeliranje podatka upotrebljava se metoda MOV (metoda objekti-veze). Model podataka sustava je definicija organizacije čuvanja informacija sustava sukladne rasporedu izvora informacija u objektima sustava. U klasičnom IS-u podatke se pamti neovisno od njihove interpretacije, a pojedinačni programi interpretiraju značenje podataka. Rezultat je: dijagram objekti-veze, rječnik podataka modela podataka. === 27. Metode za projektiranje informacijskog sustava === Sve metode projektiranja koriste hijerarhijsku dekompoziciju u svladavanju složenosti IS. Kod takvih metoda, na najvišem nivou hijerarhije definiraju se osnovni podsustavi, prioriteti njihova projektiranja i uvođenja, a nakon toga pristupa se detaljnom projektiranju svakog podsustava. Definiranje opće strukture inform. sustava, osnovnih podsustava i njihovih veza, prioriteta i plana uvođenja naziva se PLANIRANJE RAZVOJA IS. Svako projektiranje programske potpore BIS ima 4 nivoa: Kod projektiranja kompleksnih sustava uvijek se razmatra: aspekt podatka ( strategija, arhitektura, sustavski dizajn, programski dizajn), i aspekt aktivnosti ( planiranje informacijske strategije, područje opće sustavske analize, sustavski dizajn, konstrukcija). Svakom nivou projektiranja programske potpore ( aspekt aktivnosti) odgovara isti nivo projektiranja podataka. * 1.NIVO – strategijsko planiranje ( tu se planira informacijska strategija tako što se analiziraju organizacijske cjeline i funkcije sustava u njima. Postavlja se pitanje kakva organizacija, koje funkcije i što automatizirati ? * 2.NIVO- područje opće sustavne analize ( arhitekture za aspekt podatka). Ovdje se razmatra Što treba učiniti?, a što nije prikazano u pregledu funkcija. * 3.NIVO- područje sustavnog dizajna podataka i aktivnosti gdje se razmatra Kako su procesi implementirani kao procedure?. Nije važna detaljna logika, već se razmatra ulaz-prolaz-i izlaz svih podataka. Najbolja metoda projektiranja u ovom nivou je metoda dijagrama strukture podataka, metoda dijagrama tijekova podataka itd. * 4.NIVO- područje fizičke implementacije koje je za razliku od prethodnih logičkih razina projektiranja, ovisno o programskom kodu i sustavu na kojem će se izvoditi. Ovo je područje konstrukcije programske potpore u kodu. Ono odgovara području programskog dizajna projektiranih podataka. Najbolje metode za projektiranje aktivnosti su: metoda dijagram navigacije podatka, metoda stabala itd. Još se koriste 2 metode: *METODA E-R DIJAGRAMA ( bitna u prve dvije razine) i *METODA DIJAGRAMA STRUKTURE PODATAKA ( zadnje 2 raz AKTIVNOST- generički pojam za: funkcije sustava ,procese, procedure ili programske module koji se javljaju u procesiranju podataka u 4 niv. === 28. Funkcija sustava === Funkcija sustava je skup aktivnosti i odluka koje zajedno podržavaju jedan od aspekata razvoja na 1. nivou. === 29. Princip === Princip- je definirana aktivnost funkcije sustava kompletno postignuta u određenom vremenu. Koristi se u 2. nivou. Indicira Što se treba postići?, ali ne Kako? === 30. Procedura === Procedura je metoda Kako se ostvaruje jedan ili više procesa. Vezana je za 3. nivo projektiranja. === 31. Programski modul === Programski modul je dio programa koji predstavlja programsku jedinicu dizajna i vezana je za fizički dio detalja koda objektnog sustava Koristi se primarno u 4. nivou. === 32. Analiza === Analiza je metoda istraživanja putem rastavljanja nekog pojma na njegove sastavne dijelove. === 33. Principi stvaranja standarda notacije dijagrama === Principi stvaranja standarda notacije dijagrama: :1 princip (osiguranje, sustav analizatorima, dizajnerima i krajnjim korisnicima- dijagramske metode koje bi pomogle jasnom razmišljanju tijekom svih aspekata (analize, dizajna, i programiranja) :2. princip da se predloženi skup dijagramskih alata koristi minimalnim brojem tipova simbola :3. princip da standardizirani tipovi simbola budu što lakši za učenje :4. princip da se pretvaranje dijagramskih metoda u metodu akcijskih dijagrama što više automatizira. :5. princip da sve korištene metode čine udruženi i povezani standard :6. princip je neophodnost da metode budu otvorene za svaku automatizaciju dijagrama. Strukturno programski dizajn je važan koncept za tijek projektiranja programske potpore objektnog sustava. Organiziran je hijerarhijski. Ima jedan korijen-modul i od njega počinje izvođenje programa ka nižim modulima. Najniži se zove list-modul. === 34. BSP metoda === BSP metoda zasniva se na dvije temeljne mogućnosti. - Definiranje opće strukture IS na osnovu poslovnih procesa kao najstabilnijoj komponenti realnog sustava. - Model podataka kao osnova IS-a s obzirom na činjenicu da je nužno upravljati podatcima kao posebnim resursom u sustavu. === 35. Metoda SADT === 35.METODA SADT- tehnika strukturne analize i dizajna Predstavlja metodu funkcionalne dekompozicije u kojoj se definira grafički jezik za opisivanje sustava zajedno s metodologijom takvog sustava. Sastoji se od skupa dijagrama koji su hijerarhijski povezani s vrha prema dolje. === 36. Metoda SAD === 36.Metoda SAD- strukturna analiza i dizajn SSA (strukturna analiza sustava je metoda analiziranja sustava i gradnje strukturnog modela procesa s procjenom ekonomičnosti i izvodljivosti). Koristi se tehnika dekompozicije sustava s vrha na dolje, i detaljnim opisom sustava opisuje se promatrani sustav. Faze životnog ciklusa metode SSA mogu se raščlaniti u sljedeće aktivnosti: - izrada projektnog zadatka, modeliranje procesa postojećeg i budućeg stanja, ocjenjivanje izvodljivosti, ocjenjivanje troškova i koristi. Cilj Projektnog zadatka je da se pokrene razvoj IS, definira ciljeve, postavi granice na IS, uspostavi vremensko ograničenje te osigura kadrove i ostale resurse za razvoj IS. ===37. Strukturna karta === 37.Strukturna karta je osnovni alat Strukturnog dizajna (SD). Ona predstavlja hijerarhiju modula koji se pozivaju, izmjenjuju podatke i kontrolu među sobom, a ujedno predstavljaju sredstvo pretvorbe sustava u serije instrukcija koje se mogu izvoditi na računalu. Pretvorba dijagrama tijeka podataka u strukturnu kartu izvodi se s dva alata : ===38. Transformacijska analiza i transakcijska analiza === * Transformacijska analiza bavi se pretvorbom dijagrama tijekova za sekvencijalne procese. * Transakcijska analiza bavi se pretvorbom transakcija. ===39. Specifikacija modula === Specifikacija modula- moduli se definiraju strukturnim engleskim jezikom kojim se opisuju tri vrste konstrukcija koje nastaju nizanjem, biranjem i ponavljanjem. Ponekad se koristi i pseudo-kod umjesto strukturnog engleskog. ===40. Pakiranje fizičkih modula === Fizički modul je entitet koga zove program ili može biti dio programa. Pakiranje je zato što njime dobivamo skup upravljivih instrukcija za izvođenje tražene funkcije. ===41. Metoda ISAC === Prema ovoj metodi u specifikaciji i razvoju IS polazi se od analize objektnog sustava tj. od analize promjena i mogućih i potrebnih poboljšanja informacijskih aktivnosti kojima se preciziraju informacijski podsustavi. Osniva se na grafovima i tablicama. === 42. Metoda HIPO === Metoda HIPO predstavlja IS hijerarhijski «od vrha nadolje», počevši od općenitog definiranja funkcija IS na vrhu prema sve detaljnijem opisivanju na nižim nivoima ………………………………………………………………………………………… METODA OBJEKTI-VEZE (MOV) S aspekta formi spada u grupu metoda zasnovanih na grafovima, a s aspekta raspoloživosti ljudskih koncepata u semantičke metode za modeliranje podataka. Najčešće korištena metoda. Olakšala je dizajniranje baze podataka preko sheme omogućava korisnički pogodan pogled na podatke i nezavisnost od računarske organizacije. Shema je stabilna i na promjenu korisničkih pogleda na podatke. Osnovni koncept za gradnju modela podataka je tip objekta, a tipovi obj. su povezani konceptom tip veze. Jedan tip veze može povezivati više tipova obj. Modeliranje podataka osnovni zadatak je naći koncept za izgradnju modela koji će reprezentirati naše znanje o sustavu i naći postupak za izradu modela podataka za odabrani sustav. Model podataka je skup međusobno povezanih podataka koji opisuju objekte, veze i atribute realnog sustava, a sastoji se od : strukture, ograničenja i operatora. Struktura modela podataka je skup objekata i veza koji interpretira podatke klasificirajući ih u tipove objekata i tipove veza među tipovima objekata. Ograničenja modela podataka su strukturni koncept modela, a omogućuju daljnju interpretaciju podataka razdvajajući dozvoljena od zabranjenih stanja skupa podataka. Operatori modela podataka čine skup koncepata koji omogućuju interpretaciju dinamičkih karakteristika skupa podataka. Oni omogućuju da se stanje podataka u bazi podataka mijenja u skladu s promjenom stanja u realnom sustavu. Koncepti strukture metode objekti-veze Shema MOV se gradi upotrebom grafičkih simbola, a dijagram strukture modela naziva se dijagram objekti-veze (DOV). Osnovni simboli za gradnju DOV su: * objekt, * slabi objekt, * veza, * atribut, * agregacija. Vrijednost je elementarni podatak, osnovni pojam, a član je skupa iz koga atributi objekta poprimaju vrijednost. Tip vrijednosti je skup vrijednosti, a povezan je s tipom objekta preko atributa. Jedna domena može biti povezana s više različitih tipova objekta. Objekt to je «stvar» koja može biti jasno identificirana, objekt je nešto što se može jednoznačno imenovati. Tip objekta je skup objekata iste vrste dobiven procesom apstrakcije. Jedan objekt može biti član više različitih tipova. Svi objekti istog tipa imaju samo neke zajedničke osobine. Postoje jaki, slabi i agregirani tipovi objekata. Veza je pridruživanje između objekata. Tip veze je skup veze iste vrste. Tip veze je opća struktura povezivanja tipova objekata. Grafički ju predstavlja romb. Atribut tipa objekta je imenovana karakteristika nekog objekta. Atribut daje tipu vrijednost i interpretaciju preko tipa objekta. Nul vrijednost je neodređena vrijednost atributa nekog objekta, Postoje 2 tipa: trenutno nepoznata vrijednost i neprimjenjivo svojstvo. Tip jakog objekta je tip objekta koji ima vlastiti primarni ključ i nije zavisan od drugih tipova objekta u modulu. Tip objekta podtip Svi atributi nad-tipa su i atributi podtipa, ali ne i obrnuto. Nad-tip objekta i podtipovi povezani su specijalnim tipom veza nazvanim generalizacija. Tip specijalne veze detaljnije opisuje prirodu tipa veze između tipova objekata. Vrste su: egzistencijalna, identifikacijska, generalizacijska i hijerarhijska. Agregirani / mješoviti/ tip objekta je koncept koji povezuje tip veze i tip objekta ili svaki tip veze koji ima bar jedan atribut. Podmodel je koncept koji se definira jedan dio modela, a sadrži odabrane tipove objekta, tipove veza i atribute. Ključ tipa objekta je takav skup atributa koji nezavisno od vremena zadovoljava uvjete jedinstvenosti ( ne postoje dva pojedinačna pojavljivanja objekta u tipu objekta koja imaju istu vrijednost atributa) i neredundantnosti (ne postoji nijedan atribut kao dio ključa koji se može izostaviti iz ključa ). Primarni ključ je jedan od ključeva tipa objekta koji je odabran zbog nekog semantički značajnijeg razloga za zamjenika objekta tog tipa. Ključni tip agregacije je agregacija tipova objekata koji participiraju u toj agregaciji. Informacije i podatci kod projektiranja IS-a Podatkovna baza je skup podataka o nekom realnom sustavu koji se on opisuje. BP predstavlja model tog sustava. BP obuhvaćaju podatke koji su u računalmom sustavu, tj. oni koji su registrirani na magnetnim medijima i po potrebi se unose u središnji računalni procesor i obrađuju. U BP se jedanput unesu svi podatci i uzimaju se koji su potrebni i kad su potrebni. Banka podataka je podatkovna baza u širem smislu. Sustav baze podataka je sama baza podataka i programska podrška za upravljanje bazom podataka. Programska podrška se zove sustav za upravljanje bazom podataka. Sustav BP se sastoji od 2 podsustava: baze podataka i podsustava za upravljanje bazom podataka. Svojstva BP BP je skup velike količine srodnih podataka uređenih po nekom kriteriju. Registriranje podataka u BP ostvaruje se korištenjem jedne ili više datoteka koje mogu biti različito organizirane. Podatci se u BP memoriraju tako da su nezavisni od programa koji ih koristi. To se ostvaruje tako da se podatci unose u BP u nekom formatu koji nije fiksan već se može mijenjati. BP čine integrirane datoteke koje imaju različitu unutarnju strukturu i način predstavljanja podataka. Datoteke se sastoje od slogova. Jednom podatku može pristupiti više korisnika. BP ne sadrži redundantne podatke. S tehničkog gledišta BP čine bitovi realizirani u računalnom sustavu. Poslovi administratora baze podataka administratori su zaduženi za BP i odgovorni su za njene resurse, održavanje u radnom stanju i upravljanje BP. Administr. BP vrši nadzor nad razvojem i primjenom BP, određuje prava korisnika, zadužen je za zaštitu tajnosti i sustava obilježavanja, određuje parametre organizacije datoteke itd. Obrada baze podataka Korisnik preko terminala zadaje potrebne naredbe i unosi podatke, i te naredbe aktiviraju programe koji izvršavaju niz aktivnosti. S aspekta obrade podataka mogu se izdvojiti 4 grupe aktivnosti: -Izgradnja skupa podataka u bazi, ažuriranje podataka u skupu, oporavak podataka, redukcija skupa podataka pogodan za korištenje. Postoji problem zaštite podataka od neovlaštenog korištenja i neki podatci se moraju proglasiti tajnim i zaštiti od drugih korisnika. To se najčešće rješava lozinkama za pristup koje se mijenjaju, ali najviše modernom kriptografijom. Organizacija podataka u BP Jedinstvo podataka je od najvažnijih zadaća što ih moraju ostvariti suvremeni informacijski sustavi. Podatci moraju biti relevantni i pohranjeni tako da se do njih može jednostavno doći. Postoje 2 osnovne vrste podataka koje uvjetuju dva različita tipa banke podataka: - formatizirani ( organiziraju se u unaprijed utvrđene, fiksne strukture ) –neformatizirani (oni podatci koji se mogu međusobno proizvoljno povezivati i na taj način tvoriti tekstove. U inform sustavima pretežno se koriste formatizirane. Struktura formatizirane banke podataka 2 vrste strukture: - logičko-semantička ( potpuno ignorira način na koji su podatci fizički pohranjeni u memoriji računala- ima korisnički aspekt.) -fizička struktura (zanemaruje značenje podataka i uzima u obzir samo njihove formalne karakteristike kao što su dužina podatka vrsta koda... Logičko-semantička banka podataka sastoji se od nekoliko datoteka u kojima su podatci grupirani prema užem području primjene. Fizičke se datoteke segmentiraju u blokove podataka da ih računalo brže pronađe i obradi. Pronalaženje podataka u memoriji je najjednostavnije učiniti prema shemi logičko-semantičke strukture banke podataka: znakovi—polja podataka-slogovi-datoteke-banka podataka Postoje 4 tipa strukture: sekvencijalne, hijerarhijske, mrežne i direktne ( relacijske i objektne). Sekvencijalna struktura (struktura liste) Podatci se pronalaze slijednim pretraživanjem svih podatak memoriranih u nizu. Počinje se od prvog sloga u nizu i listanje se obavlja dok se ne pronađe traženi podatak. Neefikasno jer treba pregledati puno slogova. Razvile su se indeksne tablice ( indeksi slogova se memoriraju) i pretraživanje se vrši u indeksnoj tablici. Hijerarhijska struktura može se uspostaviti kad među podatcima vladaju logički odnosi nadređenosti i podređenosti. Mnogi sustavi banaka podataka podržavaju tu shemu strukture podataka. Može biti: jednostavna ( jednom slogu podataka logički podređen drugi slog podataka i višerazinska ( struktura stabla –nekom skupu srodnih Put pretraživanja uvijek se kreće od najviše hijerarhijske razine ka nižoj. Mrežna struktura podataka logički su najsloženije, ali je zato sa stajališta pronalaženja podatak najefikasnija. Postoji više različitih putova pristupa određenim podatcima što korisniku olakšava rad. Metoda višestrukog indeksiranja je isključivo logičkog karaktera i proces traženja se obavlja na ispitivanju logičkih veza različitih identifikacija, a ne na fizičkim memorijskim adresama. Osiguranje i zaštita podataka Podatke treba osigurati da bi osigurali točnost podataka. Postoje pogreške u obuhvatu izvornih podatka, pogreške u prijenosu podatka, u obradi podataka i fizičko uništenje. Podatci se moraju zaštiti od pristupa neovlaštenih osoba. SUSTAV ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA to je sustavni softver kojim se kontroliraju podatci i pristup podatcima u bazi. Osnovni zadatak SUBP je održavanje integriteta podataka i njihovih veza u bazi i da vrši ulogu posrednika između baze i programa korisnika, tako što iz stvarnih fizičkih slogova podataka u bazi uzima potrebne podatke i predaje ih programu korisnika. Osim toga SUBP omogućava: - osiguranje tajnosti, jednostavan pristup podatcima, osigurava integritet podatka, osigurava sinkronizaciju pri izvršavanja više programa, osigurava zaštitu od otkazivanja itd. Postoje 4 tipa SUBP: -hijerarhijski ( zasniva se na strukturi stabla), mrežni ( zasniva se na orjentiranim grafovima općeg tipa ), relacijski ( zasniva se na pojmu relacije iz teorije skupova ). Jezici SUBP jezik za opis podataka, jezik za rad na podatcima, jezik za opis fizičke strukture podataka, jezik upita. FIZIČKA BAZA PODATAKA (FBP) je najniža razina realnog sustava i čine je stvarni podatci fizički registrirani u vanjskim memorijama računalnog sustava. Njena shema pokazuje kako su podatci fizički planirani na medijima i kako je planirano njihovo povezivanje. Fizička struktura je vrlo složena jer je potrebno omogućiti različite načine pristupa istim podatcima. Korištenje i održavanje BP Korisnik se obraća bazi podataka preko pod-sheme. Za rješavanje svojih zadatak korisnik piše aplikacijski program pomoću uobičajenih programskih jezika. Aplikacijski program inicira naredbe jezika upita koje osiguravaju prenošenje podataka između baze podataka i radne zone u unutarnjoj memoriji. II DIO EKSPERTNI SUSTAVI je računalni program koji koristi ekspertno znanje glede postizanja visokih razina kompetentnosti u nekom usko određenom području za potrebe krajnjeg korisnika. Takvim se postupkom od sustava dobiju tražene informacije te dodatna objašnjenja i stavovi. On je najviša faza razvoja aplikacija informacijskog sustava. Posjeduju sve značajke komunikacije, kao što su: baza, metode za nadogradnju informacija i korisničko sučelje. Inženjer znanja je osoba koja projektira i izrađuje ES. Podatci su temeljna sirovina koja ne daje direktan odgovor na pitanje korisnika. Informacije su rezultat obrade podataka i najčešće daju relativno kvalitetan odgovor na pitanje. Znanje se čuva u «temelju» (bazi) znanja ES. Postoje 2 tipa znanja: -1. tip ono znanje koje zovemo činjenicama danog područja ( napisano u knjigama itd.) -2. tip je heurističko znanje( gradi se na temelju iskustva, spoznaja). ES osim znanja zahtijevaju i posjedovanje programiranog cjelokupnog procesa i postupka zaključivanja. Postoje 3 temeljna tipa upotrebe ES: -kad korisnik traži odgovor na zadani problem, kad korisnik-instruktor dodaje znanje u postojeći ES i kad korisnik-učenik uči od ES. Razlike između ljudske i strojne inteligencije- na slici Temeljne osobine standardne obrade podataka i obrade ES-na slici. Primjena ES razvojem gospodarstva i cijelog društva za računalni obrazovanim stručnjacima raznih profila razvile su se skupine metoda, alata i koncentriranog znanja, koje pripada domeni CBE i čine dva temeljna dijela: - učenje potpomognuto računalom (CAI ), i računalom organizirano i upravljano učenje (CMI). Primjenjuje se u medicini, kemiji, brodogradnji itd. Umjetna inteligencija (AI) je znanstvena disciplina pomoću koje se računala programiraju da rade složene, humane zadatke, ali ne nužno i na način kako bi to radio čovjek. Istraživanja u području AI i ES, omogućit će čovjeku da bolje shvati vlastite misaone procese i tako će biti kadar programirati stroj da ga oponaša u jako složenim radnjama intelektualne prirode. Baza znanja u ES baza znanja, pored mehanizma zaključivanja predstavlja jednu od najvažnijih komponenti ES. Ona sadrži znanje o specifičnom problemskom području u obliku: činjenica ,pravila i heuristika. Akvizicija znanja Za projektiranje i izgradnju baze znanja potrebno je najprije prikupiti i ekstrahirati znanje eksperata iz problemskog područja, a zatim ih transformirati u oblik pogodan za najefikasnije korištenje pomoću računala. Ovaj proces akvizicije naziva se inženjerstvo znanja. Može se obavljati na više načina: - ručno uz posredovanje tehnologa znanja, ručno bez posredovanja tehnologa znanja i automatsko učenje ( najviši oblik inoviranja baze znanja). Predstavljanje znanja Forma predstavljanja znanja implicira kvalitetu i konzistentnost baze znanja. Znanje se dijeli u diskretne dijelove tzv.: entitete znanja koji se predstavljaju u raznim formama: okviri, produkcijska pravila, semantičke mreže, liste, tekst, razne grafičke forme itd. 18 IZGRADNJA USLUŽNIH I POSLOVNIH IS IS podržan računalom se sastoji od : programske opreme (software), računalne opreme (hardware), mrežne opreme (netware), osoblja (lifeware-korisnici, informatičari), i organizacije pojedinih komponenti u cjelinu (orgware). Osnovne značajke IS su složena radna okolina, sa složenim sučeljima prema okolini, koja uključuje različite ulaze i izlaze, te složene funkcionalne veze između ulaza i izlaza. IS obično uključuje obično velike i složene baze podataka što uzrokuje dodatne probleme kod procesa oblikovanja i izgradnje IS. Projektiranje je proces višestruke izrade modela koji odgovaraju dijelovima stvarnog sustava: model podataka (opisuje se podatke), model procesa ( kako se prikupljaju, obrađuju i distribuiraju podatci ), model kapaciteta (gdje se nalaze i obrađuju podatci), model događaja (kada se podatci obrađuju). Planiranje predstavlja početnu fazu u razvoju IS u kojoj se stvara: inicijalna strategija ( identificiraju problemi), studija izvedivosti ( analizira se problemsko područje kako bi se odredile granice projekta IS), zaokružuje se strategija razvoja IS ( da li se projekt pokreće ili ne). Proces analize i specifikacije zahtjeva sastoji se od: analize zahtjeva, specifikacije zahtjeva ( detaljan opis zahtjeva da ga razume tehnički dizajneri IS). Konačan rezultat je poslovni model cjelokupnog sustava. Oblikovanje IS sastoji se od: sustavnog oblikovanja ( izrade modela IS –pogled projektanta IS), detaljnog oblikovanja (razrade rješenja tj. izrade tehnološkog modela- pogled izvođača IS). Konačni rezultat je precizna specifikacija informacijskog sustava. Izrada ili provedba se sastoji od: izrade i kodiranja ( izrada baze podataka uz kodiranje procesa), testiranje ( provjeru komponenti) i integracije i provjere cjelokupnog sustava ( udruživanje svih dijelova i provjera cjeline). Konačni rezultat je precizan tehnološki opis IS. Uvođenje i održavanje je uvođenje u primjenu i sama primjena tj prijelaz radnih aktivnosti i prijenos sa starog na novi sustav. Održavanje predstavlja manje izmjene sustava poduzete radi poboljšanja radnih karakteristika IS. Konačni rezultat mora biti kvalitetan i precizan rad projektiranog IS. Novi razvojni ciklus zahtijeva da se obavi detaljan pregled tj. detaljna analiza rada čitavog sustava. Konačni rezultat mora biti novi projekt ili odustajanje od njega. Pokretanje projekta IS je obično povezano s izborom između niza već postojećih projekata posebno kod velikih organizacija gdje se identificiraju prikladne aplikacije za razvoj u skladu s poslovnim ciljevima od velikog značaja pa se uspostavlja komisija za izbor projekta. Konačna studija izvedivosti je u stvari detaljna provjera projekta napravljena od strane sistem analitičara, gdje se utvrđuje početni okvir aplikacije IS, istražuje se da li je projekt moguće izvoditi u okvirima raspoloživih kapaciteta tvrtke i na kraju slijedi izvješće o izvodivosti. Izvješće o izvodivosti sadrži: popis svih problema u trenutnom IS, popis zahtjeva na predloženi sustav, popis mogućih tehničkih opcija sa sažetkom troškova i koristi sustava. Vodopadni (waterfall) model razvitka IS je klasični model razvoja IS jer se provodi slijedno napredovanje iz faze u fazu projekta IS, gdje nisu dozvoljene naknadne promjene rezultata prethodnih faza. Prikladan je za velike projekte i za dobro definirano okruženje. Nedostaci su mu: nastaju problemi u slučaju pogreške u prethodnim fazama i pošto se uvodi po principi «prema dolje», nastaju problemi kad se dio IS mora uvoditi prema gore. Sustav nije upotrebljiv dok nije potpuno gotov te je problem predodžbe o produktu IS samo na temelju pisane specifikacije. Strukturni (radikalni) model razvoja IS predviđa provođenje aktivnosti iz različitih faza, i one se mogu izvoditi istovremeno uz korištenje rječnika podataka, jezika 4GL i generatora aplikacija. Prikladan je kad se unaprijed ne može znati konačan izgled sustava, te kad se mora napraviti novi (papirnati) model sustava. Model prototipskog razvitka IS provodi se korištenjem programskog jezika 4GL tako da se prvo izradi radni model (prototip) koji se daje na uvid korisniku koji daje svoje primjedbe za poboljšanje dijela IS. Postoje više vrsta prototipskog modela: model prototipa napravljen da bi se isprobali samo određeni aspekti predloženog IS ( model oponašanja u naravnoj veličini, istraživački model, implementacijski model itd.) i prototip koji doradom postaje dio završnog IS. Brzo prototipiranje je pristup koji razvija funkcionalni prototip koji zamjenom i pravim rješenjima postaje radni sustav. Prikladan je za male projekte. Nedostaci : prototip je privremenog karaktera i u mnogim dijelovima nedovršen, moguć je neuspjeh zamjene prototipa radnim sustavom, dokumentacija proizlazi iz izrade, postoji nemogućnost ispravne procjene i planiranje kapaciteta, teško je održavanje pravog sustava bez odgovarajućih specifikacija. Ograničeno prototipiranje je pristup koji razvija izradu prototipa kao sredstva određivanja zahtjeva, što je u principu nefunkcionalni prototip ( prikaz izgleda IS ) pa se u određenom trenutku mora zaustaviti i tad se izrađuje model sustava. Evolucijski model je model gdje primjenu IS mijenja pogled korisnika, potrebe se mijenjaju usporedno s korištenjem IS. On predstavlja pokušaj udruživanja brzog i ograničenog prototipiranja, izrada sustava je u malim koracima, gdje pojedini korak mora biti dovoljno mali da se može obaviti prototipski slijed razvojnih aktivnosti Spiralni model predstavlja hibridni model, jer je utemeljen na analizi rizika. Cilj mu je utvrđivanje mogućih rizika i nakon toga razrješenje svakog pojedinog rizika. Jedan od rizika je da isporučeni produkt neće odgovarati stvarnim zahtjevima, da će cijena izrade premašiti korist ostvarenu uporabom proizvoda. Primjenjuje se u internim projektima, kad provođenje analize rizika ne predstavlja preveliki relativni trošak. Programsko i informacijsko inženjerstvo Programska oprema predstavlja cjelokupnu programsku potporu tj. dio računalnog sustava koji nema opipljivih fizikalnih dimenzija, te je opći pojam za sve vrste programa, programskih jezika i alata. Aplikacija je namjenski program. Programsko inženjerstvo je u stvari izrada programske opreme na inženjerskim principima, predstavlja sve poslove kojima se oblikuje i razvija programska oprema, a sastoji se od analiziranja i pobližeg opisivanja postupaka koje treba programirati, izraditi programe, tehnika testiranja, pisanja dokumentacije, analize vremenskog izvođenja. Inform. inž. podrazumijeva obavljanje svih poslova u vezi s planiranjem, financiranjem, nabavom, isporukom i ugradnjom opreme. Inform. inž. znači razvoj IS korištenjem metoda, tehnika i pomagala tj. inženjerski pristup izgradnji IS. Informacijska tehnologija obuhvaća računalnu i telekomunikacijsku tehnologiju. Tehnologija je skup znanja i vještina, a inform. tehnologija predstavlja bilo koji oblik tehnologije tj. opreme ili tehnike koju ljudi koriste za upravljanje informacijama. Tehnika je skup metoda koje se primjenjuju u bilo kojem radu ili skup svih sredstava koji se koriste u obavljanju nekog posla, način provođenja određenog postupka i dokumentiranje rezultata postupka. Standardne tehnike su: dijagram entiteti veze- za model entiteta, životni ciklus entiteta-za opis događaja u životu entiteta, dekompozicijski dijagram- za dekompoziciju procesa, dijagram tijeka podataka- za opis tijeka informacija, strukturna karta- za strukturu modula IS, dijagram promjene stanja- za opis stanja IS. Metoda je općenito smišljen ili često korišten način izvođenja postupka. To je skup procedura za provedbu neke od faza razvitka IS. Metodologija je znanost o metodama, ali i skup metoda koje se koriste pri izradi programske opreme ili izgradnji IS. Strukturirana metodologija je skup metoda i tehnika upravljanja skupom principa i zajedničkom filozofijom rješavanja problema izrade IS. Uloga struktur. metodologija je uspostaviti komunikaciju između sudionika uključenih u izgradnju IS, osigurati nadzor s ciljem uočavanja pogrešaka u ranim fazama, omogućiti elastične promjene poslovanja i tehnologije. Ona se bavi izradom apstraktnih modela i modela na različitim razinama opisa IS. Tehnike oblikovanja dijagrama Izrada modela podataka je stvaranje konceptualnog modela koji opisuje podatke i veze između podataka, te logičkog modela koji opisuje strukturu podataka i logičkih datoteka. Izrada modela procesa se bavi procesima gdje se razlaganjem oblikuje proces od vrha prema dolje, i modela procesa. Izrada modela događaja predstavlja razmatranje učinaka koje događaji imaju na procese i podatke. Strateško planiranje je definiranje poslovne strategije, tj. planiranje akcije za postizanje cilja. Na temelju zadaće cjelokupne organizacije, od strane uprave tvrtke definiraju se poslovni ciljevi i određeni zadaci. Strateško planiranje IS je planiranje IS sukladno strategiji razvitka organizacije, gdje je to proces uspostave ugradnje i upotrebe IS kojim će se postići optimalna učinkovitost informacijskih kapaciteta organizacije i korištenje kapaciteta za potporu ciljeva cjelokupne tvrtke. Planiranje uključuje: ustroj projektne ekipe, snimku stanja postojećeg poslovnog sustava, određivanje ciljeva novog IS, procjena novih sustava i tehnologija, izrada globalnog plana razvitka, planiranje vremena, kapaciteta, tehnologije, izobrazbe, testiranja. Cilj IS koji se gradi mora biti sukladan ciljevima poslovnog sustava. Postupci za određivanje poslovnog cilja su: analiza kritičnih faktora uspjeha i planiranje poslovnog sustava. Plan IS podrazumijeva: opis organizacije, poslovnih ciljeva i poslovne strategije, poslovni model, okvirni model, ciljeve i zadatke IS, prijedlog mogućih rješenja, kratkoročni vremenski plan i raspored. Početno planiranje projekta je: određivanje projekta ( veličine i granica), određivanje izvedivosti projekta, tehnička izvedivost, podjela projekta u podprojekte, procjena i planiranje kapaciteta, izrada početnog vremenskog rasporeda. Analiza je faza detaljnog utvrđivanja korisničkih potreba i zahtjeva, a to su: strukturirana analiza, detaljna analiza problema poslovnog sustava, detaljna specifikacija zahtjeva na IS, razrada granice automatizacije, izrada specifikacijskog dokumenta. Prikupljanje informacija se može obaviti putem radnih sjednica ili nizom intervjua s ključnim korisnicima, treba prikupiti sve dokumente značajne za poslovanje, trebalo bi steći neposredan uvid u način izrade i razmjene dokumenata i proizvodnih procesa, informacije se mogu prikupiti upitnicima i anketama. Uz standardnu analizu potrebna je prosudba postojećih aplikacija. Tehnike analize su: Tehnika intervjuiranja je posebna kod analize IS. Intervju je neusiljen i elastičan razgovor s ispitanikom. Uključuje dva ili više sugovornika i odvija se slijedom pitanja i odgovora. Informacije se prikupljaju nizom pojedinačnih razgovora, prema unaprijed dogovorenom planu. Prije samog intervjuiranja treba se : pripremiti za razgovor, planirati razgovor, prilikom vođenja razgovora treba postavljati pitanja i zapisivati odgovore. Završetak razgovora je oko 5-10 min prije isteka planiranog vremena ( može se dogovoriti dopunski razgovor). Slijedi pojašnjenje sadržaja ( provjera zabilježenih navoda). Dokumentiranje razgovora se obavlja pomoću zapisnika koji se vodi za vrijeme trajanja intervjua u kojem je zapisano vrijeme, projekt, sudionici i sve ostalo u svezi s problemom koji se rješava). Na kraju slijedi autorizacija zapisnika od strane svih učesnika intervjua i on ne smije sadržavati konačne zaključke. Radni sastanci na kojima analitičari i korisnici zajednički provode analizu i oblikovanje. Cilj sjednice je pronaći najbolje rješenje i svaki sudionik iznosi sve što mu padne na pamet u vezi problema koji se rješava. Radne sjednice su pogodne za projekte kojim se rješavaju problemi važni za čitavu organizaciju ili veći dio poslovanja. Nedostatak je što bi trebale trajati i po nekoliko dana. Analiza postojećih tehničkih sustava obuhvaća procjenu aplikacija i podataka u primjeni Upitnik sadrži pitanja( najviše 20) koja se standardno postavljaju tijekom razgovora. Mogu se dostaviti korisniku prije, umjesto ili nakon intervjua. Nedostaci: ispitanik može kontrolirati svoje odgovore, teško je procijeniti iskrenost odgovora, može djelovati obeshrabrujuće na ispitanika. Anketa –njome se može obuhvatiti sve ispitanike, odgovori i obrada odgovora mogu se standardizirati, pogodna je za popis kapaciteta. Oblikovanje ( dizajn) podrazumijeva razradu gradbeno nezavisnog modela ( logički dizajn) i gradbeno zavisnog modela ( fizički dizajn). Logičko oblikovanje ili opći dizajn sadrži funkcionalne specifikacije tj. pretvorbu konceptualnog modela podataka u relacijski, razradu detalja u modelu procesa, opis programske logike, oblikovanje sučelja. Fizičko oblikovanje ili detaljni dizajn su tehničke specifikacije, tj, izrada fizičkog modela podataka, oblikovanje programa, određivanje veza između modula, oblikovanje procedura za provjeru ispravnosti podataka, detaljni zahtjevi za računalnu opremu, dizajn računalne mreže. Pristup razvoju IS može biti: cjelovit ( istovremeni razvoj cijelog IS) i fazni ( podjela na podsustave). Oblikovanje se može provesti ručno ili upotrebom CASE pomagala. Oblikovanje programa čini: specifikacija programske opreme ( samo navođenje svih zadataka koje program treba obaviti, međusobne povezanosti različitih dijelova programa, opis vrste programa, opis ulaznih i izlaznih podataka, način prikazivanja programa) i oblikovanje programa u užem smislu. Pristup oblikovanju može biti: funkcionalni pristup, podjela sustava u crne kutije, organiziranje crnih kutija u hijerarhiju, oblikovanje modula. Standardne funkcije modula aplikacije za rad s bazom podataka osiguravaju da standardni modul ima sljedeće funkcije: Traženje ili selekcija kojim se omogućava dohvat zapisa iz baze podataka na temelju postavljenih uvjeta, funkcija selekcije mora podržavati traženje po uzorcima, u slučaju potencijalnog dohvata velikog broja zapisa program se mora oglasiti, unos novog zapisa u bazu podataka uz provjeru domenskog, entitetskog i referencijalnog integriteta, izmjena postojećeg zapisa kojem se omogućuje promjena vrijednosti prethodno dohvaćenog, brisanje se obavlja uz dodatnu potvrdu. Funkcija mora omogućiti brzi pregled na nekoliko načina: po recima, stranicama, pretraživanje liste po djelu naziva itd. Tipke za obavljanje standardnih funkcija moraju biti definirane pažljivo i jednoznačno. Sučelje mora imati ujednačene standardne poruke, zvučne signale i upozorenja. Poruke moraju biti jednostavne i precizne. Programska oprema mora slijediti poslovne procese. Traženje, unos i izmjena podataka treba omogućiti na istom zaslonu i na isti način. U svakom dijelu obrade treba omogućiti odustajanje uz upozorenje i potvrdu korisnika da se to stvarno želi. Na polju za unos šifara treba omogućiti odabir iz suženog skupa podataka smještenih u šifrarnik. Izrada (provedba, izvedba) je faza koja obuhvaća izradu, provjeru i opisivanje baze podataka, programa, mreže i sustava u cjelini. Kodiranje je proces pretvorbe detaljnog programskog opisa u stvarni program pomoću nekog formalnog programskog jezika ili alata. Strukturno programiranje je tehnika programiranja koju podrazumijeva: pristup odozgo prema dolje i upotrebu nekoliko osnovnih struktura, ponavljanje. Proceduralno programiranje nam omogućuje da se program definira kao skup podprograma, gdje svaki podprogram obavlja jedan zadatak, a cilj je program podijeliti u cjeline koje se mogu koristiti više puta. Monolitni pristup programiranju podrazumijeva dugotrajno kodiranje, a zatim niz ponavljanja tipa provjere i ispravka, što odgađa otkrivanje problema. Inkrementalni pristup programiranju je stupnjevito programiranje koje podrazumijeva niz ponavljanja tipa kodiranje, provjera, ispravak što omogućava ranije otkrivanje greške. Prvo se kodiraju sve funkcije, a zatim se udružuju. Mješoviti ( sandwich ) pristup – prvo se kreće od vrha prema dolje kod izrade svake logičke funkcije, a zatim od dna prema gore kod izrade svake operativne funkcije. Tu je relativno rano otkrivanje logičkih pogrešaka uz bolju provjeru operativnih funkcija. Programski standardi su značajni kod pristupa neposrednom programiranju ( kodiranju)- standardizacija nazivlja, izbjegavanje programskih redaka koji duljinom prelaze širinu zaslona, pisanje po jedne programske naredbe u retku, različito pisanje rezerviranih riječi i identifikatora. Preporuke kod programiranja: kodirati s osloncem na programske knjižice, izbjegavati varijable općeg tipa, paziti na granične vrijednosti ulaznih podataka, olakšati ispravljanje neispravnih ulaznih podataka, provjeriti moguće numeričke pogreške. Standardizacija nazivlja je nužna, izbjegavati previše kratke i duge nazive, izbjegavati nazive dobivene punim spajanjem naziva entiteta i atributa, koristiti kratice općih pojmova. Prije početka kodiranja treba pripremiti programske knjižice s grupiranim funkcijama. Provjera ispravnosti programa podrazumijeva: testiranje cjelokupnog programa i postupaka njegove provjere. Testiranje cjelokupnog programa obavlja se kroz: neposredno testiranje programa, verifikacijom programa, strukturalnom i funkcionalnom provjerom. Postupak provjere podrazumijeva izvođenje : provjere ispravnosti elemenata, integracijske provjere, provjere sustava, provjere prihvatljivosti. Preporuke za provjeru u kojoj sudjeluju korisnici: provjeru obavlja ogledna skupina krajnjih korisnika koja svakodnevno obavlja poslove, korisnici popunjavaju obrasce u koje unose svoje primjedbe i na temelju prikupljenih obrazaca izrađuje se lista prioriteta ugradnje. Dokumentiranje je značajan dio cjelokupnog procesa izvedbe. Korisnička dokumentacija mora biti prilagođena korisnicima različitog iskustva, a obuhvaća: upute za upotrebu, podsjetnike, upute za vježbu. Tehnička dokumentacija je namijenjena tehničkom osoblju, a sastoji se od: upute za rukovanje i održavanje, opis procedura za pokretanje, zaustavljanje, opis izrade rezervnih kopija i vraćanja podataka, tehnički priručnici, specifikacija dizajna, opis arhitekture sustava itd. Primjena i održavanje Uvođenje u primjenu podrazumijeva instaliranje opreme, završni prijenos podataka iz postojećih u novi sustav te prelazak sa starog na novi način rada. Postoji: izravno uvođenje, paralelno i probno. Izravno je kad početak rada novog sustava uz istovremeni prestanak upotrebe starog sustava ( moguće su pojava pogrešaka koje nisu uočene tijekom testiranja). Paralelno podrazumijeva istovremeni rad starog i novog sustava dok se ne pokaže da novi sustav ispravno radi ( potrebe za dvostrukom obradom istih podataka). Probno je izravno uvođenje sustava na jednoj lokaciji, a zatim i na ostalim lokacijama nakon što se utvrdi da ispravno radi. Fazno uvođenje je postupna zamjena starog novim sustavom, a izvediva je ako je moguć istovremeni rad oba sustava ( problemi- potreba za spojnim programima). Ovi modeli razlikuju se po riziku, trošku i vremenu trajanja. Nakon što je sustav uspješno uveden slijedi njegovo održavanje i po potrebi nadgradnja. Obavlja se analiza dodatnih zahtjeva. {{glavni|Održavanje programa}} [[Održavanje programa]] tj servisiranje može biti: preventivno( zaštita od mogućih problema – redovita izrada kopija), korektivan ( popravak nakon što se problem pojavio), adaptivno ( prilagodba funkcionalnosti). Prvo se obavlja pouka djelatnika koji će održavati sustav i pružati potporu krajnjim korisnicima, zatim treba obrazovati niže rukovodstvo i na kraju slijedi školovanje korisnika. Organizacija upravljanja projektom IS Generički modeli organizacije su: projektna organizacija ( osoblje organizirano unutar projekta-prednosti: brzo odlučivanje, nedostaci: prikladno za male projekte), funkcionalna organizacija ( osoblje organizirano po funkcionalnim odgovornostima, a pojedina funkcija može podupirati više projekata –prednosti: potpomaže specijalizaciju, nedostaci: smanjuje osjećaj pripadnosti projektu), matrična organizacija (osoblje izmješano u različitim projektima- prednosti projektna komponenta pogoduje uspješnosti projekta, nedostatak: sukob interesa ). Modeli razvojnih ekipa su: klasična organizacija ekipe ( glavni programer utjelovljuje znanje i odlučivanje ekipe, mora biti dobar programer i voditelj), poboljšana organizacija ( glavni programer ima ulogu voditelja ekipe, a rezervni programer ulogu pomoćnika voditelja), moderna organizacija ekipe ( ima viši sistem analitičar- suradnja s korisnikom, poslovnog analitičara-konceptualno i logičko oblikovanje, sistem analitičara-isporuka sustava ili aplikacija, poslovnog analitičara- nabava i pogon opreme, sistem inženjer za računala- mrežni servisi, programer analitičar-izrada dokumentacije i potporno osoblje), Elastični model ekipe ( upravitelj ekipe, voditelj ekipe, programer, administrator baze podataka, sistem inženjer ). Upravljane projektom je: postupak planiranja, upravljanja razvitkom i nadzora nad izgradnjom IS, uz najmanji trošak i u zadanom vremenu, a uključuje različite aspekte: plan, sredstva, organizaciju, raspored, upravljanje i nadzor). Upravljanje projektom podrazumijeva stalni nadzor napredovanja. III DIO Elektroničke novčane transakcije Računalni kriminalitet obuhvaća kriminalne radnje pomoću i na računalu. Na računalu: spada neovlašteni pristup u cilju brisanja ili mijenjanja programa radi onesposobljavanja ili stjecanja imovinske koristi i u svrhu industrijske šijunaže. Pomoću računala: računalo se rabi kao sredstvo, za stjecanje imovinske koristi kao rezultat prijevare učinjene putem računala. Kriminalci posjeduju puno kompjuterskog znanja – manipulacijama dolaze do broja kreditnih kartica, bankovnih računa itd. Preventiva se provodi posebnim tehnikama ( prvenstveno bazirane na kriptografskim tehnikama). Algoritam za kriptiranje- određeni matematički proces ( niz matematičkih operacija) koji služi za kriptiranje ili dekriptiranje poruka. Postoje simetrični i asimetrični algoritmi za kriptiranje. Asimetrični algoritam – koristi dva različita ključa. Jedan tajni-kojim se poruka kriptira i drugi javni-kojim se dekriptira. Asimetrični algoritmi rješavaju problem distribucije ključa, što je osnovni razlog njihove sve veće upotrebe. Authenticator – koristi se u Kerberosovom sustavu provjere autentičnosti kako bi se provjerila autentičnost poruke, odnosno identitet pošiljaoca. Block cipher – Algoritmi za kriptiranje koji kriptiraju prethodno je dijeleći u blokove. Certifikat – je dokaz identiteta određene osobe. Izdaje ga CA, a sadrži javni ključ osobe, njeno ime, te digitalni potpis CA. Certifying authorities ( CA ) – Neutralna strana u komunikaciji koja izdaje certifikate, a u koju svi imaju povjerenja. Dekriptiranje – Obrnuti proces od kriptiranja. Pretvaranje nerazumljive poruke, uz pomoć upotrebe određenog kriptografsko algoritma i ključa u razumljivu poruku. Digitalni potpis – je blok podataka dodan poruci koji dokazuje identitet autora poruke. Dvojni potpis – koristi se za provjeru autentičnosti dvije poruke, s time da nam je na raspolaganju samo jedna. Klijent – umreženo računalo koje koristi usluge servera. Ključ – riječ, broj ili fraza koji koristi kriptografski algoritam za kriptiranje i dekriptiranje poruka. Ako se za kriptiranje poruke rabi drugačiji ključ, tada će kriptirana poruka biti potpuno drugačija. Kriptiranje – pretvaranje razumljivog teksta, rabeći određeni algoritam i ključ, u nerazumljivi tekst i to na takav način da ga samo osoba koja poznake ključ može vratiti u prvobitni razumljivi tekst. Kriptoanaliza – znanstvena disciplina koja izučava metode otkrivanja kriptiranog teksta bez poznavanja ključa. Kriptografija – znanstvena disciplina koja izučava metode kriptiranja, odnosno skrivanja teksta od trećih, nepozvanih osoba u komunikaciji. Message digest – broj koji jednoznačno reprezentira poruku. Ako se promjeni samo jedan znak poruke, MD će biti potpuno drukčiji. One-way hash function (hash algorithm) – algoritam koji stvara message digest. Potpis na slijepo ( blind signature) – je elektronički potpis koji stavlja npr. banka na poruku, ne poznavajući njen sadržaj. Kasnije, kada ponovo primi tu poruku, moći će utvrditi da ju je prije odobrila svojim potpisom. Server – Server ili poslužitelj je računalo spojeno na računalnu mrežu koje ostalim računalima nudi razne usluge. Session key – ključ. odabran metodom slučajnog izbora, koji rabi simetrični algoritam za jednokratnu komunikaciju. Simetrični algoritam – algoritam koji koristi samo jedan ključ kojim se vrši kriptiranje i dekriptiranje. Stream cipher – algoritam za kriptiranje koji ne dijeli poruku na blokove kao block cipher, već ju tretira kao niz znakova. Ticket – koristi se u Kerberosovom sustavu provjere autentičnosti, a pored osnovnih informacija o klijentu, sadrži i session key potreban za komunikaciju s njime. Zasljepljujući faktor – koristi se kod potpisa na slijepo za skrivanje sadržaja poruke. U elektroničkim transakcijama identifikacija se vrši pomoću kriptografskih metoda. One nam služe i zaštitu povjerljivih podataka-brojevi kreditnih kartica, računa itd. Osnovni princip kriptografije je da se razumljivi tekst putem određenog algoritma i ključa pretvori u nerazumljivi, kriptirani tekst i to na način da ga samo osoba koja poznaje ključ može vratiti u prvobitni razumljivi tekst. Sigurnost sustava ne ovisi toliko o algoritmu, već znatno više o ključu. Različiti ključevi upotrebljeni s jednakim algoritmom daju potpuno drukčiji kriptirani tekst. Dužim ključevima osiguravamo veću sigurnost kriptiranih podataka. Dužina ključa se mjeri u bitovima koji mogu poprimiti dvije vrijednosti 1 ili 0. Siguran algoritam je onaj čija se kriptirana poruka može otkriti samo da se isproba svaki mogući ključ. 112 bitni ključ je sigurniji od 56 bitnog. Kriptoanaliza i napadi na algoritme Kriptoanaliza je proces pretvaranja kriptiranog teksta u razumljiv tekst, bez poznavanja ključa. To predstavlja napad na algoritme koji je usmjeren na dva cilja: -da odgonetne razumljiv tekst na temelju poznavanja algoritma i kriptiranog teksta, i odgonetavanje ključa pomoću kojeg je poruka kriptirana. Vrste napada su: Napad kriptiranog teksta – kriptoanalitičar posjeduje samo kriptirani tekst. Poznaje algoritam, ali ne i ključ. Cilj mu je doznati originalan tekst. Napad poznatog teksta - kriptoanal. ima na raspolaganju originalan razumljiv tekst, te kriptirani tekst. Poznaje algoritam, ali ne zna ključ. Cilj mu je doznati ključ kako bi naredne tekstove kriptirane istim ključem mogao čitati. Napad odabranog teksta – kriptoanal. ima mogućnost podmetnuti svoj vlastiti tekst da se kriptira. Cilj mu je doznati ključ, ali mu je lakše jer može birati kriptirani tekst. Diferencijalna kriptoanaliza – ovo je vrsta napada odabranog [[tekst]]a kojom se kriptira mnogo tekstova koji se sasvim malo razlikuju jedan od drugog, te se uspoređuju dobiveni rezultati. Napad isprobavanjem svakog mogućeg ključa – napad koji je najlogičniji, ali ovaj napad nije uvijek vremenski ni financijski isplativ. 40 bitni ključ ima 2 na 40 mogućih kombinacija, 56 [[bit]]ni 2 na 56, a 128 bitni 2 na 128 mogućih kombinacija. Pronalaženje ključa ovisi o brzini stroja. Male kompanije će se odlučiti za jeftiniju metodu isprobavanja svakog mogućeg ključa pomoću umreženih računala. Svako računalo će isprobati određeni dio mogućih ključeva kako bi se paralelnom obradom podataka ubrzalo vrijeme traženja. Ovdje se javlja problem upotrebe mnogo računala. Najpraktičnija metoda je upotreba [[Računalni virus|računalnog virusa]] koji se proširi računalnom mrežom. Virus će isprobavati određene sekvence mogućih ključeva na računalima i to tako da ne ometa rad procesora. On nije zlonamjeran. Prosječno računalo može isprobati 1000 ključeva u sekundi. Ako virus zarazi 10 milijuna računala za 56 bitni ključ treba mu 83 dana. Simetrično kriptiranje oblik kriptiranja u kojem pošiljatelj poruke i primatelj moraju posjedovati identične ključeve kako bi mogli kriptirati, odnosno dekriptirati poruku. Pošiljatelj mora prije komunikacije nekim sigurnim putem primatelju uručiti ključ. To se ne radi preko računalne mreže, najsigurnije je fizički uručiti ključ. Simetrični algoritmi za elektoničke novčane transakcije su: DES, TRIPLE DES, IDEA, RC 2, RC 4, RC 5. Des je block cipher algoritam. To znači da kriptira dio po dio poruke. Ovaj algoritam uzima blokove veličine 64 bita, te proizvodi kriptirane blokove iste veličine. Dužina ključa je 56 bita. DES upotrebljava dvije osnovne tehnike kriptiranja i to supstituciju i premještanje teksta bazirano na zadanom ključu. Na jednom 64 bitnom bloku algoritam primjenjuje ove dvije kombinirane tehnike 16 puta i time se osigurava veća sigurnost. Tehnika ponavljanja supstitucije i premještanja naziva se Fiestel cipher. Odvija se tako da se blok podijeli na dva jednaka dijela i taj postupak se ponavlja 16 puta. Metodom diferencijalne kriptoanalize poruka kriptirana DES algoritmom se može otkriti 512 puta brže nego isprobavanjem svakog mogućeg ključa. U praksi to nije izvedivo jer to zahtijeva 2 na 47 byte-a poznatog teksta. Metodom pokušaja svakog mogućeg ključa DES se može probiti s računalom vrijednim milijun dolara za 3,6 h. Des algoritam nije najbolje rješenje za elektroničke novčane transakcije, zbog toga što je za izvoz kriptograskog materijala iz SAD-a reduciran na 40-bitni ključ. Implementiran je u SSl. Triple Des je zapravo DES algoritam, samo što se kriptiranje vrši pomoću 3 ključa. Postoje tri verzije DES algoritma. Prva DES-EEE3 kojom se kriptiranje vrši 3 puta s različitim ključevima, druga je DES-EDE3 kojom se vrši kriptiranje/dekriptiranje s tri različita ključa i treća je DES-EEE2 kojom se vrši kriptiranje 3 puta s dva različita ključa i to tako da se prvo i drugo kriptiranje vrši s istim ključem. Triple DES se koristi kako bi se smanjio rizik od pogađanja svakog mogućeg ključa. Kriptiranje pomoću tri ključa stvara efekt 168-bitnog ključa i time se povećava sigurnost kriptiranih podataka. Idea je block cipher. Koristi 128-bitni ključ na 64-bitnim blokovima teksta. Algoritam je baziran na miješanju operacija različitih matematičkih grupa (zbrajanje, množenje), i primjenjuje se 8 puta po svakom bloku. 64-bitni blok teksta je podijeljen u narednih četiri 16-bitna bloka, kako bi se [[algoritam ]]mogao koristiti i na 16-bitnim procesorima. U svakom od osam navrata, na 16-bitne blokove se primjenjuju matematičke operacije sa zadanim ključem. IDEA je sigurniji algoritam od DES-a jer ima duži ključ i brži je i zato ima primjenu kod elektron. novčanih tran. RC2, RC4, RC5 Ron Rivest je razvio ove algoritme i nazvao ih RC. RC2 koristi 64-bitne blokove, s varijabilnim ključem. Koristi se u puno komercijalnih proizvoda. RC4 koristi isto ključeve varijabilnih dužina, ali je on stream cipher. U web pretraživačima za potrebe sigurnih novčanih transakcija ugrađene 40-bitne verzije ovog algoritma. RC5 omogućuje određivanje parametara kao što su veličina bloka (32,64,128), dužina ključa (do 2048 bita), te broj krugova ( do 255 ). Algoritam koristi tri operacije (XOR, zbrajanje i premještanje ). Najsigurniji je. Asimetrično kriptiranje ima veliki nedostatak, a to je problem distribucije ključa. Budući da je za kriptiranje i dekriptiranje potreban identični ključ, osobe koje komuniciraju moraju ga izmijeniti nekim sigurnim kanalom. Taj problem rješava se asimetričnim kriptiranjem RSA ili Diffie-Hellman algoritmom- koji koristi dva različita ključa. Jedan javni koji je svima dostupan i njime se vrši kriptiranje i jedan tajni kojim se vrši dekriptiranje. Javni i tajni predstavljaju jedan par. Odgonetavanje tajnog ključa preko javnog je gotovo nemoguće i zato nam asimetrično kriptiranje služi za distribuciju ključa. Asimetrično kriptiranje je puno sporije od simetričnog. Program koji vrši kriptiranje, prvo generira neki slučajni ključ, i zatim npr. DES algoritmom kriptira poruku. Javnim ključem primaoca (RSA algoritmom) kriptira ključ kojim je kriptirana poruka, zatim taj dio sjedini s DES kriptiranom porukom i pošalje primaocu. Primalac svojim tajnim RSA ključem dekriptira DES ključ kojim se izvrši dekriptiranje samog teksta. Napad na ovako zaštićenu poruku moguće je izvršiti na dva načina. Prvo da se proba razbiti RSA algoritam i pronaći tajni ključ, a drugi je da se bez poznavanja DES ključa ( kriptiranog RSA algoritmon) odgonetne poruka kriptirana DES algoritmom. RSA je najpoznatiji i najrašireniji asimetrični algoritam. Zaštita kriptiranih podataka RSA algoritmom oslanja se na teškoću faktoriranja velikih prostih brojeva ( preko 300 znamenaka). Prvo treba generirati par ključeva, jedan javni i jedan tajni, zatim treba odabrati dva velika prosta broja. Nakon toga izračunati njihov produkt, potom odabrati ključ za enkripciju javnog ključa i na kraju izračunati ključ za tajnog ključa. Kad želimo izvršiti kriptiranje javnim ključem prvo se poruka dijelo na blokove kako bi se osiguralo da je dio koji se kriptira manji od javnog ključa. Tada se blok po blok kriptira gdje je kriptirani blok jednak produktu bloka koji se kriptira i javnog ključa. Za dekriptiranje nam je pored tajnog ključa poreban i javni ključ i zato moramo imati kopiju svog javnog ključa. Veličina ključa u RSA algoritmu je varijabilna i puno je veća nego kod simetričnog algoritma. Najmanji pouzdan je ključ od 512- bitan. RSA algoritam može se pokušati razbiti faktoriranjem velikih brojeva. Da bi se faktorirali 664-bitni ključ uz upotrebu najbržeg algoritma za faktoriranje potrebno je izvesti 1.2x 10 na 23 operacija. Za sigurnosnog stajališta RSA algoritam je vrlo pouzdan. Autentičnost i digitalni potpis Za provjeravanje autentičnosti kupca prilikom elektron. novčanih transakcija koristimo karakteristikiu asimetrične kriptografije da javni ključ dekriptira ono što tajni kriptira. To je obrnuti proces od onog pri zaštiti podataka. Ovdje kriptiramo poruku tajnim ključem kojeg posjeduje samo jedna osoba, a svatko drugi ju može dekriptirati javnim ključem iste osobe. Problem vjerodostojnosti javnog ključa rješavaju certifikati. Ako ne želimo kriptirati poruku, već osigurati samo njenu autentičnost upotrijebit ćemo metodu one-way hash function algoritam MD5 ili SHA, i zatim dobiti message digest naše poruke. Oba algoritma imaju zadatak proizvesti karakterističan niz znakova fiksne duljine ( message digest) koji će reprezentirati određenu poruku proizvoljne veličine. Taj message digest se dodaje na kraj poruke. U slučaju da se promjeni samo jedan znak, message digest će biti drugačiji i to je znak da je netko poruku mijenjao. Upravo zato se message digest kriptira s privatnim ključem pošiljatelja. Tako dobivamo digitalni potpis koji nam osigurava identitet pošiljatelja i autentičnost poruke. MD5 i SHA su dva slična algoritma koji proizvode message digest. MD5 daje 128-bitnu vrijednost, a SHA 160-bitnu. Njihove karakteristike su: - iz poruke bilo koje veličine se jednostavno može izračunati message digest, - iz message digest je nemoguće doći do poruke, - nemoguće je naći dvije poruke čiji bi message digest bio identičan. Ove algoritme još nazivamo one-way hash funkcije. Razlika između njih i algoritama za kriptiranje je u tome što algoritmi za kriptiranje moraju biti reverzibilni ( iz kriptirane poruke nazad se može dobiti originalni tekst), one-way hash funkcija onemogućava povratni proces. Dvojni potpis koristi se kad su u komunikaciju uključene tri strane. Ako tijekom novčanih transakcija želimo narudžbu poslati samo prodavaču, a informacije o našoj kreditnoj kartici samo banci. Da bi i prodavač i banka mogli provjeriti autentičnost obje poruke, koristi se dvojni potpis. On nam osigurava provjeru autentičnosti obiju poruka kad na raspolaganju imamo samo jednu. Prvo se iz svake poruke, upotrebom nekog hash algoritma (MD5 ili SHA), izračuna message digest. Zatim se iz ta dva message-digest-a izračuna njihov zajednički message digest, te se kriptira tajnim ključem pošiljatelja. Tako smo dobili dvojni potpis. Prodavač će izračunavanjem digest-a 1. poruke moći izračunati zajednički dogest i usporediti ga s dvojnim potpisom. Ako su identični to je znak da su obje poruke autentične. Potpis na slijepo se koristi kad se želi omogućiti osobi da na poruku stavi svoj digitalni potpis, ali tako da se ne vidi njen sadržaj. To se koristi prilikom nekih novčanih transakcija kad se želi osigurati anonimnost kupca. Ova metoda potpisivanja koristi RSA algoritam. Ako kupac želi da banka stavi svoj potpis na slijepo prije slanja poruku će pomnožiti s nekim brojem (zasljepljujući faktor) i sadržaj poruke će biti nerazumljiv banci. [[Banka ]]će staviti svoj RSA digitalni potpis i vratiti kupcu potpisanu poruku. Kupac uz upotrebu zasljepljujućeg faktora ponovo dobiti originalnu poruku. Kerberos sustav autentičnosti je sustav provjeravanja autentičnosti uz upotrebu DES simetričnih algoritama. On nije tako praktičan kao što je upotreba asimetričnih algoritama jer u komuniciranju zahtjeva treću stranu od povjerenja koja će distribuirati ključeve. Kerberos server posjeduje sve tajne ključeve onih klijenata i servera koji žele komunicirati. Kada se klijent želi predstaviti serveru, tada od Kerberosovog servera zatraži tzv. ticket. To je poruka koju Kerberos kriptira tajnim ključem servera, a sadrži ime servera, ime klijenta, mrežnu adresu klijenta, vrijeme izdavanja, period u kojem vrijedi i generirani ključ za komunikaciju. Taj se ticket šalje klijentu, zajedno sa session keyom kriptiranim klijentovim tajnim ključem. Na taj način klijent dobiva session key, a ticket šalje serveru. Podatke koje sadrži ticket klijent ne može mijenjati. Klijent pravi novu poruku nazvanu authenticator koja sadrži ime klijenta i njegovu mrežnu adresu, te vrijeme kreiranja. Nju kriptira rabeći session key, i isto je šalje serveru. Sever dekriptira ticket svojim tajnim ključem. Pomoću sessio key-a dekriptira authenticato. Ako ga uspije dekriptirati i ako se vrijeme kreiranja ticketa i authenticatora razlikuje svega 5 min, tada je server uvjeren da je klijent pravi. Problem je ovdje što satovi klijenta, servera i Kerberosa moraju biti usklađeni. Čip kartice su male plastične kartice koje sadrže mikroprocesor namijenjen obradi, pohrani i izmjenjivanju podataka. Imaju široku primjenu i često ih nazivaju smart cards. Praktičnije su od upotrebe osobnih računala jer su mobilne i ne postoji mogućnost gubljenja novca kao što se može desiti prilikom rušenja operativnog sustava računala. Kartica se stavi u čitač, te se na nju dodaje ili oduzima elektronički novac. Mogu u sebi imati programirane kriptografske algoritme koji služe za zaštitu transakcija i za potvrdu identiteta. Isto tako prije svake upotrebe vlasnik mora ukucati PIN. Na taj se način sprječava zloupotreba u slučaju krađe. Vrste čip kartica: magnetska kartica- na njoj su pohranjeni podatci o vlasniku, broj kartice i dr. One služe samo kao medij za pohranu podataka. memorijske kartice - imaju primjenu kod unaprijed plaćenih servisa kao što su telefonski razgovori. Na sebi imaju čip s određenim brojem ćelija. Svaki put kad se potroši jedan telefonski impuls, jedna ćelija se isključi i tako dok se sve ćelije ne isključe. procesorska kartica – na sebi imaju mikroprocesore koji kontroliraju pristup informacijama s kartice. Ova kartica je najsigurnija i najpraktičnija za vršenje elektroničkih novčanih transakcija. Postoje dvije podvrste: kontaktne ( moraju biti umetnute u čitač iz kojeg dobivaju struju, i kroz koji izmjenjuju informacije), i beskontaktne (ne treba ih umetnuti u čitač, već je dovoljno da su blizu njega- naplata cestarine na autocestama bez zaustavljanja vozača). Sastavni dijelovi čip kartice su: - Rom- je memorija upisana prilikom proizvodnje i ne može se mijenjati. -Eprom je memorija koja se može brisati ako je izložena ultraljubičastom svjetlu. Imaju mali otvor u koji se mogu upisivati informacije samo jednom (podatci o vlasniku). Veličina memorije je 8-16 KB -Eeprom je vrsta memorije u kojoj se može zapisivati i brisati puno puta. Moguće je 10000 puta izvršiti izmjene, veličina je 2-8 [[KB]]. -Ram je privremena memorija koja koristi procesor u svom radu. Ako čip ima veću memoriju bit će brža obrada i izmjena podataka. Raspon [[RAM]]a u čipu kartice je 256-500 byte-a. Cpu je procesor koji služi obradi podataka. On vrši kriptiranje transakcija, oduzima i dodaje elektronički novac, provjeraca PIN i sudjeluje u komunikaciji. Tehnike prevencije od zlouporabe kartica Pored provjere putem PIN-a koriste se i kriptografske tehnike prilikom novčanih transakcija za sprječavanje zlouporabe. Nsa je dizajnirala čip karticu pod imenom Fortezza. Ta kartica koristi tajni, javnosti nedostupan kriptografski algoritam. On se bazira na tzv. key escrow sistemu kojim policija može jednostavno dekriptirati sve transakcije u slučaju sumnje na kriminalnu radnju. Prednost kriptografske zaštite je i što se elektroničke novčanice ne mogu kopirati. Kao dodatna zaštita od krivotvorenja koristi se i tehnika zamjenjivanja vrste novčanica. Iduća prevencija je dokazivanje identiteta tajnim ključem koji je pohranjen u ROM memoriju kartice Elektroničke novčane transakcije bazirane na sistemu kreditnih kartica First Virtual jedan od prvih sustava elektr. sustava baziranih na sistemu kreditnih kartica bio je proizvod tvrtke First Virtual Holdings i prem njoj je dobio ime .Namijenjen je isključivo trgovini proizvoda male vrijednosti koji nisu opipljivi ( računalni programi ili različite informacije). Kod ovog sustava postoji velika mogućnost zlouporabe jer ne koristi nikakve kriptografske tehnike zaštite. Kupac prvo mora nazvati First Virtual i priopćiti broj svoje kreditne kartice i podatke o svom identitetu. On za to dobiva broj, First Virtual PIN, koji će koristiti prilikom kupovine preko računalne mreže umjesto broja kreditne kartice. Nakon što se odluči za kupovinu i unese FV PIN, računalo prodavača provjerava vjerodostojnost PIN-a i ako je u redu izvrši prijenos programa ili informacije koja se kupuje. Kasnije Fist Virtual elektroničkom poštom kontaktira kupca s upitom da li je zadovoljan proizvodom. Ako je odgovor potvrdan, tad se tereti njegova kreditna kartica. Mogućnost zlouporabe ovog sustava su velike. Lako se može kontrolirajući mrežni promet saznati FV PIN jer nije kriptiran. Sustav saznanja je spor tako da su u tom vremenu moguće mnoge nevaljale kupovine. SSL je mnogo sigurniji sustav od FV jer kriptira svu komunikaciju i koristi certifikate za provjeru identiteta sudionika komunikacije. 1. Klijent šalje inicijalnu poruku serveru ( poruka se sastoji od informacija ( u SSL)-u i kriptografskih algoritama koji stoje na raspolaganju za komunikaciju. 2. Server odgovara klijentu – server će odabrati najsigurniji kriptografski algoritam s najdužim ključem kojeg mu nudi klijent, te će mu poslati poruku o odabranoj metodi kriptiranja. 3. Server šalje svoj certifikat- server klijentu šalje svoj certifikat potpisan od strane CA. 4.Server zahtijeva certifikat klijenta – ako se koristi ova opcija, server zahtjeva certifikat klijenta. 5. Klijent šalje svoj certifikat – klijent šalje svoj certifikat ako ga server zahtjeva. 6. Klijent šalje ključ za komunikaciju – klijent generira ključ uporabom dogovorenog algoritma, te ga kriptira javnim ključem servera, tvoreći tako digitalno pismo. 7.Klijent šalje potvrdu certifikata – 8. Potvrda dogovorenog algoritma i ključa – ovo je kratka poruka kojom obje strane potvrđuju da mogu početi komunicirati uporabom dogovorenog algoritma i tajnog ključa. 9. Slanje poruke – oba sudionika komunikacije izmjene poruke koje se sastoje od message dogest-a cijele komunikacije, kako bi klijent i server bili sigurni da se njihova komunikacija odvijala bez upletanja treće osobe. Sustav SSl rješava problem nesigurnog slanja kreditnih kartica preko računalnih mreža. Zbog ograničenja izvoza kriptografskog materijala iz SAD u većini zemalja za simetrično kriptiranje u SSL sustavu koristi se 40 bitni RC4 ključ, a u Americi 128-bitni- SET SET protokol za razliku od SSL, pored zaštite komunikacije između kupca i prodavača provjerava valjanost broja kreditne kartice, provjerava da li je kupac ovlašten koristiti broj kreditne kartice, autorizira transakciju s bankom kupca i obavlja transakciju novca. Nakon što se kupac odluči za kupovinu preko računalne mreže, server pošalje poruku kupcu i tada pokrene SET protokol. Klijent stvara dvije poruke. Prva je narudžba. Ta se poruka kriptira generiranim simetričnim ključem za ovu transakciju koji se kriptira javnim ključem prodavača. Druga poruka sadrži informacije o plaćanju. Ta se poruka kriptira simetričnim algoritmom, javnim ključem banke. Izračuna se message digest obiju poruka koji se kriptira tajnim ključem kupca – dvojni potpis. Tako je omogućeno banci i prodavaču da provjere autentičnost obiju poruka. Prodavač prosljeđuje poruku, koja sadrži informacije o plaćanju, svojoj banci. Prije tu poruku potpiše svojim tajnim ključem da bi dokazao identitet. Banka provjerava identitet prodavača dekriptiranjem njegovim javnim ključem. Nakon toga dekriptira informacije o plaćanju i provjerava identitet kupca. Zatim provjerava informacije o kreditnoj kartici kod banke kupca koja je izdala karticu pomoću zahtjeva na koji stavi svoj digitalni potpis. Banka kupca nakon provjere banke prodavača, dekriptira zahtjev i ako je sve u redu potpisuje ga. Banka prodavača odobrava prodavaču transakciju i potpisuje je. Prodavač obavještava kupca da je transakcija odobrena i da će mu poslati kupljeni proizvod. Prodavač šalje svojoj banci potvrdu o izvršenoj kupnji, a ona tereti kreditnu karticu kupca. Na kraju banka koja je izdala kreditnu karticu daje kupcu obavijest o izvršenoj SET transakciji. SET je siguran sustav jer: ako je prodavač lažni banka neće nastaviti s transakcijom, informacije o plaćanju može pročitati samo banka, u slučaju gubitka kreditne kartice certifikat će se proglasiti nevažećim i nema više transakcija, koristi se SHA 160-bitni message digest i stoga je sigurniji, koristi RSA algoritam za kriptiranje 1024-bitnim ključem, simetrično kriptiranje se može odvijati različitim algoritmima. Elektroničke novčane transakcije bazirane na sistemu elektroničkih čekova FSTC omogućava elektron. novčane transakcije putem elektroničkog čeka. Prednosti su brzina provjere računa uplatitelja, te sigurnost koja se osigurava digitalnim potpisima i kriptiranjem. Uplatitelj ispunjava elektronički ček koji sadrži sve iste informacije kao i papirnati [[ček]]. Potpisuje ga elektroničkim potpisom, uključuje svoj certifikat, obavlja kriptiranje i prosljeđuje ga primatelju. Elektronički potpis i certifikat mogu se nalaziti na uplatiteljevom računu ili na čip kartici. Primatelj novca potpisuje ček, i kriptiranog šalje banci sa svojim certifikatom. Banka provjerava ček s bankom uplatitelja i vrši prijenos novca na račun primatelja. Postoje još tri verzije sustava: -«cash-and-transfer» ( primatelj može elektroničkim putem dobiti ček, ali ne i njegova banka. Zato primatelj unovčuje ček kod banke uplatitelja), «lockbox ( ček se šalje banci primaoca koja od banke uplatitelja zahtijeva transakciju), «fund transfer» ( uplatitelj šalje svojoj banci ček i ona vrši transakciju na bankovni račun primatelja). NetBill je sustav elektronič. plaćanja baziran na elektronič. čeku koji je namijenjen isključivo za prodaju informacija i računalnih programa. Kupac šalje zahtjev za kupovinom određenog proizvoda. Prodavač šalje poruku s cijenom, nakon čega kupac potvrđuje zahtjev za kupovinom. Prodavač šalje kupcu proizvod kriptiran simetričnim algoritmom, ali mu ne šalje ključ tako da za sada ostaje neupotrebljiv. Nakon toga kupac šalje elektronički ček i na njega stavlja svoj digitalni potpis. Kad prodavač primi ček, potpisat će ga i proslijediti NetBill serveru banke. Server će provjeriti račun kupca i ako je sve u redu prodavač će dozvoliti upotrebu čeka. Na kraju će prodavač poslati ključ kupcu kojim će ovaj dekriptirati kupljeni proizvod. U ovaj sustav nisu ugrađene jake kriptografske tehnike jer se kupuju proizvodi manje vrijednosti. NetCheque Ovaj sustav koristi Kerberosov sustav autentičnosti. Osoba koja vrši plaćanje čekom treba staviti svoj digitalni potpis kao dokaz identiteta. To radi pomoću simetričnog Kerborosovog sustava. Osoba prvo od Kerberos servera zatraži ticket kriptiran tajnim ključem banke, te kreira authenticator. To je potpis koji se dodaje čeku. Ček se šalje prodavaču na potpis. Tako potpisan ček od strane prodavača i kupca, prodavač šalje svojoj banci. Ako su različite banke i banka stavlja svoj potpis i dalje ga prosljeđuje banci kupca. Banka kupca ima mogućnost provjere svih potpisa, jer se sva tri potpisa sastoje od ticketa kriptirana njezinim tajnim ključem. Nakon provjere identiteta obavlja se novčana transakcija. Elektroničke transakcije bazirane na sistemu elektroničkog novca Ecash namijenjen vršenju elektron. novčanih transakcija upotrebom elektroničkog novca. Elektronički novac se sastoji od serijskog broja i potpisa banke koji garantira određenu vrijednost. Kupci i prodavači moraju imati račun U Ecash banci. Potrošač tj, njegov software metodom slučaja odabire serijski broj koji se sastoji od 100 znamenaka. Nakon toga se pomnoži sa zasljupljujućim faktorom kako bi se osigurala privatnost potrošača i pošalje ga banci na potpis koja će mu pridružiti željenu vrijednost. Banka ga potpisuje na slijepo i to onim tajnim ključem koji je predviđen za željenu vrijednost. Ista ta vrijednost se oduzima s potrošačeva računa, a potpisani serijski brojevi se šalju računalu potrošača koje izračunava sakrivene serijske brojeve dijeljenjem sa zasljepljujućim faktorom. Tako potrošač dobiva elektronički novac koji može početi trošiti. U slučaju kupovine on prodavaču šalje određenu svotu elektroničkog novca. Prodavač ga šalje banci koja pretraži svoju bazu podataka uporabljenih serijskih brojeva. Ako se u njoj ne nalazi serijski broj to znači da još do sada nije upotrijebljen i da se slobodno s njim može kupovati. Banka stavlja serijski broj u svoju bazu podataka i tako se sprječava ponovna upotreba, a na račun prodavača polaže novac. Pošto svaki elektron. novčić ima datum istjecanja kad taj datum prođe on se briše iz baze. Ovaj sustav je povoljan za implementaciju u čip kartice. NetCash ovaj sustav koristi asimetrično kriptiranje RSA algoritmom za zaštitu komunikacije, ali se dijelomično oslanja i na NetCheque sistem baziran na elektroničkom čeku. Kupac šalje novčanom serveru elektronički ček kojim kupuje elektronički novac. Ovdje se ne koriste potpisi na slijepo. Kada se kupac odluči za kupovinu, šalje elektronički novac prodavaču putem računalne mreže. Prodavač vrši provjeru valjanosti tog novca kontaktirajući neki drugi novčani server. Taj će server kontaktirati novčani server kupca kako bi provjerio da novac nije već iskorišten. Server kupca vodi evidenciju svih serijskih brojeva izdanih novčanica. Kad se novac jednom upotrijebi briše se njegov serijski broj iz baze podataka. U slučaju da je [[novac ]]valjan upotrebom NetCheque sistema, serveru prodavača će biti uručen ček, koji će se dalje proslijediti prodavaču ili zamijeniti elektroničkim novcem kako bi prodavač mogao vršiti kupovinu. Certifikat Problem kod asimertičnog kriptiranja je pitanje povjerenja (kako biti siguran da javni ključ pripada zaista osobi s kojom želimo komunicirati). To se rješava uvođenjem treće strane u koju svi imaju povjerenja ( cartyfing authorities CA). Ca provjerava identite osobe, te ga veže za njegov javni ključ i stavlja svoj digitalni potpis kao garanciju. To je digitalni certifikat. On se dodjeljuje na sljedeći način:- nakon što je osoba CA-u poslala svoj javni ključ, provjerava se njen identitet. Zatim se iz informacije o toj osobi i njenom javnom ključu izračunava message digest algoritmom MD5 ili SHA, te se on kriptira tajnim ključem CA-a. Taj digitalni potpis se dodaje informacijama o osobi i ključu, i tako dobivamo certifikat potpisan od strane CA. Prije slanja kriptirane poruke zatražit ćemo da nam osoba pošalje potpisani certifikat. Message dogest certifikata će se dekriptirati javnim ključem CA. Ako nije došlo do zlouporabe tj. mijenjanja podataka certifikata, tada možemo upotrebiti javni ključ i biti sigurni da on pripada osobi kojoj želimo poslati poruku. Postoji nekoliko glavnih CA koji potpisuju certifikate, ali oni mogu potpisati certifikat i ostalih CA kojima su dodijelili ovlaštenje potpisivanja. Tako se ostali mogu ponašati kao glavni CA prema onima ispod sebe. Ako pojedinac posjeduje certifikat CA koja nije glavna, tada on mora predočiti certifikate svih CA u lancu. Provjera certifikata drugog CA u lancu se vrši pomoću javnog ključa glavne CA i tako redom i to se naziva «hijerarhija povjerenja». == Sustav za obradu transakcija == Sustav za obradu transakcija pripada operativnoj razini poslovnog sustava a općenito ima tri funkcije: vođenje evidencije, izdavanje dokumentacije i izvještavanje. == Upravljački izvještajni sustav == Služi srednjem menadžmentu, te ga opskrbljuje djelomično agregiranim i kategoriziranim podatcima dobivenog iz sustava za obradu transakcija, što svrsishodno služi za praćenje tendencija kretanja unutar samog sustava kako bi se na vrijeme moglo reagirati i u skladu s tim donijeti odgovarajuća upravljačka odluka. == Sustav za potporu odlučivanju == Sustav za potporu odlučivanju je danas jedan od najsloženijih sustava. Obuhvaća elemente umjetne inteligencije koristeći baze znanja, mehanizme zaključivanja, neuronske mreže i sl. Ovaj sustav mora služi za potporu odlučivanju u obimu slabostrukturiranih i nestrukturiranih problema, a također su popularni u donošenju strukturiranih, odnosno rutinskih problema. Svaki ovakav sustav mora biti dovoljno jednostavan i te nastrojen korisniku kako bi bio pristupačniji, te mora biti fleksibilan kako bi prihvatio promjene u načinu odlučivanja ili zadanom problemu te u skladu s tim kvalitetno odgovoriti na tu promjenu. == Sustav uredskog poslovanja == Sustav uredskog poslovanja je element informacijskog sustava koji daje podršku u uredskom poslovanju i to su smislu manipulacije dokumentima, manipulacije podatcima, odlučivanju, komuniciranju te arhiviranju. Informacijski sustav općenito se može dijeliti na razne načine. To mogu biti i prema pojedinim područjima pa tako postoje: * financijski informacijski sustav * računovodstveni informacijski sustav * marketinški informacijski sustav * proizvodni informacijski sustav == Börje Langefors == Jednu od glavnih uloga u razvoju i praktičnoj upotrebi informacijskih sustava ima Börje Langefors. Većinu svojih istraživanja posvetio je generalnoj teoriji koja definira tu disciplinu, neovisno o tehnologiji koja se stalno razvija. Langeforsova definicija glasi: "Informacijski sustav baziran na računalima je tehnološki ostvaren medij za zapisivanje, spremanje i razumijevanje te širenje lingvističkih izraza, kao i zaključivanje iz istih." == Povezani članci == * [[Informacijski sustav]] == Daljnja literatura == * Radovan, M., ''Projektiranje informacijskih sustava'', Informator, Zagreb, 1991. * Vlahović, N. I dr., ''Poslovni informacijski sustavi'', Ekonomski fakultet, Zagreb, 2010. == Vanjske poveznice == * [http://tecajevi.freeservers.com/indis.htm Informacijski sustavi - online tečaj] * [http://www.ss-donji-miholjac.skole.hr/dokumenti?dm_document_id=485&dm_det=1#mod_docman Informacijski sustav - prezentacija] * [https://web.archive.org/web/20070218171341/http://aisnet.org/award/bios/langefors.html Börje Langefors] [[Kategorija: Računarstvo]] [[Kategorija:Informacijske znanosti]] 1sw2ne7ptt300ygdiuvzf4i1hhu2vc4 Baltički jezici 0 54170 6432647 6273838 2022-07-25T20:21:41Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Baltički jezici''' su podskupina [[Indoeuropski jezici|Indoeuropskih jezika]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1794-16 Ethnologue (16th)]</ref> Spadaju u podskupinu [[Satem-jezici|satem-jezika]], zajedno sa [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] (s kojima su neposredni srodnici i tvore zajedničku granu, baltičko-slavensku), [[Armenski jezik|armenskim jezikom]], indoiranskom skupinom jezika, anatolijskim ili [[luvo-hetitski jezici|luvo-hetitskim]] jezicima i toharskim jezicima. [[Datoteka:Baltic_Tribes_c_1200.svg|mini|400px|Baltička plemena oko 1200. godine]] U ove jezike spadaju: *zapadni baltički jezici **[[kuronski jezik|kuronski]] (''kuršu valoda'') ***starokuronski ili kuronski; novokuronski je različit od njega i latvijski je dijalekt (govor [[Kursenieki|Kursenieka]]) kojim govore gotovo nestali maleni narod [[Kuršininkai]]. **[[galindski jezik|galindski]] **[[jatvinški jezik|jatviški]]/suvalštinski, sudovski **[[staropruski jezik|staropruski]] (''prūsiskai bilā'') *istočni baltički jezici **[[latvijski jezik|latvijski]] (''latviešu'') ***istočnolatvijski ***zapadnolatvijski ****tamian ***[[latgalijski jezik|latgalijski]] (''latgalīšu''), obično ga se vodi kao narječjem latvijskog **[[litvanski jezik|litvanski]] (''lietuvių kalba'') ***Aukštaitian ****Južni Aukštaitian ****Istočni Aukštaitian: Panevèžys, Vilnius, Širvintos, Anykščiai, Kupiškis, Utena ****Zapadni Aukštaitian: Suvalkietiskai (kaunas), Šiauliai ***[[Samogitski jezik|Samogitski]] ili žmudski jezik <!-- žemaitija, žmuđ, samogitia --> (''žemaitiu ruoda'') ****zapadnosamogitski ****južnosamogitski: Varniai, Raseiniai ****sjevernosamogitski: Kretinga, Telšiai. **[[latgalski jezik|latgalski]] **[[selonski jezik|selonski]] **[[semigalski jezik|semigalski]] Neklasificirani ****[[nadruvski jezik|nadruvijski]] **[[skalvijski jezik|skalvijski]] == Klasifikacija == Baltički jezici prema SIL-u obuhvaćaju 3 jezika, od kojih je jedan nestao, Članovi su: :A) Istočni (2): ::a1. [[litvanski jezik|litvanski]] ::a2. [[latvijski jezik|latvijski]] :B) Zapadni (1): ::b1. [[pruski jezik|pruski]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=774 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90207 Ethnologue (15th)] *[http://multitree.org/codes/balt The Baltic Subgroup] *[http://multitree.org/trees/Eurasiatic:%20Greenberg%202002@572478 Eurasiatic: Greenberg 2002] *[http://multitree.org/trees/Eurasiatic:%20Greenberg%202000@572249 Eurasiatic: Greenberg 2000] *[http://multitree.org/trees/Indo-European:%20Voegelin,%20Voegelin%201977@570341 Indo-European: Voegelin, Voegelin 1977] *[http://multitree.org/trees/Indo-germanischer%20Sprachstamm:%20Mueller%201876@571681 Indo-germanischer Sprachstamm: Mueller 1876] *[http://multitree.org/trees/Indo-Hittite:%20Ruhlen%201991@570248 Indo-Hittite: Ruhlen 1991] *[http://multitree.org/trees/Indogerman%20sprachstamm:%20Schleicher%201876@572061 Indogerman sprachstamm: Schleicher 1876] *[http://multitree.org/trees/Indo-European:%20Bloomfield%201933@571613 Indo-European: Bloomfield 1933] *[http://multitree.org/trees/Indo-European:%20Ethnologue%202005@568145 Indo-European: Ethnologue 2005] *[http://multitree.org/trees/Indo-European:%20Composite@792656 Indo-European: Composite] [[Kategorija:Baltički jezici| ]] [[Kategorija:indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:B]] {{Baltički jezici}}{{Indoeuropski jezici}} 5cucz77js4ivmmkylgvifffk11wvfpy Aleksandar Kerenski 0 59020 6432622 6391686 2022-07-25T20:01:51Z 95.168.120.47 Pravopis i činjenice. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aleksandr Fedorovich Kerensky.jpg|mini|200px|desno|'''Aleksandar Kerenski''']] '''Aleksandar Kerenski''' ([[2. svibnja]] [[1881.]] – [[11. lipnja]] [[1970.]]), ugledni ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade [[Rusija|Rusije]] [[1917.]] godine. ==Životopis== ===Mladost i školovanje=== Aleksandar Kerenski rodio se [[2. svibnja]] [[1881.]] godine u [[Simbirsk]] u imućnoj obitelji uglednog profesora na fakultetu. Osnovnu i opću gimnaziju završava u rodnog gradu sa odličnim uspjesima. Nakon gimnazije studira na pravnom fakultetu u [[Moskva|Moskvi]], gdje diplomira ([[1905.]]) i doktorira ([[1908.]]), sa odličnim uspjehom i dobiva spomen-doktorat. Kao školovanijeg člana stranka ga nagovara da postane njihov kandidat za [[Duma|Carsku dumu Rusije]] što on prihvaća i već [[1912.]] godine postaje zastupnikom. Isticao se kao karizmatičan, razborit i umjeren govornik dostojan političke funkcije, zbog čega je stekao poštovanje ostalih članova Carske dume Rusije. ===Preuzimanje vlasti=== Tijekom [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] zbog svojeg ugleda i poštovanja među građanima zbog govora o građanima i građanskoj (socijalnoj) politici Aleksandar uspijeva biti izabran na položaj zamjenika predsjedavajućeg [[Petrogradski Sovjet|Petrogradskog Sovjeta]], no mnogobrojni komunisti su ga smatrali nacional-konzervativnim političarem. Kao pravnik sa (spomen-) doktoratom i uspješan političar biva postavljen na mjestu ministra pravosuđa u [[Ruska privremena vlada|Ruskoj privremenoj vladi]]. Zbog novog položaja na mjestu ministra i priklanjanja nacional-konzervativnoj kršćanskoj politici ulazi u sukob sa već nepovjerljivim Sovjetom, ponajviše jer se smatrao izdajicom (Sovjet ga privremeno udaljava sa položaja zamjenika). Predsjedniku privremene vlade [[Grigorij Lavov|Lavovu]] i predsjedništvu predlaže prekinu sve pregovore s carem i ukinu carevinu, odnosno da proglase demokratsku, nacional-konzervativnu Republiku. Našavši se pod direktnom prijetnjom nove revolucije premijer je konačno popustio [[16. ožujka]] [[1917.]] godine i proglasio [[Ruska Republika|Rusku Republiku]]. U sljedećoj krizi tijekom svibnja [[1917.]] godine se isticao kao [[Protukomunizam|protukomunist]] (stoga ga Sovjet u potpunosti udaljava) jedan od pomagača predsjedništva privremene vlade učinkovitom rješavanju revolucije i stoga biva nagrađen kao ministar obrane i mornarice. Položaj je osvojio radi protivljenja komunizmu i nastavku ratu sa [[Centralne sile|silama trojnog sporazuma]] / [[Centralne sile|centralnim silama]]. Ostvarivši odlične vojne uspjehe protiv suzbijanja daljnjih revolucija i diplomatsko-pravne uspjehe na području međunarodnog priznanja i pravnom uređenju države (uređenu zakona i ustava) stječe sve veći ugled među nacional-konzervativnim građanstvom i plemstvom. ===Predsjednik privremene vlade === Nova ofenziva počinje [[1. srpnja]] [[1917.]] godine pod zapovjedništvom generala [[Aleksej Brusilov|Alekseja Brusilova]], ruskog velikog pobjednika protiv revolucionara. Nekoliko tjedna kasnije, tj. [[25. srpnja|25.srpnja]] predsjedništvo i uprava privremene vlade predlaže Kerenskiju da on postane novi predsjednik privremene vlade. U svom kratkom mandatu provodi mnogobrojne političke i pravne promjene koje značajno utječu na javnosti, odnosno stječe više simpatizera te se [[boljševizam]] našao u opasnosti. U međuvremenu [[boljševici]] organiziraju rušenje vlade koje Kerenski uspješno suzbija. Poslije dva dana borbi ovaj pokušaj "srpanjske" revolucije novi predsjednik privremen vlade uspješno guši šaljući na sudske procese mnogobrojne sudionike od kojih većina biva pravomoćno osuđena na zatvorsku kaznu, no [[Lenjin]] u potpunoj depresiji bježi na teritorij [[Finska|Finske]]. Kao posljedica tih događaja u [[Petrograd]]u i gubitaka tijekom napada na opće iznenađenje generala obje zaraćene strane ruski vojnici su se odbili dalje boriti. Kada je počeo protivnički protunapad [[18. srpnja|28. srpnja]] [[1917.]] godine ruska vojska započinje 240. km povlačenje bez značajnijeg pružanja otpora. Završni akt političke karijere brzopletog Kerenskog počinje ubrzo nakon ovog vojnog debakla. Izgubivši povjerenja u lojalnog monarhista Brusilova, on ga smjenjuje s položaja vrhovnog zapovjednika vojske u [[kolovoz]]u samo da bi na njegovo mjesto postavio generala [[Lavr Kornilov|Kornilova]]. Uvidjevši svoju grešku već u rujnu on naređuje smjenu Kornilova što ovaj ne prihvaća i odlučuje sa svojom vojskom marširati na [[Petrograd]]. Kako bi se od njega obranio, Kerenski sada pušta iz zatvora boljševike i daruje oružje njihovim simpatizerima za obranu grada. Na kraju gotovo bez ispaljenog metka ovaj pokušaj državnog udara će propasti, ali kao njegova posljedica boljševici su sada bili naoružani što će ubrzo i iskoristiti. U posljednjem očajničkom pokušaju zadržavanja vlasti predsjednik privremene vlade u ovim nemogućim uvjetima donosi odluku o raspisivanju izbora za ustavni parlament i Državnu dumu Republike Rusije. Situaciju u kojoj bi se buduća vlast odlučivala na izborima [[12. studenog]] [[1917.]] godine je bila neprihvatljiva [[Lenjin]]u koji donosi odluku o pokretanju [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Pod njegovim vodstvom boljševici [[25. listopada]] [[1917.]] godine (ruski kalendar, po našem [[7. studenog]]) osvajaju [[Petrograd]]. Sljedeći dan Kerenski koji je na vrijeme pobjegao pokušava napasti s lojalnim trupama iz smjera [[Pskov]]a prema glavnom gradu. Kada taj napad propada znajući što se dogodilo on počinje bježati bez zaustavljanja sve do [[Francuska|Francuske]]. ==Krivnja== Do kraja svoga dugog života Kerenski je za Oktobarsku revoluciju krivio svih osim sebe. Njegov glavni krivac najčešće je bio general Kornilov koji ga je pokušao oboriti u rujnu. S tim pogledom na stvari praktički nitko drugi u cijelom svijetu se nije slagao s njim. U stvarnosti za većinu događaja iz [[1917.]] godine Kerenski je bio kriv. On u ožujku ultimatumom tjera vladu da prisili [[Mihajlo II., car Rusije|Mihajla II.]] na abdikaciju. Ponovno on u srpnju ruši vladu, pokreće vojnu ofenzivu i definitivno svojim novim proglasom ukida monarhiju. Kada još u [[kolovoz]]u uručuje otkaz najutjecajnijom vojnom zapovjedniku priča je već bila gotova. Tim potezima u roku od samo mjesec dana Kerenski uspijeva protiv sebe okrenuti vojsku, monarhiste i boljševike (koje zatvara u srpnju). Čak i "njegova" stranka koja će ostvariti apsolutnu većinu na izborima [[1917.]] godine dolazi na sastanak s boljševicima odmah nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] radi dogovora o daljnjim akcijama. Zbog svega toga nakon smrti Kerenskog [[1970.]] godine [[Ruska pravoslavna crkva]] odbija dati dopuštenje za njegov sprovod na crkvenoj zemlji smatrajući ga odgovornom osobom za dolazak komunista na vlastu. Kada je sličan zahtjev odbila s jednakim razlozima i [[Srpska pravoslavna crkva]] njega se pokopalo na području izvan crkvenih grobova. {{Redoslijed| |prethodnik =[[Grigorij Lavov]] |gl_članak_funkcija=[[Popis ruskih vladara|Premijer privremene vlade]] |nasljednik =Ukidanje privremene vlade. Slijedi Predsjednik sovjeta narodnih komesara [[Lenjin]] }} {{GLAVNIRASPORED:Kerenski, Aleksandar}} [[Kategorija:Političari u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Predsjednici ruske vlade]] [[Kategorija:Revolucionari]] rvy3g52xmulx8d7bk5ypcjr1mm4mat2 6432707 6432622 2022-07-25T22:19:49Z Ponor 38361 oph. ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aleksandr Fedorovich Kerensky.jpg|mini|200px|desno|'''Aleksandar Kerenski''']] '''Aleksandar Kerenski''' ([[2. svibnja]] [[1881.]] – [[11. lipnja]] [[1970.]]) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade [[Rusija|Rusije]] [[1917.]] godine. ==Životopis== ===Mladost i školovanje=== Aleksandar Kerenski rodio se [[2. svibnja]] [[1881.]] godine u [[Simbirsk]] u imućnoj obitelji uglednog profesora na fakultetu. Osnovnu i opću gimnaziju završava u rodnom gradu sa odličnim uspjesima. Nakon gimnazije studira na pravnom fakultetu u [[Moskva|Moskvi]], gdje diplomira [[1905.]] i doktorira [[1908.]] godine s odličnim uspjehom pa dobiva spomen-doktorat. Kao školovanijeg člana stranka ga nagovara da postane njihov kandidat za [[Duma|Carsku dumu Rusije]] što on prihvaća i već [[1912.]] godine postaje zastupnikom. Isticao se kao karizmatičan, razborit i umjeren govornik dostojan političke funkcije, zbog čega je stekao poštovanje ostalih članova Carske dume Rusije. ===Preuzimanje vlasti=== Tijekom [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] zbog svojeg ugleda i poštovanja među građanima zbog govora o građanima i građanskoj (socijalnoj) politici Aleksandar uspijeva biti izabran na položaj zamjenika predsjedavajućeg [[Petrogradski Sovjet|Petrogradskog Sovjeta]], no mnogobrojni komunisti su ga smatrali nacional-konzervativnim političarem. Kao pravnik s doktoratom i uspješan političar biva postavljen na mjestu ministra pravosuđa u [[Ruska privremena vlada|Ruskoj privremenoj vladi]]. Zbog novog položaja na mjestu ministra i priklanjanja nacional-konzervativnoj kršćanskoj politici ulazi u sukob s već nepovjerljivim Sovjetom, ponajviše jer se smatrao izdajicom (Sovjet ga privremeno udaljava sa položaja zamjenika). Predsjedniku privremene vlade [[Grigorij Lavov|Lavovu]] i predsjedništvu predlaže prekinu sve pregovore s carem i ukinu carevinu, odnosno da proglase demokratsku, nacional-konzervativnu Republiku. Našavši se pod direktnom prijetnjom nove revolucije premijer je konačno popustio [[16. ožujka]] [[1917.]] godine i proglasio [[Ruska Republika|Rusku Republiku]]. U sljedećoj krizi tijekom svibnja [[1917.]] godine se isticao kao [[Protukomunizam|protukomunist]] (stoga ga Sovjet u potpunosti udaljava) jedan od pomagača predsjedništva privremene vlade učinkovitom rješavanju revolucije i stoga biva nagrađen kao ministar obrane i mornarice. Položaj je osvojio zbog protivljenja komunizmu i nastavku rata sa [[Centralne sile|silama trojnog sporazuma]] / [[Centralne sile|centralnim silama]]. Ostvarivši odlične vojne uspjehe protiv suzbijanja daljnjih revolucija i diplomatsko-pravne uspjehe na području međunarodnog priznanja i pravnom uređenju države (uređenu zakona i ustava) stječe sve veći ugled među nacional-konzervativnim građanstvom i plemstvom. ===Predsjednik privremene vlade === Nova ofenziva počinje [[1. srpnja]] [[1917.]] godine pod zapovjedništvom generala [[Aleksej Brusilov|Alekseja Brusilova]], ruskog velikog pobjednika protiv revolucionara. Nekoliko tjedna kasnije, tj. [[25. srpnja|25.srpnja]] predsjedništvo i uprava privremene vlade predlaže Kerenskiju da on postane novi predsjednik privremene vlade. U svom kratkom mandatu provodi mnogobrojne političke i pravne promjene koje značajno utječu na javnosti, odnosno stječe više simpatizera te se [[boljševizam]] našao u opasnosti. U međuvremenu [[boljševici]] organiziraju rušenje vlade koje Kerenski uspješno suzbija. Poslije dva dana borbi ovaj pokušaj "srpanjske" revolucije novi predsjednik privremen vlade uspješno guši šaljući na sudske procese mnogobrojne sudionike od kojih većina biva pravomoćno osuđena na zatvorsku kaznu, no [[Lenjin]] u potpunoj depresiji bježi na teritorij [[Finska|Finske]]. Kao posljedica tih događaja u [[Petrograd]]u i gubitaka tijekom napada na opće iznenađenje generala obje zaraćene strane ruski vojnici su se odbili dalje boriti. Kada je počeo protivnički protunapad [[18. srpnja]] [[1917.]] godine ruska vojska započinje 240 kilometarsko povlačenje bez značajnijeg pružanja otpora. Završni akt političke karijere brzopletog Kerenskog počinje ubrzo nakon ovog vojnog debakla. Izgubivši povjerenja u lojalnog monarhista Brusilova, on ga smjenjuje s položaja vrhovnog zapovjednika vojske u [[kolovoz]]u samo da bi na njegovo mjesto postavio generala [[Lavr Kornilov|Kornilova]]. Uvidjevši svoju grešku već u rujnu on naređuje smjenu Kornilova što ovaj ne prihvaća i odlučuje sa svojom vojskom marširati na [[Petrograd]]. Kako bi se od njega obranio, Kerenski sada pušta iz zatvora boljševike i daruje oružje njihovim simpatizerima za obranu grada. Na kraju gotovo bez ispaljenog metka ovaj pokušaj državnog udara će propasti, ali kao njegova posljedica boljševici su sada bili naoružani što će ubrzo i iskoristiti. U posljednjem očajničkom pokušaju zadržavanja vlasti predsjednik privremene vlade u ovim nemogućim uvjetima donosi odluku o raspisivanju izbora za ustavni parlament i Državnu dumu Republike Rusije. Situaciju u kojoj bi se buduća vlast odlučivala na izborima [[12. studenog]] [[1917.]] godine je bila neprihvatljiva [[Lenjin]]u koji donosi odluku o pokretanju [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Pod njegovim vodstvom boljševici [[25. listopada]] [[1917.]] godine (ruski kalendar, po našem [[7. studenog]]) osvajaju [[Petrograd]]. Sljedeći dan Kerenski koji je na vrijeme pobjegao pokušava napasti s lojalnim trupama iz smjera [[Pskov]]a prema glavnom gradu. Kada taj napad propada znajući što se dogodilo on počinje bježati bez zaustavljanja sve do [[Francuska|Francuske]]. ==Krivnja== Do kraja svoga dugog života Kerenski je za Oktobarsku revoluciju krivio svih osim sebe. Njegov glavni krivac najčešće je bio general Kornilov koji ga je pokušao oboriti u rujnu. S tim pogledom na stvari praktički nitko drugi u cijelom svijetu se nije slagao s njim. U stvarnosti za većinu događaja iz [[1917.]] godine Kerenski je bio kriv. On u ožujku ultimatumom tjera vladu da prisili [[Mihajlo II., car Rusije|Mihajla II.]] na abdikaciju. Ponovno on u srpnju ruši vladu, pokreće vojnu ofenzivu i definitivno svojim novim proglasom ukida monarhiju. Kada još u [[kolovoz]]u uručuje otkaz najutjecajnijom vojnom zapovjedniku priča je već bila gotova. Tim potezima u roku od samo mjesec dana Kerenski uspijeva protiv sebe okrenuti vojsku, monarhiste i boljševike (koje zatvara u srpnju). Čak i "njegova" stranka koja će ostvariti apsolutnu većinu na izborima [[1917.]] godine dolazi na sastanak s boljševicima odmah nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] radi dogovora o daljnjim akcijama. Zbog svega toga nakon smrti Kerenskog [[1970.]] godine [[Ruska pravoslavna crkva]] odbija dati dopuštenje za njegov sprovod na crkvenoj zemlji smatrajući ga odgovornom osobom za dolazak komunista na vlastu. Kada je sličan zahtjev odbila s jednakim razlozima i [[Srpska pravoslavna crkva]] njega se pokopalo na području izvan crkvenih grobova. {{Redoslijed| |prethodnik =[[Grigorij Lavov]] |gl_članak_funkcija=[[Popis ruskih vladara|Premijer privremene vlade]] |nasljednik =Ukidanje privremene vlade. Slijedi Predsjednik sovjeta narodnih komesara [[Lenjin]] }} {{GLAVNIRASPORED:Kerenski, Aleksandar}} [[Kategorija:Političari u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Predsjednici ruske vlade]] [[Kategorija:Revolucionari]] 8wklipgwh0ci2rysdjbeexdwe72xs7u Željko Komšić 0 62415 6432708 6422923 2022-07-25T22:37:01Z 86.32.45.235 /* Životopis */ Popravljen pravopis i greške wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Željko Komšić |slika = Saeimas priekšsēdētājas vizīte Izraēlā (49433178981) (cropped).jpg |veličina = 200px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 20. siječnja 1964. |datum smrti = |položaj = 6. i 8. [[Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda|član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda]] |mandat_start = 9. prosinca 2014. |mandat_kraj = 6. studenoga 2006. |podpredsjednik = 17. studenoga 2014. |podpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Ivo Miro Jović]] |nasljednik = [[Dragan Čović]] |čin2 = |mandat_start2 = 20. studenoga 2018. |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |prethodnik2 = [[Dragan Čović]] |nasljednik2 = |čin3 = 1. predsjednik [[Demokratska fronta|DF-a]] |mandat_start3 =7. travnja 2013. |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = [[Demokratska fronta]] |supruga = Sabina Komšić |zanimanje = pravnik, političar |fusnote = }} '''Željko Komšić''' ([[Sarajevo]], 20. siječnja 1964.), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar, trenutni [[Hrvatski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine|hrvatski član Predsjedništva BiH]] koji je tu ulogu obnašao u periodu od 2006. do 2014. u dva mandata, bivši visoki dužnosnik i potpredsjednik [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], a kasnije osnivač i predsjednik [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] od 2013. Iako je izabran na mjesto hrvatskog člana tročlanog predsjedništva, mnogi bosanskohercegovački Hrvati smatraju ga nelegitimnim predstavnikom, jer su ga izabrali bošnjački glasači u Federaciji.<ref>{{Citiranje knjige |title=The handbook of political change in Eastern Europe |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/851517534 |edition=3rd ed |pages=501 |publisher=Edward Elgar |location=Cheltenham. UK |isbn=978-1-78254-588-0}}</ref> == Životopis == Rođen je u Sarajevu, u braku Marka, Hrvata iz Kiseljaka i Danice, Srpkinje iz Doboja. Iako kršten u katoličkoj crkvi, Komšić se opisuje kao ''agnostik''.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/ko-je-komsic-pitaju-se-mediji-u-hrvatskoj-otac-marko-je-hrvat-majka-danica-bila-je-srpkinja-i-poginula-je-tokom-rata-u-sarajevu-zeljko-je-krsten-ali-se-izjasnjava-kao-agnostik-399597</ref> Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] upoznao je svoju buduću suprugu, Sabinu, iz mješovite bošnjačko-hrvatske obitelji iz Sarajeva. S njom stupa u brak 1996. Imaju jedno dijete, kćer.<ref>https://m.novi.ba/clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda?url=clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda</ref> Za vrijeme opsade izgubio je majku koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nakon čega se priključio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] gdje se istakao u vojnim zadacima za što je dobio njeno najveće vojno odlikovanje, [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic/ |title=Historija.ba - Rođen Željko Komšić |work=www.historija.ba |accessdate=2021-03-01}}</ref> Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Većinu života je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te postao zamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH.<ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih glasova.]] [[Datoteka:BiH_candidates_2018_by_name.png|mini|250px|right|Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda]] [[Datoteka:BiH_candidates_2018.png|mini|250px|right|Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.]] Dva člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] - bošnjački i hrvatski - biraju se na području [[FBiH]]. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva jer se prema zakonu iz Federacije biraju dva predsjednika gdje birač sam odlučuje hoće li birati hrvatskog ili bošnjačkog člana predsjedništva. Komšić je svaki mandat dobio glasovima Bošnjaka što je izazvalo osude hrvatskih političara i građana. Jezik kojim govori najradije naziva bosanskim.<ref name="Jazvić"/><ref>[https://priznajem.hr/novosti/herceg_bosna/evo-gdje-je-sve-pobjedio-komsoglu-prvi-izbor-bosnjaka/70535/ Priznajem.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110183453/https://priznajem.hr/novosti/herceg_bosna/evo-gdje-je-sve-pobjedio-komsoglu-prvi-izbor-bosnjaka/70535/ |date=10. siječnja 2019. }} Uredništvo: ''EVO GDJE JE SVE POBJEDIO Komšoglu prvi izbor Bošnjaka'', 12. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref> Neuspješno se protivio izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]]. Općine i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom u BiH nakon trećeg izbora za hrvatskog člana tročlanog predsjedništva reagiraju negativno te ga proglašavaju nepoželjnom osobom. Budući da je Čović premoćno dobio većinu glasova u većinski bosanskim mjestima Hrvati u BiH ga većinski ne smatraju predsjednikom Hrvata i negiraju njegov legitimitet i legalitet kao predstavnika hrvatskog naroda u BiH. [[Miljenko Jergović]] izjavio je povodom obilježavanja Dana državnosti da su bošnjački nacionalisti vjerske ili [[građanizacija BiH |građanske]] inspiracije, izborom Komšića odlučili likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod u BiH i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/miljenko-jergovic-bosnjacki-nacionalisti-i-gradani-odlucili-su-likvidirati-hrvate-kao-ravnopravan-narod-nbsp-i-pretvoriti-ih-u-obespravljenu-manjinu-iz-vremena-osmanlija-576961 |title=Slobodna Dalmacija - Miljenko Jergović: Bošnjački nacionalisti i građani odlučili su likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija |date=2018-11-26 |work=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr |accessdate=2021-03-01}}</ref> ===Demokratska fronta === Osnivač je i trenutačni predsjednik stranke unitarističke stranke "Demokratska fronta - Željko Komšić". Član predsjedništva BiH-a koji zauzima položaj hrvatskog predstavnika. U intervjuu nakon općih izbora u BiH 2018. rekao je: "Kada zaštitite mene kao pojedinca, onda ste zaštitili moje sve; i hrvatstvo i bošnjaštvo i srpstvo i da budem Rom i Jevrej i vjernik i agnostik i sve ono što je u meni." Za taj princip zalažu se on i Demokratska fronta. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Wikicitat}} {{Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Komšić, Željko}} [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]] [[Kategorija:Pravnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački veleposlanici]] rnb4opjhcvsv7h8yx0i9t5n4ctsoguy Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 0 63463 6432597 6426585 2022-07-25T19:22:08Z Jan W. Kusiak 277273 Dodana inter-wiki poveznica wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|mini|Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] [[Datoteka:Izgradnja-hnk-2.jpg|mini|220x220px|Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine]] [[Datoteka:Fellnerhelmer.gif|mini|Fellner i Helmer]] '''Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu''' (nekada: ''Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu'') Dana [[14. listopada]] [[1895.]] u [[Zagreb]]u svečano je otvorena kazališna zgrada<ref>[http://hnk.hr/hr/content/view/full/1497 HNK, Povijest zgrade]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Neobarokna zgrada HNK je [[remek-djelo]] kasnog historizma [[Austrija|austrijskog]] arhitekta [[Ferdinand Fellner|Ferdinanda Fellnera]] i [[Njemačka|njemačkog]] [[arhitekt]]a [[Hermann Helmer|Hermanna Helmera]]. <!--U izgradnji je na HNK postavljeno 192 prozora{{fact}}.--> == Povijest == Povijest zagrebačkih scenskih prostora započinje u srednjovjekovlju, kada su se od 11. st. kao i u zapadnoj Europi, liturgijske drame izvodile u katedrali ([[Uskrs]], [[Bogojavljenje]]), a profane pokladne igre na javnim gradskim prostorima u nas od sredine 14. st. U 16. stoljeću izvode se predstave u kaptolskoj Katedralnoj školi. Tek isusovci od [[1607.]] u svojoj gimnaziji kontinuirano igraju, na latinskom a kasnije i na hrvatskoj kajkavštini: do 1772. scenski izvode 400 djela, ekskluzivno ali i javno, na desetak gradskih lokacija. Nakon ukinuća isusovačkoga reda, daleko rjeđe od njih ali ipak kontinuirano, od 1791. pa do 1834. igraju se u kaptolskom sjemeništu kajkavski prijevodi i adaptacije komedija i igrokaza. U Zagreb krajem 18. stoljeća započinju dolaziti njemačke družine – igraju na Harmici (danas Trg bana Jelačića) i u gostionicama, a povremeno i u gornjogradskim plemićkim palačama. Prva zagrebačka javna dvorana nalazila se u preuređenoj blagovaonici samostana klarisa (danas [[Muzej grada Zagreba]], Opatička 20). Općenito, krajem 18. stoljeća publika je kazališno osvještenija i sve zahtjevnija, znajući već kako su u europskim gradovima kazališne dvorane na daleko višoj razini od naših prostornih improvizacija. Prva javna kazališna dvorana u Zagrebu smještena je u plemićkoj palači i ima obilježja javnoga kazališta (cedulje, ulaznice): tzv. Pejačević-Amadéovo kazalište (danas zgrada Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Demetrova 1) djeluje od [[1797.]] do [[1834.]], a nazvano je tako po posljednjem vlasniku palače (nakon obitelji Kulmer-Pejačević), grofu Antunu Amadéu de Várkonyju, velikom županu zagrebačkom. Amadéovo kazalište vlasnik iznajmljuje isključivo njemačkim družinama, ali 1832. i 1833. njemački glumci izvode i nekoliko predstava na kajkavskom. U kontekstu sveopćega procvata europskoga kazališnog života i u Zagrebu se gradi prvo profesionalno kazalište. Godine 1833. zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković dobio je glavni zgoditak bečke lutrije u iznosu od 30 000 dukata i kao privatnu investiciju odlučio podići kazališnu zgradu. Gradski magistrat darovao mu je zemljište na uglu Markova trga i Freudenreichove ulice i u ljeto iste godine započinje gradnja kazališta koje će sve do 1851. biti u privatnom vlasništvu. Arhitekti talijanskoga podrijetla, otac i sin Christofor i Anton Cragnolini, koji su stigli iz Ljubljane, projektiraju zgradu u neoklasicističkom slogu. Otvorena je 4. listopada 1834. i u njoj isključivo nastupaju njemačke družine, sve do 10. lipnja 1840. kad „junačkom igrom“ [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]] „Juran i Sofija ili Turci kod Siska" u izvedbi novosadskog Domorodnog teatralnog društva svoju djelatnost započinje Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. U sklopu tzv. Stankovićeva (staroga, gornjogradskoga) kazališta nalazila se i dvorana za plesove, u kojoj je 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Za ondašnji Zagreb gornjogradski teatar imao je veliko gledalište (više od 750 mjesta), ali tehnički je bio nedostatno opremljen; svakako, bio je središtem kazališnoga i općenito kulturnog života grada, a kad je 1895. otvorena nova zgrada, iz neshvatljivih je razloga pretvoren u administrativni prostor pa je danas ondje dvorana za sjednice Gradske skupštine. Razvoj europskih gradova u drugoj polovici 19. stoljeća i nove urbanističke osnovice u kojima kazališta imaju posebno važno mjesto jedan su od pokazatelja snage liberalnoga građanstva: od kraja 19. stoljeća pa do početka Prvoga svjetskog rata u Europi je izgrađeno oko 1500 kazališnih zgrada. U Hrvatskoj su nove kazališne zgrade podignute u Zadru (1865.), [[Dubrovnik]]u (1865.), [[Osijek]]u (1866.), Šibeniku (1870.), Varaždinu (1873.), Rijeci (1885.), Karlovcu (1892.) i u Splitu (1893.), pa ni glavni grad nije mogao zaostajati. U sve ubrzanijem razvitku kazališta uopće, i u Zagrebu su umjetnički i tehnički zahtjevi – posebice nakon osnivanja Opere 1870. – daleko nadilazili mogućnosti gornjogradske pozornice. Zamisao o podizanju opremljenije zgrade javlja se već 1871., ali nije se ništa poduzimalo, sve do potresa 1880. koji je znatno oštetio gornjogradsko kazalište, pokrenuvši tako pitanje novoga. Kazališni odbor na čelu s hrvatskim književnikom i saborskim zastupnikom Marijanom Derenčinom imenovan u travnju 1880. započinje akciju za skupljanje novčanih sredstava, podnosi Vladi iscrpnu predstavku o potrebi izgradnje nove zgrade i od arhitekata specijaliziranih za gradnju kazališta Helmera i Fellnera naručuje nacrte. U lipnju 1881. Hrvatski sabor donosi Zakon o građenju novoga Zemaljskog kazališta u Zagrebu, što ga 31. listopada potvrđuje i car Franjo Josip I. No Derenčinovim odlaskom iz kazališta svi napori za novu zgradu nacionalnoga kazališta jenjavaju. Od 1883. kao novi hrvatski ban, Karlo grof Khuen-Héderváry obnavlja 1885. rasprave o lokaciji, a tek [[Isidor Kršnjavi]] kao novi predstojnik za bogoštovlje i nastavu 1893. uspijeva ga privoljeti na konačnu odluku o izgradnji jer se za jesen 1895. planirao carev posjet Zagrebu. Gradsku raspravu o lokaciji prekida sam Khuen-Héderváry odlukom da se buduće kazalište gradi na mjestu gradskoga sajmišta: usprkos tadašnjim otporima da je riječ o periferiji, iz razvojne vizije grada ta se odluka pokazala dobrom. Novo kazalište (danas na Trgu Republike Hrvatske) okruženo je brojnim zgradama visoke spomeničke vrijednosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U jesen 1893. arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner iz Beča poslala je novi projekt, a 5. siječnja sklopljen je ugovor o izgradnji nove kazališne zgrade. Moralo se započeti u proljeće 1894. i dovršiti 1. listopada 1895. U međuvremenu ban je imenovao Stjepana Miletića (1868. – 1908.) intendantom Hrvatskoga narodnog kazališta, koji će nastupiti na dužnost početkom sezone 1894./1895. Prva Miletićeva intendantska sezona u kojoj je već počeo provoditi reforme bila je ujedno i posljednja sezona u gornjogradskom starom teatru, gdje je napokon uspio uvesti i struju, u gledalište i na pozornicu. U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove i poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici, osim onih usko specijaliziranih, a 22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju. Za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i započeli su unutarnji radovi. Vlada je prihvatila Miletićev prijedlog da svečani zastor za novo kazalište izradi Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor je slika [[Ivan Tišov]] (aplicirane 1911. godine). Nije poznat autor četiriju poprsja – na pročelju ([[Ivan Gundulić]] i [[Junije Palmotić]]), istočnoj ([[Dimitrija Demeter]]) i zapadnoj ([[Vatroslav Lisinski]]) strani zgrade. Izgradnja je napredovala prema planu i nakon šesnaest mjeseci 8. listopada 1895. izdana je uporabna dozvola. [[Datoteka:Simbolicni cekic R F Mihanovic MGZ 080209.jpg|mini|Simbolični čekić kojim je car i kralj Franjo Josip I. otvorio Hrvatsko zemaljsko kazalište u Zagrebu. Rad [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša-Mihanovića]].]] Novo kazalište svečano je otvoreno [[14. listopada]] [[1895.]], kad je u dva sata poslijepodne car [[Franjo Josip I.]] na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar [[Robert Frangeš Mihanović]].<ref>http://www.zagrebmojgrad.hr/site/mercury/20100725-zgmg-29-pdf-61e9.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijski „scenski prolog u tri slike“ Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta, te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski. U sto petnaest godina svoga postojanja, zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imala je dvije obnove: između 18. svibnja i 14. listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i do danas jedinu sveobuhvatnu građevinsku obnovu i rekonstrukciju od 1. veljače 1967. do svečanoga otvorenja 27. studenoga 1969. godine. Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom ispod Hebrangove ulice tada povezalo sa zgradom Hrvatskoga narodnog kazališta.<ref>http://www.hnk.hr/hr/content/view/full/1497 [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Hrvatsko_narodno_kazali.C5.A1te_u_Zagrebu|s dopusnicom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]] (preuzeto 21. lipnja 2011.)</ref> Na ulazu u zgradu, nalazi se glasoviti [[Zdenac života]], rad [[Hrvati|hrvatskog]] kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] iz [[1905.]] godine, a postavljena je [[1912.]] godine. Mnogi od ponajboljih hrvatskih umjetnika radili su u HNK-u. [[Ivan Zajc]] bio je prvi dirigent kazališta. [[Jakov Gotovac]] bio je dirigent opere kazališta od [[1923.]] od [[1958.]] Poznati hrvatski redatelj [[Branko Gavella]] ovdje je počeo svoju briljantnu karijeru, kao i prva hrvatska primabalerina [[Mia Čorak Slavenska]]. Ravnatelj Opere od 1988. do 1992. bio je [[Janko Kichl]].<ref name="vijenac"> (): [http://www.matica.hr/vijenac/271/sesti-svezak-hrvatske-opce-enciklopedije-10158/ ''Kulturna kronika: 12. srpnja - Preminuo Janko Kichl''] Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> Programski se HNK Zagreb sastoji od tri umjetničke grane: [[Drama HNK Zagreb|drame]], [[Opera HNK u Zagrebu|opere]] i baleta. Gostovali su brojni međunarodni umjetnici kao što su: [[Franz Liszt]], [[Sarah Bernhardt]], [[Franz Lehar]], [[Richard Strauss]], [[Gerard Philipe]], [[Vivien Leigh]], [[Laurence Olivier]], [[Jean-Louis Barrault]], [[Peter Brook]], [[Mario del Monaco]], [[José Carreras]] i dr. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:HNK_Zagreb.jpg| Datoteka:Pope Benedict XVI HNK 1 04062011.JPG|Papa [[Benedikt XVI.]] napušta zgradu HNK Datoteka:LEGO HNK Zagreb.JPG|Maketa od [[lego]] kockica Datoteka:Vlaho Bukovac, Ilirski preporod (svecani zastor Hrvatskog narodnog kazalista u Zagrebu).jpg|Svečani zastor, rad [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] Datoteka:Zagreb areal view (4).jpg|Pogled iz zraka Datoteka:HNK Zagreb maketa MGZ.jpg|Maketa HNK u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] Datoteka:HNK Zagreb by night.jpg| Datoteka:Hrvatsko narodno kazaliste Zagreb 17102012 2 roberta f.jpg|HNK i zagrebačka gradska ura Datoteka:Hrvatsko narodno kazaliste Zagreb 17102012 3 roberta f.jpg|Detalj sa zgrade HNK Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|[[Zdenac života]] </gallery> </center> ==Zanimljivosti== *1941. je u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je 1915. odigrao kasniji svjetski prvak [[Aleksandr Aljehin]].<ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59291</ref> == Izvori == {{izvori}} {{coord|45.809201461222|N|15.9707093238831|E|region:HR-21_type:landmark|display=title|format=dms}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Croatian National Theater in Zagreb |commonscathr = Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu |wikizvor = }} === Mrežna sjedišta === * [http://hnk.hr Službene stranice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu] {{ZG}} {{Mrva-kult}} [[Kategorija:Hrvatske kazališne kuće i trupe]] [[Kategorija:Kultura u Zagrebu]] [[Kategorija:Operne kuće]] [[Kategorija:Građevine u Zagrebu]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Zagrebu]] 4s6histi2tmuztpze20f2y9n4ls3o9o Pelješki most 0 64524 6432734 6431855 2022-07-26T05:28:25Z Ponor 38361 [[WP:NI]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir most | Ime = Pelješki most | Slika = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg | Opis slike = | Premošćuje = [[Malostonski zaljev]] | Mjesto = [[Komarna]], [[Brijesta]] | Vrijeme gradnje = [[23. travnja]] [[2018.]] - [[27. siječnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> | Završetak gradnje = [[2022.]] | Otvorenje =26. srpnja 2022. (planirano) | Saniranje = | Rušenje = | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = | Namjena = | Mostarina = | Projektant = Marjan Pipenbaher | Suradnici = | Graditelj = China Road and Bridge Corporation | Podizvođači = | Ukupna dužina = 2404 | Visina mosta = 55 | Širina mosta = 21 | Najveći raspon = 285 | z. širina = 42.91666667 | z. dužina = 17.53333333 | Karta = Pelješac bridge location map.svg }} '''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}</ref> Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.<ref name=":0" /> U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.<ref name=":2">{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}</ref> Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.<ref>{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}</ref> Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].<ref name=":1" /> == Povijest izgradnje == [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]] [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]] Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}</ref> Prvotni dizajn<ref>{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}</ref> autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,<ref>{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}</ref> bio je onaj Marjana Pipenbahera.<ref name=":1" /> Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}</ref> Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref>[[File:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]] [[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]] Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}</ref> Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.<ref name=":2" /> [[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Pelješac Bridge}} * [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)] * [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija] [[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pelješac]] 4yoeh4kyw2n0eovtygf66g3hp90f2e7 Sveta Ana 0 66303 6432490 6432414 2022-07-25T13:53:59Z Darrad2009 157007 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Sveta Ana | slika = Faras Saint Anne (detail).jpg | opis_slike = | naslov = | nadnevak rođenja = [[1. stoljeće pr. Kr.]] | mjesto rođenja = | nadnevak smrti = | mjesto smrti = | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = ''prije kongregacije'' | slavi se u = | nadnevak spomendana = [[26. srpnja]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://www.wish.hr/sveta-ana/|title=Sv. Ana, zaštitnica|work=wish.hr|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sv. Ana, zaštitnica}}</ref><ref name="A2">{{cite web|url=https://laudato.hr/Duhovnost/Zelite-li-znati-vise/Sveti-Joakim-i-Ana.aspx|title=Sveti Joakim i Ana, spominjanje|work=laudato.hr|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveti Joakim i Ana, spominjanje}}</ref> | simboli na slikama toga svetca = | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} {{redirect|Sveta Ana}} '''Sveta Ana''' je kršćanska svetica, [[majka]] [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]]. Spomendan joj je u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] [[26. srpnja]]. [[Datoteka:Oltar Svete Ane u Crkvi sv.Jakova u Dicmu.jpg|mini]] == Životopis == O [[Sveti Joakim|Joakimu]] i Ani u [[Biblija|Bibliji]] nema spomena,<ref name="A3">{{cite web |url=https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveti-joakim-i-ana-roditelji-blazene-djevice-marije/|title=Sveti Joakim i Ana|work=bitno.net|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveti Joakim i Ana}}</ref> no zato se njihovo ime prvi put spominje u [[Jakovljevo protoevanđelje|jednom apokrifnom spisu]] iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]]. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na [[Sveta Marija|Marijino]] čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu [[čovjek]]u, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu [[Bog|Gospodinu]] za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki [[Ruben (pleme)|Ruben]], predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U [[Izrael]]u, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u [[Pustinja|pustinju]] [[post]]eći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka. U međuvremenu je i Ana vapila [[Bog|Gospodinu]] moleći za plodnost.<ref name="A4">{{cite web|url=https://zenavrsna.com/sveta-ana-pouzdanje-u-boga-neplodnost/20051|title=Sveta Ana|work=zenavrsna.com|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveta Ana}}</ref> Ukazao joj se Božji [[anđeo]] i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i [[svećenik]]a i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime [[Sveta Marija|Marija]]. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo [[ljubav]]i, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio [[Johann von Tritheim]] svojom knjigom "''Tractatus de laudibus sanctissimae Annae''" (Rasprava o pohvalama presvete Ane - [[Mainz]], [[1494.]]). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u [[Engleska|Engleskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]]. [[Bretonci]] su prenijeli štovanje i u [[Kanada|Kanadu]]. U [[Kuran]]u se Marijin otac naziva Imran. U [[Dicmo|Dicmu]] gdje se čuva [[relikvijar]] sv. Ane te se Ona posebno štuje kao suzaštitnica župe. ==Izvori== {{Izvori}} == Poveznice == {{Portal Kršćanstvo}} *[[Sveti Joakim]] *[[Sveto rodoslovlje]] [[Kategorija:Sveci|Ana]] [[Kategorija:Životopisi, Izrael]] 3v54wv9b7u40868x6vy1r1y816rlop3 Sofija Chotek 0 68048 6432671 4427830 2022-07-25T21:02:50Z Darrad2009 157007 mala dopuna wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sophiechotek1868-2.jpg|mini|250px|Sophie Maria Josephine Albina Chotek Gräfin von Chotkova und Wognin na razglednici iz 1914. godine.]] '''Sophie Maria Josephine Albina Chotek grofica von Chotkova und Wognin''' ([[Stuttgart]], [[1. ožujka]] [[1868.]] - [[Sarajevo]], [[28. lipnja]] [[1914.]]), potomak je poznate [[Češka|češke]] aristokratske obitelji, a kasnije supruga u [[Morganatski brak|morgantskom braku]] s austrijskim nadvojvodom [[Franjo Ferdinand|Franjom Ferdinandom]] s kojim je imala troje djece. Imala je titulu ''Vojvotkinja od Höhenberga''. Ubijena je zajedno sa suprugom, [[28. lipnja]] [[1914.]] godine, u [[Sarajevski atentat|sarajevskom atentatu]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/22068/ Proleksis enciklopedija: Franjo Ferdinand], preuzeto 15. listopada 2013.</ref> Poslije njihove smrti djeca nisu imala pravo naslijediti ni titule ni druge povlastice po pravu naslijeđa Habsburga već isključivo Hohenberga. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biog-plem}} {{GLAVNIRASPORED:Chotek, Sofija}} [[Kategorija:Austro-Ugarska]] [[Kategorija:Životopisi, Njemačka]] [[Kategorija:Životopisi, Češka]] [[Kategorija:Sarajevski atentat]] [[Kategorija:Plemstvo]] [[Kategorija:Njemački grofovi]] 3rgb2gx405uf6e18cw7exydn78oklbo PIK Vrbovec 0 69821 6432479 6358565 2022-07-25T13:19:15Z Lararavenscak 277806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime = PIK Vrbovec – mesna industrija, d.d. | slika = [[Slika:PIK Vrbovec Logo.jpg|Logotip]] | vrsta = [[dioničko društvo]] | burzovni_simbol = Dionice PIKV-R-A nisu uvrštene u kotaciju Javnih dioničkih društava [[Zagrebačka burza|Zagrebačke burze]]<ref name="osobna_iskaznica">[http://www.pik-vrbovec.hr/o-nama/osobna-iskaznica/t31-4-7?lang= PIK Vrbovec / Osobna iskaznica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | osnutak = [[1. studenog]] [[1961.]] | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = Zagrebačka 148<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |title=PIK Vrbovec / Kontakti |journal= |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=15. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615185010/http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |url-status=dead }}</ref> | sjedište_grad = [[Vrbovec]] | sjedište_država = {{ZD+X/H|HRV}} | ključneosobe = [[Ivica Todorić]] (CAE)<ref name="osobna_iskaznica"/> | predsjednik = Mate Štetić (CEO)<ref name="osobna_iskaznica"/> | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[prehrana]] | proizvodi = svježe meso i mesne prerađevine | usluge = | prihod = 135,7 milijuna EUR <small>(stanje 2006.)</small> | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 1.700 <small>(stanje 2008.)</small> | holding = [[Agrokor]] | divizije = | podruž = | vlasnik = Agrokor d.d. <small>(od 2005.)</small> | slogan = | web = [http://www.pik-vrbovec.hr pik-vrbovec.hr] | dodatak = }} '''PIK Vrbovec plus d.o.o.''' hrvatsko je društvo ograničene odgovornosti iz Vrbovca koje se bavi proizvodnjom, prodajom i distribucijom svježeg crvenog mesa i mesnih prerađevina. Danas PIK u Hrvatskoj zadovoljava gotovo 40% tržišta crvenog mesa i mesnih prerađevina, što ga čini liderom u svim kategorijama koje proizvodi: svježe meso, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele, kobasice za kuhanje i pečenje te naresci. PIK je kompanija koja postavlja trendove u mesnoj industriji, a osluškujući potrebe tržišta, svojim potrošačima uvijek nudi nešto inovativno, moderno i primamljivo. == Povijest == Društvo je nastalo [[1961.]] godine na temeljima mesne industrije u vlasništvu Đure Predovića, osnovane još davne [[1938.]] godine. [[Prigorje|Prigorski kraj]] u kojem se nalazi PIK Vrbovec tradicionalno je poznat po uzgoju stoke, posebice [[Svinjogojstvo|svinja]], što je predstavljalo dobru polaznu osnovu za ovakvu vrstu industrije. U PIK Vrbovcu dugi su se niz godina proizvodili i razvijali kvalitetni mesni proizvodi pod brandom PIK, koji su svoje potrošače nalazili u Hrvatskoj, regiji, Europi i Americi. Od [[2005.]] godine PIK Vrbovec ulazi u sastav [[koncern]]a [[Agrokor]] te otada počinje vrlo snažan razvoj kompanije te svake godine bilježi rekorde u količini proizvoda. Nakon što je PIK 2019. postao dio [https://fortenova.hr/en/home/ Fortenova grupe], nastavljaju se značajna ulaganja zahvaljujući kojima PIK Vrbovec učvršćuje poziciju lidera mesne industrije u Hrvatskoj i regiji. U svakom od tržišnih segmenata PIK proizvodi vrhunske robne marke, koje svojom kvalitetom mogu konkurirati najboljim svjetskim proizvodima. Tako su, primjerice, PIK-ove šunke, mortadela, trajne kobasice, parizer PIKO te hrenovke, zahvaljujući svojoj vrhunskoj kvaliteti i povjerenju potrošača, u svojem segmentu tržišni lideri. PIK Vrbovec je u [[2006.]] godini prodao 25.000 tona mesa, što je bilo 78% više u odnosu na 2005. godinu i više od 13.000 tona prerađevina ili 31% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupne proizvodnje prerađevina 2200 tona odnosi se i na konzerve. Prije ulaska u sastav [[koncern]]a [[Agrokor]] kapaciteti PIK-a Vrbovec bili su iskorišteni oko 30 posto. U 2005. godini s porastom proizvodnje rasla je i njihova iskorištenost na više od 90 posto s time da se oni stalno povećavaju. Povećani su kapaciteti klaonice svinja i klaonice junadi. Također, nabavljeni su novi, suvremeni strojevi što su povećali kapacitete prerade ili pak omogućili nova pakiranja, proizvodnju novih proizvoda i slično. Najveća ulaganja bila su u nove linije za narezivanje proizvoda, kapaciteta dvije tone u smjeni, zatim u linije za proizvodnju polutrajnih kobasica, te linije za proizvodnju šunki. Time su postrojenja prerade povećana oko 28%.<ref>[http://www.poslovni.hr/vijesti/pik-vrbovec-u-2007-investira-100-mil-kuna-34517.aspx PIK Vrbovec u 2007. investira 100 mil. kuna - poslovni.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (objavljeno 20. veljače 2007.)</ref> [[Slika:UpravaPIK.jpg|mini|270px|Uprava PIK-a.]] Početkom [[2009.]] godine PIK je uveo na tržište i pakirano svježe meso pod PIK-ovim robnim markama, čime svojim potrošačima nudi pakirano crveno meso provjerene kvalitete i sigurnosti koju jamči uspostavljeni sustav sljedivosti, što omogućuje praćenje namirnice od uzgoja, prerade, proizvodnje, distribucije pa sve do polica trgovina. Uz proizvode pod brandom PIK, proizvodi se i odabrani asortiman proizvoda pod brandom Sljeme s kvalitetom dobro poznatom hrvatskim potrošačima. PIK-ovi proizvodi izvoze se i na strana tržišta. Od 2005. godine kompanija je dobila mogućnost za razvoj velikih investicijskih projekata koji su joj osigurali vodeću poziciju na tržištu. Ukupan iznos investicija u PIK Vrbovcu od 2005. do danas iznosi preko 1,2 milijarde kuna. Investicije su najviše usmjerene prema povećanju kapaciteta proizvodnje kako bi se pratio planirani rast prodaje. Najvažnije investicije u posljednjih 15 godina su rasjekavaonica i pakirnica svježeg mesa, hladnjača za duboko smrzavanje, skladište svježeg mesa, tvornica trajnih kobasica, pogon za narezivanje i pakiranje, skladište gotove robe te investicije u tehnološku opremu, infrastrukturu i očuvanje okoliša. === Proizvodi === PIK Vrbovec dugi niz godina razvija vrhunske proizvode i brandove koji su našli put do potrošača koji danas, svojim izborom, PIK brend drže na poziciji broj 1. PIK je lider u svim kategorijama koje proizvodi: naresci, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele te kobasice za kuhanje i pečenje. PIK šunke su među potrošačima najprepoznatljiviji brend, parizer PIKO omiljen je kod svih generacija, a Panona najpoznatija trajna kobasica. Širok asortiman i provjerena kvaliteta čine PIK proizvode najboljim izborom i zalogajem za sve prilike. Provjerena kvaliteta PIK svježeg pakiranog mesa leži u 100 posto hrvatskom podrijetlu, uzgoju i preradi. PIK surađuje s preko 100 domaćih farmi na područjima Slavonije, Baranje i središnje Hrvatske, a životinje se kroz ciklus uzgoja hrane isključivo odabranom domaćom stočnom hranom. Pouzdanost i kvaliteta svih PIK-ovih proizvoda rezultat su dugogodišnje tradicije i iskustva vrsnih majstora, koji svoje umijeće i ljubav prema svom poslu već više od 80godina ugrađuju u proizvode PIK Vrbovca. PIK Vrbovec je bila prva mesna industrija koja je prepoznala važnost projekta „Meso hrvatskih farmi“ i potpisala Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjskog pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom. PIK-u je u Hrvatskoj izuzetno važan rad udruge Baby beef koja okuplja proizvođače tovne junadi, a to su dosadašnjom uspješnom suradnjom i pokazali. PIK Vrbovec otkupljuje juneće meso sa 60 hrvatskih farmi od svih velikih dobavljača. Riječ je o 45.000 grla godišnje što prelazi 40% ukupne junetine u Hrvatskoj. '''Razvoj proizvoda''' PIK kontinuirano radi na unapređenju postojećeg asortimana i stvaranju novih proizvoda. Projektom „Manje je više“, PIK Vrbovec je među prvima u Europi, tržištu ponudio proizvode bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje. Ovim je projektom obuhvaćeno više od 90 proizvoda iz cjelokupnog asortimana PIK mesnih prerađevina. Vodeći se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, ali i slijedeći strategiju Republike Hrvatske o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, PIK Vrbovec prvi je u Hrvatskoj predstavio cijeli asortiman mesnih proizvoda koji od sada sadrže 25% manje soli, a istog su prepoznatljivog okusa i vrhunske kvalitete. Projekt Manje je više, osvojio je nagradu European Business Award za najbolji projekt u kategoriji Orijentiranost na potrošače. Planet of Plants Planet of plants prva je hrvatska plant based linija proizvoda koja se može pronaći na policama trgovina. Riječ je o inovativnoj liniji proizvoda koji su 100 posto biljnog podrijetla, a zajednički su ih razvili i proizveli Zvijezda i PIK Vrbovec, dvije perjanice Fortenova grupe. Proizvodi su 100 posto biljnog podrijetla, a ne sadržavaju jaja, gluten i soju zbog čega su pogodni i za vegane i vegetarijance kao i za fleksitarijance. Inovativna linija Planet of plants sadrži burger, salamu, ulje, majonezu, umak, namaz, kockicu, okruglice i mljeveno. ==== Mesne prerađevine ==== * [[šunka|šunke]] * [[mortadela]] * PIKO [[parizer]] * [[hrenovke]] * [[trajne kobasice]] * [[suhomesnati trajni proizvodi]] * [[kobasice za kuhanje i pečenje]] * [[polutrajni suhomesnati proizvodi]] * [[polutrajne kobasice]] * "Sljeme" ==== Svježe meso ==== * [[svinjetina]] * [[junetina]] * [[teletina]] * [[janjetina]] '''Planet of plants''' * burger * salama * ulje * majoneza * umak * namaz * kockicu * okruglice * mljeveno '''Značaj izvoza u poslovanju''' Posljednjih nekoliko godina poslovanje PIK-a sve je više usmjereno na izvoz. PIK tako svoje proizvode izvozi u preko 30 zemalja. Implementacija HACCP-a omogućila je plasman proizvoda na najzahtjevnija tržišta SAD-a, Kanade, Europe i Rusije, što potvrđuje dugogodišnji izvozni broj HR 10. PIK Vrbovec također izvozi svoje proizvode u preko 15 zemalja EU poput Slovenije, Njemačke, Austrije, Švedske, Poljske, Rumunjske, Mađarske i mnoge druge. Izvoz junetine iz PIK-a na vrlo zahtjevno talijansko tržište datira još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Proizvodi koje izvoze uglavnom su od mesa junica. Manje količine mesa završavaju u restoranima, a ostalo u maloprodaji. Nakon što je ispunio iznimno stroge japanske kriterije obrade i proizvodnje junećeg mesa, PIK Vrbovec prva je hrvatska mesna industrija koja od siječnja 2022. godine svoje meso izvozi i u Japan. I to za HoReCa kanal, odnosno za vrhunske japanske restorane. === Sljedivost === [[Sljedivost]] je mogućnost utvrđivanja porijekla svake sirovine od uzgoja do finalne proizvodnje. Cijeli proces započinje uzgojem hrane za životinje, preko životinja koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, a tijekom svih faza proizvodnje, prerade i distribucije. === Certifikati === * HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) * ISO 14001:2015; * ISO 9001:2015; * ISO 45001:2018 * ISO 50001:2018 * IFS food * IFS Logistics * izvorni broj HR 10 (nadzor europske i američke inspekcije) * kontrola ovlaštene i službene inspekcije * vlastiti laboratorij (mikrobiološki i kemijiski) * procesna kontrola (inputa,procesa i outputa) * sljedivost ("od polja do stola") == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pik-vrbovec.hr PIK Vrbovec web stranice] {{Coord|45.879985630931|N|16.3896811008453|E|region:HR-01_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mesna industrija]] tn0phfpkyhqsmdxxgfh16fxu7vw0t9k 6432487 6432479 2022-07-25T13:45:23Z Lararavenscak 277806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime = PIK Vrbovec – mesna industrija, d.d. | slika = [[Slika:PIK Vrbovec Logo.jpg|Logotip]] | vrsta = [[dioničko društvo]] | burzovni_simbol = Dionice PIKV-R-A nisu uvrštene u kotaciju Javnih dioničkih društava [[Zagrebačka burza|Zagrebačke burze]]<ref name="osobna_iskaznica">[http://www.pik-vrbovec.hr/o-nama/osobna-iskaznica/t31-4-7?lang= PIK Vrbovec / Osobna iskaznica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | osnutak = [[1. studenog]] [[1961.]] | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = Zagrebačka 148<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |title=PIK Vrbovec / Kontakti |journal= |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=15. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615185010/http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |url-status=dead }}</ref> | sjedište_grad = [[Vrbovec]] | sjedište_država = {{ZD+X/H|HRV}} | ključneosobe = [[Ivica Todorić]] (CAE)<ref name="osobna_iskaznica"/> | predsjednik = Mate Štetić (CEO)<ref name="osobna_iskaznica"/> | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[prehrana]] | proizvodi = svježe meso i mesne prerađevine | usluge = | prihod = 135,7 milijuna EUR <small>(stanje 2006.)</small> | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 1.700 <small>(stanje 2008.)</small> | holding = [[Agrokor]] | divizije = | podruž = | vlasnik = Agrokor d.d. <small>(od 2005.)</small> | slogan = | web = [http://www.pik-vrbovec.hr pik-vrbovec.hr] | dodatak = }} '''PIK Vrbovec plus d.o.o.''' hrvatsko je društvo ograničene odgovornosti iz Vrbovca koje se bavi proizvodnjom, prodajom i distribucijom svježeg crvenog mesa i mesnih prerađevina. Danas PIK u Hrvatskoj zadovoljava gotovo 40% tržišta crvenog mesa i mesnih prerađevina, što ga čini liderom u svim kategorijama koje proizvodi: svježe meso, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele, kobasice za kuhanje i pečenje te naresci. PIK je kompanija koja postavlja trendove u mesnoj industriji, a osluškujući potrebe tržišta, svojim potrošačima uvijek nudi nešto inovativno, moderno i primamljivo. == Povijest == Društvo je nastalo [[1961.]] godine na temeljima mesne industrije u vlasništvu Đure Predovića, osnovane još davne [[1938.]] godine. [[Prigorje|Prigorski kraj]] u kojem se nalazi PIK Vrbovec tradicionalno je poznat po uzgoju stoke, posebice [[Svinjogojstvo|svinja]], što je predstavljalo dobru polaznu osnovu za ovakvu vrstu industrije. U PIK Vrbovcu dugi su se niz godina proizvodili i razvijali kvalitetni mesni proizvodi pod brandom PIK, koji su svoje potrošače nalazili u Hrvatskoj, regiji, Europi i Americi. Od [[2005.]] godine PIK Vrbovec ulazi u sastav [[koncern]]a [[Agrokor]] te otada počinje vrlo snažan razvoj kompanije te svake godine bilježi rekorde u količini proizvoda. Nakon što je PIK 2019. postao dio [https://fortenova.hr/en/home/ Fortenova grupe], nastavljaju se značajna ulaganja zahvaljujući kojima PIK Vrbovec učvršćuje poziciju lidera mesne industrije u Hrvatskoj i regiji. [[Slika:UpravaPIK.jpg|mini|270px|Uprava PIK-a.]] Od 2005. godine kompanija je dobila mogućnost za razvoj velikih investicijskih projekata koji su joj osigurali vodeću poziciju na tržištu. Ukupan iznos investicija u PIK Vrbovcu od 2005. do danas iznosi preko 1,2 milijarde kuna. Investicije su najviše usmjerene prema povećanju kapaciteta proizvodnje kako bi se pratio planirani rast prodaje. Najvažnije investicije u posljednjih 15 godina su rasjekavaonica i pakirnica svježeg mesa, hladnjača za duboko smrzavanje, skladište svježeg mesa, tvornica trajnih kobasica, pogon za narezivanje i pakiranje, skladište gotove robe te investicije u tehnološku opremu, infrastrukturu i očuvanje okoliša. === Proizvodi === PIK Vrbovec dugi niz godina razvija vrhunske proizvode i brandove koji su našli put do potrošača koji danas, svojim izborom, PIK brend drže na poziciji broj 1. PIK je lider u svim kategorijama koje proizvodi: naresci, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele te kobasice za kuhanje i pečenje. PIK šunke su među potrošačima najprepoznatljiviji brend, parizer PIKO omiljen je kod svih generacija, a Panona najpoznatija trajna kobasica. Širok asortiman i provjerena kvaliteta čine PIK proizvode najboljim izborom i zalogajem za sve prilike. Provjerena kvaliteta PIK svježeg pakiranog mesa leži u 100 posto hrvatskom podrijetlu, uzgoju i preradi. PIK surađuje s preko 100 domaćih farmi na područjima Slavonije, Baranje i središnje Hrvatske, a životinje se kroz ciklus uzgoja hrane isključivo odabranom domaćom stočnom hranom. Pouzdanost i kvaliteta svih PIK-ovih proizvoda rezultat su dugogodišnje tradicije i iskustva vrsnih majstora, koji svoje umijeće i ljubav prema svom poslu već više od 80godina ugrađuju u proizvode PIK Vrbovca. PIK Vrbovec je bila prva mesna industrija koja je prepoznala važnost projekta „Meso hrvatskih farmi“ i potpisala Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjskog pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom. PIK-u je u Hrvatskoj izuzetno važan rad udruge Baby beef koja okuplja proizvođače tovne junadi, a to su dosadašnjom uspješnom suradnjom i pokazali. PIK Vrbovec otkupljuje juneće meso sa 60 hrvatskih farmi od svih velikih dobavljača. Riječ je o 45.000 grla godišnje što prelazi 40% ukupne junetine u Hrvatskoj. '''Razvoj proizvoda''' PIK kontinuirano radi na unapređenju postojećeg asortimana i stvaranju novih proizvoda. Projektom „Manje je više“, PIK Vrbovec je među prvima u Europi, tržištu ponudio proizvode bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje. Ovim je projektom obuhvaćeno više od 90 proizvoda iz cjelokupnog asortimana PIK mesnih prerađevina. Vodeći se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, ali i slijedeći strategiju Republike Hrvatske o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, PIK Vrbovec prvi je u Hrvatskoj predstavio cijeli asortiman mesnih proizvoda koji od sada sadrže 25% manje soli, a istog su prepoznatljivog okusa i vrhunske kvalitete. Projekt Manje je više, osvojio je nagradu European Business Award za najbolji projekt u kategoriji Orijentiranost na potrošače. Planet of Plants Planet of plants prva je hrvatska plant based linija proizvoda koja se može pronaći na policama trgovina. Riječ je o inovativnoj liniji proizvoda koji su 100 posto biljnog podrijetla, a zajednički su ih razvili i proizveli Zvijezda i PIK Vrbovec, dvije perjanice Fortenova grupe. Proizvodi su 100 posto biljnog podrijetla, a ne sadržavaju jaja, gluten i soju zbog čega su pogodni i za vegane i vegetarijance kao i za fleksitarijance. Inovativna linija Planet of plants sadrži burger, salamu, ulje, majonezu, umak, namaz, kockicu, okruglice i mljeveno. ==== Mesne prerađevine ==== * [[šunka|šunke]] * [[mortadela]] * PIKO [[parizer]] * [[hrenovke]] * [[trajne kobasice]] * [[suhomesnati trajni proizvodi]] * [[kobasice za kuhanje i pečenje]] * [[polutrajni suhomesnati proizvodi]] * [[polutrajne kobasice]] * "Sljeme" ==== Svježe meso ==== * [[svinjetina]] * [[junetina]] * [[teletina]] * [[janjetina]] '''Planet of plants''' * burger * salama * ulje * majoneza * umak * namaz * kockicu * okruglice * mljeveno '''Značaj izvoza u poslovanju''' Posljednjih nekoliko godina poslovanje PIK-a sve je više usmjereno na izvoz. PIK tako svoje proizvode izvozi u preko 30 zemalja. Implementacija HACCP-a omogućila je plasman proizvoda na najzahtjevnija tržišta SAD-a, Kanade, Europe i Rusije, što potvrđuje dugogodišnji izvozni broj HR 10. PIK Vrbovec također izvozi svoje proizvode u preko 15 zemalja EU poput Slovenije, Njemačke, Austrije, Švedske, Poljske, Rumunjske, Mađarske i mnoge druge. Izvoz junetine iz PIK-a na vrlo zahtjevno talijansko tržište datira još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Proizvodi koje izvoze uglavnom su od mesa junica. Manje količine mesa završavaju u restoranima, a ostalo u maloprodaji. Nakon što je ispunio iznimno stroge japanske kriterije obrade i proizvodnje junećeg mesa, PIK Vrbovec prva je hrvatska mesna industrija koja od siječnja 2022. godine svoje meso izvozi i u Japan. I to za HoReCa kanal, odnosno za vrhunske japanske restorane. === Sljedivost === [[Sljedivost]] je mogućnost utvrđivanja porijekla svake sirovine od uzgoja do finalne proizvodnje. Cijeli proces započinje uzgojem hrane za životinje, preko životinja koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, a tijekom svih faza proizvodnje, prerade i distribucije. === Certifikati === * HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) * ISO 14001:2015; * ISO 9001:2015; * ISO 45001:2018 * ISO 50001:2018 * IFS food * IFS Logistics * izvorni broj HR 10 (nadzor europske i američke inspekcije) * kontrola ovlaštene i službene inspekcije * vlastiti laboratorij (mikrobiološki i kemijiski) * procesna kontrola (inputa,procesa i outputa) * sljedivost ("od polja do stola") == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pik-vrbovec.hr PIK Vrbovec web stranice] {{Coord|45.879985630931|N|16.3896811008453|E|region:HR-01_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mesna industrija]] k0mz95plk06g9j1jrkwopa6kvazc5aw 6432495 6432487 2022-07-25T13:58:04Z Lararavenscak 277806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime = PIK VRBOVEC plus d.o.o. | slika = [[Slika:PIK Vrbovec Logo.jpg|Logotip]] | vrsta = [[dioničko društvo]] | burzovni_simbol = Dionice PIKV-R-A nisu uvrštene u kotaciju Javnih dioničkih društava [[Zagrebačka burza|Zagrebačke burze]]<ref name="osobna_iskaznica">[http://www.pik-vrbovec.hr/o-nama/osobna-iskaznica/t31-4-7?lang= PIK Vrbovec / Osobna iskaznica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | osnutak = [[1938.]] | sjedište = Zagrebačka 148<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |title=PIK Vrbovec / Kontakti |journal= |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=15. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615185010/http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |url-status=dead }}</ref> | sjedište_grad = [[Vrbovec]] | sjedište_država = {{ZD+X/H|HRV}} | ključneosobe = [[Ivica Todorić]] (CAE)<ref name="osobna_iskaznica"/> | konkurencija = | industrija = [[prehrana]] | proizvodi = svježe meso i mesne prerađevine | prihod = 247,4 milijuna EUR <small>(stanje 2020.)</small> | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 1.800 <small>(stanje 2020..)</small> | holding = Fortenova grupa | divizije = | podruž = | vlasnik = Fortenova grupa | slogan = | web = [http://www.pik-vrbovec.hr pik-vrbovec.hr] | dodatak = |predsjednik_uprave=Slaven Ružić|član_uprave=Irena Jendriš}} '''PIK Vrbovec plus d.o.o.''' hrvatsko je društvo ograničene odgovornosti iz Vrbovca koje se bavi proizvodnjom, prodajom i distribucijom svježeg crvenog mesa i mesnih prerađevina. Danas PIK u Hrvatskoj zadovoljava gotovo 40% tržišta crvenog mesa i mesnih prerađevina, što ga čini liderom u svim kategorijama koje proizvodi: svježe meso, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele, kobasice za kuhanje i pečenje te naresci. PIK je kompanija koja postavlja trendove u mesnoj industriji, a osluškujući potrebe tržišta, svojim potrošačima uvijek nudi nešto inovativno, moderno i primamljivo. == Povijest == Društvo je nastalo [[1961.]] godine na temeljima mesne industrije u vlasništvu Đure Predovića, osnovane još davne [[1938.]] godine. [[Prigorje|Prigorski kraj]] u kojem se nalazi PIK Vrbovec tradicionalno je poznat po uzgoju stoke, posebice [[Svinjogojstvo|svinja]], što je predstavljalo dobru polaznu osnovu za ovakvu vrstu industrije. U PIK Vrbovcu dugi su se niz godina proizvodili i razvijali kvalitetni mesni proizvodi pod brandom PIK, koji su svoje potrošače nalazili u Hrvatskoj, regiji, Europi i Americi. Od [[2005.]] godine PIK Vrbovec ulazi u sastav [[koncern]]a [[Agrokor]] te otada počinje vrlo snažan razvoj kompanije te svake godine bilježi rekorde u količini proizvoda. Nakon što je PIK 2019. postao dio [https://fortenova.hr/en/home/ Fortenova grupe], nastavljaju se značajna ulaganja zahvaljujući kojima PIK Vrbovec učvršćuje poziciju lidera mesne industrije u Hrvatskoj i regiji. [[Slika:UpravaPIK.jpg|mini|270px|Uprava PIK-a.]] Od 2005. godine kompanija je dobila mogućnost za razvoj velikih investicijskih projekata koji su joj osigurali vodeću poziciju na tržištu. Ukupan iznos investicija u PIK Vrbovcu od 2005. do danas iznosi preko 1,2 milijarde kuna. Investicije su najviše usmjerene prema povećanju kapaciteta proizvodnje kako bi se pratio planirani rast prodaje. Najvažnije investicije u posljednjih 15 godina su rasjekavaonica i pakirnica svježeg mesa, hladnjača za duboko smrzavanje, skladište svježeg mesa, tvornica trajnih kobasica, pogon za narezivanje i pakiranje, skladište gotove robe te investicije u tehnološku opremu, infrastrukturu i očuvanje okoliša. === Proizvodi === PIK Vrbovec dugi niz godina razvija vrhunske proizvode i brandove koji su našli put do potrošača koji danas, svojim izborom, PIK brend drže na poziciji broj 1. PIK je lider u svim kategorijama koje proizvodi: naresci, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele te kobasice za kuhanje i pečenje. PIK šunke su među potrošačima najprepoznatljiviji brend, parizer PIKO omiljen je kod svih generacija, a Panona najpoznatija trajna kobasica. Širok asortiman i provjerena kvaliteta čine PIK proizvode najboljim izborom i zalogajem za sve prilike. Provjerena kvaliteta PIK svježeg pakiranog mesa leži u 100 posto hrvatskom podrijetlu, uzgoju i preradi. PIK surađuje s preko 100 domaćih farmi na područjima Slavonije, Baranje i središnje Hrvatske, a životinje se kroz ciklus uzgoja hrane isključivo odabranom domaćom stočnom hranom. Pouzdanost i kvaliteta svih PIK-ovih proizvoda rezultat su dugogodišnje tradicije i iskustva vrsnih majstora, koji svoje umijeće i ljubav prema svom poslu već više od 80godina ugrađuju u proizvode PIK Vrbovca. PIK Vrbovec je bila prva mesna industrija koja je prepoznala važnost projekta „Meso hrvatskih farmi“ i potpisala Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjskog pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom. PIK-u je u Hrvatskoj izuzetno važan rad udruge Baby beef koja okuplja proizvođače tovne junadi, a to su dosadašnjom uspješnom suradnjom i pokazali. PIK Vrbovec otkupljuje juneće meso sa 60 hrvatskih farmi od svih velikih dobavljača. Riječ je o 45.000 grla godišnje što prelazi 40% ukupne junetine u Hrvatskoj. '''Razvoj proizvoda''' PIK kontinuirano radi na unapređenju postojećeg asortimana i stvaranju novih proizvoda. Projektom „Manje je više“, PIK Vrbovec je među prvima u Europi, tržištu ponudio proizvode bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje. Ovim je projektom obuhvaćeno više od 90 proizvoda iz cjelokupnog asortimana PIK mesnih prerađevina. Vodeći se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, ali i slijedeći strategiju Republike Hrvatske o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, PIK Vrbovec prvi je u Hrvatskoj predstavio cijeli asortiman mesnih proizvoda koji od sada sadrže 25% manje soli, a istog su prepoznatljivog okusa i vrhunske kvalitete. Projekt Manje je više, osvojio je nagradu European Business Award za najbolji projekt u kategoriji Orijentiranost na potrošače. Planet of Plants Planet of plants prva je hrvatska plant based linija proizvoda koja se može pronaći na policama trgovina. Riječ je o inovativnoj liniji proizvoda koji su 100 posto biljnog podrijetla, a zajednički su ih razvili i proizveli Zvijezda i PIK Vrbovec, dvije perjanice Fortenova grupe. Proizvodi su 100 posto biljnog podrijetla, a ne sadržavaju jaja, gluten i soju zbog čega su pogodni i za vegane i vegetarijance kao i za fleksitarijance. Inovativna linija Planet of plants sadrži burger, salamu, ulje, majonezu, umak, namaz, kockicu, okruglice i mljeveno. ==== Mesne prerađevine ==== * [[šunka|šunke]] * [[mortadela]] * PIKO [[parizer]] * [[hrenovke]] * [[trajne kobasice]] * [[suhomesnati trajni proizvodi]] * [[kobasice za kuhanje i pečenje]] * [[polutrajni suhomesnati proizvodi]] * [[polutrajne kobasice]] * "Sljeme" ==== Svježe meso ==== * [[svinjetina]] * [[junetina]] * [[teletina]] * [[janjetina]] '''Planet of plants''' * burger * salama * ulje * majoneza * umak * namaz * kockicu * okruglice * mljeveno '''Značaj izvoza u poslovanju''' Posljednjih nekoliko godina poslovanje PIK-a sve je više usmjereno na izvoz. PIK tako svoje proizvode izvozi u preko 30 zemalja. Implementacija HACCP-a omogućila je plasman proizvoda na najzahtjevnija tržišta SAD-a, Kanade, Europe i Rusije, što potvrđuje dugogodišnji izvozni broj HR 10. PIK Vrbovec također izvozi svoje proizvode u preko 15 zemalja EU poput Slovenije, Njemačke, Austrije, Švedske, Poljske, Rumunjske, Mađarske i mnoge druge. Izvoz junetine iz PIK-a na vrlo zahtjevno talijansko tržište datira još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Proizvodi koje izvoze uglavnom su od mesa junica. Manje količine mesa završavaju u restoranima, a ostalo u maloprodaji. Nakon što je ispunio iznimno stroge japanske kriterije obrade i proizvodnje junećeg mesa, PIK Vrbovec prva je hrvatska mesna industrija koja od siječnja 2022. godine svoje meso izvozi i u Japan. I to za HoReCa kanal, odnosno za vrhunske japanske restorane. === Sljedivost === [[Sljedivost]] je mogućnost utvrđivanja porijekla svake sirovine od uzgoja do finalne proizvodnje. Cijeli proces započinje uzgojem hrane za životinje, preko životinja koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, a tijekom svih faza proizvodnje, prerade i distribucije. === Certifikati === * HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) * ISO 14001:2015; * ISO 9001:2015; * ISO 45001:2018 * ISO 50001:2018 * IFS food * IFS Logistics * izvorni broj HR 10 (nadzor europske i američke inspekcije) * kontrola ovlaštene i službene inspekcije * vlastiti laboratorij (mikrobiološki i kemijiski) * procesna kontrola (inputa,procesa i outputa) * sljedivost ("od polja do stola") == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pik-vrbovec.hr PIK Vrbovec web stranice] {{Coord|45.879985630931|N|16.3896811008453|E|region:HR-01_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mesna industrija]] p74qh0oxyfudg2lmckd7msdk2efu5v0 6432516 6432495 2022-07-25T14:23:14Z Lararavenscak 277806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime = PIK VRBOVEC plus d.o.o. | slika = [[Slika:PIK Vrbovec Logo.jpg|Logotip]] | vrsta = [[dioničko društvo]] | burzovni_simbol = Dionice PIKV-R-A nisu uvrštene u kotaciju Javnih dioničkih društava [[Zagrebačka burza|Zagrebačke burze]]<ref name="osobna_iskaznica">[http://www.pik-vrbovec.hr/o-nama/osobna-iskaznica/t31-4-7?lang= PIK Vrbovec / Osobna iskaznica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | osnutak = [[1938.]] | sjedište = Zagrebačka 148<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |title=PIK Vrbovec / Kontakti |journal= |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=15. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615185010/http://www.pik-vrbovec.hr/kontakt/t31-23-13 |url-status=dead }}</ref> | sjedište_grad = [[Vrbovec]] | sjedište_država = {{ZD+X/H|HRV}} | ključneosobe = [[Ivica Todorić]] (CAE)<ref name="osobna_iskaznica"/> | konkurencija = | industrija = [[prehrana]] | proizvodi = svježe meso i mesne prerađevine | prihod = 247,4 milijuna EUR <small>(stanje 2020.)</small> | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 1.800 <small>(stanje 2020.)</small> | holding = Fortenova grupa https://hr.wikipedia.org/wiki/Fortenova_grupa | divizije = | podruž = | vlasnik = Fortenova grupa | slogan = | web = [http://www.pik-vrbovec.hr pik-vrbovec.hr] | dodatak = |predsjednik_uprave=Slaven Ružić|član_uprave=Irena Jendriš}} '''PIK Vrbovec plus d.o.o.''' hrvatsko je društvo ograničene odgovornosti iz Vrbovca koje se bavi proizvodnjom, prodajom i distribucijom svježeg crvenog mesa i mesnih prerađevina. Danas PIK u Hrvatskoj zadovoljava gotovo 40% tržišta crvenog mesa i mesnih prerađevina, što ga čini liderom u svim kategorijama koje proizvodi: svježe meso, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele, kobasice za kuhanje i pečenje te naresci. PIK je kompanija koja postavlja trendove u mesnoj industriji, a osluškujući potrebe tržišta, svojim potrošačima uvijek nudi nešto inovativno, moderno i primamljivo. == Povijest == Društvo je nastalo [[1961.]] godine na temeljima mesne industrije u vlasništvu Đure Predovića, osnovane još davne [[1938.]] godine. [[Prigorje|Prigorski kraj]] u kojem se nalazi PIK Vrbovec tradicionalno je poznat po uzgoju stoke, posebice [[Svinjogojstvo|svinja]], što je predstavljalo dobru polaznu osnovu za ovakvu vrstu industrije. U PIK Vrbovcu dugi su se niz godina proizvodili i razvijali kvalitetni mesni proizvodi pod brandom PIK, koji su svoje potrošače nalazili u Hrvatskoj, regiji, Europi i Americi. Od [[2005.]] godine PIK Vrbovec ulazi u sastav [[koncern]]a [[Agrokor]] te otada počinje vrlo snažan razvoj kompanije te svake godine bilježi rekorde u količini proizvoda. Nakon što je PIK 2019. postao dio [https://fortenova.hr/en/home/ Fortenova grupe], nastavljaju se značajna ulaganja zahvaljujući kojima PIK Vrbovec učvršćuje poziciju lidera mesne industrije u Hrvatskoj i regiji. [[Slika:UpravaPIK.jpg|mini|270px|Uprava PIK-a.]] Od 2005. godine kompanija je dobila mogućnost za razvoj velikih investicijskih projekata koji su joj osigurali vodeću poziciju na tržištu. Ukupan iznos investicija u PIK Vrbovcu od 2005. do danas iznosi preko 1,2 milijarde kuna. Investicije su najviše usmjerene prema povećanju kapaciteta proizvodnje kako bi se pratio planirani rast prodaje. Najvažnije investicije u posljednjih 15 godina su rasjekavaonica i pakirnica svježeg mesa, hladnjača za duboko smrzavanje, skladište svježeg mesa, tvornica trajnih kobasica, pogon za narezivanje i pakiranje, skladište gotove robe te investicije u tehnološku opremu, infrastrukturu i očuvanje okoliša. === Proizvodi === PIK Vrbovec dugi niz godina razvija vrhunske proizvode i brandove koji su našli put do potrošača koji danas, svojim izborom, PIK brend drže na poziciji broj 1. PIK je lider u svim kategorijama koje proizvodi: naresci, šunke, trajne salame, parizeri od crvenog mesa, mortadele te kobasice za kuhanje i pečenje. PIK šunke su među potrošačima najprepoznatljiviji brend, parizer PIKO omiljen je kod svih generacija, a Panona najpoznatija trajna kobasica. Širok asortiman i provjerena kvaliteta čine PIK proizvode najboljim izborom i zalogajem za sve prilike. Provjerena kvaliteta PIK svježeg pakiranog mesa leži u 100 posto hrvatskom podrijetlu, uzgoju i preradi. PIK surađuje s preko 100 domaćih farmi na područjima Slavonije, Baranje i središnje Hrvatske, a životinje se kroz ciklus uzgoja hrane isključivo odabranom domaćom stočnom hranom. Pouzdanost i kvaliteta svih PIK-ovih proizvoda rezultat su dugogodišnje tradicije i iskustva vrsnih majstora, koji svoje umijeće i ljubav prema svom poslu već više od 80godina ugrađuju u proizvode PIK Vrbovca. PIK Vrbovec je bila prva mesna industrija koja je prepoznala važnost projekta „Meso hrvatskih farmi“ i potpisala Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjskog pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom. PIK-u je u Hrvatskoj izuzetno važan rad udruge Baby beef koja okuplja proizvođače tovne junadi, a to su dosadašnjom uspješnom suradnjom i pokazali. PIK Vrbovec otkupljuje juneće meso sa 60 hrvatskih farmi od svih velikih dobavljača. Riječ je o 45.000 grla godišnje što prelazi 40% ukupne junetine u Hrvatskoj. '''Razvoj proizvoda''' PIK kontinuirano radi na unapređenju postojećeg asortimana i stvaranju novih proizvoda. Projektom „Manje je više“, PIK Vrbovec je među prvima u Europi, tržištu ponudio proizvode bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje. Ovim je projektom obuhvaćeno više od 90 proizvoda iz cjelokupnog asortimana PIK mesnih prerađevina. Vodeći se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, ali i slijedeći strategiju Republike Hrvatske o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, PIK Vrbovec prvi je u Hrvatskoj predstavio cijeli asortiman mesnih proizvoda koji od sada sadrže 25% manje soli, a istog su prepoznatljivog okusa i vrhunske kvalitete. Projekt Manje je više, osvojio je nagradu European Business Award za najbolji projekt u kategoriji Orijentiranost na potrošače. Planet of Plants Planet of plants prva je hrvatska plant based linija proizvoda koja se može pronaći na policama trgovina. Riječ je o inovativnoj liniji proizvoda koji su 100 posto biljnog podrijetla, a zajednički su ih razvili i proizveli Zvijezda i PIK Vrbovec, dvije perjanice Fortenova grupe. Proizvodi su 100 posto biljnog podrijetla, a ne sadržavaju jaja, gluten i soju zbog čega su pogodni i za vegane i vegetarijance kao i za fleksitarijance. Inovativna linija Planet of plants sadrži burger, salamu, ulje, majonezu, umak, namaz, kockicu, okruglice i mljeveno. ==== Mesne prerađevine ==== * [[šunka|šunke]] * [[mortadela]] * PIKO [[parizer]] * [[hrenovke]] * [[trajne kobasice]] * [[suhomesnati trajni proizvodi]] * [[kobasice za kuhanje i pečenje]] * [[polutrajni suhomesnati proizvodi]] * [[polutrajne kobasice]] * "Sljeme" ==== Svježe meso ==== * [[svinjetina]] * [[junetina]] * [[teletina]] * [[janjetina]] '''Planet of plants''' * burger * salama * ulje * majoneza * umak * namaz * kockicu * okruglice * mljeveno '''Značaj izvoza u poslovanju''' Posljednjih nekoliko godina poslovanje PIK-a sve je više usmjereno na izvoz. PIK tako svoje proizvode izvozi u preko 30 zemalja. Implementacija HACCP-a omogućila je plasman proizvoda na najzahtjevnija tržišta SAD-a, Kanade, Europe i Rusije, što potvrđuje dugogodišnji izvozni broj HR 10. PIK Vrbovec također izvozi svoje proizvode u preko 15 zemalja EU poput Slovenije, Njemačke, Austrije, Švedske, Poljske, Rumunjske, Mađarske i mnoge druge. Izvoz junetine iz PIK-a na vrlo zahtjevno talijansko tržište datira još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Proizvodi koje izvoze uglavnom su od mesa junica. Manje količine mesa završavaju u restoranima, a ostalo u maloprodaji. Nakon što je ispunio iznimno stroge japanske kriterije obrade i proizvodnje junećeg mesa, PIK Vrbovec prva je hrvatska mesna industrija koja od siječnja 2022. godine svoje meso izvozi i u Japan. I to za HoReCa kanal, odnosno za vrhunske japanske restorane. === Sljedivost === [[Sljedivost]] je mogućnost utvrđivanja porijekla svake sirovine od uzgoja do finalne proizvodnje. Cijeli proces započinje uzgojem hrane za životinje, preko životinja koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, a tijekom svih faza proizvodnje, prerade i distribucije. === Certifikati === * HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) * ISO 14001:2015; * ISO 9001:2015; * ISO 45001:2018 * ISO 50001:2018 * IFS food * IFS Logistics * izvorni broj HR 10 (nadzor europske i američke inspekcije) * kontrola ovlaštene i službene inspekcije * vlastiti laboratorij (mikrobiološki i kemijiski) * procesna kontrola (inputa,procesa i outputa) * sljedivost ("od polja do stola") == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pik-vrbovec.hr PIK Vrbovec web stranice] {{Coord|45.879985630931|N|16.3896811008453|E|region:HR-01_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mesna industrija]] abvnwvzj4nkvyuj0ud6xme2dj2xptqi Ivanjska 0 70851 6432717 6390477 2022-07-26T02:24:39Z 120.156.207.72 dodaci uz poznate osibe iz ivanjske wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Ivanjska |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = rs |regija = |regijaRS = [[Regija Banja Luka]] |općina = [[Banja Luka]] |nadvisina = |lat = 44.91 |long = 17.07 |position = right |brojstan = 4.577 |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Ivanjska''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Nalazi se sjeverozapadno od Banje Luke, na putu prema Prijedoru, površine 73.05 km<sup>2</sup>. Sastoji se od hrvatskog/katoličkog dijela i srpskog/pravoslavnog dijela. Treba napomenuti da toponim Ivanjska obuhvaća niz manjih naselja i zaselaka. Dio naselja gdje su živjeli Hrvati je većinski dio i sastoji se od sela: Abrići, Brđani, Cerici, Dvorani, Gagrice, Gradina, Josipovići, Kozara, Lipovac, Mamenice, Miloševići, Mišin Han, Radinjača, Ružići, Taraševac, Valentići, Vučića Gaj, Vukovići i Žabari. Ova sela zapravo čine Župu Ivanjska.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Blažević |first=Velimir |authorlink=Velimir Blažević |title=Župa Ivanjska, u Bosanskoj krajini, od početka 18. do pred kraj 20. stoljeća |year=2017 |journal=Bosna franciscana |volume=XXV |issue=46 |pages=301-344.}}</ref> Dio Ivanjske naseljen Srbima sastoji se od sela: Dobraši, Karalići, Milakovići, Narandžići, Piljagići, Popovići, Bistrica, Savići, Šukale, Šušnjari i Tukići. Na kraju nedavnog rata u Bosni i Hercegovini protjerani su gotovo u potpunosti Hrvati katolici, tako da ih je godine 1999. bilo još svega 104.<ref name=":4" /> Nekad čisto katolička sela sada su pusta ili nastanjena srpskim stanovništvom, porijeklom pretežito iz okolice Bihaća, Glamoča, Grahova i Kupresa, koje je krajem rata izbjeglo iz tih krajeva. Ekstremna srpska politika promijenila je 1992. i ime naselja. Novo ime za Ivanjsku je - Potkozarje. ==Povijest== Kratke crtice iz povijesti Ivanjske: 1258. Kralj Bela IV darovao je redu [[Cisterciti|cistercita]] zemljišni posjed koji se je nalazio 'kod sv. Ivana', negdje u Vrbaškom kraju. Prema nekim pokazateljima taj posjed je bio u Ivanjskoj. 1334., u popisu župa [[zagrebačke biskupije]], spominje se crkva sv. Ivana u posjedu reda Ivanovaca. Najvjerojatnije je da ime naselja (i rijeke) Ivanjska dolazi od [[Ivanovci|Ivanovaca]], utvrde Ivangrad i crkve posvećene sv. Ivanu, koji su se nalazili u ovom kraju. Ostaci jedinog starog europskog srednjovjekovnog hospicija bili su sacuvani upravo u Ivanjskoj i mogli su se vidjeti sve do konca 19. st.<ref name=":5">{{Citiranje knjige |last=Velentic |first=Mirko (urednik) |title=Ivanjska u srcu |publisher=vlastita naklada |year=2021 |location=Zagreb |pages=24}}</ref> Neki izvori navode da je Župa Ivanjska osnovana 1312.g.<ref name=":1">{{Citiranje knjige |title=Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879. i 1995 |author=Franjo Marić |authorlink=Franjo Marić |year=1996 |chapter=Uvod |pages=9 |location=Zagreb}}</ref> Ali zasigurno Ivanjska je kao naselje mnogo starija, iako se ne zna kako se prije zvala. Kontinuitet življenja na ovom prostoru može se pratiti još od prapovijesnih vremena. Nada Miletić, arheolog i historičar umjetnosti, locirala je dvije prahistorijske gradine:  jednu na terenu današnjeg sela Dobraši i drugu na lokalitetu Oštra Glavica, smještene u brdu Bobija (Ivanjska/Šimići).<ref>{{Citiranje knjige |title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |orig-year=1988 |edition=tom 2 |location=Sarajevo}}</ref> Prahistorijski pojedinačni nalaz, bronzana fibula tipa Golinjevo, nađena je pri kopanju vodeničkog jarka kraj potoka Lučice. Po dimenzijama to je najveća fibula nađena na tlu bivše Jugoslavije.<ref>{{Citiranje knjige |title=Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini |author=Vjenceslav Radimsky |orig-year=1893 |chapter=Golema fibula iz Ivanjske kod Banjaluke u Bosni |edition=5 |pages=494-496 |location=Sarajevo}}</ref> Sva tri ova otkića pripadaju kasnom bronzanom ili željeznom doba. (9. – 8. st. prije Krista). Kršćansku vjeru u ove krajeve donijeli su prvi vjerovjesnici — rimski vojnici i trgovci. Kristjanizacija je tekla sporo i mukotrpno. Od sedmoga stoljeća Slaveni/Hrvati naseljavaju ivaštanski kraj. Tijekom srednjega vijeka Ivanjska se nalazila u sklopu Hrvatskog Kraljevstva, da bi u 14. i 15. stoljeću iz sastava banovine Slavonije ušla u sastav banovine Bosne, koja je bila pod vladavinom hrvatskoga bana iz Bosne Stjepana II Kotromanića. Početkom 15. stoljeća Ivanjska dolazi u posjed hrvatskoga plemića Hrvoja Vukčića Hrvatinića. S dolaskom Turaka život u ovim krajevima se mijenja iz temelja: pojava novih vjera (islam i pravoslavlje), nasilje, ubijanja, dovođenje pravoslavnih Vlaha. U vihoru turskih navala nestaju ivanovci, njihova crkva i Ivangrad. U narednih 350 godina katolici u banjalučkom kraju ljuto stradavaju: bijeg iz vlastite zemlje, prisilno preseljenje stanovništva, veliki zulumi i nameti, nasilje, pljačke, odvođenje u ropstvo, teški kmetski odnosi, vjerska gonjenja, bune, ustanci, ratovi: teško političko, društveno i gospodarsko stanje oblikovat će narodnosnu sliku ovog kraja. Mnogi bježe preko Save, mnogi su izginuli, a moguće tek treći dio ostao na rodnoj grudi. Ivaštanski kraj je manje stradao zbog mogućnosti zaklanjanja u nepristupačne predjele masiva Kozare.<ref>{{Citiranje knjige |title=Sjeverozapadno od Banja Luke |author=Jurica Šalić |authorlink=Jurica Šalić |orig-year=1999 |pages=17 |publisher=Katolička misija Vojnić |location=Banja Luka}}</ref> Prema ‘Opširnom popisu bosanskog sandžaka iz 1604.’ u Ivanjskoj, kao dijelu nahije Banja Luka, tada je popisano 42 baštine (11 muslimanskih i 31 nemuslimanskih).<ref>{{Citiranje knjige |title=Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604 |author=Amina Kupusović (obradila), |orig-year=2000 |chapter=sv. III |pages=430-432 |location=Sarajevo}}</ref> Ratovi, nerodne i  gladne  godine, kao i epidemije kuge, bile su česta pojava I obično su išle ruku pod ruku. Nikola Lašvanin bilježi za 1690.: ''<nowiki/>'Pomr mlogi narod od glada…Kudgod bi se mako, ležahu mrt/va/ci: nit se kopahu, nit imadijaše tko. /Ljudi/ jiđahu resu liskovu, s drvja koru, vinovu lozu, pse, mačke…u Banjoj Luci, koga bi obisili, obnoć bi ga gladni ljudi svega izili… ali kako bi se najilo, ta/ko/ bi i umrlo''."<ref>{{Citiranje knjige |title=Katoličko stanovništvo župa Banja Luka i Ivanjska do 1818. godine |author=Anto Ivić |orig-year=2016 |pages=134-135 |publisher=Banjolučka biskupija, Europska akademija u Banjoj Luci |location=Banja Luka}}</ref> Kuga, 'bič Božji', koja je harala u razdoblju 1813-1818. pokosila je oko 1.400 župljana Ivanjske, što predstavlja skoro trećinu cjelokupnog broja vjernika, koji su tada obitavali na prostorima župe.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Košak |first=Viktorija |title=Pojave gladi u 18.st. - usporedba nizinskog područja (Donje Međimurje) i brdsko-planinskog područje (Potkozarje) |year=2008 |journal=Ekonomska i ekohistorija |volume=sv. 6 |issue=6 |pages=119-120}}</ref> Dolaskom Austro-ugarske vlasti uspostavlja se nova pravila, red i zakoni. Ljudi uglavnom žive od poljoprivrede, stočarstva i prodaje rukotvorina. Ivanjska je bila jedan od većih centara u Bosni i Hercegovini za uzgoj i preradu konoplje, lana i vune.<ref name=":5" /> Ivanjska je od pamtivijeka njegovala prekrasno uređene ženske i muške nošnje, ali je tek nedavno dobila i zvanično priznanje za to. Naime, djevojačka hrvatska starinska nošnja iz Ivanjske na izboru za top-model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji šezdeset zemalja osvojila je prvu nagradu i proglašena najljepšom nošnjom.<ref name=":3" /> Drugi svjetski rat donio je nove patnje i smrt. Fra Boris Ilovača piše da je u Drugom svjetskom ratu, iz hrvatske Ivanjske 542 mladih ljudi ubijeno, neki od njih i neposredno nakon rata 1945.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Vukšić, |first=Tomo |authorlink=Tomo Vukšić |title=Međucrkveno i međunacionalno pitanje u djelu i misli biskupa Afreda Pichlera |year=2004 |journal=Crkva u svijetu |volume=39 |issue=br. 1}}</ref> Ivanjska je imala status općine, koji je ukinut 1963. godine, a teritorij općine Ivanjska priključen je općini Banja Luka. Općina Ivanjska obuhvaćala je današnja naseljena mjesta: Barlovci, Cerici, Dragočaj, Ivanjska, Piskavica, Prijakovci, Radosavska, Ramići, Šimići i Verići. Pod permanentnim pritiskom srpskih ekstremista u ratu 1992. – 1995. starosjedioci Hrvati-katolici napuštali su svoja ognjišta, da bi u kolovozu 1995. godine otišla najbrojnija skupina. Ostali su ostaci ostataka Ivanjske. ==Stanovništvo== [[Stjepan Pavičić]] u Hrvatskoj enciklopediji  piše: ''‘Gušće naselje postojalo je prije Turaka i oko potoka Ivanjske, gdje se nalazi dovoljno ratarske i pastirske zemlje’'' i dodaje: ‘''Katolici starinci održali su se uglavnom u ratarskom stanovništvu na boljim, nižim zemljama u Banjalučkom polju i uz potoke Ivanjsku, Bukovicu i Crkvinu’.''<ref>{{Citiranje knjige |title=Hrvatska enciklopedija |orig-year=1941 |pages=207, 209 |location=Zagreb}}</ref> Povjesničar dr. Berislav Gavranović je zapisao da je u Krajini (Donji Kraji) prije turske invazije stanovništvo bilo hrvatsko i katoličko. Za to je dokaz postojanje jedino katoličkih crkava u njoj. Naime, prije turske invazije nije bilo u njoj pravoslavnog elementa. Da ga je bilo spomenula bi se koja pravoslavna crkva ili manastir.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Berislav Gavranović |title=Povijest samostana Petrićevac i franjevačkih župa u Bosanskoj Krajini |year=1959 |journal=Dobri Pastir |volume=9 |issue=Sarajevo, 1959.}}</ref> Dolaskom Turaka dolazi i do promjene stanovništva. Naseljavanja i raseljavanja bila je svakodnevna slika. Turci su  ‘napuštene’ krajeve naseljavali pravoslavnim stanovništvom. To su vršili iz gospodarskih i obrambenih razloga, s obzirom na to da su ovi gorštaci (Vlasi)  bili dobri stočari, ratari I ratnici. Poslije turskog poraza pod Bečom 1683. Turci su Vlasima  koji se dosele u potkozarske  krajeve davali besplatno kućišta. Migraciona struja stanovništva iz Dalmacije i Like doselila se na rijetko naseljenu zemlju od Ivanjske prema Kozarcu I Prijedoru. Treba napomenuti da vlaško stanovništvo koje je naselilo neko mjesto nije ga lako napuštalo. Jedni su tu ostajali, a drugi su išli dalje u potrazi za boljom zemljom za obrađivanje i pašom za stoku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/doc/14462803/Istorija-Kozare-i-Potkozarja |title=Kratka istorija Kozare i Potkozarja sa migracijama stanovnistva,naseljima i prezimenima |date=21. travnja 2009. |accessdate=30. studenoga 2020.}}</ref> Tako su se prostorno širili. Tako već 1737. fra Mato Delivić piše o tome kako su u više sela Ivanjske katolici izmiješani s pravoslavnima.<ref name=":0" /> Više od stotinu godina kasnije, 1843., fra [[Ivan Franjo Jukić]] (porijeklom iz Ivanjske) piše koliko kuća se nalazi u Ivanjskoj: ''Predjelje ovo (od 150 kršć. a 50 hrišć. kuća) jedno je od najznamenitijih''…'<ref name=":0" /> 35 godina poslije broj kuća je ostao isti: Povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] za Ivanjsku 1878. piše da je ''<nowiki/>'liepo predielje kršćansko od 200 kuća (150 katol., 50 pravoslava)'.<ref name=":0" /> '' Prema popisu stanovništva kojeg su 1879. sprovele Austro-ugarske vlasti teško se da iščitati točan nacionalni sastav stanovništa, jer je Ivanjska tada bili zastupljena u tri jedinice (obćine/džemati): Ivanjska I (Dragočaj) sa 668 Hrvata i 187 Srba; Ivanjska II s 1005 Hrvata i 441 Srba; Ivanjska III (Piskavica, [[Šimići|Šimić]]<nowiki/>i) sa 653 Hrvata i 1659 Srba.<ref>{{Citiranje knjige |title=Popis stanovništva Bosne i Hercegovine 1879. |pages=130}}</ref> Prema Prvom šematizmu srpske pravoslavne mitropolije banjalučko-bihaćke za godinu 1901. kaže se da u Ivanjskoj ima 76 pravoslavnih domova, sa 669 stanovnika (464 muških i 205 ženskih).<ref>{{Citiranje knjige |title=Prvi šematizam Pravoslavne srpske mitropolije Banjalučko-Bihaćke za godinu 1901. |year=1903 |chapter=statistički prilog 4 |editor=Aleksa Jokanović |pages=296}}</ref> U Šematizmu Bosne Srebrene za 1906. godinu nalazimo da je u župi Ivanjska bilo 3678 katolika i 516 pravoslavaca.<ref name=":3">{{Citiranje knjige |title=Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006 |author=Franjo Marić – Anto Orlovac |orig-year=2006 |pages=114 |publisher=Biskupski ordinarijat Banja Luka |location=Banja Luka}}</ref> Prema Popis stanovništva Kraljevine Jugoslavije 1931. Ivanjska ima katolika 2245 i pravoslavnih 782.<ref>{{Citiranje knjige |title=Popis stanovništva 1931. u Kraljevini Jugoslaviji |pages=130}}</ref> U podatcima Šematizma Banjalučke biskupije za 1935. godinu stoji da župa Ivanjska broji 3287 rimokatolika, ali i da se na području Ivanjske nalazi 773 pravoslavca, 69 grkokatolika i 1 musliman.<ref name=":3" /> Poslije Drugog svjetskog rata broj pravoslavaca u Ivanjskoj se povećava, ali o tome nema preciznih podataka. Zna se samo da je, prema popisima stanovništva, godine 1961. Ivanjska imala 3365 Hrvata I 1457 Srba.<ref name=":2">{{Citiranje knjige |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 1961. |chapter=Podatci po naseljima i opštinama, knjiga III |edition=Nacioinalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije |publisher=Savezni zavod za statistiku}}</ref> Isto tako godine 1981. u Ivanjskoj, uz 3.394 Hrvata (katolika) bilo 1.180 Srba (pravoslavaca) i 3 Muslimana, a 1991. da je Hrvata (katolika) bilo 3.306, a Srba (pravoslavaca) 1095. i Muslimana 6. Nakon protjerivanja Hrvata i katolika 1995. u župi su ostala samo 104 katolika.<ref name=":0" /> Prema popisu stanovnistava BiH 2013 u Ivanjskoj se nalazi 2776 Srba i 240 Hrvata.<ref name=":4">{{Citiranje weba |url=http://www.statistika.ba/?show=11#link2 |title=Statistika - popis 2013. Konačni rezultati za naseljena mjesta - Nacuinalnost/ etička pripadnost |accessdate=30. studenoga 2020.}}</ref> Slijedi nekoliko tabela. {| class="wikitable" |+Broj Hrvata katolika u župi Ivanjska<ref name=":3" /> |GODINA POPISA |BROJ KATOLIKA |GODINA POPISA |BROJ KATOLIKA |GODINA POPISA |BROJ KATOLIKA |- |1744. |2471 |1870. |3430 |1974. |4960 |- |1762. |3642 |1877. |2100 |1991. |3500 |- |1767. |4045 |1882. |2048 |1994. |2350 |- |1777. |4405 |1884. |2254 |1999. |104 |- |1780. |4696 |1892. |2231 |2001. |140 |- |1813. |4185 |1900. |2792 |2005. |198 |- |1836. |3412 |1935. |3287 | | |- |1855. |3412 |1937. |3927 | | |- |1864. |3203 |1960. |4242 | | |} {| class="wikitable" |+Nacionalni sastav - Hrvati/Srbi 1961. - općina IVANJSKA<ref name=":2" /> ! !UKUPNO !HRVATI !SRBI |- |IVANJSKA (OPĆINA) |20287 |9788 |10426 |- |BARLOVCI |659 |641 |5 |- |CERICI |411 |372 |39 |- |DRAGOČAJ |2836 |2181 |649 |- |IVANJSKA |4857 |3365 |1457 |- |PISKAVICA |4760 |15 |4737 |- |PRIJAKOVCI |656 |48 |608 |- |RADOSAVSKA |920 |3 |912 |- |RAMIĆI |873 |256 |617 |- |ŠIMIĆI |2925 |2907 |15 |- |VERIĆI |1390 |3 |1387 |} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Ivanjska''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |3.306 (72,23%) |3.394 (68,52%) |3.614 (71,39%) |- |'''Srbi''' |1.095 (23,92%) |1.180 (23,82%) |1.408 (27,81%) |- |'''Muslimani''' |6 (0,13%) |3 (0,06%) |7 (0,13%) |- |'''Jugoslaveni''' |118 (2,57%) |303 (6,11%) |2 (0,03%) |- |'''ostali i nepoznato''' |52 (1,13%) |73 (1,47%) |31 (0,61%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''4.577''' |'''4.953''' |'''5.062''' |} == Popis Hrvata katolika u Ivanjskoj 1743. == * broj sela: 18 * broj kuća: 305 * odrasli: 1603 * djeca: 873 * ukupno: 2476<ref> [[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. </ref> == Poznate osobe == Ivanjska je iznjedrila na desetine visokoobrazovanih ljudi koji su postigli velike uspjehe na raznim stranama svijeta u stručnom, znanstvenom kao i na kulturno-umjetničkom i sportskom polju. Ne zaboravimo ivaštansko porijeklo [[Ivan Franjo Jukić|Ivana Franje Jukića]] (oba roditelja, otac Jozo i majka Klara su iz Ivanjske), glumca [[Kruno Valentić|Krunoslava Valentića]], velikana sportske muzeologije i historiografije sporta Zdenka Jajčevića, osnivačicu udruge 'SVE za NJU' Vesnu Andrijević Matovac (kćerka Berislava Andrijevića). * [[Viktor Majdandžić]] (* 1931.), hrv. akademski slikar, filozof i pjesnik * [[Franjo Majdandžić]] (* 1934. - 2020.), doktor elektrotehnike. Autor je niza knjiga i znanstvenih radova.Bio je zastupnik u Zastupničkom domu parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u periodu od 2000. - 2002. godine * [[Niko Majdandžić]] (* 1941.), Redoviti profesor u trajnom zvanju.Radio u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu na radnim mjestima tehnologa, konstruktora alata, upravnika proizvodnje, podpredsjednika za razvoj i zamjenika generalnog direktora. U dva mandata bio dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Objavio 12 knjiga iz područja razvoja i primjene informacijskih sustava za proizvodna poduzeća. Dobitnik više državnih, županijskih i gradskih nagrada i priznanja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hatz.hr/hrv/nagrade.htm |title=Nagrade HATZ-a u 2005. Godini - prof. dr. sc. Niko Majdandžić |author=Skupština Akademije tehničkih znanosti Hrvatske: |accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> * [[Ljubomir Majdandžić]] (* 1960.). Prof.dr.sc., dipl. ing.stroj. utemeljitelj je Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, koja od osnutka 2003. godine promiče korištenje solarne energije. Autor je niza knjiga, znanstvenih i stručnih radova iz oblasti energetike, obnovljivih izvora energije i održivog razvoja, u zemlji i inozemstvu. * [[Mirko Valentić]] (* 1932.), znanstvenik emritus. Hrvatski povjesničar. Bio je upravitelh Hrvatskog Instituta za povijest od 1991. do 2002. * [[Berislav Andrijević]] (* 1936.) Prof.dr.sc. Berislav Andrijević se dugo godina bavi znanstvenim radom u oblasti vojne sile, rata i obrane. Objavio je pet knjiga iz Marketinga i dvije knjige iz Ekonomike nacionalne obrane i sigurnosti, te ima objavljenih preko 100 članaka iz područja ekonomije. * [[Andrija Marić]] (* 1964.), Vukovarski branitelj, heroj Domovinskog rata, osnivač i vođa vukovarske grupe Žuti mravi/Pustinjski štakori. *[[Vera Josipović Murtić]] (* 1923.), akademska slikarica, supruga hrvatskog slikara Ede Murtića. *[[Antun Dujlović|Anto Dujlović]] (1914. – 1943.) katolički svećenik. Ubijen od strane Srba, Proces za beatifikaciju odnosno proglašenje svetim ovog mučenika vjere je u poodmakloj fazi. *[[Vesna Rapo]] (1961. – 2014.) Etnologinja i arheologinja, muzejska savjetnica u Hrvatskome školskom muzeju. 1999. odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana odlikovana je Redom hrvatskoga pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana. *[[Marija Rapo]] (* 1949.). Zastupnica u hrvatskom saboru od 2011 do 2015. == Izvori == {{izvori|30em}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf * internet - izvor, Ivaštanski List, Broj 3 - Ljeto 2012 http://ivanjska.com/IL3.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160505064116/http://ivanjska.com/IL3.pdf |date=5. svibnja 2016. }} {{mrva-naselje BiH}} {{Banja Luka}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Banja Luka]] rrnnglchelrovzepeyun9ya1kmyt1lr Germanski jezici 0 73909 6432637 6252589 2022-07-25T20:18:35Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Germanic languages in Europe.png|mini|Germanski jezici.]] '''Germanski jezici''' skupina su [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] koji pripadaju grani [[Centum-jezici|Centum]]. Jedna su od najproširenijih podskupina indoeuropskih jezika, ponajviše zahvaljujući [[kolonija]]lnim širenjima [[Englezi|Engleza]], tj. njihova jezika i kulture. Smatra se da svi današnji germanski jezici potječu od zajedničkog proto-germanskog jezika s područja Sjeverne [[Europa|Europe]] iz 1. st. pr. Kr. Najveći broj govornika germanskih jezika imaju [[engleski jezik|engleski]] i [[njemački jezik|njemački]] s 380, t.j. 120 milijuna govornika. Ostali veći germanski jezici su [[nizozemski jezik]] (s [[afrikaans]]kim) s 48 milijuna govornika i skandinavski jezici ([[Danski jezik|danski]], [[Švedski jezik|švedski]], [[Norveški jezik|norveški]], [[Islandski jezik|islandski]] i [[Ferojski jezik|ferojski jezik]]) koji zajedno imaju oko 25 milijuna govornika. == Klasifikacija == [[Germanski jezici]] (53),<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90067 Ethnologue (15th)]</ref> po novijoj klasifikaciji (48)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=206-16 Ethnologue (16th)]</ref>: :A) [[istočnogermanski jezici]] (1) Ukrajina: [[gotski]] (†). Imao je 3 dijalekta :B) [[sjevernogermanski jezici]] (11): ::b1. [[istočnoskandinavski jezici]] (6) Norveška, Danska, Švedska: :::a. Danski-švedski (6) : ::::a1. [[Danski-Bokmål jezici|danski-bokmål]] (1): [[bokmål]]. ::::a2. [[Danski-Riksmal jezici|danski-riksmal]] (2): [[danski]], [[jutski]]. ::::a3. [[Švedski jezici|švedski]] (3): dalska ili [[dalmaalski jezik|dalmaalski]], [[skonski]] (Skånska), [[švedski]].<!-- dalekarlijski jezik? --> ::b2. [[zapadnoskandinavski jezici]] (5) :ferski ili [[ferojski jezik|ferojski]], [[islandski jezik|islandski]], [[jamtska]] ili jamska, [[nynorsk]], [[norn]] (†; otoci Šetland i Orkney). :C) [[zapadnogermanski jezici]] (41): ::c1. [[Engleski jezici]] (3) :[[engleski]], [[jingliš]] (ameridiš), [[škotski jezik]]. ::c2. [[Frizijski jezici]] (3) :[[saterlandski jezik]] (saterfrizijski), [[sjevernofrizijski jezik]], [[zapadnofrizijski jezik]]. ::c3. [[visokonjemački jezici]] /Visokogermanski (20) : :::a. [[Njemačka narječja|njemački jezici]] (18): ::::a1. [[srednjonjemački jezici]] (9): :::::a. [[istočni srednjonjemački jezici]] (3) Njemačka, Poljska: [[donjošleski]], [[gornjosaksonski|gornjosaski]], [[njemački standardni]]. :::::b. [[zapadni srednjonjemački jezici]] (6) [[Luksemburg]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[SAD]]: [[franački]] ili mainfränkisch, [[kelnski]] ili ripuarijski franački, [[limburški]], [[luksemburški jezik]], [[pensilvanijski njemački]], [[pfälzische]]. ::::a2. [[gornjonjemački jezici]] (8) Njemačka, [[Austrija]], [[Italija]], [[Švicarska]], [[Kanada]], Venezuela: [[alemán coloneiro]], [[alemanski]] ili švicarski njemački, [[bavarski]], [[cimbrijski jezik]], [[hutteritski jezik]], [[mócheno]], [[švapski jezik]], [[walserski jezik]]. ::::a3. [[starofranački jezik]] †, Njemačka. :::b. [[jidiš]] (2) Izrael, Njemačka: [[istočni jidiš]], [[zapadni jidiš]]. ::c4. [[Donjonjemački jezici]] /Donjosaski-donjofranački jezici/ (15) : :::a. [[Donjofranački jezici]] (donjofrankonski)(4) [[Južnoafrička Republika]], [[Nizozemska]], [[Belgija]]: [[afrikaans]], [[flamanski jezik]], [[nizozemski jezik]], [[zelandski jezik]] ili zeeuws. :::b. [[Donjosaksonski jezici|Donjosaski jezici]] (10): [[achterhoeks]], [[drents]], [[gronings]], donjosaski ili [[donjosaksonski jezik|donjosaski jezik]], [[plautdietsch]], [[sallands]], [[stellingwerfs]], [[twents]], [[veluws]], [[vestfalski jezik]]. :::c. [[istočnofrizijski]], Njemačka. :D) [[Hunsrik (jezik)|hunsrik]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=738 Ethnologue (14th)] {{Germanski jezici}}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Germanski jezici| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:G]] 4apuqw7ul2vgrrnarn61j7rjydet1ph Predložak:Svjetski prvaci u atletici - 100 m žene 10 85463 6432525 5378550 2022-07-25T14:46:23Z Gumruch 24245 2022. wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetski prvaci u atletici - 100 m žene | naslov = [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetske prvakinje]] [[Utrka na 100 m|u utrci na 100 m]] | popis1 = <div> <small>1983.</small> [[Marlies Göhr]]&nbsp;&#124; <small>1987.</small> [[Silke Möller]] &nbsp;&#124; <small>1991.</small> [[Katrin Krabbe]]&nbsp;&#124; <small>1993.</small> [[Gail Devers]]&nbsp;&#124; <small>1995.</small> [[Gwen Torrence]]&nbsp;&#124; <small>1997.</small> [[Marion Jones]]&nbsp;&#124; <small>1999.</small> [[Marion Jones]]<br> <small>2001.</small> [[Schanna Pintussewytsch-Blok]]&nbsp;&#124; <small>2003.</small> [[Torri Edwards]]&nbsp;&#124; <small>2005.</small> [[Lauryn Williams]]&nbsp;&#124; <small>2007.</small> [[Veronica Campbell]]&nbsp;&#124; <small>2009.</small> [[Shelly-Ann Fraser]]&nbsp;&#124; <small>2011.</small> [[Carmelita Jeter]]&nbsp;&#124; <small>2013.</small> [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]&nbsp;&#124; <small>2015.</small> [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]&nbsp;&#124; <small>2017.</small> [[Tori Bowie]]&nbsp;&#124; <small>2019.</small> [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]&nbsp;&#124; <small>2022.</small> [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci pobjednika na SP u atletici|100 m, žene]] </noinclude> sezbf3g1e0ko582llhhms7rt7fjzpyu Joya de Cerén 0 86024 6432680 6376889 2022-07-25T21:32:31Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arheološki lokalitet Joya de Cerén |slika = ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 9 Area 2 Tamazcal 2106 zoom out.jpg |godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/675 675] |država = {{ZD+X/S|SAL}} <br> {{Lokacijska karta|Salvador|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Joya de Cerén|position=right |lat_deg=13|lat_min=49|lat_sec=39|lat_dir=N |lon_deg=89|lon_min=22|lon_sec=09|lon_dir=W }}<small>Lokacija Joya de Ceréna u Salvadoru</small> }} '''Joya de Cerén''' ([[španjolski|šp.]] za „Dragulj Ceréna”) je [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[arheologija|arheološki]] lokalitet u [[Salvador]]u, departman [[La Libertad]]. On predstavlja selo [[Maya]] koje je izvanredno sačuvano zatrpano pepelom, vjerojatno erupcijom obližnjeg [[vulkan]]a [[Loma Caldera]] oko 590. godine.<ref>Lawrence B. Conyers, ''Archaeological evidence for dating the Loma Caldera eruption, Ceren, El Salvador'', Geoarchaeology Vol. 11, Iss. 5., 1996., str. 377.–391.</ref> Zbog toga je dobilo nadimak „Američki [[Pompeji]]”, po slavnim [[Stari Rim|starorimskim]] ruševinama, i upisano je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1993. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html Službena stranica AP Quiriguá] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100519090939/http://patrimoniomundialguatemala.org/quirigua.html |date=19. svibnja 2010. }} {{es}} Preuzeto 27. prosinca 2011.</ref> jer su " Naselje je nastanjeno oko 900. pr. Kr. i napušteno oko 250. god. zbog erupcije vulkana [[Ilopango]]. Naselje je ponovno naseljeno poslije 400. godine, i koncem 6. stoljeća se spominje kao jedan od vazala obližnjeg mayanskog grada [[San Andrés]]. Oko 590. godine vulkan Loma Caldera je zatrpao selo Joya de Cerén pod 14 slojeva pepela debelih 5-7 m. Pretpostavlja se da su domaćini (njih oko 200) uspjeli napustiti selo na vrijeme jer nisu pronađena nikakva tijela<ref>David L. Lentz, Marilyn Beaudry-Corbett, Maria Luisa Reyna de Aguilar i Lawrence Kaplan, ''Foodstuffs, Forests, Fields, and Shelter: A Paleoethnobotanical Analysis of Vessel Contents from the Ceren Site, El Salvador'', Latin American Antiquity Vol. 7., No. 3. (listopad 1996.), str. 247.–262.</ref> Od 1976. godine, kada ga je otkrio Payson Sheets, profesor antropologije na Sveučilištu [[Colorado]]-Boulder, iz nekoliko metara debelog sloja pepela iskopan je velik dio sela. Od 70 građevina koje su do sada iskopane, utvrđeno je kako su većinom stambene kuće poljoprivrednika, te skladišta, radionice, kuhinje, a specijalizirane javne zgrade su bile: [[parna kupelj]], velika društvena zgrada, te dvije koji bi mogle biti kuće [[šaman]]a ili iscjelitelja. Temelji kuća bili su napravljeni od zemlje i [[ilovača|ilovače]], dok dobro sačuvan alat i predmeti korišteni u domaćinstvima pružaju rijetku mogućnost pogleda u svakodnevni život domaćeg stanovništva [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] u doba [[Maya]]. Možda su još važniji [[arheobotanika|arheobotanički]] nalazi najstarijih nasada [[manioka|manioke]] na svijetu. Naime, iako su se listovi manioke odavno raspali u otvrdnutom pepelu, arheolozi su uspjeli ispuniti [[gips]]om mjesta koja su nekad zauzimali. Prema tim odljevima došlo se do zaključka kako su seljani posadili manioku tek nekoliko sati prije erupcije vulkana i evakuacije sela.<ref>[http://www.colorado.edu/news/releases/2007/305.html Izviješće za medije arheološkog tima Sveučilišta CU-Boulder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602231212/http://www.colorado.edu/news/releases/2007/305.html |date=2. lipnja 2008. }} 20. kolovoza 2007. {{eng oznaka}} Preuzeto 28. prosinca 2011.</ref> <gallery> Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructuras 11 y 6 y 1 Area 1 2120.jpg|<center>Građevine 11., 6. i 1. u području 1. Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 1 Area 1 2138.jpg|<center>Građevina 1. u području 1., rekonstrukcija i današnje stanje Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 12 Area 1 2141.jpg|<center>Građevina 12. u području 1., rekonstrukcija i današnje stanje Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 3 Area 3 2139.jpg|<center>Građevina 3. u području 3., rekonstrukcija i današnje stanje Slika:ES JoyadeCeren 06 2011 Estructura 9 Area 2 Tamazcal 2143.jpg|<center>Građevina 9. (oltar) u području 2., rekonstrukcija i današnje stanje </gallery> ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} [[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]] [[Kategorija:Salvador]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] 2tm0oa0r11rzh5w3hcx0so33k14h990 Kontinentalni keltski jezici 0 90049 6432641 6197718 2022-07-25T20:19:59Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Kontinentalni keltski jezici''' su oni jezici, danas svi [[Izumiranje jezika|izumrli]], koji su nastali i bili govoreni na području kontinenta Europe (suprotno otočnim keltskim jezicima koji su nastali u Britaniji i Irskoj, i od kojih se šest još uvijek govori. Iako je vjerojatno da su kelti govorili velik broj različitih jezika i dijalekata diljem Europe u razdobljima prije Rima, samo je pet takvih jezika zaista dokazano: *[[lepontski jezik|lepontski]] (od 7. do 3. stoljeća prije Krista) *[[galski jezik|galski]] (od 3. stoljeća prije Krista do 2. stoljeća) *[[galaćanski jezik|galaćanski]] (od 3. stoljeća prije Krista do 4. stoljeća) *[[keltiberski jezik|keltiberski]] (hispano-keltski) (1. stoljeće prije Krista) *[[norički jezik|norički]] (1. i 2. stoljeće? samo dva teksta su sačuvana) Lepontijski je uglavnom smatran dijalektom galskog, a galatijski može biti također. Pojam kontinentalno keltski se koristi kao suprotnost [[otočni keltski|otočnim keltskim jezicima]]. Dok se većina istraživača slaže da je [[otočni keltski]] zasebna grana keltskog, ne postoje nikakvi dokazi da se kontinentalni keltski jezici mogu slično grupirati. Umjesto toga, pojam ''kontinentalno keltski'' je [[parafiletički]] i jednostavno se odnosi na sve ne-otočno keltske jezike. Budući da je malo materijala očuvano o ijednom kontinentalnom keltskom jeziku, povijesno jezične analize bazirane na [[komparativna metoda|komparativnoj metodi]] je teško izvršiti. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEEA Tree for Continental Celtic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100330122940/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEEA |date=30. ožujka 2010. }} *[http://www.siliconglen.com/celtfaq/1_3.html The Celtic languages] {{Kontinentalni keltski jezici}}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Keltski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:K]] fm0l6pf0ulnfzpw0iik2x7rjje3zd9f Keltski jezici 0 90302 6432636 6312390 2022-07-25T20:18:22Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Keltski jezici''' su jezici potekli od [[proto-keltski|proto keltskog]] ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice [[Indoeuropska jezična porodica|indoeuropskih jezika]]. Tijekom 1. tisućljeća pr. Krista, keltske se jezike govorilo diljem [[Europa|Europe]], od Biskajskog zaljeva i Sjevernog mora, sve do Rajne i niz Dunav do Crnoga mora i gornjega dijela Balkanskog poluotoka pa i u Maloj Aziji (Galacija). Danas, keltski su jezici ograničeni na nekoliko dijelova [[Britansko otočje|Britanskog otočja]], istočnu [[Kanada|Kanadu]], [[Patagonija|Patagoniju]], raštrkane grupe u [[SAD|SAD-u]] i [[Australija|Australiji]] i na poluotoku [[Bretanja|Bretanji]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Na popisu je 7 jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1164-16 Ethnologue (16th)]</ref> Proto-keltski je naoko podijeljen u četiri manje porodice: * [[galski jezik|galski]] i njegovi bliski srodnici, [[Lepontski jezik|lepontski]], [[Norički jezik|norički]] i [[Galaćanski jezik|galaćanski]]. Ovi su jezici nekad bili govoreni u širokom luku od [[Francuska|Francuske]] do [[Turska|Turske]] i od [[Belgija|Belgije]] do sjeverne [[Italija|Italije]]. *[[keltiberski jezik|keltiberski]], u prastara doba govorilo ga se na Pirenejskom poluotoku, posebice na područjima [[Portugal]]a, [[Galicija, Španjolska|Galicije]], [[Aragonija|Aragonije]], [[Asturija|Asturije]] i [[León]]a. *[[gaelski jezici|goidelski jezici]], uključujući [[irski jezik|irski]], [[škotski gaelski jezik|škotski gaelski]], i [[manski jezik]]. *[[britonski jezici]], uključujući [[velški jezik|velški]], [[bretonski jezik|bretonski]], [[kornijski jezik|kornički]], [[kumbrijski jezik|kumbrijski]], hipotetični [[ivernijski jezik]], i također mogući [[piktski jezik]]. Znanstvena obrada keltskih jezika bila je relativno argumentirana zbog manjku primarnog izvora informacija. Neki učenjaci dijele kontinentalni i otočni keltski, dokazivajući da se razlika među goidelskim i britonskim jezicima pojavila nakon razdijele tih jezika od kontinentalnih keltskh jezika. Drugi učenjaci razlučuju P-keltski od Q-keltskog, stavljajući većinu kontinentalnih keltskig jezika u prvu grupu (osim keltiberskog, koji je Q-keltski). Bretonski jezik je britonski, ne galski. Kada su se [[Anglosasi|anglo-saksonci]] preselili u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] neki od starosjedilačkih britonaca ili "[[walha|velšana]]" (od germanske riječi za "strance") utekli su preko [[La Manche|Kanala La Manche]] i dostigli u [[Bretanja|Bretanju]]. Donijeli su svoj britonski jezik zajedno sa sobom, koji je evoluirao u Bretonski jezik- koji je još uvijek djelomice razumljiv modernom velškom i korničkom. Podijela keltskog jezika u ove manje jezične obitelji vjerojatno se dogodila oko 1000.g.pr. Krista. Rani kelti su uobičajeno vežu za arheološke kulture: Urnfield kulturu, Hallstatt kulturu i La Tène kulturu. ===Razvrstavanje=== [[Datoteka:Celtic Nations.svg|desno|mini|175px|'''[[Keltske nacije|Šest država]]''' koje se smatraju domovinom modernih Kelta]] Postoje dvije suprotstavljene sheme kategorizacije. Jedna postavka, koju dokazuje Schmidt (1988) među ostalome, povezuje galski s britonskim jezicima u '''P-keltski''' čvor, ostavljajući goidelske kao '''Q-keltski'''. Razlika između P i Q keltskog je obrada [[proto-keltski jezik|proto-keltskog]] ''*k<sup>w</sup>'', koji je postao *p u P-keltskim jezicima, ali *k u goidelskim. Primjer je proto-keltski korijen glagola ''*k<sup>w</sup>rin'' "kupiti", koji je u velškom postao ''"pryn"'', a u staroirskome ''"cren"''. Druga postavka, koju brani na primjer McCone (1996), povezuje goidelski i britonski u granu [[otočni keltski jezici|otočnih keltskih jezika]], dok su galski i keltiberski određeni kao [[kontinentalni keltski jezici]]. Sukladno s ovom teorijom, promjena zvuka [k<sup>w</sup>] u [p], u P-keltskim jezicima dogodila se samostalno ili prostorno. Predlagači otočno keltske postavke ukazuju na ostale zajedničke inovacije među otočnim keltskim jezicima, uključujući flektirane prepozicije, VSO poredak riječi i leniciju međusamoglasnički [m] u [β̃], nazaliziranu glasovnu bilabijalsku frikativu (iznimno rijedak zvuk). Doduše ne postoji nikakva pretpostavka da kontinentalni keltski jezici potječu od zajedničkog "proto-kontinentalno keltskog" pretka. Radije, otočno/kontinentalna pretpostavka obično smatra keltiberski jezik prvom granom koja se odvojila od zajedničkog proto-keltskog, a preostala bi se grupa tek kasnije bila podijelila na galski i otočno keltski. Postoje pravovaljani naučni argumenti u koriste obje, "otočno keltske pretpostavke" i "P-keltske/Q-keltske" pretpostavke. Predlagači svake sheme osporavaju ispravnost i korisnost tuđih kategorija. Od 1970. kada se shvatilo da je keltiberski bio Q-keltski jezik, podjela na otočne i kontinentalne keltske je postalo rasprostranjenije mišljenje. Kada se odnosimo samo na moderne keltske jezike, jer nijedan kontinentalni keltski jezik nema zivuće nasljednike, "Q-keltski" jednak je "goidelskom", a "P-keltski" jednak je "britonskom". Unutar Indo-europske jezične porodice, keltski su jezici nekada bili smješetni zajedno s Italičkim jezicima u zajedničku italo-keltsku pod-obitelj, ta pretpostavka danas je većinom odbačena, u korist nagađanja o dodiru govora među pred-keltskim i pred-italičkim zajednicama. Prihvaćajući otočno/kontinentalnu pretpostavku, rodoslovno stablo keltskih jezika bilo bi: *[[proto-keltski jezik|proto-keltski ili zajednički keltski]] **[[kontinentalni keltski jezici|kontinentalni keltski]] ***[[galski jezik|galski]] ****[[lepontski jezik|lepontski]] ****[[norički jezik|norički]] ****[[galaćanski jezik|galaćanski]] ***[[celtiberski jezik|celtiberski]] **[[otočni keltski jezici|otočni keltski]] ***[[gaelski jezici|goidelski]] ****[[primitivni irski jezik|primitivni iski]] ****[[staroirski jezik|staroirski]] ****[[srednji irski jezik|srednjeirski]] *****[[irski jezik|irski]] *****[[Škotski gaelski jezik|škotski gaelski]] *****[[manski jezik|manski]] ***[[britonski jezici|britonski]] ****[[piktski jezik|piktski]] ****[[britanski jezik (keltski)|britanski]] *****[[kumbrijski jezik|kumbrijski]] *****[[starovelški jezik|starovelški]] ******[[srednji velški jezik|srednjevelški]] *******[[velški jezik|velški]] *****[[jugozapadni britonski jezik|jugozapadni britonski]] ******[[bretonski jezik|bretonski]] ******[[kornijski jezik|kornijski]] Prihvaćajući P-keltsku/Q-keltsku pretpostavku, keltska jezična porodica bila bi organizirana ovako: *[[proto-keltski jezik|proto-keltski ili zajednički keltski]] **[[P-keltski]] ***[[galski jezik|galski]] ****[[lepontski jezik|lepontski]] ****[[norički jezik|norički]] ****[[galaćanski jezik|galaćanski]] ***[[britonski jezici|britonski]] ****[[piktski jezik|piktski]] ****[[britanski jezik (keltski)|britanski]] ****[[kumbrijski jezik|kumbrijski]] ****[[starovelški jezik|starovelški]] ****[[srednji velški jezik|srednjevelški]] ****[[velški jezik|velški]] ****[[jugazapadni britonski jezik|jugozapadni britonski]] ****[[bretonski jezik|bretonski]] ****[[kornijski jezik|kornijski]] **[[Q-keltski]] ***[[celtiberski jezik|celtiberski]] ***[[gaelski jezici|goidelski]] ****[[primitivni irski jezik|primitivni irski]] ****[[staroirski jezik|staroirski]] ****[[srednji irski jezik|srednji irski]] *****[[irski jezik|irski]] *****[[škotski gaelski jezik|škotski gaelski]] *****[[manski jezik|manski]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=644 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90047 Ethnologue (15th)] *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEE Tree for Celtic]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{keltski jezici}}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Keltski jezici| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:K]] az4hazmdyb2uhsl26wtqqem12w4g3sx Bacači sjenki 0 103225 6432544 6385815 2022-07-25T15:38:13Z MarkoK1984 247459 dodan logotip wikitext text/x-wiki [[File:Shadow Casters - logo.jpg|thumb|Logotip Bacača sjenki]] '''Bacači Sjenki''' su neprofitna međunarodna umjetnička i produkcijska platforma za interdisciplinarnu suradnju, stvaralaštvo te promišljanje intermedijalnih umjetnosti posebice u području njihove primjene u urbanim prostorima. Njezino je sjedište u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]]. Osnovali su je 2002. godine intermedijalni umjetnici [[Boris Bakal]] i [[Željko Serdarević]], a u njoj djeluju i s njom surađuju [[Katarina Pejović]], [[Stanko Juzbašić]], [[Vanja Žanko]], [[Srećko Horvat]],<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Sre%C4%87ko_Horvat O Srećku Horvatu na engleskoj Wikipediji]</ref> [[Sandra Uskoković]], [[Leo Vukelić]] i mnogi drugi. BS potiču interkulturalni dijalog stvarajući projekte i platforme za djelatnu kulturnu razmjenu između hrvatskih i međunarodnih umjetnika i profesionalaca u umjetnosti, te propituju postojeće koncepte individualnog i kolektivnog identiteta. BS svojim djelovanjem ohrabruju raspravu o prirodi i proturječjima globalizacijskih procesa u tijeku i bave se onim društvenim, političkim i kulturnim temama koje ukazuju na važne probleme pojedinog društva. Tijekom 16 godina postojanja, BS su ostvarili niz uspješnih projekata na domaćoj i međunarodnoj razini. Većina tih projekata, nastalih kao skulpture u vremenu, propitkuje odnos čovjeka i prostora kroz posve različite pristupe: kao specifičnu studiju svjetskih gradova, koja poprima oblike poetsko-detektivskih urbanih putovanja ([[Shadow Casters]]); kao isprepletanje materijalnog prostora predstave i stvarnog vremena glumca s virtualnim prostorom te odloženim vremenom filma ([[proces_grad, III dio]]); kao ulazak u mikrokozmos jednog nebodera i višedimenzionalno otkrivanje njegove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti (Čovjek je Prostor: [[Vitić_pleše]]). U dosadašnjim projektima BS sudjelovalo je preko 150 umjetnika iz više od 50 zemalja svijeta. Projekti su ostvareni i predstavljeni na festivalima i manifestacijama u [[Zagreb | Zagrebu]], [[Dubrovnik | Dubrovniku]], [[Bologna | Bologni]], [[Graz | Grazu]], [[Ljubljana | Ljubljani]], [[Pisa | Pisi]], [[Beograd| Beogradu]], [[Marseille | Marseille]], [[Leiden | Leidenu]], [[Genova | Genovi]], [[Podgorica | Podgorici]] i [[New York | New Yorku]], u suradnji s lokalnim partnerima ([[Urban festival]], [[Dani hrvatskog filma]], [[Eurokaz]] Festival, MI2 Institut, ARL i Karantena Festival. [[Hrvatska]]; Exodus Festival i [[Moderna galerija]], [[Slovenija]]; CinemaTeatro LUX, [[Fabbrica Europa]], Stagione di Caccia festival i [[Orchestra Stolpnik]], [[Italija]]; CENPI i Centar Rex, SCG; Stadt Park Galerie, [[Graz]], [[Austrija]]; LFK&La FRICHE, [[Francuska]]; Sveučilište [[Leiden]], [[Nizozemska]]; medijski centar [[The Kitchen]], Dancing in The Streets, [[Sveučilište Columbia]], [[SAD]]). Bacačima Sjenki prodršku daju zagrebački [[Ured za kulturu, obrazovanje i sport grada Zagreba]], [[Ministarstvo kulture]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], brojni sponzori (Zagrebačka banka, Erste banka, Ergonet, itd.) te zaklade ([[Zaklada Kultura nova]], [[Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva]], [[Trust for Mutual Understanding]], [[ArtsLink]], Europska kulturna zaklada [[ECF]]) državne agencije i uredi (Ured vlade RH a ravnopravnost spolova, Agencija za elektroničke medije) i mnogi drugi. ==Do sada ostvareni projekti== 2001. * Shadow Casters Zagreb I - Urban Festival (u suradnji) * Čitanje grada, Beograd - CENPI/Bitef festival * Shadow Casters Bologna, Italija - Festival "Stagione di caccia" (u suradnji) 2002. * Shadow Casters Graz, Austria - Forum Stadpark * Shadow Casters Ljubljana, Slovenija - Exodos Festival + Moderna galerija + Talijanski kulturni centar - Ljubljana * Shadow Casters Zagreb II, Urban festival + Bacači Sjenki * Shadow Casters Beograd, Srbija, REX/B92 & CENPI + Talijanski kulturni centar - Beograd 2003. * Shadow Casters New York, The Kitchen + sveučilište Columbia - SAD 2004. * Process_in_progress, 13 Dani hrvatskog filma + Studentski centar Zagreb, Hrvatska * Vitić_pleše, Zagreb, Hrvatska 2005. * Ex-pozicija Zagreb/Hrvatska - Urban festival * Vitić_Pleše drugi krug, Zagreb/Rijeka/Split, Hrvatska * Druga Arhitektura, Zagreb/Rijeka/Split – Hrvatska 2006. * Bilježenje grada/ Bilježenje vremena, Zagreb – Galerija Nova, Booksa, Studentski centar - Zagreb * Costellazione, Pisa/Italija – EU projekt Sidereus Nuncius, Cinema Teatro Lux, Pisa + Fabbrica Europa, Firenze * G2 viaggi del cuore, Bologna/Italija – Bè, ljetni festival, Bologna * Simulacija stvarnosti, Zagreb - CeKaTe Zagreb 2007. * Ex-pozicija Bjelovar, Hrvatska – BOK festival * Ex-pozicija Križevci, Hrvatska – Nepokoreni grad, festival * Ex-pozicija Podgorica, Crna Gora – FIAT festival * Ex-pozicija Beograd, Serbia – Bitef festival * Bilježenje grada/ Bilježenje vremena, Zagreb & Beograd – kulturni centar REX/B92 2008. * Odmor od povijesti, Zagreb - u suradnji s Gradskom knjižnicom "Bogdan Ogrizović" i Gradskim kazalištem ZKM * Ex-pozicija Szeged, Mađarska – THEALTER festival * Ex-pozicija Sarajevo, BiH – MESS festival * Urboteka, Zagreb * Bilježenje grada/ Bilježenje vremena, Zagreb/Dubrovnik/Ljubljana – ARL centar Dubrovnik & Mestni muzej Ljubljana 2009. * Zidne novine I, Zagreb * Sjenčanje grada, Zagreb – Studentski centar Zagreb * Ex-pozicija Zagreb II - PS#15 + OŠ "Dr. Ivan Merz" * Zidne novine /retrospektivna izložba/, Pančevo/Srbija – Gradski centar kulture * Ex-pozicija Pula, PUF festival * Ex-pozicija Split, Hrvatska – Multimedijalni kulturni centar * Ex-pozicija Subotica, Serbia – DESIRE Festival * World Reconciliation Summit, Amman/Jordan (Art & Culture) - u suradnji 2010. * Zidne novine II, Zagreb * Ex-pozicija Chemnitz, Njemačka – Schonste Blume des Ostens festival * Explicitni sadržaji, Zagreb – Gradsko kazalište ZKM Zagreb * ®evolution – Master Class, Beograd/Srbija – Atelje 212 * Ex-pozicija, Cluj-Napoca, Rumunjska – INTERFERENCES festival * U-oči straha, Zagreb * Odmor od povijesti, Zagreb – Društveni centar "Kino Mosor" 2011. * Muški/ženski-Ženske/muške, Zagreb/Hrvatska – Teatar &TD + MESS Festival * Containers of Freedom, Pristine/Kosovo – Dodona kulturni centar + Qendra Multimedia (u suradnji) * Krleža Parafernalie I, Zagreb - Hrvatski filmski savez + Gradski muzej Zagreb * Krleža Plenum - Centar za kulturnu dekontaminaciju CZKD-Beograd, Srbija (u suradnji) * Famagusta-Varosha, Zagreb * Krleža Parafernalie II, Zagreb * Krleža Homo Cilindriacus, Zagreb * U-oči straha, Zagreb/Pakrac/Split 2012. * Izvještaji s druge obale, Beograd/Srbija – Kulturni centar Beograda (u suradnji) * Radionica i predstava urbanog hiperteksta, Limassol/Cipar – Omada One/Off + Plesni Centar Limassol (u suradnji) * Sjećanja duboke luke, Limassol/Cipar - Omada One/Off + kulturni centar Mitos (u suradnji) * Vestibuli duša, Pergine/Italija - Pergine Valsugana festival + Open Lab (u suradnji) * Frooom 2012, Zagreb – Hrvatski filmski centar (u suradnji) * Parafernalije Zagreb 2012, Zagreb * Na rubu pameti, Zagreb/Beograd/Limassol - CZKD + Omada One/Off + Lauba + KCB (u suradnji) * Svejedno 10, Zagreb 2013. * Radionica istraživanja urbanog hiperteksta, Bitola/Makedonija – Kulturni centar Bitola (u suradnji) * Porozna dramaturgija, Canterbury/UK – sveučilište Kent + gradsko kazalište Marlowe (u suradnji) * Parafernalije Zagreb 2013, Zagreb * Porozna dramaturgija, Exeter/UK – sveučilište Exeter (u suradnji) * Na rubu pameti, Zagreb/Limassol/Nikosia/Priština - qendra Multimedia + Omada One/Off (u suradnji) * Frooom 2013, Zagreb – Hrvatski filmski centar (u suradnji) * Porozna dramaturgija, Belfast/UK – kazalište Tinderbox (u suradnji) * Otac Hrabrost, Dubrovnik - Dubrovačke ljetne igre (u suradnji) * Porozna dramaturgija, Dubrovnik - IUC + sveučilište Exeter + sveučilište Kent + sveučilište Manchester (u suradnji) * Radionica istraživanja urbanog hiperteksta - Automakedonija/Safe place?, Skopje/Makedonija – Kulturni centar Skopje (u suradnji) * Lust, happiness, ende, Bitola/Makedonija – Kulturni centar Bitola (u suradnji) 2014. * Frooom 2014, Zagreb, Pakrac, Rijeka, Koprivnica, Split (u suradnji) * Brujanje grada Zagreb: TEK (kazališna izvedba), Zagreb * Šapat Zidova/radionica čitanja i bilježenja grada za djecu i mlade, Zagreb, Skopje (u suradnji) * Muške/ženske-Ženski/muški, (kazališna izvedba), Zagreb * Čovjek je prostor: Vitić_pleše (predavanja/prezentacija/izložba), Zagreb, Prag, Firenze, Hamburg, Bangkok * Radio-Oko (radiofonski projekt), Zagreb (u suradnji) * Zidne Novine grada Zagreba 2014., Zagreb 2015. * Frooom 2015, Zagreb, Pakrac, Rijeka, Koprivnica, Split (u suradnji) * Muške/ženske-Ženski/muški, (kazališna izvedba), Koprivnica, Zagreb * Brujanje grada Zagreb: TFT (kazališna izvedba), Zagreb * Brujanje grada Bjelovar: TEK (kazališna izvedba), Bjelovar, Zagreb * Ex-pozicija (kazališna izvedba/10 godišnjica igranja), Zagreb, Koeln, Prag, Opatija * Zidne Novine grada Zagreba 2015., Zagreb * Šapat Zidova/radionica čitanja i bilježenja grada za djecu i mlade, Bitola/Makedonija 2016. * Frooom 2016, Zagreb, Pakrac, Rijeka, Koprivnica, Split, Sinj, Prelog (u suradnji) * Šapat Zidova/radionica čitanja i bilježenja grada za djecu i mlade, Zagreb, Skopje (u suradnji) * Ex-pozicija (kazališna izvedba/10 godišnjica igranja), Zagreb * Na rubu pameti (predavanje/prezentacija), La Valetta/Malta * Neispričani Zagreb (izložba 10-godišnjice Zidnih Novina grada Zagreba), Zagreb (u suradnji) * Bitka na Naretvi (kazališna izvedba), Skopje, Bitola, Dubrovnik, Split, Kotor, Podgorica, Kutina, Slavonski Bord, Zagreb * Što će nama zajednica? (u okviru radiofonskog projketa "Radio-Oko"), Zagreb (u suradnji) * Zidne Novine grada Zagreba 2016., Zagreb 2017. * Kad bi prostori mogli govoriti, radionica/konferenicija (u okviru međunarodnog projekta IBCT), Zagreb (u suradnji) * Living Memory Theater: Performing Heritage in Zagreb and Dubrovnik,<ref>[https://www.arch.columbia.edu/events/494-the-shadowcasters-living-memory-theater-performing-heritage-in-zagreb-and-dubrovnik O predavanjima i predstavljanju Bacača Sjenki u New Yorku]</ref> Awery Hall/Cloumbia university, New York * Druga strana predstave (kazališna izvedba), Zagreb * Frooom 2017./intermedijalna filmska radionica za djecu i mlade, Zagreb, Prelog, Sinj, Split, Koprivnica, Rijeka (u suradnji) * Šapat Zidova/radionica čitanja i bilježenja grada za djecu i mlade, Zagreb (u suradnji) * Hipertekstualnost svakodnevnice (radionica, istraživanje, predavanje, izvedba), Yerevan, Armenija (u suradnji) * Bitka na Naretvi (kazališna izvedba), Yerevan, Bjelovar, Split, Zagreb, Koprivnica, Ljubljana * If building could talk (međunarodni urbani projekt), Skopje, Makedonija * Točka privlačenja, (u okviru međunarodnog projekta IBCT), Zagreb (u suradnji) * Sjećanja duboke luke (intermedijalno istraživanje), Limassol/Nikosia/Pathos/Famagusta, Cipar (u suradnji) * Mala retrospektiva smrti, Zagreb (Šipan, Varaždin, Sinj, Dubrovnik, Prelog...) (u suradnji) * 100% Vitić (izložba/urbana instalacija), Zagreb * Pametniji grad/konferencija/radionica (u okviru međunarodnog projekta IBCT), Zagreb (u suradnji) * Zidne Novine grada Zagreba 2017., Zagreb --> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== http://www.bacaci-sjenki.hr http://www.frooom.eu http://shadowcasters.blogspot.com/ http://zidnenovine.blogspot.com/ http://expozicija.blogspot.com/ [[Kategorija:Hrvatske kazališne kuće i trupe]] [[Kategorija:Multimedijalni umjetnici]] [[Kategorija:Hrvatski umjetnici]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] cjyolq0z2kr5atinmbnofpyyc7gmabj Calgary 0 103273 6432480 6379820 2022-07-25T13:22:34Z 78.1.253.91 Dodao nove podatke wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|naselje}} [[Datoteka:PengrowthSaddledomeDay.jpg|mini|300px|Calgary]] '''Calgary''', najveći grad [[Kanada|kanadske]] provincije [[Alberta]], smješten na jugu provincije. Metropolitansko područje Calgaryja imalo je otprilike 1.581.000 stanovnika početkom 2021. godine, što ga je učinilo najmnogoljudnijim gradom Alberte i drugim po broju stanovnika u zapadnoj Kanadi. U 2016. godini Calgary je imao gradsko stanovništvo od 1.392.609, što ga čini četvrtim po veličini gradskim područjem popisa (CMA) u Kanadi, iako je sa samostalnom populacijom od 1.239.220, grad Calgary bio treći grad po veličini u Kanadi u 2016. godini. Calgary je najveće metropolitansko područje između [[Vancouver]]a i [[Toronto|Toronta]]. Calgary je poznat po [[zimski sportovi|zimskim sportovima]] i [[ekoturizam|ekoturizmu]], a najvažnija grana gospodarstva je eksploatacija [[nafta|nafte]] i proizvod njenih prerađevina. Calgary je postao globalno poznat kao prvi kanadski grad koji je ugostio [[Zimske olimpijske igre]] (1988.) Unatoč važnosti koju u gospodarstvu zauzima nafta, Calgary je prema magazinu Forbes najčistiji grad [[2007.]] godine. == Povijest == Tragovi naseljenosti na području Calgaryja sežu do prije otprilike 11,000 godina. Prvi europljanin koji je došao na područje današnjeg grada je [[David Thompson]] 1787. godine. Prvi europski stanovnik Calgaryja je John Glenn koji se doselio [[1873.]] godine. Grad je prvotno nazvan ''Fort Brisebois'', a [[1876.]] je preimenovan u Fort Calgary. Ime Calgary vuče korijene od škotske riječi '' 'Cala-ghearraidh' '', koja vuče korijene s otoka [[Mull]] u [[Škotska|Škotskoj]]. To ime Calgaryu je dao pukovnik [[James Macleod]]. Grad ispočetka služio isključivo kao uporište Kanadske konjičke policije. Nagli razvoj Calgaryja je počeo [[1883.]] kada je do njega došla Canadian Pacific željeznica. Tada Calgary postaje važno prometno središte a sjedište Canadian Pacific željeznice se i danas nalazi u Calgaryu. Calgary dobiva gradski status [[1884.]], te tada na vlast dolazi prvi gradonačelnik [[George Murdoch]]. 1894. Calgary postaje prvi grad u tadašnjim Northwest teritorijima. Nafta i [[zemni plin]] su u Alberti otkriveni [[1902.]] godine, ali to je postalo važnijom granom gospodarstva tek [[1947.]] godine kada su otkrivene velike zalihe. Grad je ekonomski napredovao 1973. kada su Arapske države prestale opskrbljivati [[SAD]] i [[Europa|Europu]] zalihama nafte i plina. U samo sedamnaest godina gradsko stanovništvo se povećalo za više od 50% (s 403,000 1971.godine, do 657,000 1988. godine), a isti rast je nastavljen sve do danas. Tako se mali gradić niskih građevina u samo nekoliko godina pretvorio u velegrad s neboderima. Gradsko gospodarstvo je nakratko bilo uzdrmano zbog kriza na svjetskom tržištu, ali se grad okrenuo turizmu i visokim tehnologijama, pa je gospodarstvo oporavljeno do početka 90-ih godina. Razvojem turizma, grad postaje multikulturan, a razvoj kulminira 1988. kada su u gradu održane 15. zimske olimpijske igre. Gospodarstvo Alberte naglo raste i danas, a to je razlog zbog čega Calgary ima najveće stope prirasta stanovništva u cijeloj Kanadi. Ulaganje u turizam je rezultiralo time što godišnje grad posjeti oko 3,1 milijun turista koji su uglavnom posjetitelji lokalnih festivala. Velik broj turista dolazi i iz zimskih odmorišta, poput Banffa, Lake Louise i Canmore. Prema kvaliteti življenja grad se nalazi na svim listama unutar prvih 10 gradova. Calgary je isto tako poznat i po rodeo festivalu zvanom Calgary Stampede, festivalu folk muzike, festivalu karipske muzike kao i Lilac festivalu. == Zemljopis == Calgary se nalazi na granici kanadskog Stjenjaka i prerija, što je razlog brdovitosti grada. Centar grada se nalazi na 1,048 metara nadmorske visine. Grad zauzima površinu od 721 km². Kako je [[klima]] suha, vegetacija se razvila samo uz obale rijeka. Kroz grad protječu dvije rijeke. Veća, rijeka [[Bow]] teče iz smjera zapada i u centru grada skreće na jug, a manja, rijeka [[Elbow]] dolazi iz smjera juga i ulijeva se u rijeku Bow u centru grada točnije u zoološkom vrtu. Grad ima veliki broj predgrađa, ali za razliku od ostalih velikih gradova, u Calgaryu su predgrađa usko povezana s glavnim gradom, izuzev gradova Airdrie, Cochrane i Strathmore. == Klima == U Calgaryu prevladava [[stepska klima]], s dugim i suhim zimama, i toplim i vlažnim ljetima. Prema Köpenovoj klasifikaciji klime, grad se nalazi u području razreda BSk klime. Na klimu najviše utječe blizina Stjenjaka. Zime u Calgaryu često budu jako hladne, ali topli suhi [[vjetar-činuk]] (Chinook winds) tijekom zime dolazi iz smjera [[Tihi ocean|Tihog oceana]], a znaju podignuti temperaturu i za 15 °C za samo nekoliko sati. U Calgaryu su temperaturni ekstremi česti, pa tako temperatura lako može pasti i do –40 °C, a znaju podići živu u [[termometar|termometru]] i do +36 °C. Prosječna siječanjska temperatura Calgaryja je –9 °C, a tijekom srpnja je prosječna +16 °C. Ljeta u Calgaryu mogu nekada biti i hladna, tako da se temperatura tijekom [[ljeto|ljeta]] zna spustiti i do +8 °C, a led se može pojaviti u skoro svako doba godine. Neki stanovnici Calgaryja su osjetili [[snijeg]] čak i u [[srpanj|srpnju]] i u [[kolovoz]]u. Grad Calgary je jedan od najsunčanijih gradova Kanade s 2,405 sunčanih sati godišnje, a godišnje padne do 500 mm padalina. Većina kiše padne tijekom ljetnih mjeseci, s maksimumom u lipnju. Godišnje prosječno ima 20 dana s vremenskim nepogodama, od čega je većina tijekom ljeta. Calgary se nalazi na području čestih tuča, koje na ovom području znaju biti jake i uzrokovati veliku štetu. Velika tuča 7. rujna [[1991.]] godine je uzrokovala materijalnu štetu od čak 400 milijuna američkih dolara, i to je do danas ostala jedna od najvećih prirodnih katastrofa u povijesti Kanade. == Kultura == [[kultura|Kulturna]] scena Calgaryja se naglo promijenila nakon rasta grada. Calgary je u Kanadi poznat po svojim salonima, noćnim klubovima i [[hokej]]u. Grad je i središte kanadske [[country]] scene, pa je stekao nadimak "[[Nashville]] sjevera". Calgary je jedan od etnički najraznolikijih gradova, pa tako ima jednu od najvećih kineskih četvrti u Kanadi. U Calgaryu je izgrađen Southern Alberta Jubilee Auditorium, koji je s 2,700 mjesta ugostio mnoge [[broadway]]ske predstave, a sjedište je gradske [[opera|opere]] i [[balet]]a provincije Alberte. U gradu se održavaju brojni festivali, a ističu se Calgary International Film Festival, Calgary Folk Music Festival, Greek Festival, a najveći najpoznatiji festival je Calgary Stampede, (rodeo festival) koji je jedan od najvećih festivala u cijeloj Kanadi. Calgary je isto tako poznat i festivalu folk muzike, festivalu karipske muzike kao i Lilac festivalu. U gradu se nalazi i nekoliko [[muzej]]a od kojih je najvažniji Glenbow muzej koji je i najveći muzej zapadne Kanade. ostali važniji muzeji su Kineski kulturni centar, Canadian Olympic Hall of Fame, Vojni muzej, a najveća galerija je the Art Gallery of Calgary. Glavni lokalni tisak je Calgary Herald i Calgary Sun, a televizijske mreže Global, Citytv, CTV i CBC imaju svoje studije u gradu. == Sport == Zahvaljujući blizini [[Stjenjak]]a, Calgary je oduvijek bio popularno odredište zimskih sportova. Od održavanja [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]] i izgradnje [[sport]]ske infrastrukture, Calgary je redovito domaćin velikih međunarodnih zimskih natjecanja. U gradu je jako popularan [[golf]]. U gradu postoji velik broj urbanih parkova, koji su spajanjem postali jedna od najvećih rekreacijskih zona u sjevernoj Americi. U Calgaryu postoje četiri profesionalna sportska tima: Calgary Flames (hokej), Calgary Stampeders ([[američki nogomet]]), Calgary Vipers ([[bejzbol]]), te Calgary Roughnecks. Od amaterskih timova najznačajniji su Calgary hitmen, Calgary Canucks, Calgary Royals, Calgary Oval X-Treme, te Calgary United FC. == Znamenitosti == Većina znamenitosti je smještena u samom centru grada. Najvažnije gradske znamenitosti su gradski [[zoološki vrt]] (Calgary ZOO), kineska četvrt, TELUS World of science, toranj Calgary (Calgary tower). Devonian gardens je jedan od najvećih zatvorenih vrtova na svijetu, a nalazi se u sklopu TD Squarea. Južnije od centra (downtown) je Midtown i Beltline, četvrt koja je najpoznatija po svojim noćnim klubovima. Za shopping su najvažnije lokacije TD Square, Calgary Eaton Centre, Stephen Avenue i Eau Claire Market. Uz velike prodajne centre u centru, veliki broj njih je u raznim gradskim cetvrtima, a ističu se najviše Chinook Centre, Southcentre Mall, Market Mall, Sunridge Mall. Calgary je najlakše prepoznati prema njegovim brojnim [[neboder]]ima. Prvi neboder je izgrađen [[1950-ih]]. Gradnja nebodera se nastavila sve do [[1980-ih]] godina, kada je naglo stala. Sveukupno grad ima 10 velikih nebodera (više od 40 katova, tj. iznad 150 m). Najviši poslovni toranj je Petro-Canada Centre (215 metara), koji je najveći kanadski neboder izvan Toronta. Ostali veći neboderi su The Bow, Jameson Place, City Center. Danas u Calgaryu ima oko 220 visokih zgrada, a oko 30 ih se gradi. Veliki dio tih zgrada je spojen tzv. skywalkom, tj. [[most]]ovima između nebodera koji prolaze iznad gradskih cesta. Tvrtka EnCana je najavila gradnju nebodera za potrebe svoje tvrtke, koja će, s 59 katova, postati najveća zgrada van [[Toronto|Toronta]]. == Stanovništvo == Prema statističkim podacima iz [[2016.]] u Calgaryu je živjelo 1,240,000 stanovnika, od čega je 49.9% bilo [[muškarac]]a, a 51.1% [[žena]]. 6.0% stanovništva su bila djeca ispod 6 godina starosti (u Alberti to iznosi 6.2%, a u Kanadi 5.6%). Tada je u Calgaryu bilo samo 9.0% umirovljenika (više od 65 godina starosti), dok je prosjek za cijelu Kanadu bio 13.2%. Od 1996. do 2001. godine porast stanovništva u Calgaryu je bio 15.8%, dok je za provinciju Alberta iznosio 10.3%. Gustoća stanovništva je 1,252.3 stanovnika po kilometru kvadratnom, dok je gustoća Alberte 4,6 stanovnika po kilometru kvadratnom. U Calgaryu ima najviše [[Kanađani|Kanađana]] (25.64%), zatim [[Britanci|Britanaca]] (23.13%), [[Škoti|Škota]] (17.76%), [[Nijemci|Nijemaca]] (17.73%), [[Irci|Iraca]] (15.10%), [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (13.56%), te [[Francuzi|Francuza]] (12.19%). Čak 79% stanovnika se izjašnjavaju kao Europljani, a od ostalih etničkih skupina se ističu [[Kinezi]], [[Filipinci]], [[Afroamerikanci]], [[Latinoamerikanci]] itd. [[25. srpnja]] [[2006.]] se prema službenim statistikama rodio milijunti stanovnik grada, što govori da se svaki dan stanovništvo poveća za 98 stanovnika, tj. oko 37 000 godišnje. U metropolitanskoj zoni Calgaryja (Census Metropolitan Area) živi oko 1,2 milijuna stanovnika. == Politika == Calgary je uglavnom konzervativni grad u kojem uvijek dominiraju konzervativne [[politička stranka|stranke]]. Stranka zelenih isto ostvaruje dio glasova (oko 8%). Desno orijentirana stranka Alberta Alliance je posljednjih godina ostvarila značajan porast svojih glasača. Trenutači gradonačelnik je liberal Dave Bronconnier, koji je na posljednjim izborima pobijedio s preko 80% glasova. On je 35. gradonačelnik Calgaryja u povijesti. Gradski proračun za 2007. godinu je 2,1 milijarda dolara, od čega se 41% dobije od [[porez]]a. Čak 54% gradskog proračuna se koristi za plaće gradskih zaposlenika. Od 22 kanadska premijera dva su bila iz Calgaryja. == Gospodarstvo == Unatoč pokušajima smanjenja, [[industrija]] [[nafta|nafte]], [[plin]]a i [[ulje|ulja]] je još uvijek najjača u gradu. Najveće kompanije su BP, EnCana, Imperial Oil, Petro-Canada, Shell Canada, a proizvode 87% kanadskih potreba za naftom. Canadian Pacific railway je 1996. pomakla svoje središte iz [[Montreal]]a u Calgary, što s oko 3,100 zaposlenih čini jednu od većih kompanija. Imperial Oil je također pomakao svoje središte iz Toronta u Calgary, što je uzrokovalo selidbu 400 obitelji. Povod za selidbu velikih kompanija u Calgary su niski porezi, te blizina izvora nafte i ostalih goriva. Ostale veće kompanije su Shaw Communications (7,500 zaposlenih), NOVA Chemicals (4,900), TELUS (4,500) Nexen (3,200). U Calgaryu je najmanja stopa nezaposlenosti među najvećim kanadskim gradovima. Stopa nezaposlenosti iznosi 3,1%, dok je ta stopa u Alberti 3,5%, a u Kanadi 6,1%. U Calgaryu je najveći broj zaposlenih zaposlen u [[obrazovanje|obrazovanju]] i [[zdravstvo|zdravstvu]] (skupa 25,1%), dok je najmanji dio zaposlen u [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] djelatnostima (samo 6,1%, dok je prosjek Kanade 10,9%). == Obrazovanje == U Calgaryu postoji 5 visokoškolskih ustanova, među kojima je najveća [[University of Calgary]] na kojem se školuje 28,807 [[student|studenata]]. Drugo najveće sveučilište je Mount Royal College s oko 13,000 studenata, a od ostalih sveučilišta najvažniji su SAIT (Southern Alberta Institute of Technology), Alberta College of Art and Design, te postoji još nekoliko privatnih kao i veleučilišta i više škole. U 215 javnih osnovnih škola školuje se oko 97,000 učenika, a oko 43,000 ih pohađa 93 katoličke javne škole. Francuska manjina ima nekoliko osnovnih škola, a velik je broj i privatnih srednjih škola. U Calgaryu se nalazi i najveća srednja škola u zapadnoj Kanadi, Lord Beaverbrook High School koju pohađa oko 2250 učenika. == Infrastruktura == === Promet === Calgary je najveće [[promet]]no sjecište puteva u centralnoj Kanadi. Gradski aerodrom (Calgary International Airport) je četvrti najveći aerodrom u Kanadi. S [[aerodrom]]a stalno polijeću [[avion]]i prema [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]], [[SAD]]-u, te ostatku Kanade. Prolazak transkanadske [[željeznica|željeznice]] kroz područje grada je znatno pridonio razvoju grada iako se udio željezničkog prometa smanjio. U Calgaryu se gradske ulice u centru grada sijeku pod pravim kutem, a [[avenija|avenije]] su položene u smjeru [[istok]]-[[zapad]], dok su [[ulica|ulice]] položene u smjeru [[sjever]]-[[jug]]. Javni prijevoz je organiziran [[autobus]]ima i [[laka željeznica|lakom željeznicom]]. Gradska željeznica, poznata kao CTrain je bila jedna od prvih takvih u Sjevernoj Americi. Sastoji se od tri linije u dva smjera u duljini od 42,1 kilometra, a njome se vozi oko 42% radne snage. Autobusi su organizirani u 160 linija na kojima vozi 800 [[vozilo|vozila]]. U gradu je uređeno 260 kilometara biciklističkih staza. === Zdravstvo === Calgary trenutno ima 3 velike bolnice: Foothills Medical Centre, Rockyview General Hospital i Peter Laugheed Centre. Njihov kapacitet je 1,800 kreveta s oko 11,500 zaposlenih. Sve glavne bolnice blisko surađuju s medicinskim fakultetom, pogotovo na istraživanjima [[karcinom|raka]], kardiovaskularnih bolesti, [[dijabetes]]a, [[artritis]]a i [[genetika|genetike]]. == Gradovi prijatelji == Calgary ima sedam gradova prijatelja: * {{ZD|S|SAD}} [[Phoenix, Arizona]] – 1997. * {{ZD|J|JKO}} [[Daejeon]] – 1996. * {{ZD|M|MEX}} [[Naucalpan]] – 1994. * {{ZD|K|KIN}} [[Daqing]] – 1985. * {{ZD|I|IND}} [[Jaipur]] – 1973. * {{ZD|K|KAN}} [[Quebec City]] – 1956. [[Kategorija:Gradovi u Alberti]] [[Kategorija:Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara]] j80rs5d0d0wb16ygjyqrwrfimhlnxs6 Panamá 0 112956 6432670 6432125 2022-07-25T21:00:36Z Prof saxx 7403 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Panamá | ime_genitiv = Paname | izvorno_ime = <small>''Nuestra Señora de la Asunción de Panamá''</small> | slika_panorama = Ciudad de Panamá - Panamá.jpg | veličina_slike = 275px | opis_slike = Panorama rive grada Paname | slika_zastava = Bandera de Ciudad de Panamá.svg | slika_zastava_veličina = 120px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Escudo_de_Ciudad_de_Panam%C3%A1.svg | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =8 | širina-minute =59 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =79 | dužina-minute =31 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{ZD+X/P|PAN}} | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Panama (pokrajina)|Panama]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnutak | utemeljenje_datum = 1519. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Pedro Arias de Ávila]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = José Luis Fábrega | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 275 km² | površina_šira = 2.560,8 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 2-10 m | visina_izvor = | visina_max = 1007 m (''Cerro Jefe'') | visina_min = | stanovništvo_godina = 2010. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 880.691 | stanovništvo_uže_gustoća = 2.750/km² | stanovništvo_šire = 1.272.672 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = UTC-6 | utc_pomak = -6 | vremenska_zona_DST = UTC-5 | utc_pomak_DST = -5 | poštanski_broj = | pozivni_broj = 507 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = [http://www.municipio.gob.pa/ municipio.gob.pa] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Panama | bilješke = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = }} '''Panamá''' ([[španjolski|šp.]] skr. za „sveamerička”) je najveći i [[glavni grad]], te luka države [[Panama|Paname]]. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u [[Panamski zaljev]]. Grad je političko i upravno središte države, ali i [[velegrad]] koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva.<ref>[http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php Investiranje u Panami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209220934/http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php |date=9. prosinca 2010. }} na BussinesPanama.com {{eng oznaka}} preuzeto 7. siječnja 2011.</ref> [[BDP]] grada je 2010. godine bio oko 11.700 [[$]] po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim [[neboder]]ima koji se uzdižu iznad [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]]. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba [[koža|kože]] i preradba [[duhan]]a. Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. {{Široka slika|Panama_city_panoramic_view_from_the_top_of_Ancon_hill.jpg|1200px|<center>Panorama Paname s brda Ancon; Novi grad lijevo i Stari grad desno|50%|left}} Panamá je također i veliko kulturno središte bogate baštine. Arheološki lokalitet ''Panamá Viejo'' i povijesno središte moderne Paname (''Casco Antiguo'') su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1997. godine. God. 2003., Panamá je zajedno s gradom [[Curitiba]] ([[Brazil]]) odabran za [[američki glavni grad kulture]]. [[Datoteka:Panama_City_1990.jpg|mini|lijevo|<center>Stara jezgra grada Paname, ''Casco Antiguo'']] ==Povijest== [[Datoteka:Flag Demosntration 1.jpg|mini|lijevo|<center>Panamci prosvjeduju na granici sa „Zonom kanala”. Fotografija je snimljena s teritorija SAD-a 9. siječnja 1964. god.]] Grad Panamu je osnovao Španjolac [[Pedro Arias Davila]] [[15. kolovoza]] [[1519.]] godine nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. ''Casco Antiguo''. Biskupiju ''Santa María de La Antigua del Panamá'' uspostavio je papa [[Leo X.]] 1513. godine. Dana 15. kolovoza 1521. godine grad je dobio današnje ime i grb. Otkrićem [[Inke|Carstva Inka]] u [[Peru]]u, grad je ubrzo postao važno trgovačko središte, a bogatstva Inka odavde su prevožena u Europu. God. 1671. ga je uništio engleski gusar [[Henry Morgan]], nakon čega ga je obnovio 5 km jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. Ruševine nekadašnjeg naselja još uvijek postoje i zovu se ''Panamá la Vieja'' (Stara Panama). Nakon što su grad opljačkali brojni gusari u godinama koje su uslijedile, grad se oporavio zahvaljujući svom povoljnom položaju za trgovinu što je doprinijelo daljem razvoju grada. Oko stare jezgre građene u stilu [[Španjolska|španjolskih]] kolonizatora iznikao je moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Otkriće zlata u Kaliforniji 1848. godine dovelo je do povećanja broja putnika koji su prelazili prevlaku kako bi stigli do zapadne obale Sjeverne Amerike. Između 1848. i 1869. oko 375.000 ljudi prešlo je prevlaku iz Atlantika u Pacifik i oko 225.000 u suprotnom smjeru. Taj je promet znatno povećao prosperitet grada u tom razdoblju. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]], [[1914.]] godine. Međutim, radnici na izgradnji kanala, koji su uglavnom dovedeni s [[Karibi|Kariba]], stvorili su neviđene rasne i socijalne napetosti u mladom gradu. Godine 1925. biskupija je podignuta u Panamsku nadbiskupiju i stavljena izravno pod [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] izgradnja vojnih baza i prisutnost velikog broja američke vojske i civila doveli su grad do neviđene razine prosperiteta. No, nastala je određena napetost između stanovnika Paname, kojima nije bio dozvoljen pristup mnogim područjima kanala, i američkih građana koji žive u području kanala; ova napetost je eskalirala 9. siječnja 1964. u događajima u Panami poznatima kao „Dan mučenika”. Sukobi su počeli kada je panamsku zastavu otela američka vojska, tijekom prosvjeda panamskih studenata za pravo da istaknu svoju zastavu zajedno sa zastavom [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Američka vojska pokušala je ugušiti sukobe nakon što je policija bila svladana. Nakon tri dana borbi ubijeno je 21 ili 22 Panamca i 4 američka vojnika. Incident je utjecao na odluku Sjedinjenih Država da kontrolu nad kanalom prenesu na Panamu prema Torrijos-Carterovim ugovorima (1977.).<ref>Eric Jackson, Panama Canal Zone: Beginning of the End. ([http://www.hartford-hwp.com/archives/47/354.html Dio 1.], arhivirano 30. listopada 2013. {{eng oznaka}} Posjećeno 25. srpnja 2022.</ref> U kasnim 1970-ima i 1980-ima Panama je postala međunarodno bankarsko središte, posljedično privlačeći veliku pozornost kao međunarodno središte za pranje novca. Godine 1989., nakon gotovo godinu dana napetosti između Sjedinjenih Država i Paname, američki predsjednik [[George H. W. Bush]] naredio je invaziju na zemlju kako bi se uklonio njezin vođa, general [[Manuel Noriega]]. <div align=center> {| width="600" class="toc" style="float:center; margin: 0.5em 0.5em 0.5em 1em; padding: 0.5e text-align:left;clear:all; margin-left:3px; font-size:90%" cellspacing="2" cellpadding="0" |colspan=4 style="background:#black; color:white; font-size:125%" align=center bgcolor="black"|'''Evolucija razvoja grada Paname''' |- | align="center" valign="center" bgcolor="white" |[[Slika:Ciudad de Panamá 1915.png|220px]] | align="center" valign="center" bgcolor="white" |[[Slika:Mapa_Ciudad_de_Panamá_1955.png|250px]] | align="center" valign="center" bgcolor="white" |[[Slika:Mapa_ciudad_de_Panamá_2005.png|250px]] |- |style="background:#e9e9e9;" align=center|Ciudad de Panamá 1915. |style="background:#e9e9e9;" align=center|Ciudad de Panamá 1955. |style="background:#e9e9e9;" align=center|Ciudad de Panamá 2005. |- |} </div> Nakon što su američke trupe napustile zemlju 1999. god., grad je prihvatio veliki broj stranih državljana, posebno Kanađana, Kolumbijaca i Izraelaca, koji su se nastanili u gradu, posebno u visokim stambenim četvrtima, kao što su Punta Pacifica, Marbella, Punta Paitilla, Bella Vista i drugi<ref>[http://www.exteriores.gob.es/Embajadas/PANAMA/es/VivirenPanama/Paginas/Establecerse.aspx Establecerse en Panamá], Španjolska ambasada u Panami, arhivirano 23. prosinca 2014. {{es}} Posjećeno 25. srpnja 2022.</ref> Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte Paname |slika = Casco Antiguo (San Felipe) - Pamama.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje) Prošireno 2003.</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv, vi |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/790 790] |država = {{ZD+X/P|PAN}} }} ==Znamenitosti== [[Datoteka:Torre Panama Viejo.jpg|mini|<center>Ostaci katedrale Stare Paname ''Panamá Viejo'']] Panamá Viejo (Stara Panama) je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao [[Pedra Arias de Avila]] 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili [[Carstvo Inka]] u [[Peru]]u (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova ''Nombre de Dios'' i ''Portobelo'', kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku.<ref>[http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html Svjetska baština grada Paname] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308193019/http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html |date=8. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja. Povijesno središte modernog grada, ''Casco Antiguo'' ili ''Casco Viejo'', je osnovano nakon uništenja Stare Paname (1671.) kao utvrda protiv daljnih napadaja pirata. U njemu se nalazi mješavina arhitektonskih stilova i njegovih oko 800 građevina odražava razne kulturne utjecaje: španjolske, karipske, francuske i kolonijalne. Najznamenitiji spomenici su: * ''Las Bóvedas'' (Trezor) su zidine na morskoj strani grada * Katedrala i njezin trg (''Plaza de la Catedral'') * Crkva La Merced * Crkva sv. Filipa Nerija * Narodno kazalište Salón Bolivar (''Teatro Nacional Salón Bolivar'') iz 1908. godine ima izvanrednu prirodnu akustiku i mjesta za 800 posjetitelja * Palača čaplji, službenog naziva ''Palacio de las Garzas'', je predsjednička palača koja je dobila ime po mnoštvu čaplji koje su nekada gnijezdile na njoj. * Francuski trg (''Plaza de Francia'') je dobio ime po francuskom veleposlanstvu na trgu, a poznat je po brojnim restoranima. Oltar sv. Josipa je jedan od rijetkih spomenika koji je preživio napad pirata 1671. godine jer je tijekom napada bio zakopan u blato. <gallery> Datoteka:DirkvdM_casco_viejo.jpg|<center>Casco Viejo s brda Ancón Slika:Calle_Casco_Viejo.jpg|<center>Ulica u Casco Viejo Slika:Compa%C3%B1ia_de_jesus.jpg|<center>Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami Slika:Museo_del_Canal.jpg|<center>Muzej Panamskog kanala (''Museo del Canal Interoceánico'') Slika:Palacio_de_las_Garzas.jpg|<center>Palača čaplji </gallery> Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu.<ref>[http://skyscraperpage.com/cities/?s=1&c=4&p=1&r=50&10=0 Popis nebodera] na Skyscraperpage.com {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> Most stogodišnjice (''Puente Centenario'') koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani [[viseći most]] iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog „Mosta Amerika” (''Puente de las Américas'') iz 1962. godine.<ref>[http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html Most stogodišnjice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124205027/http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html |date=24. studenoga 2009. }} na Mensual.prensa.com {{es}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> <gallery> Datoteka:Panama city skyline.jpg|<center>Panorama Paname iz zraka Slika:Ship_passing_through_Panama_Canal_01.jpg|<center>[[Ro-Ro brod]], jedan od najvećih brodova koji prolaze kroz [[Panamski kanal]] na ustavi Miraflores Slika:Bridge_of_the_Americas.jpg|<center>Most Amerika Slika:Centenario1_(1).jpg|<center>Most stogodišnjice Slika:Panam%C3%A1-C.jpg|<center>Novogradnja </gallery> ==Gradovi prijatelji== Panamá je zbratimljena s gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{ZD|K|KOL}} [[Barranquilla]], [[Kolumbija]] * {{ZD|K|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] * {{ZD|B|BRA}} [[Brasilia]], [[Brazil]] * {{ZD|P|PER}} [[Callao]], [[Peru]] * {{ZD|V|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]] * {{ZD|G|GVA}} [[Guatemala]], [[Gvatemala]] * {{ZD|M|MEKS}} [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] || * {{ZD|S|SAD}} [[Fort Lauderdale]], [[SAD]] * {{ZD|M|MEKS}} [[Guadalajara (Jalisco)]], [[Meksiko]] * {{ZD|J|JAP}} [[Imabari]], [[Japan]] * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|25px]] [[Incheon]], [[Južna Koreja]] * {{ZD|P|PER}} [[Iquitos]], [[Peru]] * {{ZD|P|PER}} [[Lima]], [[Peru]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]] || * {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]] * {{ZD|M|MEKS}} [[Mazatlán]], [[Meksiko]] * {{ZD|S|SAD}} [[Miami]], [[SAD]] * {{ZD|I|IZR}} [[Netanya]], [[Izrael]] * {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]] * {{ZD|P|PER}} [[Paita]], [[Peru]] * {{ZD|Č|ČIL}} [[Punta Arenas]], [[Čile]] || * {{ZD|K|KOS}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Kostarika]] * {{ZD|S|SAL}} [[San Salvador]], [[El Salvador]] * {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]] * {{ZD|T|TAJV}} [[Taipei]], [[Tajvan]] * {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]] * {{ZD|I|ITA}} [[Venecija]], [[Italija]] |} ==Vidi još== * [[Ocean Two]] ==Izvori== {{commonscat|Panama City}} {{izvori}} * Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, ''The Panama Years'', Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. {{ISBN|1-56328-155-4}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html Informacije o gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070811112835/http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html |date=11. kolovoza 2007. }} na MAPROPOLY, INC. {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Panami}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Gradovi u Panami]] [[Kategorija:Svjetska baština u Panami]] m464dqjppiexr9rumdm6o2pk22byyge 6432678 6432670 2022-07-25T21:26:27Z Prof saxx 7403 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Panamá | ime_genitiv = Paname | izvorno_ime = <small>''Nuestra Señora de la Asunción de Panamá''</small> | slika_panorama = Ciudad de Panamá - Panamá.jpg | veličina_slike = 275px | opis_slike = Panorama rive grada Paname | slika_zastava = Bandera de Ciudad de Panamá.svg | slika_zastava_veličina = 120px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Escudo_de_Ciudad_de_Panam%C3%A1.svg | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =8 | širina-minute =59 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =79 | dužina-minute =31 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{ZD+X/P|PAN}} | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Panama (pokrajina)|Panama]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnutak | utemeljenje_datum = 1519. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Pedro Arias de Ávila]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = José Luis Fábrega | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 275 km² | površina_šira = 2.560,8 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 2-10 m | visina_izvor = | visina_max = 1007 m (''Cerro Jefe'') | visina_min = | stanovništvo_godina = 2010. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 880.691 | stanovništvo_uže_gustoća = 2.750/km² | stanovništvo_šire = 1.272.672 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = UTC-6 | utc_pomak = -6 | vremenska_zona_DST = UTC-5 | utc_pomak_DST = -5 | poštanski_broj = | pozivni_broj = 507 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = [http://www.municipio.gob.pa/ municipio.gob.pa] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Panama | bilješke = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = }} '''Panamá''' ([[španjolski|šp.]] skr. za „sveamerička”) je najveći i [[glavni grad]], te luka države [[Panama|Paname]]. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u [[Panamski zaljev]]. Grad je političko i upravno središte države, ali i [[velegrad]] koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva.<ref>[http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php Investiranje u Panami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209220934/http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php |date=9. prosinca 2010. }} na BussinesPanama.com {{eng oznaka}} preuzeto 7. siječnja 2011.</ref> [[BDP]] grada je 2010. godine bio oko 11.700 [[$]] po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim [[neboder]]ima koji se uzdižu iznad [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]]. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba [[koža|kože]] i preradba [[duhan]]a. Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. {{Široka slika|Panama_city_panoramic_view_from_the_top_of_Ancon_hill.jpg|1200px|<center>Panorama Paname s brda Ancon; Novi grad lijevo i Stari grad desno|50%|left}} Panamá je također i veliko kulturno središte bogate baštine. Arheološki lokalitet ''Panamá Viejo'' i povijesno središte moderne Paname (''Casco Antiguo'') su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1997. godine. God. 2003., Panamá je zajedno s gradom [[Curitiba]] ([[Brazil]]) odabran za [[američki glavni grad kulture]]. [[Datoteka:Panama_City_1990.jpg|mini|lijevo|<center>Stara jezgra grada Paname, ''Casco Antiguo'']] ==Povijest== [[Datoteka:Panama City station (45872360874).jpg|mini|lijevo|<center>Željeznički kolodvor u Panami 1920-ih]] [[Datoteka:Flag Demosntration 1.jpg|mini|lijevo|<center>Panamci prosvjeduju na granici sa „Zonom kanala”. Fotografija je snimljena s teritorija SAD-a 9. siječnja 1964. god.]] Grad Panamu je osnovao Španjolac [[Pedro Arias Davila]] [[15. kolovoza]] [[1519.]] godine nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. ''Casco Antiguo''. Biskupiju ''Santa María de La Antigua del Panamá'' uspostavio je papa [[Leo X.]] 1513. godine. Dana 15. kolovoza 1521. godine grad je dobio današnje ime i grb. Otkrićem [[Inke|Carstva Inka]] u [[Peru]]u, grad je ubrzo postao važno trgovačko središte, a bogatstva Inka odavde su prevožena u Europu. God. 1671. ga je uništio engleski gusar [[Henry Morgan]], nakon čega ga je obnovio 5 km jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. Ruševine nekadašnjeg naselja još uvijek postoje i zovu se ''Panamá la Vieja'' (Stara Panama). Nakon što su grad opljačkali brojni gusari u godinama koje su uslijedile, grad se oporavio zahvaljujući svom povoljnom položaju za trgovinu što je doprinijelo daljem razvoju grada. Oko stare jezgre građene u stilu [[Španjolska|španjolskih]] kolonizatora iznikao je moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Otkriće zlata u Kaliforniji 1848. godine dovelo je do povećanja broja putnika koji su prelazili prevlaku kako bi stigli do zapadne obale Sjeverne Amerike. Između 1848. i 1869. oko 375.000 ljudi prešlo je prevlaku iz Atlantika u Pacifik i oko 225.000 u suprotnom smjeru. Taj je promet znatno povećao prosperitet grada u tom razdoblju. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]], [[1914.]] godine. Međutim, radnici na izgradnji kanala, koji su uglavnom dovedeni s [[Karibi|Kariba]], stvorili su neviđene rasne i socijalne napetosti u mladom gradu. Godine 1925. biskupija je podignuta u Panamsku nadbiskupiju i stavljena izravno pod [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] izgradnja vojnih baza i prisutnost velikog broja američke vojske i civila doveli su grad do neviđene razine prosperiteta. No, nastala je određena napetost između stanovnika Paname, kojima nije bio dozvoljen pristup mnogim područjima kanala, i američkih građana koji žive u području kanala; ova napetost je eskalirala 9. siječnja 1964. u događajima u Panami poznatima kao „Dan mučenika”. Sukobi su počeli kada je panamsku zastavu otela američka vojska, tijekom prosvjeda panamskih studenata za pravo da istaknu svoju zastavu zajedno sa zastavom [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Američka vojska pokušala je ugušiti sukobe nakon što je policija bila svladana. Nakon tri dana borbi ubijeno je 21 ili 22 Panamca i 4 američka vojnika. Incident je utjecao na odluku Sjedinjenih Država da kontrolu nad kanalom prenesu na Panamu prema Torrijos-Carterovim ugovorima (1977.).<ref>Eric Jackson, Panama Canal Zone: Beginning of the End. ([http://www.hartford-hwp.com/archives/47/354.html Dio 1.], arhivirano 30. listopada 2013. {{eng oznaka}} Posjećeno 25. srpnja 2022.</ref> U kasnim 1970-ima i 1980-ima Panama je postala međunarodno bankarsko središte, posljedično privlačeći veliku pozornost kao međunarodno središte za pranje novca. Godine 1989., nakon gotovo godinu dana napetosti između Sjedinjenih Država i Paname, američki predsjednik [[George H. W. Bush]] naredio je invaziju na zemlju kako bi se uklonio njezin vođa, general [[Manuel Noriega]]. <div align=center> {| width="600" class="toc" style="float:center; margin: 0.5em 0.5em 0.5em 1em; padding: 0.5e text-align:left;clear:all; margin-left:3px; font-size:90%" cellspacing="2" cellpadding="0" |colspan=4 style="background:#black; color:white; font-size:125%" align=center bgcolor="black"|'''Evolucija razvoja grada Paname''' |- | align="center" valign="center" bgcolor="white" |[[Slika:Ciudad de Panamá 1915.png|220px]] | align="center" valign="center" bgcolor="white" |[[Slika:Mapa_Ciudad_de_Panamá_1955.png|250px]] | align="center" valign="center" bgcolor="white" |[[Slika:Mapa_ciudad_de_Panamá_2005.png|250px]] |- |style="background:#e9e9e9;" align=center|Ciudad de Panamá 1915. |style="background:#e9e9e9;" align=center|Ciudad de Panamá 1955. |style="background:#e9e9e9;" align=center|Ciudad de Panamá 2005. |- |} </div> Nakon što su američke trupe napustile zemlju 1999. god., grad je prihvatio veliki broj stranih državljana, posebno Kanađana, Kolumbijaca i Izraelaca, koji su se nastanili u gradu, posebno u visokim stambenim četvrtima, kao što su Punta Pacifica, Marbella, Punta Paitilla, Bella Vista i drugi<ref>[http://www.exteriores.gob.es/Embajadas/PANAMA/es/VivirenPanama/Paginas/Establecerse.aspx Establecerse en Panamá], Španjolska ambasada u Panami, arhivirano 23. prosinca 2014. {{es}} Posjećeno 25. srpnja 2022.</ref> Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte Paname |slika = Casco Antiguo (San Felipe) - Pamama.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje) Prošireno 2003.</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv, vi |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/790 790] |država = {{ZD+X/P|PAN}} }} ==Znamenitosti== [[Datoteka:Torre Panama Viejo.jpg|mini|<center>Ostaci katedrale Stare Paname ''Panamá Viejo'']] Panamá Viejo (Stara Panama) je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao [[Pedra Arias de Avila]] 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili [[Carstvo Inka]] u [[Peru]]u (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova ''Nombre de Dios'' i ''Portobelo'', kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku.<ref>[http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html Svjetska baština grada Paname] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308193019/http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html |date=8. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja. Povijesno središte modernog grada, ''Casco Antiguo'' ili ''Casco Viejo'', je osnovano nakon uništenja Stare Paname (1671.) kao utvrda protiv daljnih napadaja pirata. U njemu se nalazi mješavina arhitektonskih stilova i njegovih oko 800 građevina odražava razne kulturne utjecaje: španjolske, karipske, francuske i kolonijalne. Najznamenitiji spomenici su: * ''Las Bóvedas'' (Trezor) su zidine na morskoj strani grada * Katedrala i njezin trg (''Plaza de la Catedral'') * Crkva La Merced * Crkva sv. Filipa Nerija * Narodno kazalište Salón Bolivar (''Teatro Nacional Salón Bolivar'') iz 1908. godine ima izvanrednu prirodnu akustiku i mjesta za 800 posjetitelja * Palača čaplji, službenog naziva ''Palacio de las Garzas'', je predsjednička palača koja je dobila ime po mnoštvu čaplji koje su nekada gnijezdile na njoj. * Francuski trg (''Plaza de Francia'') je dobio ime po francuskom veleposlanstvu na trgu, a poznat je po brojnim restoranima. Oltar sv. Josipa je jedan od rijetkih spomenika koji je preživio napad pirata 1671. godine jer je tijekom napada bio zakopan u blato. <gallery> Datoteka:DirkvdM_casco_viejo.jpg|<center>Casco Viejo s brda Ancón Slika:Calle_Casco_Viejo.jpg|<center>Ulica u Casco Viejo Slika:Compa%C3%B1ia_de_jesus.jpg|<center>Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami Slika:Museo_del_Canal.jpg|<center>Muzej Panamskog kanala (''Museo del Canal Interoceánico'') Slika:Palacio_de_las_Garzas.jpg|<center>Palača čaplji </gallery> Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu.<ref>[http://skyscraperpage.com/cities/?s=1&c=4&p=1&r=50&10=0 Popis nebodera] na Skyscraperpage.com {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> Most stogodišnjice (''Puente Centenario'') koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani [[viseći most]] iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog „Mosta Amerika” (''Puente de las Américas'') iz 1962. godine.<ref>[http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html Most stogodišnjice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124205027/http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html |date=24. studenoga 2009. }} na Mensual.prensa.com {{es}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> <gallery> Datoteka:Panama city skyline.jpg|<center>Panorama Paname iz zraka Slika:Ship_passing_through_Panama_Canal_01.jpg|<center>[[Ro-Ro brod]], jedan od najvećih brodova koji prolaze kroz [[Panamski kanal]] na ustavi Miraflores Slika:Bridge_of_the_Americas.jpg|<center>Most Amerika Slika:Centenario1_(1).jpg|<center>Most stogodišnjice Slika:Panam%C3%A1-C.jpg|<center>Novogradnja </gallery> ==Gradovi prijatelji== Panamá je zbratimljena s gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{ZD|K|KOL}} [[Barranquilla]], [[Kolumbija]] * {{ZD|K|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] * {{ZD|B|BRA}} [[Brasilia]], [[Brazil]] * {{ZD|P|PER}} [[Callao]], [[Peru]] * {{ZD|V|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]] * {{ZD|G|GVA}} [[Guatemala]], [[Gvatemala]] * {{ZD|M|MEKS}} [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] || * {{ZD|S|SAD}} [[Fort Lauderdale]], [[SAD]] * {{ZD|M|MEKS}} [[Guadalajara (Jalisco)]], [[Meksiko]] * {{ZD|J|JAP}} [[Imabari]], [[Japan]] * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|25px]] [[Incheon]], [[Južna Koreja]] * {{ZD|P|PER}} [[Iquitos]], [[Peru]] * {{ZD|P|PER}} [[Lima]], [[Peru]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]] || * {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]] * {{ZD|M|MEKS}} [[Mazatlán]], [[Meksiko]] * {{ZD|S|SAD}} [[Miami]], [[SAD]] * {{ZD|I|IZR}} [[Netanya]], [[Izrael]] * {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]] * {{ZD|P|PER}} [[Paita]], [[Peru]] * {{ZD|Č|ČIL}} [[Punta Arenas]], [[Čile]] || * {{ZD|K|KOS}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Kostarika]] * {{ZD|S|SAL}} [[San Salvador]], [[El Salvador]] * {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]] * {{ZD|T|TAJV}} [[Taipei]], [[Tajvan]] * {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]] * {{ZD|I|ITA}} [[Venecija]], [[Italija]] |} ==Vidi još== * [[Ocean Two]] ==Izvori== {{commonscat|Panama City}} {{izvori}} * Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, ''The Panama Years'', Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. {{ISBN|1-56328-155-4}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html Informacije o gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070811112835/http://www.mapropoly.com/CityGuideEng.html |date=11. kolovoza 2007. }} na MAPROPOLY, INC. {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Panami}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Gradovi u Panami]] [[Kategorija:Svjetska baština u Panami]] okhhfwir5wgjzp27sj6rolmlz57pegr Operacija Ljeto '95. 0 113284 6432596 6419011 2022-07-25T19:21:32Z 141.138.46.108 /* Hrvatske postrojbe */Dodan sadržaj wikitext text/x-wiki {{Bitka | naziv = Ljeto '95. | sukob = Domovinski rat |slika=[[Datoteka:Western_bosnia_fronts.png|300px]] |opis slike=Hrvatske vojne akcije u zapadnoj Bosni |vrijeme=[[25. srpnja]] - [[30. srpnja]] [[1995.]] |mjesto=Prostor jugozapadne [[BiH]] |povod= |teritorij= |ishod=Pobjeda [[HV]]-a i [[HVO]]-a |strana1= {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD+X/H|HB}} |strana2= {{ZD+X/R|RS}}<br />{{ZD+X/R|RSK}} |strana3= |zapovjednik1 = {{ZD|H|HRV}} [[Ante Gotovina]] |zapovjednik2 = {{ZD|R|RS}} [[Ratko Mladić]] |zapovjednik3= |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Herzeg-Bosnia Police.svg|border|23px]] Policija [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] |postrojbe2 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|23px]] [[Vojska Republike Srpske]]<br/>[[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]] |postrojbe3= |gubitci1 = '''poginulih vojnika'''<br>23<ref name="odbalvanadodaytona"/><br>'''ranjenih vojnika'''<br>180<ref name="odbalvanadodaytona">Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 143.</ref>| |gubitci2 = Nepoznato |posljedice3= |bilješke= }} '''Operacija "Ljeto '95."''' događala se od 25. do 30. srpnja 1995. godine kojom su oslobođeni [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]] te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema [[BiH]]. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Dovođenjem Knina u poluokruženje ostvareni su uvjeti za uspješno izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] koja je otpočela samo 4 dana nakon okončanja Operacija Ljeto-95; u “Oluji” je i sudjelovao pretežni dio snaga angažiranih u Operaciji "Ljeto '95". ==Povod== Početkom srpnja 1995. [[Bosanski Srbi|Srbi u BiH]] preuzimaju inicijativu na područjima [[UN]]-ovih "zaštićenih zona", s namjerom da definitivno ovladaju područjima [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Žepa|Žepe]], [[Goražde|Goražda]] i [[Bihać]]a. Tako [[Srebrenica]] pada u ruke Srba [[11. srpnja]] 1995. nakon čega je svijet vidio nezapamćeni egzodus i stravičan pokolj preko 8000 Bošnjaka.<ref name="odbalvanadodaytona"/> To je bio najgori pokolj u Europi nakon 2. svjetskog rata. Naređenje za taj ločin dali su [[Radovan Karadžić]] i Ratko Mladić koji su u svojoj zločinačkoj euforiji oslabili svoje ostale crte bojišnice.<ref name="odbalvanadodaytona"/> Nedugo nakon Srebrenice pada i [[Žepa]], a [[VRS|Srbi]] se okreću napadu na Bihać i Bihaćku enklavu na koji su 19. srpnja 1995. krenule jake snage [[VRS]] (2. krajiški korpus) s namjerom da ovladaju i tom enklavom u kojoj se u okruženju još od 1992. godine nalazilo gotovo 200.000 ljudi. Sve je izgledalo kao situacija u studenom 1994. koja je prethodila operaciji [[Operacija Zima '94.|Zima '94]]. [[Bihać]] je opet došao u smrtnu opasnost, napadan s tri strane - s istoka i juga postrojbe 2. Krajiškog korupsa VRS, sa sjevera Republika Zapadna Bosna, a sa zapada snage SVK, (jačine Korpusa specijalnih snaga te nekoliko brigada i oklopnih i topničkih sastava iz 15. i 39. korpusa). Dana [[23. srpnja]] 1995. vojna situacija oko Bihaća je bila iznimno kritična i taj dan je ubilježen u povijest obrane Bihaća kao najteži dan obrane. Tadašnja [[BiH|Republika]] i [[Federacija BiH]] uputile su poziv Republici Hrvatskoj da pruži hitnu vojnu i svaku drugu pomoć u obrani od agresije, osobito na kritičnom području Bihaća. Dana [[22. srpnja]] 1995. održani su u Splitu razgovori vodstava Hrvatske i BiH gdje je donesena Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja u skladu s naporima međunarodne zajednice. Deklaracija je osnažila Sporazum o prijateljstvu i suradnji od 21. srpnja 1992. godine. Dogovorena je koordinacija oružanih snaga [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[BiH]], čime je konačno legalizirana prisutnost regularnih postrojbi Hrvatske vojske na teritoriju BiH. [[Ante Gotovina]] izvješćuje dr. [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]] da vojska neće moći izdržati još jednu zimu na Dinari. Stoga se donosi odluka o pokretanju operacije koja bi bila pandan [[Operacija Zima '94.|operaciji Zima '94]]. Nova Operacija zvala se - Ljeto '95. ==Cilj operacije== Cilj operacije je bio zaustaviti neprijateljsku ofenzivu na [[Bihać]], osloboditi gradove [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]] i stvoriti preduvjete za oslobođenje [[Knin]]a i ostalog područja u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Lika|Lici]]. ==Hrvatske postrojbe== *[[1. gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada HV-a]] (jedna bojna) *[[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada HV-a]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada HV-a]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada HV-a]] (jedna bojna) *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] *113. brigada HV-a *114. brigada HV-a *40. inženjerijska bojna HV *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"]] *3. gardijska brigada [[HVO]]-a *Specijalne postrojbe MUP-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] *[[1. gardijska brigada Ante Bruno Bušić|1. gardijska brigada HVO-a]] * 2. gardijska brigada HVO-a *3. gardijska brigada HVO *60. gardijska bojna HVO *Specijalna policija Herceg-Bosne * Postrojba posebne namjene Gavran 2 HVO-a *[[141. brigada HV]] *2. vod druge bojne 112 brigade HV *96. domobranska pukovnija HVO "Bobovac" Vareš - Višnjići (jedna bojna) *126. Domobranska pukovnija Sinj<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20190805/281487867967943 |title=Knin nije pao i Beogradu, kao što sugeriraju u Beogradu, nego u operaciji Ljeto-95 na Livanjskom polju |author=dr.sc. Davor Marijan |date=5. kolovoza 2019. |publisher=Večernji list}}</ref> *PPN Ludvig Pavlović *10.Topničko raketni puk HVO *6 domobranska pukovnija Split *142 brigada HV ==Srpske snage== [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]] branile su postrojbe iz sastava 2. Krajiškog korpusa VRS. Međutim, zbog značajnijeg angažmana na osvajanju Bihaća srpska obrana Bosanskog Grahova i Glamoča bila je slaba, a činili su je neiskusni vojnici, Srbi iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine koji su ranije izbjegli u Srbiju, gdje su mobilizirani i vraćeni na ratište. Opskrba ovih malobrojnih snaga bila je iznimno loša; [[topništvo]] SVK na [[Šator (planina)|Šator]]u ostalo je bez streljiva, a oskudijevalo se gorivom, pa čak i hranom. ==Tijek operacije== Operacija Ljeto '95 počinje [[25. srpnja]] [[1995.]] snažnim, energičnim napadom iz dva smjera: 1) Iz područja brda [[Gnjat]] i sela [[Crni Lug (Bosansko Grahovo, BiH)|Crni Lug]] kreću postrojbe 4., 7. i 9. gardijske brigade HV-a te 114. brigada HV-a oslobađajući [[Grkovci|Grkovce]], Peulje ([[Gornje Peulje|Gornje]], [[Donje Peulje|Donje]]), Crnomarkovići<!-- bez wp, zaseok, nije na popisu naselja -->, Zadrugu<!-- bez wp, zaseok, nije na popisu naselja -->, Čitluk<!-- bez wp, zaseok, nije na popisu naselja --> i Nuglašić<!-- bez wp, zaseok, nije na popisu naselja -->, ovladavaju planinom [[Šator (planina)|Šator]] te ostvaruju nadzor nad najvažnijom komunikacijom [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]]-[[Drvar]]. Nakon 3 dana, [[28. srpnja]] 1995. hrvatske snage ulaze u Bosansko Grahovo. U sljedeća dva dana hrvatske snage napreduju dalje prema Drvaru i izbijaju u područje prijevoja [[Derala]]. 2) Iz područja planine Šator kreću postrojbe 1. Hrvatskog Gardijskog Zdruga, 1. Gardijska brigada HV-a, 81. Brigada HV-a, 3. Gardijska brigada HVO-a i specijalne postrojbe MUP-a HRHB. Idući na istok i jugoistok dolaze u [[Glamočko polje]] sleđa i nakon 4 dana, 29. srpnja 1995. ulaze u [[Glamoč]]. Idućeg dana se bojišnica stabilizira. Kao odmazdu za pretrpljene gubitke u ljudstvu i teritoriju, Srbi su izveli zrakoplovno bombardiranje livanjskog područja . ==Rezultati i epilog operacije Ljeto '95== Operacija Ljeto '95 je zaključila 8-mjesečni niz vojnih akcija koje su osigurale uvjete za uspješno izvođenje [[Operacija Oluja|Oluje.]] Oslobođeno je područje ukupne površine 1600 četvornih kilometara uključujući gradove [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. Zauzimanjem Bosanskog Grahova hrvatske snage izbile su na prilaze [[Knin]]u i presjekle jedinu komunikaciju koja iz Knina preko [[Drvar]]a vodi prema [[Banja Luka|Banji Luci]].<ref name="odbalvanadodaytona"/> Vojska Republike Srpske odbacena je dublje u Bosnu, a Knin i cjelokupno područje Dalmacije pod okupacijom srpskih odmetnika gubi najvažniju prometnicu i dolazi u poluokruženje. Istovremeno, inženjerija SVK otpočinje danonoćnim radovima na osposobljavanju jedine preostale prometnice koja izvodi prema Bosni ([[Knin]]-[[Otrić]]-[[Srb]]-[[Gornji Lapac]]). Nakon stabiliziranja bojišnice na dostignutim položajima od prijevoja [[Derala]] do [[Kupreško polje|Kupreškog polja]], počinje priprema za Operaciju Oluja. Ratno stanje na cjelokupnom području tzv. RSK proglašeno je već 28. srpnja. Među srpskim odmetnicima počinje se širiti strahovita panika, a srpski zapovjednici zatekli su se u čudu jer su u potpunosti izgubili zaleđe. Ako se i očekivao napad HV-a, očekivao se iz pravca Zadra ili Splita, nikako iz pravca Bosanskog Grahova, čime je cjelokupan prethodni plan obrane RSK prestao biti aktualan. Bježanje stanovništva prema Bosni započinje već idućeg dana, 29. srpnja 1995. i to najprije iz Knina gdje su imućniji stanovnici i oni koji su bili svjesni ranjivosti RSK na brzinu popakirali najnužnije i s obiteljima se zaputili put Bosne. Radi pregrupiranja svojih snaga na pravce napredovanja HV i HVO, srpske snage su morale prekinuti napadne akcije prema postrojbama Armije BiH na okruženom području Bihaća; prema procjenama vojnog vodstva Republike Srpske, to je spriječilo vojni slom ABiH na tom području.<ref>{{Citiranje časopisa |first=Dr.sc. Davor Marijan |title=PressReader.com - Your favorite newspapers and magazines. |url=https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20190805/281487867967943 |journal=Večernji list |accessdate=2019-08-05}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Operacije u Domovinskom ratu}} {{GLAVNIRASPORED:Ljeto '95}} [[Kategorija:Bitke HV-a u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bitke HVO-a u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bitke Vojske RS u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 0mvez3zqbutq51aq6ttqcpf7wfzh41r Srbi u Hrvatskoj 0 114091 6432716 6418653 2022-07-26T01:38:27Z Sadko 137178 /* Habsburška Monarhija i Austro-Ugarska */ Netočno i bez izvora, vidjeti članke o Društvu srpske slovesnosti i Matici srpskoj, najstarijoj matici u Slavena. wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Srbi u Hrvatskoj | slika = <table border=0 align="center"> <tr> <td>[[File:Milutin Milanković.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:Ognjeslav Utješenović-Ostrožinski, pesnik.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:Srećko Bijelić.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:Tesla2.jpg|80x100px]]</td> </tr> <tr> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Milutin Milanković|Milanković]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Ognjeslav Utješinović Ostrožinski|Ostrožinski]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Srećko Bijelić|Bijelić]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Nikola Tesla|Tesla]]'''</small></td> </tr> <tr> <td>[[File:Pero Kvrgić.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:Rade Končar.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:Josip Runjanin.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:DedicArsen.JPG|80x100px]]</td> </tr> <tr> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Pero Kvrgić|Kvrgić]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Rade Končar|Končar]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Josip Runjanin|Runjanin]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Arsen Dedić|Dedić]]'''</small></td> </tr> <tr> <td>[[File:Jovan Sundečić.JPG|80x100px]]</td> <td>[[File:Milan Đukić.jpeg|80x100px]]</td> <td>[[File:Svetozar Kurepa.jpg|80x100px]]</td> <td>[[File:Gerba.jpg|80x100px]]</td> </tr> <tr> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Jovan Sundečić|Sundečić]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Milan Đukić|Đukić]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Svetozar Kurepa|Kurepa]]'''</small></td> <td><div style="background-color:#fee8ab"><small>'''[[Radoslav Gerba|Gerba]]'''</small></td> </table> | opis slike = | populacija = 186.633<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html Državni zavod za statistiku RH] 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.</ref><br><small>(4,4 % ukupnog stanovništva Hrvatske, popis 2011.)</small> | regije = središnja i istočna [[Lika]], Kordun, Banovina, Kninska krajina, Bukovica, zapadna i istočna Slavonija, Baranja, veliki gradovi<ref>U pet najvećih gradova živi više od petine hrvatskih Srba. [http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html Državni zavod za statistiku RH] 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.</ref> | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]],<ref>[[Radoslav Katičić]], ''Novi jezikoslovni ogledi'', 2. dopunjeno izd., [[Školska knjiga]], Zagreb, 1992., {{ISBN|86-03-00484-6}}, str. 310. {{citat|Zbog toga što je to tako, zbog važnosti reformirane ćirilice za standardnu novoštokavštinu, a i zato što ćirilica otvara pristup do srodnih jezika: makedonskog, bugarskog, ukrajinskog, bjeloruskog i ruskog pa time jako proširuje obzorje, ćirilici bi trebalo osigurati mjesto u kulturi i nastavi hrvatskoga književnog jezika čak i bez obzira na srpski narod u Hrvatskoj. A on, kada se u osobnoj i javnoj upotrebi služi svojim pismom, ne izlazi iz okvira hrvatskoga književnog jezika.<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ne izlazi iz njega ni onda kad njegovi pripadnici u osobnoj i javnoj upotrebi biraju izraze koji u hrvatskom književnom jeziku nisu standardno neutralni nego obilježeni, i to obilježeni kao srpska izražajnost.<br />Biraju ih upravo na temelju te obilježenosti, izražavajući tako i potvrđujući svoj nacionalni i kulturni identitet. U javnoj se upotrebi i u jezičnoj nastavi udio ćirilskoga pisma i srpske jezične izražajnosti može, ako je to potrebno, regulirati i normativnim aktima, vodeći računa o nacionalnom sastavu pojedinih općina.|[[Radoslav Katičić|Katičić]], 1992. (izvorno 1987.), str. 310.}}</ref> [[srpski jezik|srpski]] | vjera = [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavlje]] | srodne = [[Hrvati]], [[Bošnjaci]], [[Crnogorci]]<br>[[Južni Slaveni]] }} '''[[Srbi]]''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u '''[[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]'''. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, ima ih 186.633 i čine 4,4 % stanovništva Hrvatske. Na popisu iz 2001. godine, bilo ih je 201.631 i činili su 4,5 % stanovništva Hrvatske. Njihov broj je bio znatno veći 1991. godine, prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], kada ih je bilo 581.663 i kada su činili preko 12,2 % stanovništva. Nakon više stoljeća mirnog suživota bez većih sukoba s većinskim [[Hrvati]]ma, tijekom 20. stoljeća su između Hrvata i Srba nastale znatne napetosti, povodom propasti [[Austro-Ugarska|Austrou-Ugarske]] i ulaska Hrvatske i susjednih područja u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], te potom nastanka [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i naposljetku ostamostaljena [[Hrvatska|Republike Hrvatsk]]<nowiki/>e od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]: Hrvati uglavnom nisu bili zadovoljni položajem svoje nacije u okvirima Stare i Nove Jugoslavije, a Srbi su velikim dijelom pokazivali volju da ostanu u državi koja će obuhvaćati i njihove sunarodnjake u [[Srbija|Srbiji]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Hrvatsko - srpske napetosti su u okolnostima uzastopnih velikih geopolitičkih nestabilnosti u Europi tijekom 20. stoljeća (izbijanje Prvog svjetskog rata i potom propast nekoliko velikih imperija na njegovom kraju; početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1940.-ih; raspad [[Varšavski ugovor|Istočnog bloka]] početkom 1990.- ih godina) eskalirale do ozbiljnih ratnih sukoba i velikih ljudskih i materijalnih žrtava. Osobito kao posljedica [[Domovinski rat|ratnih događaja u svezi osamostaljenja Republike Hrvatske]], jako je smanjen udio Srba u stanovništvu Hrvatske, makar u tom zadnjem ratu nije broj poginulih Srba bio izrazito velik, nego naprotiv manji nego u I. i u II. svjetskom ratu. == Demografska povijest Srba u Hrvatskoj == Srbi u Hrvatskoj u znatnoj mjeri potječu iz zajednica [[Vlasi|Vlaha]], koji su se kao selilačko stanovništva sa svojim stadima doseljavali s [[Balkanski poluotok|balkanskih]] područja u hrvatske zemlje demografski opustošene stoljetnim [[Hrvatsko-osmanski ratovi|Hrvatsko-osmanskim ratovima;]] kao pravoslavci koji su se našli obuhvaćeni [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskom pravoslavnom crkvom]], ti su Vlasi s vremenom uglavnom prigrlili srpski nacionalni identitet - s većim izuzetkom onih Vlaha koji su se našli obuhvaćeni [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|Grkokatoličkom crkvom u Hrvatskoj]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/209797 |title=O etničkom korijenu hrvatskih bosanskih Srba |author=Mirko Valentić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 3, |accessdate=2020-09-14}}</ref> Pećka patrijaršija, a kasnije i Karlovačka mitropolija srbizirali su dijelove balkanskih pravoslavaca, poput Bugara, Vlaha, Albanaca, Rumunja i značajnog broja Hrvata katolika.<ref>Ivo Banac; (1984) ''The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics'' str. 64-66; Cornell University Press, {{ISBN|0801416752}}</ref> Valja opaziti da je osim ovih kasnije doseljenih balkanskih Vlaha postojale ranije relativno slične zajednica Vlaha odprije nastanjenih u hrvatskim područjima, tako na području Dalmacije, Like i na južnoj velebitskoj padini. Ti su Vlasi bili rimokatolici, a s vremenom ih se etnografski ih nije moglo razlučiti od Hrvata jer su bili vrlo rano kroatizirani i snažno su se integrirali u hrvatsko društvo.<ref name="stkpula-Valentić">[https://web.archive.org/web/20110625052411/http://www.stkpula.hr/dhsp/Valenti2.html Stranica Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora] dr Mirko Valentić: ''O etničkom korijenu hrvatskih i bosanskih Srba''<br> Članak je izašao i u:<br> Nastavni vjesnik (časopis Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora), br.2/1996., str. 20-30<br> Hrvatska revija (časopis Matice hrvatske), br.2-3 (174-175)/1994., str. 309-332<br> Časopis za suvremenu povijest, br.3/1992.. str. 1-21</ref><ref name="markus178,179,181">Tomislav Markus: [http://hrcak.srce.hr/file/100788 The Serbian question in Croatian politics, 1848-1918], Review of Croatian History, sv.VI br.1 travanj 2011., str. 178., 179., 181.</ref> Odranije naseljenim Vlasima, pridružio se u organiziranim migracijama 1691. i 1738. godine i značajan broj Srba iz [[Srbija|Srbije]], koji su se naselili u prvom redu na području [[Slavonija|Slavonije]]. === Doseljavanje na poticaj Osmanskog Carstva === Balkanski su se Vlasi doselili u Hrvatsku u istim migracijskim valovima kojim su došli na područje današnje BiH.<ref name="stkpula-Valentić" /> Tako se već [[1530.]] spominje veći broj Vlaha u nekim mjestima u središnjoj Hrvatskoj, kao što su [[Unac]] i [[Srb]].<ref name="stkpula-Valentić" /> Ti migracijski valovi nisu bili spontani i nekontrolirani, nego je bila uvijek riječ o "strogo usmjerenoj turskoj kolonizaciji ili planskoj turskoj politici, koja kolonizacijom stočarskog vlaškog stanovništva nastoji odmah popuniti osvojene krajeve iz gospodarskih i strateških razloga." [[Osmansko Carstvo]] nije slučajno koristilo Vlahe u te svrhe, jer su bili "nesjedilački, pokretljiv svijet' ", i kao takvi su imali osobitu ulogu u osvajanju novih prostora i u njegovu naseljavanju.<ref name="stkpula-Valentić" /> U to vrijeme pojmovi Srba i Vlaha nisu bili istovjetni; zapravo su središnje osmanske vlasti nastojale sprječavati pokušaje Srba i Hrvata da pristupaju u donekle povlaštenu vlašku zajednicu. Slično su još ranije, u doba srednjovjekovne srbijanske države, srpski vladari zabranjivali brakove između Srba i Vlaha.<ref name="stkpula-Valentić" /> Iz dokumenata od 13. do 15. stoljeća vidljivo je da Srbi Vlahe, potomke starosjedilaca, doživljaju kao „druge“, različite od sebe.<ref>http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/451/Sima%20%C4%86irkovi%C4%87%20SRBI%20ME%C4%90U%20EVROPSKIM%20NARODIMA.pdf Sima Ćirković, SRBI MEĐU EUROPSKIM NARODIMA, Zagreb 2008. str. 5</ref> Izvorište odakle su došli balkanski Vlasi bilo je područje balkanskih planina i balkansko-bizantske civilizacije, odakle su selili prema zapadu, a najčešće su išli trima velikim pravcima. Prvi migracijski pravac je "''išao sjevernom padinom Dinarida, poglavito iz [[hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]] preko velikih kraških polja: [[Livanjsko polje|Livanjskog]] i [[Glamočko polje|Glamočkog]]''";<ref name="stkpula-Valentić"/> drugi migracijski pravac je vodio preko "''[[Banja Luka|Banjaluke]], [[Ključ (BiH)|Ključa]] i [[Petrovac|Petrovca]] u [[Pounje]]''",<ref name="stkpula-Valentić"/> a treći migracijski pravac je išao "''iz [[Hercegovina|Hercegovine]] dolinom rijeke Drine i Bosne u [[Srijem]] i [[Slavonija|Slavoniju]]''",<ref name="stkpula-Valentić"/> gdje su osmanske vlasti osnovale [[Požeški sandžak|sandžak]] i [[Pakrački sandžak]].<ref name="stkpula-Valentić"/> Kolonizacija Vlaha za vrijeme osmanske vlasti je trajala do sredine 16. stoljeća. === Opadanje snage Osmanskog Carstva krajem 16. stoljeća, Mlečani i Habsburzi, doseljavanje nakon pada habsburške Kraljevine Srbije (1718. – 1739.), === {{Uklopi s razgovora}} {{Glavni|Vojna krajina}} Na [[Bečka konferencija 1577.|Bečkoj konferenciji]] [[1577.]] se odlučilo ojačati hrvatsko ratište uspostavom uredno opskrbljene i plaćene Vojne krajine, a uslijedile su pobjeda u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] [[1593.]] i sklapanje [[Žitvanski mir|Žitvanskog mira]] [[1606.]] Postalo je očitim opadanje vojne i gospodarske moći Osmanskog Carstva, te da se za one na turskoj strani "''doista primiče kraj pljačkama i obilnu plijenu što su ga više od stotinu godina nemilosrdno uzimali s ove strane hrvatske obrambene linije''". Na poziv austrijske strane, dio Vlaha prelazi k novim gospodarima, koji im nude sličan (donekle, u odnosu na široke slojeve zemljoradničkog stanovništva) povlašteni status kakvoga su do tada uživali na turskoj strani. Vlasti iz Beča Vlasima dijele "''opustjelu zemlju hrvatskoga plemstva i svećenstva vežući doseljene Vlahe različitim povlasticama uz krajiške generale i [[Dvorsko ratno vijeće]] u Grazu''".<ref name="stkpula-Valentić"/> Time je nakon turske, došao val austrijske kolonizacije Vlaha u Hrvatsku koja je trajala u 16. i 17. stoljeću. Slično je na području Dalmacije postupala mletačka vlast: s područja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] koja su ostala pod vlašću Osmanlija doseljavala su se na područja pod kršćanskom vlašću kako katolici, tako i pravoslavci. Prvi balkanski Vlasi koji dolaze na slobodni teritorij, pod kršćanskom vlašću, su bili oni koji su u 16. st. došli iz Hercegovačkog sandžaka na područje današnje Dalmacije i Like. To je bilo dijelom mletačke kolonizacije balkanskih Vlaha. Hrvatski sabor je pokušao [[1629.]] riješiti balkanskovlaško pitanje posebnim zakonom kojim bi ih se stavilo u okvire [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]], no balkanski Vlasi su se izravno nagodili s Habsburzima izborivši ''[[Vlaški statuti|Vlaške statute]]''.<ref name="stkpula-Valentić"/> Početkom 18. stoljeća je veliki dio Srbije došao u sastav [[Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)|Kraljevine Srbije (1718. – 1739.)]] pod Habsburškom vlašću, da bi austrijske vlasti nakon napuštanja toga područja organizirale evakuaciju znatnog dijela stanovništva toga područja na teritorij današnje [[Vojvodina|Vojvodine]] i u Hrvatsku. Dolazak znatnog broja etničkih Srba s pravoslavnim klerom u velikoj je mjeri smanjio utjecaj [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|grkokatolištva u Hrvatskoj]], te pospješio identifikaciju pravoslavnih Vlaha sa srpstvom - kakav je bio slučaj i u drugim područjima pod jurisdikcijom [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Kad je mletačku vlast u južnim hrvatskim krajevima zamijenila austrijska pa 1805. [[Napoleon]]ova, došlo je do promjene crkvene organizacije. Onaj dio kršćanskih vjernika grčkog obreda koji su dotad djelovali pod krovom rimokatoličke Crkve izuzeti su od njene nadležnosti odlukom francuskih vlasti. <!-- mislim da je ovdje Bogović nešto pisao o ovome -->Iste su dale utemeljiti dalmatinsku biskupiju vjernika grčkog obreda, utemeljili su konsistoriju i bogosloviju. Napoleon je za episkopa (biskupa) odredio [[Benedikt Kraljević|Benedikta Kraljevića]] koji je prije bio metropolit dabrobosanski. Nosio je naslov biskupa "Dalmacije i Boke Kotorske". Odlaskom francuskih vlasti 1813. i dolaskom austrijskih nije se promijenila nova crkvena organizacija.<ref name="razvitak">[http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=67:razvitak-pravoslavlja-u-hrvatskoj-od-ix-stoljeca-do-1918-1922godine&catid=2:povijest&Itemid=10 Razvitak Pravoslavlja u Hrvatskoj od IX. stoljeća do 1918./1922. (I. dio)]</ref> === Habsburška Monarhija i Austro-Ugarska === [[Datoteka:Militargrenze, Wojwodowena und Banat.jpg|mini|250px|desno|Zemljovid Vojne krajine]] Izgradnja srpskog identiteta u Vlaha na području Hrvatske počela je u 18. st. pod utjecajem Srpske pravoslavne Crkve; ponajviše djelovanjem domaćih pravoslavnih svećenika [[Karlovačka mitropolija|Karlovačke mitropolije]] koji su se školovali u manastirima izvan Hrvatske (Ugarska) pod vodstvom svećenika SPC koji su u južnougarske krajeve došli velikim seobama Srba 1690. i 1737. 1695. je srpski patrijarh [[Arsenije III. Crnojević|Arsenije III. Čarnojević]] organizirao crkvenu hijerarhiju Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj, čime je zahvatio i pravoslavne Vlahe. Pri tome je dio (Vojna Krajina) podredio [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačkoj eparhiji]] (biskupiji), a drugi dio ([[Varaždinski generalat]] i civilnu Hrvatsku) 1705. je podredio [[Pakračka eparhija|Pakračkoj eparhiji]].<ref name="Bogović">Predgovor Mirka Valentića u : Mile Bogović: Katolička Crkva i Pravoslavlje u Dalmaciji za vrijeme mletačke vladavine, Kršćanska sadašnjost/Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. V-VI</ref> Srbiziranje Vlaha u južnoj Hrvatskoj je bilo posljedicom što su se pravoslavni Vlasi iz južnih hrvatskih krajeva pod mletačkom upravom hijerarhijski povezali sa Srpskom pravoslavnom Crkvom u sjevernoj Hrvatskoj, što je pojačalo obrednu i crkvenu povezanost Vlaha s tim iz Srbije doseljenim Srbima.<ref name="Bogović"/> Hrvatsko plemstvo okupljeno u Hrvatskom saboru i katolička crkvena hijerarhija su ohrabrivali pristupanje Vlaha u [[Grkokatolici|grkokatolištvo]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=220933 |title=Hrvatski isusovački misionari i pokušaji unije s pravoslavnima od 16. do. 19. stoljeća |author=Mijo Korade |publisher=Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. XVII No. 1, 2015. |accessdate=2020-09-21}}</ref> što je u većini područja prilično grubo prekinuto najprije krajem 17. stoljeću znatnim doseljavanjem Srba iz Srbije 1691. godine na poziv austrijskih vlasti, a potom definitivno u 18. stoljeću, nakon velike seobe Srba s područja bivše [[Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)|Kraljevine Srbije (1718. – 1739.)]], kada su brojne grkokatoličke župe i druge ustanove silom preuzete od strane srpskog pravoslavnog klera - čije je djelovanje tada i poslije ostalo pod zaštitom središnjih austrijskih vlasti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315799 |title=Samostan u Marči - ostatci ostataka |author=Zorislav Horvat |publisher=Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. XX No. 1, 2018. |accessdate=2020-09-21}}</ref> U 19. stoljeću - kada diljem Europe na podlozi stoljećima starih etničkih pripadnosti sazrijevaju moderne nacije - i razvitak srpske nacionalne svijesti u pravoslavaca na području Hrvatske i Mađarske dobiva novi zamah. 1835. [[Božidar Petranović]] u Zadru počinje tiskanje ''Srbsko-dalmatinskog magazina''. Sljedećih trideset godina Srbi i Hrvati zajedno surađuju u narodnjačkom pokretu, protiv autonomaškog, talijanaškog, a neutralnim narodnim imenom izbjegava se slabljenje pokreta. [[Josif Rajačić]] koji je od 1828. godine episkop dalmatinski, da bi potom posao episkopom u Vršcu i potom mitropolitom u Srijemskim Karlovcima, okuplja tijekom [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucionarnih gibanja 1848. godine]] Majsku skupštinu Srba u Srijemskim Karlovcima 1848. godine, na kojoj su se okupili predstavnici srba iz Hrvatske, Mađarske i [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]]. Osim što je tu bila uspostavljena kratkotrajna [[Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat|Srpska Vojvodina]], sam je rajačić tu bio proglašen za srpskog patrijarha, započevši postupak odvajanja srpskih pravoslavaca od (grčkog) [[Carigradska patrijarhija|Ekumenskog patrijarhata]] u [[Carigrad]]u. Makar su habsburške vlasti održale dio pravoslavaca u Hrvatskoj pod ingerencijama pravoslavnih metropolije u [[Transilvanija|Erdelju]] (osnovana 1876.) i [[Bukovina|Bukovini]] (osnovana 1873.), pravoslavni kler se uglavnom obrazovao u srpskom duhu, a takva je bila i vjerska poduka i tiskovine.<ref name="razvitak" /> Tijekom 19. stoljeća bilo je na nekim mjestima prelazaka pojedinih pravoslavnih svećenika u grkokatolištvo, i u takvim slučajevima bi redovno stanoviti broj vjernika za njima napustio pravoslavlje takvi pokušaji međutim nisu ostavili dubljeg traga, jer je pravoslavna hijerarhija uspijevala s vremenom privući te vjernike natrag u pravoslavlje, a posljedično i u srpstvo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=311672 |title=Stanovništvo grkokatoličke župe Baljci 1858.–1919. |author=Ivo Mišur |publisher=Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 73. No. 4., 2018. |accessdate=2020-09-21}}</ref> {{Dvostruka slika|lijevo|Preradovic Petar.jpg|150|Ognjeslav Utješenović-Ostrožinski, pesnik.jpg|180|[[Petar Preradović]]{{fusg|6}}, preporodni pjesnik i rodoljub|[[Ognjeslav Utješinović Ostrožinski]], političar i književnik, desna ruka [[Ban Josip Jelačić|bana Jelačića]] 1848.}} U drugoj polovini 19. stoljeće srpsku nacionalnu ideju prigrlili su i neki katolički intelektualci, zamjetnije jedino u Dubrovniku; ti su bili "[[Srbi katolici]]".<ref>Benedikta Zelić-Bućan, predgovor u : Mihovio Pavlinović: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. X.</ref> Taj nadobudni pokušaj je bio vezan uz naivne predodžbe o srpstvu toga doba i njegovoj blistavoj budućnosti, ali nije pridobio nikakvu širu podršku i nije potrajao više od jednog naraštaja.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/163740/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Olivija Gustin Čuljak: 'Pitanje Boškovića' Dr. Nikola Tolja: Posrbljenje Dubrovčana bio je čin otpora Beču i Pešti, 7. veljače 2012.</ref> U velikoj mjeri je bila riječ o dijelu aktivnosti vlasti Kneževine Srbije, koja je još uvijek imala status autonomne kneževine u okviru Osmanskog Carstva. Ona je iznjedrila [[Ilija Garašanin|Garašaninovo]] [[Načertanije]] iz 1844. god. i započela tajne operacije radi širenja propagande koja je imala za cilj pripremu za ostvarenje projekta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na razvalinama koje će ostati nakon očekivanog raspada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a možda i [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] (današnja Srbija doista i obuhvaća dijelove obje te bivše države, makar znatno manje od raznih maksimalističkih ciljeva). Od područja Današnje Hrvatske, konspirativno provođeni velikosrpski projekti su osobito bili usmjereni na dijelove [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]], koje nisu bile pod upravljanjem Hrvatskog sabora i vlade u Zagrebu, nego se njima upravljalo izravno iz Beča: [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]]. Kao osobito prodorni agenti na provođenju prosrbijanske propagande iskazali su se dubrovački paroh [[Đorđe Nikolajević]] i prvak Narodne stranke [[Stefan Mitrov Ljubiša]]<ref name="Benedikta Zelić-Bućan 1994">Benedikta Zelić-Bućan, predgovor u : Mihovio Pavlinović: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. XI.</ref> Takve megalomanske ideje širenja imale su u to doba pandane u novim kršćanskim elitama također i u drugim pravoslavnim državama na jugoistoku Europe: Grci su željeli obnoviti [[Bizantsko Carstvo]], Bugarsi Bugarsko Carstvo iz doba cara Simeona, a Srbi Srpsko Carstvo iz doba [[Dušanovo carstvo|cara Dušana]].<ref name="Markus181">Tomislav Markus: [http://hrcak.srce.hr/file/100788 The Serbian question in Croatian politics, 1848-1918], Review of Croatian History, sv.VI br.1 travanj 2011., str. 181.</ref> Veliki dio prosrbijanske propagande se sastojao u učvršćivanju veze pravoslavlja i srpstva.<ref name="Markus168">[http://hrcak.srce.hr/file/100788 Tomislav Markus: The Serbian question in Croatian politics, 1848-1918], Review of Croatian History, sv.VI br.1 travanj 2011., str. 168.</ref> Nešto manje uspješno je bilo nastojanje da se na jezičnom polju izjednači korištenje [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] s pripadnošću srpstvu.<ref name="Markus178-183">[http://hrcak.srce.hr/file/100788 Tomislav Markus: The Serbian question in Croatian politics, 1848-1918], Review of Croatian History, sv.VI br.1 travanj 2011., str. 178.-183.</ref> Ironično je da je ovu ideju "svi su štokavci Srbi" bili osmislili njemački slavisti, a od 1850.-ih promicale austrijske vlasti u sklopu svojih ideja da Austrijskoj Carevini priključe oveća slavenska podrtučja kojima je vladala Turska<ref name="Markus178-183" /> - da bi kasnije upravo srpska težnja za vlastitom državom, i to po mogućnosti što većom, postala teškim problemom austrijske geopolitike. I paktiranje mađarskih elita iz vremena [[Károly Khuen-Héderváry|Khuena Hedervariya]] i iz kasnijeg razdoblja sa srpskim jezičnim i drugim nacionalnim politikama (sa svrhom obuzdavanja za Mađarsku relativno bezopasnih hrvatskih težnji, poticale su mađarske politike zasebne srpske interese, a kod Hrvata se naprotiv propagiralo kako [[Bunjevci]] i [[Šokci]] uopće nisu Hrvati) je naposljetku, na kraju I. svjetskog rata, pridonijelo onome što Mađari do danas složno zovu "[[Trianonski ugovor|Trianonskom katastrofom]]".<ref name="Katičić">Katičić, Radoslav. [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac427.nsf/AllWebDocs/Srpski_jezik_nije_stokavski Srpski jezik nije štokavski], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], Broj 427-429, 15. srpnja 2010.</ref> Nakon hrvatskog oduševljenja [[Zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarskim zaposjedanjem BiH]] 1878. godine - u kojem su sudjelovali brojni hrvatski vojnici, pretrpjevši značajne gubitke - i traženja sjedinjenja BiH s Hrvatskom i Slavonijom lom je bio neminovan.<ref name="sdalm">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000813/podlistak.htm Tihomir Rajčić: Srp. nacionalizam u Dalmaciji u XIX. stoljeću: 6. dio - Preokret i odvajanje, Slobodna Dalmacija]</ref> Srbija, koja je iste 1878. godine međunarodno priznata kao neovisna država, traži da se Bosna i Hercegovina pripoje Srbiji. Oprečne nacionalne težnje dovode i do lošijih odnosa na terenu. Tako 1879. Srbi u [[Bukovica|Bukovici]] glasalaju za talijanaškog kandidata [[Autonomaši|Autonomaške stranke]] umjesto za [[Mihovil Klaić|Mihovila Klaića]], usprotivivši se programu narodnjaka za sjedinjenje s Hrvatskom.<ref name="sdalm" /> Taj događaj su narodnjaci prozvali ''[[Bukovičko izdajstvo|bukovičkim izdajstvom]]''. Ubrzo se osnivaju odvojene hrvatske i srpske stranke, a hrvatske stranke imaju većinu u Dalmatinskom saboru. Srpske stranke u Dalmaciji od toga doba surađuju s talijanaškima.<ref name="Markus178">Tomislav Markus: The [http://hrcak.srce.hr/file/100788 Serbian question in Croatian politics, 1848-1918], Review of Croatian History, sv.VI br.1 travanj 2011., str. 178.</ref> Za vrijeme [[Ivan Mažuranić|bana Mažuranića]] (1873. – 1880.) ukida se srpska prosvjetna autonomija pod okriljem SPC u sklopu obrazovnih reformi i liberalnih nastojanja; unatoč tumačenju tog poteza kao protusrpskog, u Mažuranićevom kabinetu neke od najvažnijih položaja držali su hrvatski Srbi: podban je bio [[Jovan Živković]], ravnatelj [[Stol sedmorice|Stola sedmorice]] Livije Radivojević, a Nikola Krestić je bio predsjednik Hrvatskog sabora.<ref>Dalibor Čepulo: [https://cpi.hr/download/links/hr/7078.pdf ''Liberalne reforme Hrvatskog sabora i srpska elita u Hrvatskoj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714190436/https://cpi.hr/download/links/hr/7078.pdf |date=14. srpnja 2014. }}, 269-285.</ref> Tijekom svog dugogodišnjeg banovanja (1883. – 1903.), obilježenog političkim nasiljem i agresivnom mađarizacijom, [[Károly Khuen-Héderváry|ban Hedervary]] je poticao međustranačke sukobe i sukobe hrvatskog i srpskog građanstva. Nametnuo je [[ćirilica|ćirilicu]] u gimnazije te ju izjednačio s latinicom (nije se korištenje ćirilica stoga bilo osobito ukorijenilo u Hrvatskoj - ni kod Hrvata, ni kod Srba), a dopustio je i korištenje srpskih zastava.<ref name="Bil30">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 30.</ref> Promijenio je službeno ime jezika iz "hrvatski" u "hrvatsko-srpski".<ref name="Bil30"/> Za predsjednika sabora postavio je Srbina [[Vaso Đurđević|Vasu Đurđevića]].<ref name="Bil30"/> 1884. izglasani su tzv. ''Srpski zakoni'', upotpunjeni 1887., kojima [[srpska pravoslavna crkva|pravoslavna crkva]] na području Hrvatske dobiva pravo na samostalno školstvo.<ref name="Bil30"/> Srbi u Hrvatskoj krajem 19. stoljeća inicijativama Vladimira Matijevića stvaraju niz institucija kao što su ''Srpska banka'', ''Savez srpskih zemljoradničkih zadruga'' i ''Srpsko privredno društvo "Privrednik"''. Aktivnostima koje su poniknule među Srbima u samoj Hrvatskoj, pridružuju se one organizirane i financirane iz Srbije: sukladno planovima teritorijalnog širenja Srbije prema jugu i zapadu, te su aktivnosti bile protuaustrijske i protuhrvatske, a koordinirane su potajice. Velikosrpske je agente čekalo puno posla na početku ovog projekta. Srpski list "[[Srbobran (novine)|Srbobran]]" - kojega financira Srbijanska vlada, i u kojemu pišu neki novinari iz Beograda - u članku ''Naša prva desetgodišnjica'' iz listopada 1894. godine opisao je buđenje hrvatske nacionalne svijesti kod pravoslavnih, težnje ka zapadnim vrijednostima i o neindoktriniranosti svećenstva srpstvom: "U srpskoj crkvi zatekosmo tada mnogo sveštenika, koji ne znadoše ni ko bješe sv. Sava a kamo li da su htjeli biti Savinijem apostolima, da njegove amanete: pravoslavnu vjeru i narodnost srpsku čuvaju i u njima pastvu svoju krijepe! Ta među njima zatekosmo čak neke da su "pravoslavni Hrvati" koji sa amvon srpskog prosvjetitelja Save hrvatsku misao propovijedahu, a latinica im bješe milija od ćirilice."<ref>[[Srbi u Hrvatskoj#refartukovic|Artuković]], 34.</ref> Tinjajući hrvatsko-srpski sukob je kulminirao [[10. kolovoza]] [[1902.]], kada je, nakon godina izazovnog pisanja u svrhu potpirivanja razmirica između Srba i Hrvata,<ref>Artuković, Mato. Pitanje šteta i odštete u antisrpskim demonstracijama 1902. godine. [http://hrcak.srce.hr/file/90565 ČSP br. 1, str. 179, Zagreb 2010.]</ref> zagrebački časopis [[Srbobran (novine)|Srbobran]] ( koji je financirala srbijanska radikalska vlada)''<ref>[[Srbi u Hrvatskoj#refartukovic|Artuković]], 32.-33.</ref>'', prenio je tekst iz jednog beogradskog lista pod nazivom ''Do istrage vaše ili naše'', u kojem se nijekalo postojanje hrvatske nacije i prognozirao rezultat sukoba Hrvata i Srba, pozivajući na uništenje: {{citat|Ta se borba mora voditi do istrage naše ili vaše. Jedna stranka mora podleći. Da će to biti Hrvati, garantira nam njihova manjina, geografski položaj, okolnosti što žive svuda pomiješani sa Srbima i proces opće evolucije po kojem ideja srpstva znači napredak.<ref name="Bil31">[[#refbilandzic|Bilandžić]], 31.</ref>|N. Stojanović, 1902.}} Razjarene mase kojima se pridružila većina odraslih muškaraca u gradu - te mase nisu bile pokrenute nekom osobitom organizacijom, nego naprosto iziritirane ekstremno uvredljivim pisanjem "Srbobrana" - palile su u Zagrebu [[Zastava Srbije|srpske zastave]] i razbijale srpske institucije, te trgovine i druge radnje u vlasništvu Srba.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=90565 |title=Pitanje šteta i odštete u antisrpskim demonstracijama 1902. godine |author=Mato Artuković |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 42 No. 1, 2010. |accessdate=2020-09-14}}</ref> ====Politika novog kursa==== {{glavni|Politika novoga kursa|Hrvatsko-srpska koalicija|Zadarska rezolucija}} [[Datoteka:Hrvatska i Slavonija vjeroispovijesti 1910.png|280px|minijatura|desno|Zemljovid Kraljevine Hrvatske i Slavonije obzirom na vjerski sastav kotara, 1910. Crvena boja označava pravoslavne vjernike.<ref>A Magyar Szent Korona Orszagainak Helysegnevtara. Budapest: Pesti Konyvnyomda Reszveny-Tarasag, 1913.</ref>]] S dolaskom tzv. [[Politika novog kursa|politike novog kursa]] događa se zaokret prema hrvatsko-srpskoj suradnji u svrhu borbe za zajedničke interese, što je potvrđeno [[zadarska rezolucija|Zadarskom rezolucijom]] 1905., kad je hrvatska oporba (oporba protiv [[Mađaroni|mađaronske]] vlade) pristala na široke ustupke što se tiče zastava, obrazovanja, naziva jezika i ravnopravnosti Srba. Stvorena je [[Hrvatsko-srpska koalicija]], a srpski političar Svetozar Pribićević postaje njen istaknuti čelnik. Politika HSK temeljila se na suradnji s Ugarskom, talijanaškim strankama u Dalmaciji te srpskima u Hrvatskoj i Slavoniji, jamčeći široke ustupke što se tiče srpske manjine u Hrvatskoj. 25. veljače 1907. [[Frano Supilo]] prenio je riječi dr. [[Lovre Monti]]ja o općoj hrvatsko-srpskoj suradnji: "Sa Srbima možemo mnogo, bez Srba malo, a protiv Srba ništa".<ref>[[#refbilandzic|Bilandžić]], 25.</ref> Kako će se poslije u doba osnivanja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] po raspadu Austro-Ugarske Carevine 1918. godine pokazati, srpskom političkom vodstvu na čelu sa Svetozarom Pribičevićem je paktiranje s hrvatskim političarima nakon Zadarske rezolucije imalo svrhu uključivanje u jednu južnoslavensku politiku koja će u pogodnim okolnostima moći privući područja Hrvatske i BiH u državnu zajednicu sa Srbijom: pri tome je Svetozar Pribičević još u članku "Misao vodilja Srba i Hrvata" iz 1897. godine objavio svoju programatsku ideju da su Srbi i Hrvati - jedan narod s dva imena. U političkom životu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Srbi su imali nerazmjerno veliku ulogu. Izborne jedinice nisu bile ujednačene po stanovništvu, već skrojene po želji vlade, koje su nastojale onemogućiti [[Hrvatski nacionalizam|hrvatske nacionaliste]] jačanjem malobrojnijih Srba - kako to i inače običavaju činiti strani vladari koji provode "podijeli pa vladaj" politiku. Tako je primjerice na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|izborima 1913.]] [[Hrvatska pučka seljačka stranka]] s 12.917 glasova dobila tek 3, a [[Srpska samostalna stranka]] s 11.704 glasača čak 17 zastupničkih mandata.<ref name="bulic">Ivan Bulić, Politika Hrvatsko-srpske koalicije uoči Prvoga svjetskog rata 1907.–1913. ČSP, br. 2., 415.-453. (2012)</ref> Zastupnici Mišćević, [[Svetozar Pribićević|Pribićević]], Krajnović i [[Bude Budisavljević|Budisavljević]] - njih četvorica - zajedno su dobili 1.062 glasa, što im je omogućilo četiri saborska mandata, za razliku od pravaša M. Uroića, koji je osvojio 1.138 glasova i nije osvojio mandat.<ref name="bulic" /> Djelovanje političara iz srpskih redova je nekada bilo sukladno interesima Hrvatske i Hrvata, ali se ponude hrvatskim interesima ne uvijek sklonih politika Beča i Pešte isto nisu odbijale - uostalom su i mnogi Hrvati također spremno surađivali u raznim mađaronskim politikama. Austrijska vlada je - kako ne bi uspio hrvatsko-srpski politički dogovor - poticala protusrpsko raspoloženje u Hrvatskoj (tu su s vlastima surađivali [[Frankovci]], koji su smatrali Srbe i Srbiju potencijalno najvećim problemom za hrvatske probitke), a pokrenula je i montirane procese kako bi oslabila HSK: [[Friedjungov proces]] 1908. i [[Veleizdajnički proces|Veleizdajnički proces 1909]]. godine. Na suđenju u Friedjungovom procesu je dokazano da su optužbe utemeljene na lažnim i krivotvorenim dokumentima, dok je među nekim okrivljenim Srbima u [[Veleizdajnički proces|Veleizdajničkom procesu]] ipak bilo velikosrpskih agitatora i protudržavne djelatnosti.<ref>[[#refkolar|Kolar]], str. 136.-138.</ref> Po popisu 1910., na teritoriju [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] živjelo je 644.955 Srba, koji su činili 24,5% stanovništva (tu je bio obuhvaćen i istočni [[Srijem]], koji danas više nije dio Hrvatske, a u kojemu je bio znatniji udio Srba). U [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]] 1900. živjelo je oko 95.000 Srba te su činili 16% stanovništva. === Prvi svjetski rat === Odmah po izbijanju rata zabranjene su sve organizacije i udruge koje je vlast smatrala naklonjenima Srbiji ili južnoslavenskoj ideji. Frankovci su iskoristili pojedine provokacije sa srpske strane te ozračje i ogorčenost naroda nakon sarajevskog atentata da iniciraju protusrpske demonstracije. Nakon što je bačen kamen na povorku sa slikom Franje Ferdinanda, demolirane su radnje u vlasništvu Srba u Zagrebu te kavane i okupljališta projugoslavenskih političara.<ref>[[#refagicic|Agičić]], str. 305.</ref><ref>[[#refkaraula|Karaula]], str. 274.</ref> Napadnuti su i saborski zastupnici [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] (HSK).<ref>[[#refkaraula|Karaula]], str. 268.-269.</ref> S druge strane, [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|socijaldemokratska stranka]] je održala skup na kojem je osuđeno protusrpsko raspoloženje.<ref name="Agičić, str. 306">[[#refagicic|Agičić]], str. 306.</ref> Istodobno s velikim protusrpskim neredima u Beču, Budimpešti i teškim izgredima u BiH, u kojima je bilo mrtvih i ranjenih, i u drugim hrvatskim gradovima je došlo do sukoba s jugoslavenski orijentiranim građanima i udrugama, a pogotovo prema srpskim društvima i klubovima, kao u [[Dubrovnik]]u, gdje je nastradalo srpsko društvo "Dušan Silni".<ref>''Demonstracije u Dubrovniku'', Ilustrovani list, br. 29, God. I, 18. srpnja 1914, Zagreb</ref> Veliki neredi zabilježeni su i u Zadru, Konavlima, gdje su paljene srpske zastave, i Metkoviću. U Đakovu i Slavonskom Brodu nemiri su poprimili razmjere u kojima je zatražena intervencija vojske.<ref name="Agičić, str. 306"/> U Petrinji je uveden policijski sat, a redarstvo je imalo pune ruke posla i u Bjelovaru i Virovitici. U Vukovaru i Zemunu redarstvo je uspjelo spriječiti veće sukobe. Većina Srba u Hrvatskoj je s odobravanjem dočekala vijest o ubojstvu [[Franjo Ferdinand|Franje Ferdinanda]] i supruge, a ponegdje su zabilježene i teže provokacije, poput isticanja slika [[Petar I. Karađorđević|kralja Petra]], veselja, vrijeđanja i slavlja.<ref>[[#refagicic|Agičić]], str. 309.-310.</ref><ref>[[#refkaraula|Karaula]], str. 276.-278.</ref> U Zadru je uhićeno 14 Srba zbog slavljenja atentata.<ref>[[#refkaraula|Karaula]], str. 277.</ref> Tijekom rata mnogi istaknuti političari iz redova Srba su bili progonjeni i uhićeni, a neki su emigrirali. === Kraljevina SHS/Jugoslavija === [[Datoteka:Svetozar_Pribićević_(1).jpg|150px|minijatura|desno|[[Svetozar Pribićević]], političar]] Stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] dolazi do jačanja veza Srba u Hrvatskoj i BiH sa Srbijom. Nakon što su odmah po kraju I. svjetskog rata 1918. godine srpski pravoslavni episkopi žustro prionuli potpunom ujedinjavanju svih pravoslavaca u novoj državi (ne obazirući se uopće na želje [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]], koje srpski episkopi uostalom i nisu smatrali zasebnim narodima), 1920. godine je Carigradska patrijaršija napokon službeno priznala autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koja je obuhvatila svih 46,1 posto stanovnika nove države, koji su bili pravoslavne vjeroispovijesti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.novosti.rs/vesti/drustvo/913189/crkva-oduvek-povezivala-srbe-danasnji-dan-pre-jednog-veka-obnovljena-pecka-patrijarsija |title=CRKVA ODUVEK POVEZIVALA SRBE: Na današnji dan, pre jednog veka, obnovljena Pećka patrijaršija |author=Ivan Miladinović |date=2020-08-30 |language=srpski |publisher=Novosti.rs |accessdate=2020-09-14}}</ref> Srpska pravoslavna crkva preuzela je i imovinu [[Bukovinsko-dalmatinska metropolija|Bukovinsko-dalmatinske metropolije]], koja je dotad bila pod vrhovnom crkvenom vlašću [[Carigradska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]], a sjedište je imala u Bukureštu. Preuzete su i imovine Dalmatinsko-Istarske i Bokokotorsko-Dubrovačke eparhije. Odmah nakon 1918. organizirano je doseljavanje Srba iz Srbije na područje Hrvatske, osobito na područje [[Srijemska županija|Srijemske]] i [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavske županije]].<ref>[[#reflorko|Lorković]], str. 105.</ref> Relativni je rast udjela Srba zabilježen u Virovitičkoj (porast od 35%), Srijemskoj i Modruško-riječkoj županiji, ponajviše zbog kolonizacije srpskih [[Solunsko bojište|solunskih dobrovoljaca]] u Slavoniji tijekom agrarne reforme, organizirane od strane vlasti.<ref>[[#reflorko|Lorković]], str. 112.</ref> Tako je na područjima agrarnih ureda u Osijeku i Vukovaru podignuto po 25 naselja za dobrovoljce na koje je naseljeno 8.000 obitelji.<ref>[[#reflorko|Lorković]], str. 114.</ref> U novoj državi, nastojali su Srbi vrlo uporno uspostaviti svoju hegemoniju (smicalicama u državnim financijama i gospodarstvu, izrazitim favoriziranjem Srba u vojnim i policijskim snagama, diplomaciji i javnoj upravi, naposljetku grubim korištenjem policijskih snaga), te su odnosi Srba s praktično svim drugim zajednicama bili konstantno loši. Osobito su konstantno loši bili odnosi s Hrvatima, kao drugom najbrojnijom, a po gospodarskoj i drugoj snazi barem ravnom etničkom zajednicom, stalno prijetili raspadom države. Režim je poticao uključivanje Srba u Hrvatskoj u četnička udruženja, te je početkom 1935. godine samo na području [[Savska banovina|Savske banovine]] bilo 114 mjesnih četničkih pododbora.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11319 |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.) (Drugi dio), str. 81 |author=Zdravko Dizdar |date=Listopad 2006. |publisher=Scrinia Slavonica, Vol.6 No.1 listopad 2006.}}</ref> Iako je glavnina stranaka Srba u Hrvatskoj godinama surađivala s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om u borbi protiv centralizma, 1927. stvarajući veliku [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]], prilikom uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[1939.]] dio Srba pokazuje nespremnost na život u državi u kojoj su većina Hrvati.<ref name="banh">[http://hrcak.srce.hr/file/48435 Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska, Krešimir Regan, LZMK, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008.]</ref> Uslijedila su i traženja za pripajanjem ličkih i kordunskih kotareva većinski srpskoj [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]].<ref name="banh"/> === NDH === {{Glavni|Srbi u NDH|Srbi u NDH: Broj žrtava}} [[Datoteka:Serbs expelled from Croatia, July 1941.jpg|mini|lijevo|250px|Izgnani Srbi napuštaju svoje domove]] Nakon uspostave NDH, ustaški su dužnosnici odmah počeli davati oštre izjave protiv Srba,<ref name="str.180.">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 180.{{citat|Ova država, ova naša domovina mora biti hrvatska i ničija više. I zato oni, koji su došli ovamo, ti treba i da odu!|Ministar [[Milovan Žanić]] na skupu u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]}}</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 180. str.{{citat|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina.|Ministar [[Mile Budak]] na skupu u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]}}</ref> a ubrzo su počeli i prvi progoni. Srpska narodna manjina stavljena je izvan zakona, iako je dio uglednih Srba isprva nudio suradnju novoj vlasti. Već tijekom prvih mjeseci donesene su brojne zakonske odluke koje su bile usmjerene protiv Srba: otkazi iz javnih službi, morali su napustiti sjeverni dio [[Zagreb]]a,<ref>Naredba za evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju u određenim sjevernim dijelovima grada, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85, 8. svibnja 1941. str. 3</ref> Zagrebom su se mogli kretati samo danju,<ref>Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo danju, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85., 8. svibnja 1941. str. 3)</ref> određeno je da moraju nositi oznake sa slovom "P" za ''pravoslavni'',<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |title=Veljko Đ. Đurić: Srbi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji 1941-1944. godine. Viđenje kroz sudbine sveštenoslužitelja, str. 156 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100357/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=27. rujna 2013.}}</ref> naziv vjere je promijenjen iz [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] u ''grčko-istočna'', zabranjena je [[ćirilica]].<ref>Zakonska odredba o zabrani ćirilice s Provedbenom naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski narod, svibanj 1941.</ref><ref>[http://www.novossti.com/2010/02/ndh-na-zivotu/ NDH na životu, Milorad Pupovac, Novosti-samostalni srpski tjednik, broj 530., 12. veljače 2010.]</ref> Počelo se s popisivanjem Srba kako bi se potom lakše deportirali u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]]. Oko 175.000 [[Srbi u NDH|Srba iz NDH]] je završilo u Srbiji tijekom prve dvije godine.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 5.</ref> Iz Hrvatske je organizirano deportirano 15.266 Srba.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.historiografija.hr/hz/1956/HZ_9_9_LISAC.pdf |title=A. Lj. Lisac, Deportacije Srba iz Hrvatske 1941. godine, Historijski zbornik, br. 14, Zagreb, 1956, 126 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131002084333/http://www.historiografija.hr/hz/1956/HZ_9_9_LISAC.pdf |archive-date=2. listopada 2013. |access-date=27. rujna 2013.}}</ref> Ustaška politika terora (maltretiranja, progoni, masovna ubojstva, rasni zakoni, prisilna pokrštavanja) pojačala je otpor kod lokalnih Srba. Manji dio ih se priklonio ekstremnim nacionalistima i rojalistima [[četnici]]ma, a veći dio ih se na početku rata priključio [[partizani]]ma. 1941. i 1942. većina partizana na području današnje Hrvatske bili su Srbi, da bi se njihov postotak počeo smanjivati većim pristupanjem Hrvata te je 1944. iznosio 28,6%.<ref name="strugar">{{cite book |last=Strugar |first=Vlado |title=Jugoslavija 1941–1945 |publisher=Vojnoizdavački zavod |year=1969}}</ref><ref name="anic">{{cite book |last1=Anić |first1=Nikola |last2=Joksimović |first2=Sekula |last3=Gutić |first3=Mirko |title=Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije |publisher=Vojnoistorijski institut |year=1982}}</ref><ref name="vukovic">{{cite book |last1=Vuković |first1=Božidar |last2=Vidaković |first2=Josip |title=Putevim Glavnog štaba Hrvatske |year=1976}}</ref> Nakon proglašenja NDH izbilo je nekoliko srpskih pobuna. Prvi incident u uvjetima opće anarhije dogodio se [[12. travnja]] u [[Gračac]]u pod vodstvom pripadnika bivše žandarmerijske postaje. Na ovu pobunu [[KPJ|komunisti]] nisu imali nikakav utjecaj, a sudjelovali su isključivo Srbi pod [[Četnici u NDH|četničkim]] vodstvom.<ref name="HIC">[http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617030857/http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html |date=17. lipnja 2012. }} Ante Beljo: ''Blagdan sv. Ane i četnička pobuna [[27. srpnja]] 1941., slavlje nad zločinom'', podlistak, 17. srpnja 2009.</ref> [[27. srpnja]] izbila je pobuna u [[Srb]]u, [[Donji Lapac|Donjem Lapcu]], [[Drvar]]u i [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]], pri čemu su počinjeni [[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|pokolji u Drvaru]] i [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskom Grahovu]]. Pobunu su organizirali četnici Draže Mihailovića, kojima su pripadali ondašnji vodeći srpski komunisti tih krajeva, radi stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]] po [[Stevan Moljević|Moljevićevu]] projektu.<ref name="HIC"/> U isto vrijeme, četnici uz podršku talijanske vojske preuzimaju kontrolu nad širokim područjem sjeverne Dalmacije. U Istočnoj Hercegovini započinje ustanak Srba - ponekad zvan [[Vidovdanski ustanak]], makar su oružani sukobi počeli čak 3 tjedna prije Vidovdana 28. lipnja 1941. godine - nakon kojega četnici u suradnji s talijanskom vojskom preuzimaju kontrolu i nad tim područjem. [[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|mini|desno|200px|Pavelić, Artuković i [[Germogen]], imenovani [[patrijarh]] [[Hrvatska pravoslavna crkva|HPC]]]] Stanovita promjena odnosa prema [[Srbi u NDH|Srbima u NDH]] nastupila je u proljeće 1942. na njemačko traženje, jer su [[Treći Reich|Nijemci]] uvidjeli da je politika terora i represije prema Srbima jačala pobunu, koja je vezivala više njemačkih vojnika u NDH.<ref name="tj">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić, 2000.]</ref> Tako je osnovana [[Hrvatska pravoslavna crkva]], Srbi su uključeni u [[Domobranstvo|domobranske radne postrojbe]].<ref>49 mjeseci NDH, str.</ref> Prestalo se s progonom Srba u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]], a napuštena je i politika nasilnog tzv. ''prekrštavanja''. No, pobuna je već toliko odmakla da ove mjere nisu značajnije utjecale na nju. Vlasti NDH su početkom 1942. počele sklapati sporazume s [[Četnici u NDH|četničkim postrojbama]] kako bi se izbjegli međusobni sukobi i koordinirale akcije protiv [[NOVJ|partizana]].<ref>Fikreta Jelić-Butić: ''Četnici u Hrvatskoj 1941-1945'', Globus, Zagreb 1986.</ref><ref name="sd">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx NDH četnicima davala oružje i mirovine, Goran Kotur, Slobodna Dalmacija, 15.08.2009.]</ref> [[Vladimir Žerjavić]] na temelju [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografskih]] izračuna i sustavnog pregleda brojnih dokumenata, procjenjuje [[Srbi u NDH: Broj žrtava|ukupne srpske žrtve u NDH]] (dakle, na području širem od današnje Hrvatske) na 335.000, od čega su 217.000 žrtve fašističkog terora (većinom pobijeni od [[ustaša]]).<ref name="žerjavić">Žerjavić, Vladimir: Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb: Globus, 1992</ref> Ustaše su, od dosad identificiranih zločina, odgovorni za stradanje 39.822 srpske civilne žrtve s područja današnje RH.<ref name="fss">{{Citiranje časopisa |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf |title=Igor Graovac, Dragan Cvetković: Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati... |archive-url=https://web.archive.org/web/20120327232045/http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf |archive-date=27. ožujka 2012. |access-date=27. rujna 2013.}}</ref> Od te brojke, u logorima je stradalo 26.350 Srba iz Hrvatske.<ref name="fss"/> Među 155.142 osoba koji su u poimeničnom popisu provedenom 1950. godine popisani kao pali borci [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] ili žrtve fašizma, Srbi su sudjelovali u daleko većem postotku, nego što su sudjelovali u stanovništvu. Od ukupnih 155.142 takvih žrtava, bilo je Srba čak 84.709. Udio Srba palih na antifašističkoj strani bio bi još i veći, da vlasti nisu bile odlučile žrtvama fašizma pribrojiti sve poginule u (uglavnom savezničkim) zračnim bombardiranjima, njih 6.422. Hrvati su prevladavali među palim borcima i žrtvama fašističkog terora jedino na područjima uz Jadran, koja su do 1943. godine kontrolirali Talijani uz podršku četnika - tu je zapravo poginulo približno dvije trećine svih Hrvata s područja [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]], popisanih kao žrtve na antifašističkoj strani (komunističke vlasti su se pridržavale odluke, da vojnike i civile poginule na neprijateljskoj strani ne popisuju).<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 "Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine"], str. 12-14, Mate Rupić, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001., pristupljeno 1. lipnja 2021.</ref> Ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, udio Srba je u Hrvatskoj bio ponešto opao, zbog kolonizacije na imanja [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]: među 9.279 obitelji s 52.868 članova koje su iz Hrvatske odselile za Vojvodinu, bilo je ukupno samo 7.134 Hrvata.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |last=Bara |first=Mario |title=Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948. |url=https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf |year=2010 |journal=GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA, |accessdate=2019-05-18}}</ref> === Socijalistička Jugoslavija === Nakon Drugog svjetskog rata i [[Srbi u NDH: Broj žrtava|teških stradanja]], Srbi su u Ustavu NR Hrvatske 1947. (članak 11.) potvrđeni kao potpuno ravnopravni s Hrvatima, dok su u 2. članku spominje "bratsko jedinstvo Hrvata i Srba u oslobodilačkoj borbi".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2011/02/23/srbi-nikad-nisu-bili-konstitutivni-narod-u-hrvatskoj/ |title=Zvonimir Despot: Srbi nikad nisu bili konstitutivni narod u Hrvatskoj, Bumerang prošlosti, objavljeno 23. veljača 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130815224740/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2011/02/23/srbi-nikad-nisu-bili-konstitutivni-narod-u-hrvatskoj/ |archive-date=15. kolovoza 2013. |access-date=29. rujna 2013.}}</ref> Ustavom [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] iz 1974. posebno su spomenuti već u prvom članku. {{Quote box|width=100%|align=center|quote=[[Socijalistička Republika Hrvatska]] je nacionalna država hrvatskog naroda, '''država srpskog naroda u Hrvatskoj''' i država drugih naroda i narodnosti koje u njoj žive.|source=Ustav SR Hrvatske, članak 1., 1974.}} No, usto je izričito navedeno da je Hrvatska nacionalna država samo hrvatskog naroda, dok je za ostale narode država, s time da su Srbi bili posebno spomenuti.<ref>Dunja Bonacci Skenderović i Mario Jareb: Hrvatski nacionalni simboli između stereotipa i istine, Časopis za suvremenu povijest, god. 36, br. 2, str. 731.-760., 2004.</ref> {{Quote box|width=100%|align=center|quote=...utvrđeno je da '''je''' hrvatski narod zajedno sa srpskim narodom i narodnostima u Hrvatskoj...'''izvojevao'''...u zajedničkoj borbi sa drugim narodima i narodnostima Jugoslavije u NOR-u i socijalističkoj revoluciji...nacionalnu slobodu, te '''uspostavio svoju državu''' - SR Hrvatsku.|source= Ustav SRH, Osnovna načela, odlomak I, 1974.}} {| class="wikitable" table align="right" |- ! colspan=4 |Stanovništvo 1931. – 1991.<ref name="Population of Croatia 1931-2001">https://s29.postimg.org/3sjgmh447/Karolj1.png{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- ! Godina ! Broj Srba ! Udjel ! Ukupno |- | 1921. || 584.058 || 16,94% ||3.447.594 |- | 1931. || 636.518 || 16,81% ||3.785.455 |- | 1948. || 545.686 || 14,54% || 3.753.524 |- | 1953. || 591.534 || 15,03% || 3.936.019 |- | 1961. || 624.935 || 15,02% || 4.159.696 |- | 1971. || 626.789 || 14,16% || 4.426.221 |- | 1981. || 531.502 || 11,55% || 4.601.469 |- | 1991. || 581.663 || 12,16% || 4.784.265 |} Srbi u Hrvatskoj bili su predstavljeni u upravi, policiji i gospodarstvu nerazmjerno svom udjelu u stanovništvu, osobito u službama sigurnosti. Iako su činili 11,5% stanovništva Hrvatske, [[1984.]] Srbi su činili 49,9% ''milicije'' u Hrvatskoj, uz mnoge druge Srbe koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni.<ref name="stul">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51771 Aleksandar Štulhofer: Testirajući teorije etničkog sukoba: Occamova oštrica i početak rata u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, Vol.2 No.2-3 (4-5) Ožujak 1993.]</ref> 1945./6. pristupilo se saveznoj kolonizaciji Vojvodine, Srijema, Baranje i Bačke. S područja NR Hrvatske dobrovoljno je migriralo oko 11.000 obitelji (s prosječno oko 6 članova), od kojih su skoro 9/10 bili Srbi, najviše iz Like i s Korduna. Nije istraženo koliko je od ukupno 162.447 Srba doseljenih tada u Vojvodinu bilo iz reda onih koji su tijekom II. svjetskog rata bili protjerani ili izbjegli s područja NDH u Srbiju.<ref name="#1"/> Popis stanovništva iz 1948. godina će zabilježiti pad udjela Srba u stanovništvu sa 16,81%, koliki je bio 1931.godine, na 14,54% - što približno odgovara tom odljevu stanovništva u Vojvodinu. U isto vrijeme je bilo i slučajeva naseljavanja Srba iz Hrvatska u obližnjim selima i gradićima gdje su Hrvati stradali tijekom Drugog svjetskog rata, a preživjeli protjerani bez mogućnosti povratka. Takvi primjeri su [[Partizanski zločin u Zrinu|Zrin]], [[Pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.|Gvozdansko]], [[Španovica]],<ref>[http://www.viktimologija.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=313 Hrvatsko žrtvoslovno društvo]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Prosvjedno pismo, 30. studenog 2009.</ref> [[Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.|Udbina]] itd. Od 1971. godine se ipak bilježi konstanti pad udjela Srba u stanovništvu Hrvatske, kako je opadalo stanovništvo u ruralnim područjima Like, Korduna, Banovine i Sjeverne Dalmacije - tzv. pasivnim krajevima koje su Srbi uglavnom naseljavali.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/143947 Kretanje broja Hrvata u SR Srbiji i Srba u SR Hrvatskoj (prema službenim podacima statistike), Ivan Crkvenčić, Acta Geographica Croatica, Vol.24. No.1 Rujan 1989.]</ref> Premda je ukupni udio Srba u stanovništvu Hrvatske opadao, bilježio se pad njihovog udjela u stanovništvu hrvatskih gradova (često kao vojno, policijsko i upravno osoblje). Postojao je i trend povremenog doseljavanja Srba na područja Hrvatske uz Jadran, gdje su Srbi iz drugih dijelova Jugoslavije gradili vikendice.<ref name="Radelić">Zdenko Radelić: Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. od zajedništva do razlaza, Hrvatski institut za povijest/Školska knjiga, Zagreb, Zagreb, 2006., str. 392., {{ISBN|953-0-60816-0}}{{citat|Osim toga, upozoravalo se, iz Hrvatske odlazi najviše radnika u inozemstvo, a da se u Hrvatskoj naseljavaju Srbijanci putem izgradnji brojnih vikendica na hrvatskom moru, kao što je spomenuto na sjednici Izvršnog komiteta CK SKH u veljači 1970.}}</ref> U nekim slabije razvijenim dijelovima Hrvatske povećan je udio Srba stoga što su Hrvati češće iseljavali iz države iz ekonomskih i političkih razloga.<ref name="Radelić" /> Makar se u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] nastojalo "koliko je moguće" izaći u susret interesima nesrpskih naroda - koji su dobili svoje federalne jedinice i nacionalne institucije - napetost u hrvatsko-srpskim odnosima je bila stalna. Svaki izraz hrvatskog nacionalizma smatrao se protudržavnim, na što je hrvatska elita reagirala dugotrajnom tzv. [[Hrvatska šutnja|hrvatskom šutnjom]], gdje se za hrvatske interese smjelo raditi, ali ne o njima i govoriti. Kada se ta šutnja nakratko prekinula u vrijeme [[hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], hrvatske ustanove su nastojale njegovati dobre odnose sa Srbima, što je međutim bilo teško zbog protivnih utjecaja [[Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"|SKD Prosvjeta]], srpskih generala u JNA (gen. Vidović i dr.) te raznih emisara iz drugih dijelova Jugoslavije<ref>[http://pollitika.com/matica-hrvatska-ili-sto-su-sve-u-stanju-uciniti-hrvatski-idealisti Pollitika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410012948/http://pollitika.com/matica-hrvatska-ili-sto-su-sve-u-stanju-uciniti-hrvatski-idealisti |date=10. travnja 2012. }} Ivan Cerovac: MH ili što su sve u stanju učiniti hrvatski idealisti, Ivan Cerovac - Sub, 01/03/2008 - 14:07, pristupljeno 2. ožujka 2014. <br />Napomena: Tekst koji je [[Ivan Cerovac]] napisao 1976. godine za [[Hrvatska revija|Hrvatsku reviju]] povodom 135 godina Matice hrvatske. Autor je 2008. naveo da je zbog onih koji su još uvijek sjedili u zatvorima morao mnogo toga prešutjeti.<br />"''No niti izdaleka nisu svi Srbi u Hrvatskoj zauzimali takav korektan stav. Većina onih 11 % Srba u Hrvatskoj postalo je žrtvom protuhrvatskih interesa, koje su zastupali, kako u HT (Hrvatskom tjedniku) piše general-pukovnik [[Vlado Mutak]], razni «emisari» poput generala Vidovića. «Smatram da to izvorno nisu misli Vidovića», kaže se u HT, br. 7/2. «Iza njega stoje poznate ličnosti i huškači poštenog srpskog naroda iz tog ustaničkog kraja. To je nastavak kampanje, pisanje letaka i pamfleta nekolicine bijednih samozvanih voda, s kojima srpski narod nema nikakve veze. Čitao sam njihov letak koji aludira na do da su Hrvati klali Srbe, da se raspada Jugoslavija, da se stvara NDH, da treba čuvati oružje i čim šuma ozeleni, treba u šumu! Oni traže autonomiju Korduna, Banije, Like i sjeverne Dalmacije itd. Oni pišu pamflete protiv druga Šibla, a sve tobož u ime Srba iz Hrvatske. U pismu jednom našem uglednom znanstvenom radniku oni prijete hrvatskom narodu. Našeg predsjednika SK nazivaju «hrvatskom kraljicom», Miku Tripala ustaškim bojnikom te pišu razne gadosti.»''"</ref> koji su stvarali netolerantno ozračje prema Hrvatima. Svaki spomen hrvatstva napadan je kampanjama stigmatiziranja, koje su uključivale klevete o stvaranju nove [[NDH]], aludiranja na ustaške ratne zločine, potpirivali su ustaničko raspau Hrvatskoju Srbima i, prijetili Hrvatima. Čelnike Hrvatskog proljeća se pogrdno nazivalo ''ustašama'', makar je među njima bilo mnogo komunista. Tražilo se autonomiju Korduna, Banije, Like i sjeverne Dalmacije.<ref name="idealisti">[http://pollitika.com/matica-hrvatska-ili-sto-su-sve-u-stanju-uciniti-hrvatski-idealisti Pollitika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410012948/http://pollitika.com/matica-hrvatska-ili-sto-su-sve-u-stanju-uciniti-hrvatski-idealisti |date=10. travnja 2012. }} Ivan Cerovac: MH ili što su sve u stanju učiniti hrvatski idealisti</ref> Nažalost, ta kampanja polučila je plod kod većine hrvatskih Srba,<ref>[http://pollitika.com/matica-hrvatska-ili-sto-su-sve-u-stanju-uciniti-hrvatski-idealisti Pollitika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410012948/http://pollitika.com/matica-hrvatska-ili-sto-su-sve-u-stanju-uciniti-hrvatski-idealisti |date=10. travnja 2012. }} Ivan Cerovac: MH ili što su sve u stanju učiniti hrvatski idealisti, Ivan Cerovac - Sub, 01/03/2008 - 14:07, pristupljeno 2. ožujka 2014. <br />"''No niti izdaleka nisu svi Srbi u Hrvatskoj zauzimali takav korektan stav. '''Većina onih 11 % Srba u Hrvatskoj''' postalo je žrtvom protuhrvatskih interesa,...Sva demokratičnost MH i sva otvorenost prema Srbima u Hrvatskoj, od kojih je dobar broj surađivao u glasilima MH, nije smirila situaciju.''"</ref> unatoč tome što su se hrvatske ustanove, poput [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], demokratično odnosile prema Srbima iz Hrvatske, kojih je nemali broj surađivao u Matičinim glasilima.<ref name="idealisti" /> === Domovinski rat === {{Glavni|Domovinski rat}} {{Dvostruka slika|lijevo|Serbs in Croatia 1991 (modern administrative division).jpg|180|Map of Republika Srpska Krajina.png|180|Srbi u Hrvatskoj po popisu iz 1991.<ref name="Srbi u RH 1991">{{cite journal |language=sr |title=Promene udela stanovništva hrvatske i srpske nacionalne pripadnosti u Republici Hrvatskoj po gradovima i opštinama na osnovu rezultata popisa iz 1991. i 2001. godine |year=2008 |url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2008/0038-982X0802023B.pdf |accessdate=2013-07-12}}</ref>|Tzv. [[Republika Srpska Krajina]]}} U ozračju porasta srbijanskog nacionalizma i trvenja između republika u Jugoslaviji, 8. srpnja 1989. u Kninu je održan miting Srba s brojnim četničkim znakovljem i zazivanjem intervencije JNA, jer da su navodno Srbi u Hrvatskoj ugroženi.<ref>{{cite book |last=Glaurdic |first=Josip |title=The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia |year=2011 |publisher=Yale University Press |location=London |isbn=030016629X |pages=51}}</ref> S dolaskom višestranačja, osnivaju se i prve etničke srpske stranke u Hrvatskoj, od kojih je najveći bio [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS]], sklon velikosrpskom nacionalizmu. Ubrzo se kao vođe pokreta Srba u Lici, sjevernoj Dalmaciji, Kordunu i Podunavlju profiliraju [[ekstremist]]i koji zazivaju oružanu pobunu,<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=LhkaQdzhm8s Osnivačka skupština SDS-a u Bukoviću kod Benkovca, 17. 08. 1990., Jovan Rašković]</ref> nasilje prema Hrvatima te odbijaju priznati izbore i legalnu hrvatsku vlast. Napetosti rastu pobjedom [[HDZ]]-a i [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] na izborima u travnju 1990., jer su u programu imali uspostavu samostalne Hrvatske. SDS [[Jovan Rašković|Jovana Raškovića]] odbija sudjelovati u radu Sabora u svibnju 1990. Pojedini istaknuti srpski političari i znanstvenici, poput [[Simo Rajić|Sime Rajića]] i [[Jovan Bamburač|Jovana Bamburača]], pozivali su na mir, suživot i smirivanje strasti.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=O3mINAyM3LU govor Sime Rajića u Saboru, 24.08.1990.]</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=f2wTkEVH27o Razgovor s Jovanom Bamburačem, 1990., HRT]</ref> [[17. kolovoza]] [[1990.]] počinje tzv. [[Balvan-revolucija]]. Stvoreno je i [[Srpsko nacionalno vijeće|Srpsko narodno vijeće]], a za predsjednika je izabran [[Milan Babić]], [[knin]]ski stomatolog. Proglašenje novog [[Božićni Ustav|hrvatskog ustava]] u prosincu 1990., u kojem su Srbi svrstani u nacionalne manjine, iskorišteno je kao dokaz neprijateljstva Hrvata prema Srbima. Pod utjecajem [[Velikosrpska propaganda|velikosrpske propagande]] i uz podršku i kontrolu Srbije,<ref>[http://www.un.org/icty/babic/trialc/judgement/index.htm Milan Babic – Sentencing Judgement]. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Retrieved 8 July 2009.</ref> uspostavljaju se srpske autonomne oblasti, koje prerastaju u [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]]. JNA dijeli vojno naoružanje Srbima u Hrvatskoj da ih drže po kućama, a u proljeće 1991. izbio je otvoreni rat i agresija, u kojemu je JNA uspostavila vojnu kontrolu na većini područja Republike Hrvatske s većom koncentracijom Srba. Potom se čitave postrojbe JNA s kompletnim naoružanjem, materijalnim sredstvima i zapovjednim kadrom dodjeljuju da djeluju kao [[Srpska vojska Krajine]], koja će sve do kraja Domovinskog rata djelovati uz opskrbu i pod efektivnim zapovijedanjem iz Srbije. S područja RSK bilo je prognano gotovo sve nesrpsko stanovništvo - preko 170.000 ljudi, a zbog učestalog granatiranja područja Hrvatske uz "granice" RSK, moralo se i iz njih evakuirati desetke tisuća stanovnika. Srbi koji su na tom području ostali, uglavnom su disciplinirano poštivali vlast tzv. Republike Srpske Krajine, a oni u dobi prikladnoj za vojnu službu su mahom bili uključeni u oružane postrojbe i sudjelovali u ratovanju protiv Hrvatske. Hrvatsku su prije početka velikosrpske agresije u velikom broju napustile obitelji časnika JNA srpske nacionalnosti, kao i brojni građani srpske nacionalnosti koji se nisu slagali s novim poretkom u Hrvatskoj, već su -ponegdje u organizaciji JNA - otišli u Srbiju, BiH, Crnu Goru ili na područja pod nadzorom [[balvan-revolucija|pobunjenih Srba]] iz Hrvatske.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/151072/Default.aspx ''Odgovor Vrančiću: Srbin sam i borio sam se u Hrvatskoj vojsci,''] Lada Kalmeta, 05.10.2011., [[Slobodna Dalmacija]]{{citat|Istina je da su Srbi u HV-u bili časne iznimke, a da je većina Srba organizirano napustila Zadar. Jednostavno rečeno: ako gledamo proporcionalno, u Zadru je prije rata bilo krasnih i časnih ljudi, ali nisu kasnije bili ni u Hrvatskoj vojsci, a ni u gradu. Bio ih je, dakle, proporcionalno puno manji broj u vojsci i gradu nego što je bio njihov stvaran broj prije rata u strukturi stanovništva.|[[Zvonimir Vrančić]]}}</ref> U slučajevima nekih naselja mješovitog nacionalnog sastava, srpsko se stanovništvo iselilo "''upravo uoči terorističkoga ili vojnoga napada na ta mjesta''".<ref>Milan Mesić: Pokušaj tipologizacije izbjeglištva i prognaništva, Migracijske teme, br.8/1992.str.107.</ref> Dio Srba je ostao živjeti na području pod kontrolom hrvatskih vlasti. Iako je dosad neutvrđen točan broj, između 9 i 20 tisuća Srba branilo je Hrvatsku u redovima HV-a i MUP-a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/davor-butkovic--i-srbi-su-branili-hrvatsku/901195/ |title=Davor Butković: I Srbi su branili Hrvatsku, Jutarnji list, 06.11.2010. Pristupljeno 27. rujna 2013. |access-date=27. rujna 2013. |archive-date=26. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69RsLXXee?url=http://www.jutarnji.hr/davor-butkovic--i-srbi-su-branili-hrvatsku/901195/ |url-status=dead}}</ref> Zabilježeni su [[Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.|slučajevi]] u kojima su hrvatski Srbi stradali zajedno sa sumještanima Hrvatima nakon pada naselja u ruke paravojnih snaga pobunjenih Srba. Dijelom zbog straha od "izdajnika" ili "snajperista"<ref name="slob">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/151072/Default.aspx ''Odgovor Vrančiću: Srbin sam i borio sam se u Hrvatskoj vojsci,''] Lada Kalmeta, 05.10.2011., [[Slobodna Dalmacija]]{{citat|Također, što se tiče izdajnika u gradu za vrijeme rata, to je bilo tako. Svi koji smo u Zadru doživjeli agresiju znamo da su Srbi morali imati, i imali su, informatore i pomagače koji su bili u gradu.|[[Zvonimir Vrančić]]}}</ref> te općenite ratne psihoze i porasta netrpeljivosti zbog ratnih stradanja, mnogi Srbi koji su ostali na području pod kontrolom hrvatskih vlasti bili su šikanirani i diskriminirani.<ref name="slob" /> Dio djece iz mješovitih brakova se osamostaljenjem Hrvatske, u ratnoj klimi, izjasnio kao Hrvati - u suprotnosti s dotadašnjom neobičnim pravilom da se djeca iz hrvatsko-srpskih brakova odrasla u Hrvatskoj izjašnjavaju kao Srbi.{{fact}} Prema podatcima organizacije "Veritas" iz Banja Luke (riječ je o organizaciji s prilično jasnim antihrvatskim stavom, pa se u Republici Hrvatskoj njeni podatci uzimaju s rezervom), tijekom Domovinskog rata je na području RH (kako onom pod kontrolom legalnih vlasti iz Zagreba, tako i onih kojima je tijekom rata efektivno upravljala samoproglašena "[[Republika Srpska Krajina]]") evidentirano ukupno 5.186 poginulih na srpskoj strani; daljnjih 1.948 osobe se na dan 20. veljače 2014. god. vodilo u kategoriji "nestali", jer za njih nije činjenica smrti utvrđena s potpunom sigurnošću. Od poginulih na srpskoj strani, bilo je 90% muškaraca i 10% žena; 75% poginulih su bili vojnici i policajci (ako se među žrtve uračunaju i nestali, vojnici i policajci u ukupnom broju sudjeluju sa 63%).<ref>[http://www.veritas.org.rs/srpske-zrtve-rata-i-poraca-na-podrucju-hrvatske-i-bivse-rsk-1990-1998-godine/ "Srpske žrtve rata i poraća na području Hrvatske i bivše RSK 1990. – 1998. godine"], "Veritas" Banja Luka, podatci sa stanjem na dan 20. veljače 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2017.</ref> Ovi "Veritasovi" podatci su podložni kritikama, te je osobito vrlo vjerojatno da je među 1.773 žrtava koje se iskazuju za vrijeme kada je 1995. godine područje tzv. RSK stavljeno pod nadzor hrvatskih vlasti među poginule ubrojen i stanoviti broj osoba koja su umrle od bolesti ili prirodnom smrću.<ref>HINA, kod "Index.hr", [http://www.index.hr/vijesti/clanak/documenta-broj-civilnih-zrtava-u-oluji-manji-od-hhoovih-677/910445.aspx "Documenta: Broj civilnih žrtava u Oluji manji od HHO-ovih 677"], 3. kolovoza 2016..</ref> Nakon i tijekom hrvatskih vojnih operacija [[Bljesak]] i [[Oluja]], najveći dio srpskog stanovništva tzv. RSK (150-200.000 ljudi) organizirano je i planski napustio Hrvatsku. ==== Organizirana evakuacija tijekom operacije Oluja ==== {{Glavni|Operacija Oluja}} {{citiranje|Službene hrvatske izjave koje pozivaju Srbe da ostanu ili da se vrate moraju se promatrati tako da su u potpunom nesuglasju sa stvarnošću. Čak ako ova djelovanja nisu nastala uslijed svjesne službene politike, nedostatak djelotvornosti koje su hrvatske vlasti pokazale u njihovom kontroliranju i obustavljanju kroz čitavih mjesec dana zasigurno stavlja veliku odgovornost na čitavu vlast.<ref name="Svjedočanstva"/>|Izvještaj Misije [[Europska unija|EU]] iz rujna 1995. godine.}} [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|minijatura|Naredba Milana Martića za evakuaciju civila s područja pogođenih vojnim djelovanjima.]] [[Datoteka:Oluja traktor.jpg|thumb|175px|Starica iz Krajine na traktorskoj prikolici prelazi srbijansku granicu.]] Par godina prije ("predbjeglice"<ref>[http://hrcak.srce.hr/127289 "Pokušaj tipologizacije izbjeglištva i prognaništva"], Migracijske i etničke teme, Vol.8 No.2 Studeni 1992., str. 107</ref>) te tijekom čitavog rata Srbi su napuštali svoje domove u Hrvatskoj i odlazili u Srbiju, BiH, Crnu Goru ili udaljene zemlje, nastojeći uspostaviti egzistenciju izvan područja ratovanja. No, najveće masovno iseljavanje Srba iz Hrvatske zbilo se tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]]. Srbi su iseljeni po naređenju vlade "[[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]" za evakuiranje civila s područja pogođenih vojnim djelovanjima, izdanom 4. kolovoza 1995.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |title=33 dokumenata o evakuaciji Srba |access-date=4. studenoga 2013. |archive-date=29. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090729213506/http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |url-status=dead}}</ref> Tumačeći goleme demografske promjene nastale povodom Domovinskog rata, valja prepoznati da Srpski odlazak nije bio stihijski, nego planiran već početom druge godine rata, kad je međunarodna zajednica priznala Hrvatsku u [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|avnojskim]] granicama te je velikosrbima bilo očigledno da ne će biti ništa od međunarodnog priznanja osvajanja hrvatskih teritorija. "''Već početkom 1992. Srbi su zaključili da treba provesti istragu "pod kojim uslovima, zbog kojih razloga i po čijoj naredbi" je izvršeno "iseljavanje stanovništva" s područja zapadne Slavonije. Vidljivo je da se ne govori o "protjerivanju" koje su proveli Hrvati, nego o "iseljavanju", za koju je netko na srpskoj strani trebao preuzeti odgovornost.'' Ubrzo je postalo jasnim da vlastodršci RSK nisu pokazivali spremnost da dozvole ostanak Srba na bilo kojem podruju koje dođe pod kontrolu legitimnih vlasti Republike Hrvatske. Na provođenju mjera evakuacije u Krajini posebno je radila Civilna zaštita. Djelokrug njezina rada bio je definiran još 21. ožujka 1992., kada je Skupština "RSK" donijela "Zakon o odbrani"" Republički štab civilne zaštite RSK 14. lipnja 1993. uputio je dopis Vladi "RSK" i Ministarstvu za energetiku "RSK" u kojem moli da se u skladu s procjenom o eventualnoj "ponovnoj agresiji" na "RSK" hitno osigura potrebna količina motornog goriva za izvršavanje evakuacije civilnog stanovništva, ako ona bude potrebna, Štab Civilne zaštite općine Benkovac je krajem 1994. izdavao potvrde za izdavanje goriva za potrebe evakuacije. Odmah po početku te [[Operacija Bljesak|opercije "Bljesak"]] vlasti "RSK" pokrenule su organiziranu evakuaciju srpskog stanovništva iz zapadne Slavonije, i 1. svibnja 1995. Republički štab civilne zaštite "RSK" svim je regionalnim štabovima civilne zaštite uputio naredbu, u skladu sa stanjem koje je nastalo hrvatskom "agresijom" na zapadnu Slavoniju. U skladu s takvim razvojem stanja trebalo je aktivirati sve regionalne i općinske štabova civilne zaštite, uvesti njihova trajna dežurstva i poduzeti sve potrebne mjere za provođenje zaštite i spašavanja, s težištem na "sklanjanju, evakuaciji i zbrinjavanju stanovništva". Već između 9 i 10 sati ujutro 1. svibnja srpsko stanovništvo u zapadnoj Slavoniji obaviješteno je da se "priprema za evakuaciju", a u 13 sati istog dana ona se počela i provoditi.<ref>Nikica Barić: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/haaki-sud/1011-dr-sc-nikica-bari-o-okolnostima-organiziranog-odlaska-srpskog-stanovnitva-tijekom-qolujeq.html ''O okolnostima organiziranog odlaska srpskog stanovništva tijekom vojno-redarstvene akcije "Oluja" u kolovozu 1995.''], Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća, 22. lipnja 2007. Pristupljeno 16. veljače 2017.<br>{{hakave}}</ref> Do organizirane evakuacije po unaprijed planiranim pravcima je došlo kada vojna pomoć koja je "Krajini" ranije bila od Srbije obećavana nije stigla.<ref name="Svemojeizbjeglice">[http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/04/02/dokumenti-o-planu-i-provodenju-evakuacije-srba-iz-krajine/ Večernji list - Dokumenti o planu i provođenju evakuacije Srba iz “Krajine” 1995. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120507005832/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/04/02/dokumenti-o-planu-i-provodenju-evakuacije-srba-iz-krajine/ |date=7. svibnja 2012. }} Predgovor i zaključak iz knjige predstojnika Ureda za prognanike i izbjeglice Adalberta Rebića “Sve moje izbjeglice” u izdanju zagrebačkog Novelti Milleniuma.</ref> Vojnici su u velikom dijelu također napustili bojne redove i zajedno sa stanovništvom krenuli prema Bosni i Hercegovini i potom u Srbiju. Babić, načelnik Republičkoga štaba Civilne zaštite, poduzeo je sve potrebne mjere kako bi pravovremene pripreme, kako samih djelatnika Civilne zaštite, tako i civilnoga stanovništva, bile učinjene. Ljude koji su odlučili ostati kod kuće, Civilna je zaštita također uputila i pripremila im potrebna sredstva za sklanjanje u blizini vlastitih kuća.<ref name="Svemojeizbjeglice"/> Ljude koji su odlučili ostati u svojim kućama obilazili su djelatnici Civilne zaštite, lokalnih vlasti i vojske SVK-a. Oni su ljudima govorili da „bježe“ prema Srbu jer dolaze „ustaše“ izazivajući na taj način paniku i strah kod ljudi.<ref name="Svemojeizbjeglice"/> Ti su ljudi nakon takvih upozorenja također odlučili otići.<ref name="Svemojeizbjeglice"/> Posljedično, ljudi su se međusobno poticali da odu od svojih kuća.<ref name="Svemojeizbjeglice"/> Iako nije utvrđeno tko je i kada izdao zapovijed za povlačenje postrojbi SVK-a u BiH, razvidno je da je rukovodstvo SVK-a unaprijed isplaniralo povlačenje svojih postrojbi, vojne opreme i mehanizacije preko državne granice i dogovorilo predaju istog s Vojskom Republike Srpske.<ref name="Svemojeizbjeglice"/> Po dolasku u BiH, unatoč spomenutoj podršci RS-a, ljudima nije bilo omogućeno da ostanu privremeno, nekoliko dana, i kada se situacija smiri, da se vrate svojim kućama. Naprotiv, ljudi su morali napustiti i područje Republike Srpske i otići u Srbiju. Vrlo mali broj ljudi ostao je na području Republike Srpske.<ref name="Svemojeizbjeglice"/> {{citiranje|Postoje izravni dokazi o sustavnom paljenju civilnih kuća i društvenog vlasništva, uključujući i tvrtke, od strane HV-a, civilne policije i pripadnika specijalnih postrojbi policije.<ref name="Svjedočanstva">[http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave]</ref>|Izvještaj komisije Međunarodne helsinške federacije OESS 25. kolovoza 1995.}} Rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]] br. 1009 od [[10. kolovoza]] 1995. godine, [[Ujedinjeni narodi]] su oštro osudili granatiranje civilnih ciljeva tijekom akcije Oluja, izrazili "duboku zabrinutost zbog teške situacije osoba prognanih iz svojih domova" i tražili od vlade Hrvatske zaštitu civila, njihove imovine i kažnjavanje počinitelja zločina.<ref>[http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f15e3c.html Text of Resolution at UNHCR.org]</ref> Tijekom Oluje predsjednik RH uputio je Srbima poziv na ostanak i mnogi su ga Srbi poslušali i mnogi su ga htjeli poslušati. Neke od onih koji su uporno htjeli ostati, usmrtili su do danas nepoznati počinitelji s velikosrpske strane, u vrijeme dok hrvatske snage nisu niti bile došle do tih Srba. Poslije je bilo i slučaja ubojstava Srba koje su počinili hrvatski pojedinci; hrvatsko je pravosuđe promptno procesuiralo te slučaje.<ref name="Vjesnik-Bajić, procesi">Vlado Rajić: [http://www.hsp1861.hr/vijesti3/021010vr.htm ''Bajić: Procesi protiv počinitelja ratnih zločina pitanje su časti i obveze našeg pravosuđa''], Vjesnik, 10. listopada 2002.; stranice HSP1861<br />Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik: "''»Ne želim da se dostupnim podacima sastavljenim u Državnom odvjetništvu odgovornost za procesuiranje ratnih zločina i eventualno nezadovoljstvo tim postupcima shvati kao lopta koju tužitelji prebacuju sudovima ili policiji. Naše podatke valja shvatiti kao konstataciju. Ali, bilo bi dobro da se te činjenice koriste u općoj javnoj i političkoj ocjeni o tome procesuira li Hrvatska samo Hrvate, a ne i Srbe (i obratno), vode li se ti postupci u interesu ove ili se nisu vodili u interesu one vlasti. Ništa od tih pogrešaka neće nas približiti istini da su procesi protiv počinitelja ratnih zločina pitanje časti našeg pravosuđa i ispunjenja njegove zakonske obveze«,''"</ref> === Stanje nakon operacije "Oluja" === Nakon operacije Oluja bilo je masovne paleži, a na nekim mjestima ubojstava srpskih civila. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo je optuživano da se ne procesuiraju ratni zločini počinjeni tijekom operacije Oluja i nakon nje. DORH je te optužbe u potpunosti odbacio, argumentirajući da je povodom kaznenih djela počinjenih tijekom Oluje i (uglavnom) u razdoblju nakon nje podneseno 6.390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba. Među tim osobama prijavljeno je 439 pripadnika oružanih snaga. Do konca studenoga 2012. osuđeno je bilo 2.380 osoba. Većina postupaka odnosila se na djela protiv imovine, masovne paleži. Također su izricane presude "protiv života i tijela, ubojstva i kvalificirana ubojstva", od kojih je dio kvalificiran kao "ubojstava iz koristoljublja", a u manjem broju za ratne zločine.<ref>Ivanka Toma: [http://www.vecernji.hr/hrvatska/zbog-zlocina-tijekom-oluje-i-nakon-nje-osudjeno-2380-osoba-479955 ''Zbog zločina tijekom Oluje i nakon nje osuđeno 2380 osoba ''], Večernji list, 27. studenoga 2012. Pristupljeno 16. veljače 2017.</ref> Organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput [[Human Rights Watch]]-a, su i tijekom naredne [[1996.]] godine slale izvješća, u kojima su pisale da su hrvatske oružane snage činile masovne ratne zločine ("skupna pogubljenja, nasilna odvođenja, mučenja i druga fizička zlostavljanja, palež, krađu i razaranja čitavih sela") koji su, uz rijetke izuzetke, ostali nekažnjeni.<ref name="Svjedočanstva" /> Takve su ocjene dalje širili mediji iz zemalja nesklonih Hrvatskoj, organizacije, političari koji su se protivili hrvatskim oslobodilačkim akcijama i hrvatskoj neovisnosti, koji su nerijetko prešućivali velikosrpske zločine. Pritom su i međunarodne organizacije i mediji nerijetko preuzimale i prenosile netočne brojke. Iz brojki zapravo proizlazi da je hrvatsko pravosuđe promptno reagiralo na događaje koji su slijedili vojnoredarstvene akcije Bljesak i Oluje; [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS]] je u Izvješću za 2005. primjerice prenio brojke iz izvješća glavnog državnog odvjetnika RH za 2001. godinu, prema kojima je za zločine na bivšem podruju RSK podneseno ukupno 3.970 prijava i doneseno 1.492 osuđujućih presude; protim navodeći da su "zločini počinjeni '''tijekom''' oslobodilačkih operacija Oluje i Bljeska".<ref name="OESS">[http://www.osce.org/hr/zagreb/20689?download=true ''Osnovno izvješće: suđenja za ratne zločine pred domaćimn sudovima u 2005. godini, 13. rujna 2006. VI. Postupanje koje se kvalificira kao ratni zločin i genocid''] Organizacija za europsku sigurnost i suradnju - Misija u Republici Hrvatskoj - Glavni ured, podnožak br. 93, str. 27,</ref> Zamjenici glavnog državnog odvjetnika RH Petar Pulišelić i Slavko Zadnik, naprotiv, istaknuli su da se radilo o zločinima '''nakon''' tih akcija HV-a.<ref name="Vjesnik-Bajić, procesi" /> <!-- oprezno s ovim brojkama, osobito ako ih preuzimat s novossti. Mnogi su Srbi poslušali poziv, mnogi su htjeli poslušati, odbijali su napustiti svoje domove, a usmrtili su ih velikosrbi dok hrvatske snage nisu ni došle do tih Srba; svjedočanstva možete naći po srpskim stranicama. Tijekom vojnih operacija, hrvatske vlasti su javno pozivale Srbe da ostanu. Mnogi civili koji su poslušali Tuđmanov savjet da ostanu kod svojih kuća su ubijeni: u Sektoru jug ostao je 4.051 građanin, a ubijeno je 15 posto, oko šest stotina civila, uglavnom staraca.<ref name="Svjedočanstva"/> Nakon zarobljavanja, strijeljan je i neutvrđen broj zarobljenika.<ref name="Svjedočanstva">[http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave]</ref>{{pojasniti|to u ovom izvoru ne piše}} --> Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] je [[26. kolovoza]] 1995. godine pozvao Hrvate da "ne uništavaju kuće Srba, koji su otišli, jer to je sada hrvatska imovina", najavljujući da se mora smjestiti 380.000 hrvatskih prognanika i izbjeglica "u domove, kuće i imanja, koja su ostala, koja su na hrvatskoj zemlji i koja su vlasništvo hrvatskog naroda, hrvatske države".<ref name="Tuđman citati">{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |title=Tako je govorio Franjo Tuđman |access-date=4. studenoga 2013. |archive-date=19. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919100518/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/592/kao-da-ih-nikad-nije-bilo/ |title=Kao da ih nikad nije bilo |archive-url=https://web.archive.org/web/20140904202345/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/592/kao-da-ih-nikad-nije-bilo/ |archive-date=4. rujna 2014. |access-date=4. studenoga 2013.}}</ref> U područja RH oslobođena u akciji Oluja je vlada hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana narednih mjesaeci počela organizirano naseljavati izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH, gdje su vlasti Republike Srpske - izvan bilo kakvih ratnih operacija - [[Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.|provele zadnje masovno protjerivanje Hrvata u vremenu nakon akcije Oluja]]. U godinama nakon završetka rata, oko 133.000 Srba se vratilo u Hrvatsku;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> među povratnicima je bio veći broj starijih ljudi, dok su se mlađe obitelji s djecom rjeđe vraćale. === Položaj Srba u Hrvatskoj danas === Srbi u Hrvatskoj danas čine po brojnosti najveću nacionalnu manjinu, čiji pripadnici čine približno 4,4 posto stanovništva Hrvatske. Uživaju kulturnu autonomiju i prava sukladno [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], [[Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina|Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina]] iz [[2002.]] godine i drugim zakonskim propisima i međunarodnim sporazumima. Brojni Srbi su eksponirani u javnosti, ima ih dosta među socijalno uspješnima i među osobama na visokim javnim funkcijama. [[File:Serbs in Croatia.jpg|180px|thumb|right|Srbi po hrvatskim općinama, po popisu iz 2011.]] {{Mrva-odjeljak}} == Kultura == {{Mrva-odjeljak}} Pri Srpskom kulturnom društvu Prosvjeti djeluje [[Središnja knjižnica Srba u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] Srba u Hrvatskoj.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> [[Dani srpske kulture]] su manifestacija koja se održava od [[2006.]] godine. Temeljem prava kao nacionalna manjina, kroz svoje udruge i kulturna društva, Srbi u Republici Hrvatskoj iz proračuna godišnje (podatci za 2011. godinu) primaju 11 milijuna kuna.<ref>[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html Povlaštene mirovine 2011., HKV.hr]</ref> == Šport == Od 2016. godine postoji [[Nogometna reprezentacija Srba iz Hrvatske]].<ref>[http://www.portalnovosti.com/reprezentacija-srba-iz-hrvatske Milan Cimeša, Novosti: Reprezentacija Srba iz Hrvatske], objavljeno 6. ožujka 2016. godine, pristupljeno 1. ožujka 2017. godine</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/nogomet/povijesno-istorijska-utakmica-manjinskih-reprezentacija-srba-i-hrvata-u-vukovaru-1091883 Branimir Bradarić, Večernji list: 'Povijesno-istorijska' utakmica manjinskih reprezentacija Srba i Hrvata u Vukovaru], objavljeno 13. lipnja 2016. godine, pristupljeno 1. ožujka 2017. godine</ref><ref>[http://www.zvo.hr/izvor/1ad33e144917449.pdf Srđan Sekulić, Izvor #145, str. 24: Debi na Evropskom prvenstvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170302112044/http://www.zvo.hr/izvor/1ad33e144917449.pdf |date=2. ožujka 2017. }}, objavljeno 22. lipnja 2016. godine, pristupljeno 1. ožujka 2017. godine</ref> == Poznati Srbi u Hrvatskoj == [[Datoteka:Tesla2.jpg|minijatura|[[Nikola Tesla]], najpoznatiji Srbin iz Hrvatske]] [[Datoteka:RadeŠerbedžija07TIFF.jpg|minijatura|[[Rade Šerbedžija]], glumac i redatelj]] * [[Nikola Tesla]] - jedan od najvećih znanstvenika uopće * [[Milutin Milanković]] - znanstvenik, astronom * [[Josif Rajačić]] - karlovački patrijarh, ustoličio Josipa Jelačića za bana 1848. (u odsutnosti biskupa [[Juraj Haulik|Jurja Haulika]]) * [[Mila Dimitrijević]] - glumica * [[Srećko Bijelić]] - političar, sudionik Hrvatskog proljeća * [[Đorđe Pribičević]] - odvjetnik, sveuč. profesor, (1994. obnašao dužnost posebnoga savjetnika predsjednika RH)<ref>[http://www.pravo.unizg.hr/pe/onkp/djordje_pribicevic pravo.uni.zg: Đorđe Pribičević], preuzeto 1. listopada 2013.</ref> * [[Pero Kvrgić]] (po majci Slovenac)<ref>Mišo Cvijanović: [http://www.novilist.hr/Kultura/Kazaliste/Pero-Kvrgic-Htio-sam-biti-lijecnik-a-postao-glumac-pa-lijecim-duse-umjesto-tijela Pero Kvrgić: Htio sam biti liječnik a postao glumac pa liječim duše umjesto tijela], Novi list, 4. ožujka 2012. <br>"''Mama Julijana je bila Slovenka, a prije je živjela u Klagenfurtu (Celovcu) u Austriji...Bila je konobarica i tu je upoznala oca, oženili su se i otac je u Moravicama u najam uzeo kolodvorsku restauraciju. Bio je Srbin, Kordunaš, porijeklom iz Veljuna...''".</ref> - glumac * [[Milan Đukić]] - političar, zastupnik u Hrvatskom saboru * [[Svetozar Kurepa]] - istaknuti znanstvenik, matematičar, profesor emeritus Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu * [[Božidar Petranović]]{{fusg|1}} - preporoditelj Srba u Dalmaciji * [[Baltazar Bogišić]] {{fact}} - znanstvenik i političar * [[Slavko Ćuruvija]] - srpski novinar i izdavač * [[Arijan Komazec]] - košarkaš<ref name="indexpress">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/press-nabrojao-hrvatske-srbe-zar-vam-tesla-i-arsen-dedic-nisu-nista-dobro-donijeli/454709.aspx Press nabrojao "hrvatske Srbe": Zar vam Tesla i Arsen Dedić nisu ništa dobro donijeli?], objavljeno 11. listopada 2010. godine, pristupljeno 14. travnja 2016. godine</ref> * [[Svetozar Pribićević]] - srpski političar u Hrvatskoj u Austro-Ugarskoj i Kraljevini SHS, od 1927. suradnik Stjepana Radića * [[Jovan Rašković]] - psihijatar, ideolog pobune Srba u Hrvatskoj * [[Stanko Stojčević]] - političar, predsjednik Predsjedništva CK SKH * [[Dušan Popov]]<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/los_pr_u_dijaspori__koje_su_svjetski_poznate_osobe_podrijetlom_hrvati_a_da_to_niste_ni_znali/1142313.html Dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030173830/http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/los_pr_u_dijaspori__koje_su_svjetski_poznate_osobe_podrijetlom_hrvati_a_da_to_niste_ni_znali/1142313.html |date=30. listopada 2012. }} Ratko Martinović: Loš PR u dijaspori - Koje su svjetski poznate osobe podrijetlom Hrvati, a da to niste ni znali, 28. listopada 2012.</ref> - dvostruki agent tijekom 2. svjetskog rata * [[Marko Car]] - košarkaš<ref name="indexpress" /> * [[Živko Juzbašić]] - sudionik [[NOB]], (ministar u [[Vlada nacionalnog jedinstva|Vladi nacionalnog jedinstva]], 1991. – 1992.)<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/71670/Default.aspx ''I Jovan je branio Hrvatsku''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 26. rujna 2009., preuzeto 1. listopada 2013.</ref> * [[Dušan Dragosavac]] - političar, sudionik NOB * [[Milan Rešetar]]{{fusg|2}} - filolog i književni povjesničar * [[Pero Budmani]]{{fusg|3}} - jezikoslovac i književnik<ref name="indexpress" /> * [[Medo Pucić]]{{fusg|4}} - književnik i političar * [[Siniša Mihajlović]]{{fusg|5}} - športaš ([[nogomet]]) - izbornik nogometne reprezentacije Srbije, nogometni trener * [[Vladan Desnica]] - književnik * [[Pavle (patrijarh srpski)|Pavle]] - Patrijarh srpski * [[Rade Končar]] - narodni heroj Jugoslavije, strijeljan od talijanskih fašista 1942. * [[Jasna Šekarić]] (r. Brajković) - športašica ([[streljaštvo]]) * [[Jelena Dokić]] - športašica ([[tenis]]) <!-- post mortem proglašavaju ga Srbinom, iako se za život izričito izjašnjavao Hrvatom * [[Petar Preradović]]{{fusg|6a}}<ref name="SNV"/><ref>''Znameniti Srbi XIX veka'', year 2, 2, editor Andra Gavrilović, Zagreb 1903, str. 13.</ref><ref>Milan Đ. Milićević, ''Pomenik znamenitih ljudi u srpskog naroda novijeg doba'', Beograd 1888, str. 572.</ref> - časnik, preporodni pjesnik --> * [[Josip Runjanin]]{{fusg|7}} - skladatelj<ref name="indexpress" /> * [[Simo Matavulj]] - pisac, akademik [[SANU|Srpske kraljevske akademije]]<ref name="indexpress" /> * [[Arsen Dedić]]<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:224737-Beograd-me-stvorio Intervju, Večernje novosti]{{citat|Porodica Dedić je bila siromašna težačka porodica iz Dalmacije. Ja sam, dakle, težački akademik. Moja majka Jelka je bila nepismena domaćica. Opismenio sam je. Otac Jovan je bio zidar, dobrovoljni vatrogasac i odličan muzičar. Majka je željela da se zovem Igor, ali sam kršten kao Arsenije, jer je svećenik htio da sin Dedića liči na mitropolita Čarnojevića. Moj stariji brat dobio je ime po kralju Milutinu.|Arsen Dedić}}</ref> - kantautor i skladatelj * [[Grigor Vitez]]<ref name="indexpress" /><ref name="SNV">Srpsko narodno vijeće: [http://www.snv.hr/pdf/Znameniti_Srbi_u_Hrvatskoj.pdf „Znameniti Srbi u Hrvatskoj“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017080549/http://www.snv.hr/pdf/Znameniti_Srbi_u_Hrvatskoj.pdf |date=17. listopada 2013. }}, Filip Škiljan, Zagreb (2009) {{ISBN|978-953-7442-06-4}}, str. 23-25, pristupljeno 31. ožujka 2013</ref> - dječji književnik * [[Gojko Ajduković]] - liječnik (osobni liječnik predsj. [[SFRJ]] Josipa Broza Tita, 1974. – 1980.) * [[Jovan Sundečić]] - pjesnik, diplomat * [[Rade Šerbedžija]] - glumac, redatelj i scenski umjetnik * [[Nives Celzijus]] - hrvatska pjevačica, model i spisateljica rođena kao Nives Zeljković * [[Đorđe (Đokica) Milaković|Đokica Milaković]] - filmski glumac * [[Nikola Plećaš]] - [[šport]]aš, ([[košarka]]) * [[Predrag Stojaković]] - [[šport]]aš, ([[košarka]]) * [[Gajo Petrović]] - filozof, sveučilišni profesor i logičar * [[Jovan Stanisavljević Čaruga]] - najpoznatiji [[Zeleni kadar|zelenokaderaš]] i odmetnik * [[Jovanka Broz]] (r. Budisavljević) - supruga Josipa Broza Tita * [[Vladimir Matijević]] - trgovac, osnivač "Privrednika"<ref>[http://www.privrednik.net/o-nama/vladimir-matijevi.html privrednik.net: Vladimir Matijević osnivač "Privrednika"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004225858/http://www.privrednik.net/o-nama/vladimir-matijevi.html |date=4. listopada 2013. }}, preuzeto 1. listopada 2013.</ref> * [[Vojin Bakić]] - kipar * [[Slobodan Uzelac]] - političar, sveučilišni profesor defektologije * [[Željko Jovanović]] - političar, liječnik * [[Milanka Opačić]] - političarka * [[Marina Miletić]] - športašica ([[odbojka]]) * [[Dušan Bogdanović (košarkaš)|Dušan Bogdanović]] - športaš ([[košarka]])<ref>[http://kosarka.org/main.asp?J=HRV&P=Vijest&VijestID=23778 Odlazak vukovarskog dijamanta u kraljevski klub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604000611/http://kosarka.org/main.asp?J=HRV&P=Vijest&VijestID=23778 |date=4. lipnja 2016. }}, objavljeno 29. kolovoza 2008. godine, pristupljeno 22. veljače 2016. godine</ref> * [[Đorđe Ocić]] - književnik * [[Živojin Vračarić]] - športaš ([[odbojka]]) <!-- * [[Branimir Štulić]] - glazbenik<ref name="indexpress" /> vidi SZR --> * [[Božidar Damjanović Benedikt]] - pisac i redatelj * [[Adam Pribićević]] - političar i publicist * [[Jovan Četirević Grabovan]] - slikar ikona, oslikao je mnoge pravoslavne crkve u Hrvatskoj i šire === Napomene === #{{fusd|1}} - Obraćao se narodu (mahom Srbima) u svom izbornom govoru u Kninu kao Hrvatima, govoreći "mi smo Hrvati".<ref>[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=e3cefcc5-df1c-4c4f-9c6e-ba5a36627e66 Zora Dalmatinska, br. 29., god. 1848., str. 114.]{{citat|Mi smo Hrvati. Nastojat ću da se mili naš hrvatski jezik što prije uvede u škole i u sudove.|Božidar Petranović, na narodnoj skupštini kraj Knina}}</ref><ref>Mihovil Pavlinović: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji od godine 1848. do godine 1882., LAUS, Split/Podgora, 1994., {{ISBN|953-190-001-9}}, str. 3.-4.</ref> #{{fusd|2}} - Mijenjao nacionalno izjašnjavanje kroz vrijeme, pa se poslije izjašnjavao Jugoslavenom. #{{fusd|3}} - Talijanskog podrijetla. #{{fusd|4}} - Vidjeti izjašnjavanje njegovog brata. #{{fusd|5}} - Majka Hrvatica.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:404298-Mihajlovic-I-Hrvatska-je-moja-zemlja Mihajlović: I Hrvatska je moja zemlja], Večernje novosti, 2. studenoga 2012.<br>"''Selektor reprezentacije Srbije Siniša Mihajlović je u intervjuu listu "Max" istakao da i Hrvatsku doživljava kao svoju zemlju, podsećajući da je tu rođen, da mu je majka Hrvatica.''"</ref> #{{fusd|6}},{{fusd|6a}} - U svome životopisu, ''Crtice moga života'', u nekoliko navrata o sebi govori kao o Hrvatu.<ref>Petar Preradović, [[Milivoj Šrepel]], [http://archive.org/details/izbranepjesmeuv00regoog ''Izabrane pjesme: uvod napisao Milivoj Šrepel: sa slikom pjesnikovom ''], Izd. Matice Hrvatske, Zagreb, 1890.: str. III: {{citat|To je bilo godine 1838., na koje koncu prispijem k regimenti, gdje nadjem nekoliko oficira sunarodnika, naime: Gjuru Benka, Engelberta Knežića i Jerka Pevelića. Premda smo se kao Hrvati radi imali i često skupa bili, ali živjeli smo samo u vojničko-njemačkom duhu; malo kad nam je na um palo da progovorimo na svome jeziku.}} str. XVI: {{citat|Sa velikom je žalošću gledao Preradović na razdor Hrvatâ i Srbâ, ali nije gubio nade da će prosvjeta i razbor s vremenom i ovu nesreću odkloniti. O tom bratskom sporu jada on u pismima prijatelju dru. Ignjatu Brliću. Tako mu piše iz Tamišvara 23. travnja 1861.: Srblji se odmiču od nas, više na svoju nego na našu štetu, to će oni osjetiti kašnje, kad se bude kolač dielio. Mene srce boli misleći na taj naš medjusobni jad.}} str. 366.-367.: {{citat|...Poslanica Špiri Dimitroviću. Nas nekoliko častnika Hrvata imali smo priliku upoznati se tu s nekojimi častnici zemljaci pukovnije Karla Ferdinanda, br. 51., koji su u narodnom duhu drugovali, Kačićeve pjesme čitali... Dodje od njega pjesma, a u pjesmi svi mi hrvatski častnici Bakonjevci (bilo nas je jedno šestorica)...}}</ref> #{{fusd|7}} - Njegova kćerka Wilhelmina u nekoliko navrata izjavila je kako je Runjanin Hrvat.<ref>[[Andrija Tomašek]], ''"Lijepa naša": pripovijest o hrvatskoj himni'', Zagreb, 1990., str. 102.: {{citat|Prema svjedočenju podmaršala Karla pl. Matasića Blagajskog, na njegov ''»upit o narodnosti njena otca«'' Wilhelmina mu je, uz začuđeni pogled, odgovorila ''»Pa moj je otac Hrvat«'' (''»Mein Vater ist doch ein Kroat«''). 232 - Pismo Karla pl. Matasića Blagajskoga. NSB, Zagreb, R. 5544.}} {{citat|To je ponovila i u pismu Emiliju Laszowskom, predsjedniku Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, od 23. prosinca 1921., u kojemu navodi da se njen otac ''»Prem pravoslavne vjere priznavao...vazda Hrvatom«'', pa je i nju ''»dao odgajati u hrvatskom duhu«'', te da je i nakon što je šezdesetih godina ''»nastao...rascjep i u nacionalnom smjeru...ostao...vjeran svome osvjedočenju, jer je bio previše konzervativne prirode a da bi mogao biti sudionikom procesa preobrazbe«'', pa je tako ''»do svoje smrti ostao što je uistinu bio te što je i meni dao ucjepljivati, naime Hrvat.«'' 233 - Pismo Wilhelmine Runjanin od 23. prosinca 1921., Emiliju Laszowskom, predsjedniku Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, NSB, Zagreb, R. 5544.}} {{citat|Smatrajući svojom sramotom što je zaboravila hrvatski, koji da je bio njen materinji jezik, Wilhelmina je u intrevjuu iz 1936. izjavila kako joj je ''»Težko... zaradi tega, ker so bili vsi moji predniki z očetove in materine strani Hrvati in smo tudi v družini govorili vsi hrvatski«'', 234 - Kosi Anton: ''Pri hčerki skladatelja "Lepe naše domovine" Josipa Runjanina.'' Slovenec, Ljubljana, LXIV/1936, 104a, 3.}}</ref> == Vidi još == * [[Srpsko nacionalno vijeće]] * [[Zajedničko vijeće općina]] * [[Republika Srpska Krajina]] * [[Operacija Oluja]] * [[Republika Srpska]] * [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]] ** [[Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj]] * [[Novosti (samostalni srpski tjednik)]] * [[Privrednik]] * [[SDSS]] * [[Srpski demokratski forum]] == Literatura == *[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=307827]{{cite book |last=Artuković |first=Mato |title=Ideologija srpsko-hrvatskih sporova (Srbobran 1884.-1902.) |publisher=Naprijed, Zagreb |year=1991 |isbn=86-349-0257-9 |ref=refartukovic}} *Artuković, Mato: [http://www.azoo.hr/images/izdanja/manjine/04.html#footnote-113941-152-backlink Prema korijenu hrvatsko-srpskog sukoba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180814205049/http://www.azoo.hr/images/izdanja/manjine/04.html#footnote-113941-152-backlink |date=14. kolovoza 2018. }}, ''Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti,'' Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2014. *{{Citiranje knjige |first=Mladen |last=Lorković |authorlink=Mladen Lorković |title=Narod i zemlja Hrvata |location=Split, |publisher=Marjan tisak (pretisak izdanja iz 1939.) |year=2005 |isbn=953-214-288-6 |ref=reflorko}} *{{cite journal |last=Markus |first=Tomislav |year=2011 |month=travanj |title=The Serbian question in Croatian politics, 1848-1918 |language=Chinese |journal=Review of Croatian History |volume=VI |issue=1 |pages=165-88 |location=Zagreb |url=http://hrcak.srce.hr/file/100788 |format=PDF |ref=refmarkus}} *{{cite journal |last=Valentić |first=Dr. Mirko |year=1992 |title=O etničkom korijenu hrvatskih i bosanskih Srba |journal=[[Časopis za suvremenu povijest]] |volume=24 |issue=3 |pages=1-21 |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatski institut za povijest]] |issn=1845-4380 |url=http://web.archive.org/web/20110625052411/http://www.stkpula.hr/dhsp/Valenti2.html |ref=refkorijeni |access-date=8. veljače 2010. |archive-date=25. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110625052411/http://www.stkpula.hr/dhsp/Valenti2.html |url-status=live }} *{{cite book |last=Zelić-Bućan |first=Benedikta |authorlink=Benedikta Zelić-Bućan |editor-first=Mihovio |editor-last=Pavlinović |title=Mihovio Pavlinović: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji |publisher=Laus, Split |year=1994 |pages=V-XVI |chapter=Predgovor |isbn=953-190-001-9 |ref=refzelic}} *Roksandić, Drago [http://www.ffzg.unizg.hr/pov/zavod/triplex2/wp-content/uploads/2012/02/ROKSANDIC_srbi_u_hrvatskoj.pdf "Srbi u Hrvatskoj od 15. stoljeća do naših dana"], "Vjesnik" Zagreb 1991. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Manjine u Hrvatskoj}} {{Srbi}} [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj| ]] dzw193mcl3v4bur443r4zlodglgragx Hercegbosanska županija 0 119718 6432822 6411068 2022-07-26T10:22:21Z 212.39.104.186 Popravljen je sadržaj koji se odnosi na pogrešan naziv kantona. Naziv "Hercegbosanski kanton" je neustavan. Promijenjen je i naziv "bošnjački jezik" koji zapravo ne postoji. Jedini i pravi naziv originalnog rječnika je Bosanski jezik. wikitext text/x-wiki {{Infookvir županija FBiH |ime Kanton 10 |izvorno ime = |ime u genitivu = Kantona deset |zastava = Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg |grb = Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg |karta = Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg |općine = [[Bosansko Grahovo]], [[Drvar]], [[Glamoč]], [[Kupres]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]] |sjedište = [[Livno]] |osnovana = 12. lipnja 1996. |predsjednik vlade = Ivan Vukadin ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]) |predsjednik skupštine = Jozo Ćosić ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) |površina = 4934.9 |vode = |stanovništvo = 84 127 |godina popisa = 2013. |gustoća stanovništva = 17,05 |pripadnost = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] |vremenska zona = +1 |komentar = }}Kanton 10''' deseta je i prostorno najveća od ukupno [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|deset županija]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u srednjozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], duž granice s [[Republika Hrvatska|Republikom Hrvatskom]] i jedna je od tri hercegovačke županije. Sjedište županije je u [[Kupres]]u, županijske skupštine u [[Tomislavgrad]]u, a vlade u [[Livno|Livnu]].<ref>[http://www.skupstinahbz.com/ustav.html Ustav Hercegbosanske županije]</ref> Drugi nazivi za Kanton 10su '''Županija br. 10''' ([[Bosanski jezik|bos.]] i [[Srpski jezik|srp.]] , a često i '''Livanjska županija''' (bos. i srp. ''Livanjski kanton''). == Zemljopis == [[Datoteka:OpenStreetMap of Canton 10 (Herceg-Bosna).png|mini|lijevo|250px|Zemljovid Hercegbosanske županije]] Županija zauzima površinu od 4.934&nbsp;km<sup>2</sup> ili 19% površine [[FBiH|Federacije BiH]]. Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine na području županije obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km<sup>2</sup>). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne [[Europa|Europe]] ili preseljenja na druga područja [[BiH]]. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, iako ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini županije obitava oko 90.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom [[Hrvatska|Hrvatskom]], tj. njezinim vratima u svijet - srednjom [[Dalmacija|Dalmacijom]], te povezanost s cijelom Hercegovinom, bitni su čimbenici za gospodarski napredak ovog kraja. U Hercegbosanskoj županiji nalazi se prva vjetroelektrana u BiH: [[VE Mesihovina]]. == Gospodarstvo == Županija je teško stradala tijekom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Proces obnove je spor i težak, međutim [[gospodarstvo]] već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu [[Građevinarstvo|građevinarstva]], drvo-prerađivačkih tvrtki (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda). S gledišta ostvarenog prihoda u [[1998.]] i [[1999.]] godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234, u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Šumarstvo|šumarstvu]] - indeks 192, kao i u [[promet]]u, industriji i [[Rudarstvo|rudarstvu]]. [[Trgovina]] bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na [[1998.]] godinu za 2 indeksna boda, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije s 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i osnova budućeg očekivanog razvitka. == Upravna podjela == Sjedište županije nalazi se u [[Livno|Livnu]]. Županija obuhvaća šest [[općina]]: {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013.) !Gustoća (km<sup>2</sup>) !Površina (km<sup>2</sup>) |- |[[Bosansko Grahovo]] |35 |2.449<ref name="fzs"/> |3,1 |780 |- |[[Drvar]] |25 |7.036<ref name="fzs"/> |11,9 |589,3 |- |[[Glamoč]] |55 |3.860<ref name="fzs"/> |3,7 |1.033,6 |- |[[Kupres]] |36 |5.057<ref name="fzs"/> |8,9 |569,8 |- |''[[Livno|Grad Livno]]'' |59 |34.133<ref name="fzs"/> |34,3 |994 |- |[[Tomislavgrad]] |60 |31.592<ref name="fzs"/> |32,7 |967,4 |- |'''Hercegbosanska županija''' |'''270''' |'''84.127'''<ref name="fzs">{{cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr10.pdf |title = ''KANTON 10 U BROJKAMA'' |publisher = FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU, str. 10 |language = hrvatski |accessdate = 22. srpnja 2018.}}</ref> |'''17,05''' |'''4.934,9''' |} == Stanovništvo == 2013. godine u županija je imala '''84 127''' stanovnika, što čini 2.38% stanovnika Bosne i Hercegovine. Etničku većinu predstavljaju Hrvati s 76,79% ukupnog stanovništva. S 17 stanovnika po četvornom kilometru, Hercegbosanska županija je najrjeđe naseljenja županija Federacije.<ref name="Popis13"/> 76% stanovnika ispovijeda katoličku vjeru, 12% pravoslavnu, a 10% pripada islamskoj religiji.<ref name="Popis13">{{cite web |url = http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |title = Popis stanovnistva, domacinstava i stanova u Bosni i Hercegovini |publisher = Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |language = croatian |accessdate = 25. kolovoza 2018. |archive-date = 24. prosinca 2017. |archive-url = https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |url-status = dead }}</ref> Hrvatski jezik je većinski jezik, a govori ga 77% stanovništva, uglavnom na jugu županije. Srpskim jezikom govori 12,7% stanovništva, a bošnjačkim 9,7%. 1991. godine županija je imala sljedeći nacionalni sastav stanovništva: {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | općina ! colspan="4" | nacionalnosti ! rowspan="2" | ukupan broj |- ! Hrvati ! Srbi ! Muslimani ! ostali |- | [[Livno]] | style="text-align: right" | 29 324 (72.22%) | style="text-align: right" | 3913 (9.63%) | style="text-align: right" | 5793 (14.26%) | style="text-align: right" | 1570 (3.86%) | 40 600 (100%) |- | [[Tomislavgrad]] | style="text-align: right" | 25 976 (86.56%) | style="text-align: right" | 576 (1.91%) | style="text-align: right" | 3148 (10.49%) | style="text-align: right" | 309 (1.02%) | 30 009 (100%) |- | [[Glamoč]] | style="text-align: right" | 184 (1.46%) | style="text-align: right" | 9951 (79.02%) | style="text-align: right" | 2257 (17.92%) | style="text-align: right" | 201 (1.58%) | 12 593 (100%) |- | [[Kupres]] | style="text-align: right" | 3812 (43.19%) | style="text-align: right" | 4081 (46.23%) | style="text-align: right" | 802 (9.08%) | style="text-align: right" | 131 (1.47%) | 8826 (100%) |- | [[Bosansko Grahovo]] | style="text-align: right" | 226 (2.71%) | style="text-align: right" | 7888 (94.91%) | style="text-align: right" | 12 (0.14%) | style="text-align: right" | 185 (2.22%) | 8311 (100%) |- | [[Drvar]] | style="text-align: right" | 31 (0.20%) | style="text-align: right" | 14846 (96.76%) | style="text-align: right" | 29 (0.18%) | style="text-align: right" | 437 (2.86%) | 15343 (100%) |- ! colspan="1" rowspan="2" | županija |- | 59 553 (51.48%) | 41255 (35.66%) | 12 041 (10.41%) | 2833 (2.45%) | 115 682 (100%) |- | colspan="6" rowspan="2" |<center>prema podatcima popisa stanovništva iz 1991.</center> |} == Povijest == Livno se spominje već u [[Iliri|ilirsko]] doba kao središte istoimene pokrajine (Hlivno). Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] Livno je bilo važna administrativno-vojna utvrda. Doseljavanjem [[Slaveni|slavenskog]] stanovništva oko 626. godine Livno kao i prostor cijele Livanjske županije naselila su hrvatska plemena, a Livno uz [[Tomislavgrad]] dobiva središnju ulogu u državnoj politici [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]]. Oko 925. godine na prostoru obližnjeg Duvanjskog polja okrunjen je prvi hrvatski kralj [[Tomislav]] iz obiteljske loze [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. U [[Hrvatsko-ugarska|Hrvatsko-Ugarskoj državi]] Livno je ostalo važno [[Županija|županijsko]] središte. U 14. stoljeću ratovima lokalnih feudalaca (posebicnih moćnih [[Hrvatinić]]a, potkralja Hrvatske, Dalmacije i Bosne) Livno i prostor Livanjske županije (Završje) povremeno postaje i dio banovine i kasnije kraljevine [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]]. Širenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] na [[Kraljevina Bosna|Bosnu]] ubrzo je osvojeno i Livno, koje je već bilo iscrpljeno lokalnim feudalnim ratovima, pa nije bilo spremno na trajniju obranu od velike osmanske najezde, čime su se Livno i veći dio Hercegbosanske županije našli pod turskom vlašću. Slobodni su ostali jedino zapadni dijelovi Livanjske županije gdje su Hrvati iz utvrda u Grahovu i Uncu (Drvar) pružali grčevit otpor koji je nakon nekoliko desetljeća bio skršen u krvi (masakrom i protjerivanjem) većine hrvatskog pučanstva, a doseljavanjem novog [[Vlasi|vlaškog]] pučanstva koje je sudjelovalo na strani Osmanlija, čime je promijenjena etnička slika zapadnog dijela županije. Padom [[Glamoč]]a pod Turke gotovo sve [[Katolička Crkva|katoličko]] stanovništvo pod vodstvom lokalnog svećenika prelazi na [[pravoslavlje]] da bi sačuvalo život i imovinu, tako je taj dotad katolički kraj sačuvao svoja obilježja, ali izgubio samobitnost i izmijenio vjersku sliku glamočkog kraja. U velikom protuturskom ratu kojeg su povele [[Austrijsko Carstvo|Austrija]] i [[Mletačka Republika|Venecija]] 1699./1700., nisu uspjele trajno osloboditi prostor Hercegbosanske županije, a potpisivanjem mira u Svištovu i Srijemskim Karlovcima zapečaćen je ostanak tog kraja u sastavu Bosne i Hercegovine. Tijekom 19. stoljeća na području Bosne i Hercegovine dogodit će se više pobuna protiv osmanskog jarma. Katoličko stanovništvo livanjskog kraja diglo je veliku bunu 21. lipnja 1875. godine nakon što su livanjski muslimani ubili duhovnog vođu livanjskog kraja fra [[Lovro Karaula|Lovru Karaulu]]. Ubrzo se katoličko stanovništvo cijelog Tropolja pridružilo pobuni. Vođe te borbe bili su franjevci Stjepan Krešić i Bonaventura Šarić-Drženjak. Tri godine tropoljski katolici kontrolirali su planinske predjele Glamoča, Livna, Kupresa i Grahova. 1878. godine u Tropolje ulazi osloboditeljska austrijska vojska kojoj se zatim pridružuju i pobunjeni katolici. Nakon kratkotrajnih borbi s mjesnim muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom udružene hrvatsko-austrijske snage oslobodile su ovaj kraj od osmanskog jarma u ljeto 1878. godine. Čitavo područje Hercegbosanske županije bilo je u sastavu [[Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj|Kondominija BiH]] u sastavu [[Austro-Ugarska|Austrougarske Monarhije]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], područje Hercegbosanske županije našlo se u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]], kasnije Jugoslaviji. Glavnina današnjeg područja Hercegbosanske županije pripala je 1922. tadašnjoj [[Travnička oblast|Travničkoj oblasti]], dok su manji sjeverni krajevi pripali [[Bišćanska oblast|Bišćanskoj oblasti]]. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] i podjele države na [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]] 1929., većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije našla su se u sastavu [[Primorska banovina|Primorske banovine]] sa sjedištem u [[Split]]u, dok su sjeverna srpska područja priključena [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]], sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Stvaranjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939., čitava Primorska Banovina našla se u njezinom sastavu, pa tako i većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije. Nakon stvaranja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i njezine upravne podjele, glavnina područja sadašnje Hercegbosanske županije bila su dio [[Velika župa Pliva i Rama|Velike župe Plive i Rame]] sa sjedištem u [[Jajce|Jajcu]], dok je manji sjeverni dio pripao [[Velika župa Krbava i Psat|Velikoj župi Krbave i Psata]] sa sjedištem u [[Bihać]]u. Nakon poraza Sila osovine 1945., područje Hercegbosanske županije postalo je dijelom tadašnje federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|BiH]]. U vrijeme demokratskih procesa, većinske hrvatske općine u županiji, Kupres, Livno i Tomislavgrad, ušle su u sastav [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Osamostaljenjem [[Bosna i Hercegovina|BiH]] na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Hercegbosanske županije pod vodstvom [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS-a]], većinski srpski krajevi stali su na stranu [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na [[Kupres]] te granatiranjem Livna i okolnih naselja. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] oslobođen je najprije prostor Kupresa. Hrvati i Bošnjaci oformili su [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]], u čiji je sastav ušlo čitavo područje Hercegbosanske županije pod kontrolom HVO-a, a nešto kasnije, u ljeto 1995. HVO i [[Hrvatska vojska|HV]] u odlučujućim udarima slamaju srpske snage i zauzimaju [[Grahovo]], [[Glamoč]] i [[Drvar]], čime se uz ostale pobjede HVO-a, HV i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] ostvareni uvjeti za potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]]. Nakon rata, 1996., došlo je do samoukinuća Herceg-Bosne i ustrojavanja uređenje FBiH na županije, kada je stvorena i Hercegbosanska županija, površinski najveća županija u FBiH. == Gospodarstvo == Ova županija teško je stradala tijekom rata i spada u najteže pogođena područja na području [[FBiH|Federacije BiH]]. Proces obnove je spor i težak međutim gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana gospodarstva, gledano s aspekta ukupnog broja poduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda). Gledano s aspekta ostvarenog prihoda u 1998. i 1999. godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i temelj budućeg očekivanog razvitka. Proces privatizacije je u tijeku a stvarni rezultati bit će vidljivi za nekoliko godina. Perspektiva ekonomskog razvitka županije bazira se na prirodnim resursima i novim ulaganjima. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, turizmu te drvnoj industriji i rudarstvu. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom [[Hrvatska|Hrvatskom]], tj. njezinim vratima u svijet - srednjom [[Dalmacija|Dalmacijom]], kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja. 2016. godine stopa nezaposlenosti bila je 48%.<ref>{{Citiranje knjige | first=Naida | last=Damadžić | title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2016 | at= | pages= | location=Sarajevo | publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja | year=2017 | isbn= | url=http://www.fzzpr.gov.ba/download/doc/Makroekonomski+pokazatelji+po++kantonima+2016.pdf/35a074a8d8678b1ba545a4e29fc8ca5b.pdf | ref=fzzpr.gov.ba | archiveurl=https://web.archive.org/web/20180814234247/http://fzzpr.gov.ba/download/doc/Makroekonomski+pokazatelji+po++kantonima+2016.pdf/35a074a8d8678b1ba545a4e29fc8ca5b.pdf | archivedate=14. kolovoza 2018. | access-date=15. rujna 2018. }}</ref> Gospodarstvo županije temelji se na poljoprivredi i preradi drva. Poljoprivreda uključuje ljetnu ispašu, ponajviše ovaca. 10 827 hektara zauzimao je izgoj žitarica, od čega 3 868 hektara se koristi za uzgoj stočne hrane. Krumpirov uzgoj se prostire na oko 870 hektara. Proizvodnja voća u 2016. godini iznosi 609 tona, od čega su polovica plodovi šljive. Vinogradarski uzgoj uveden je tek nedavno na prostoru općine Tomislavgrad. Proizvodnja mlijeka u 2016. godini bila je 39 236 litara. Sveukupno u 2016. godini, poljoprivreda predstavlja 10.7% gospodarske aktivnosti, a primarni sektor ukupno čini 14.2% radno aktivnog stanovništva. 11.7% gospodarstva vezano je uz preradu primarnih materija.<ref name="Damadžić, Naida 2017">[[#reffzzpr.gov.ba|''Damadžić, Naida (2017). Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2016'']]</ref> 35% gospodarstva obuhvaća tercijarni ne-trgovinski sektor (javnu uparvu, prosvjetu, javno zdravstvo i sl.) 16% aktivnog stanovništva radi u trgovinskim djelatnostima.<ref>[[#reffzzpr.gov.ba|''Damadžić, Naida (2017). Makroekonomski pokazatelji po kantonima 201''6]]</ref> U 2016. godini prosječna plaća u županiji iznosila je 432.86 eura.<ref name="Damadžić, Naida 2017"/> Važnija [[Trgovačko društvo|trgovačka društva]]: * [[Mljekara Livno]] - proizvodnja sira * [[Finvest Drvar]] - prerada drva * [[Rudnik Tušnica|Rudnici ugljena "Tušnica"]] Livno * Tresetište - Bosansko Grahovo - eksploatacija i prerada treseta * Agraris Glamoč - poljoprivredna proizvodnja * Livansko polje - poljoprivreda i stočarstvo * [[Tvornica kabela Tomislavgrad]] == Županijska uprava == === Županijska skupština === Županijska skupština predstavničko je tijelo stanovnika županije. Sastoji se od 25 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom na četverogodišnji mandat. {| class="wikitable" |- ! colspan="2" rowspan="2" | stranka ! colspan="8" | broj zastupnika |- ! 1996. ! 1998. ! 2000. ! 2002. ! 2006. ! 2010. ! 2014. ! trenutno |- | bgcolor=#013971 | &nbsp; | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|15|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} |- | bgcolor=#BF2E31 | &nbsp; | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} |- | bgcolor=#0076C0 | &nbsp; | [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25|#0076C0}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#0076C0}} |- | bgcolor=#000000 | &nbsp; | [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]] | | | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#000000}} |- | bgcolor=#00A859 | &nbsp; | [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} |- | bgcolor=#7BC3F3 | &nbsp; | [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#7BC3F3}} |- | bgcolor=#008000 | &nbsp; | [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]] | | | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#008000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#008000}} |- | bgcolor=#000000 | &nbsp; | [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#000000}} |- | bgcolor=#CC0000 | &nbsp; | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} |- | bgcolor=#C3C3C3| &nbsp; | neovisni | | | | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#C3C3C3}} |- | colspan="13" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''<ref name="Izbori.ba">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |title=Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Kanton 10 |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130517043448/http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |archivedate=17. svibnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba01">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=210 |title=210-Skupština kantona 10 |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba023">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Puni/PartijskiGlasoviKantoniIOpcina-210.pdf |title=Opći izbori-konačni rezultati |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref> |} === Županijska vlada === Vlada Hercegbosanske županije je [[Izvršna vlast|izvršno tijelo vlasti]] u županiji. Vladu trenutačno čini koalicija [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] i [[HDZ 1990|HDZ-a 1990]]. Predsjednik Vlade i ujedno premijer županije je Ivan Jozić. Županijska vlada je podijeljena na 8 ministarstava<ref name="Vlada HBŽ">{{cite web |url=http://www.vladahbz.com/pages/ustrojstvo_vlade |title=Ustrojstvo Vlade |website=vladahbz.com |publisher=Vlada Hercegbosanske županije |accessdate=23. lipnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131207142312/http://www.vladahbz.com/pages/ustrojstvo_vlade |archivedate=7. prosinca 2013.}}</ref>: *Ministarstvo unutarnjih poslova *Ministarstvo gospodarstva *Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva *Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa *Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša *Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih *Ministarstvo financija *Ministarstvo pravosuđa i uprave. U sastavu vlade djeluju i različiti uredi, uprave, službe, agencije i direkcije<ref name="Vlada HBŽ"/>: *Ured za zakonodavstvo *Uprava za inspekcijske poslove *Uprava za pitanja branitelja *Uprava za ceste *Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove *Uprava za civilnu zaštitu *Služba za odnose s javnošću *Direkcija za robne rezerve *Agencija za privatizaciju == Kultura == == Znamenitosti == [[File:Canton 10 (Canton of Herceg-Bosna) Touristic Map.png|thumbnail|Turistička karta Hercegbosanske županije|330px]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.skupstinahbz.com Skupština Hercegbosanske županije] * [http://www.vladahbz.com/ Vlada Hercegbosanske županije] * [https://web.archive.org/web/20070716055448/http://www.hbzup.com/ Turistička zajednica Hercegbosanske županije] * [http://www.bih-x.com/regije_i_gradovi/lik.htm Županija 10] {{BiH}} [[Kategorija:Hercegbosanska županija| ]] [[Kategorija:Županije Federacije Bosne i Hercegovine]] i66lq8ochptf6iuojp36xn8iaos0r46 6432828 6432822 2022-07-26T10:33:19Z IvanOS 20900 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/212.39.104.186|212.39.104.186]] ([[User talk:212.39.104.186|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir županija FBiH |ime = Hercegbosanska županija |izvorno ime = |ime u genitivu = Hercegbosanske županije |zastava = Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg |grb = Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg |karta = Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg |općine = [[Bosansko Grahovo]], [[Drvar]], [[Glamoč]], [[Kupres]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]] |sjedište = [[Livno]] |osnovana = 12. lipnja 1996. |predsjednik vlade = Ivan Vukadin ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]) |predsjednik skupštine = Jozo Ćosić ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) |površina = 4934.9 |vode = |stanovništvo = 84 127 |godina popisa = 2013. |gustoća stanovništva = 17,05 |pripadnost = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] |vremenska zona = +1 |komentar = }} '''Hercegbosanska županija''' deseta je i prostorno najveća od ukupno [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|deset županija]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u srednjozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], duž granice s [[Republika Hrvatska|Republikom Hrvatskom]] i jedna je od tri hercegovačke županije. Sjedište županije je u [[Kupres]]u, županijske skupštine u [[Tomislavgrad]]u, a vlade u [[Livno|Livnu]].<ref>[http://www.skupstinahbz.com/ustav.html Ustav Hercegbosanske županije]</ref> Drugi nazivi za Hercegbosansku županiju su '''Županija br. 10''' ([[Bošnjački jezik|boš.]] i [[Srpski jezik|srp.]] ''Kanton br. 10''), a često i pogrešno '''Livanjska županija''' (boš. i srp. ''Livanjski kanton''). == Zemljopis == [[Datoteka:OpenStreetMap of Canton 10 (Herceg-Bosna).png|mini|lijevo|250px|Zemljovid Hercegbosanske županije]] Županija zauzima površinu od 4.934&nbsp;km<sup>2</sup> ili 19% površine [[FBiH|Federacije BiH]]. Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine na području županije obitavalo je 115.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (23 stanovnika/km<sup>2</sup>). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne [[Europa|Europe]] ili preseljenja na druga područja [[BiH]]. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, iako ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini županije obitava oko 90.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom [[Hrvatska|Hrvatskom]], tj. njezinim vratima u svijet - srednjom [[Dalmacija|Dalmacijom]], te povezanost s cijelom Hercegovinom, bitni su čimbenici za gospodarski napredak ovog kraja. U Hercegbosanskoj županiji nalazi se prva vjetroelektrana u BiH: [[VE Mesihovina]]. == Gospodarstvo == Županija je teško stradala tijekom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Proces obnove je spor i težak, međutim [[gospodarstvo]] već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu [[Građevinarstvo|građevinarstva]], drvo-prerađivačkih tvrtki (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda). S gledišta ostvarenog prihoda u [[1998.]] i [[1999.]] godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234, u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Šumarstvo|šumarstvu]] - indeks 192, kao i u [[promet]]u, industriji i [[Rudarstvo|rudarstvu]]. [[Trgovina]] bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na [[1998.]] godinu za 2 indeksna boda, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije s 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i osnova budućeg očekivanog razvitka. == Upravna podjela == Sjedište županije nalazi se u [[Livno|Livnu]]. Županija obuhvaća šest [[općina]]: {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013.) !Gustoća (km<sup>2</sup>) !Površina (km<sup>2</sup>) |- |[[Bosansko Grahovo]] |35 |2.449<ref name="fzs"/> |3,1 |780 |- |[[Drvar]] |25 |7.036<ref name="fzs"/> |11,9 |589,3 |- |[[Glamoč]] |55 |3.860<ref name="fzs"/> |3,7 |1.033,6 |- |[[Kupres]] |36 |5.057<ref name="fzs"/> |8,9 |569,8 |- |''[[Livno|Grad Livno]]'' |59 |34.133<ref name="fzs"/> |34,3 |994 |- |[[Tomislavgrad]] |60 |31.592<ref name="fzs"/> |32,7 |967,4 |- |'''Hercegbosanska županija''' |'''270''' |'''84.127'''<ref name="fzs">{{cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr10.pdf |title = ''KANTON 10 U BROJKAMA'' |publisher = FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU, str. 10 |language = hrvatski |accessdate = 22. srpnja 2018.}}</ref> |'''17,05''' |'''4.934,9''' |} == Stanovništvo == 2013. godine u županija je imala '''84 127''' stanovnika, što čini 2.38% stanovnika Bosne i Hercegovine. Etničku većinu predstavljaju Hrvati s 76,79% ukupnog stanovništva. S 17 stanovnika po četvornom kilometru, Hercegbosanska županija je najrjeđe naseljenja županija Federacije.<ref name="Popis13"/> 76% stanovnika ispovijeda katoličku vjeru, 12% pravoslavnu, a 10% pripada islamskoj religiji.<ref name="Popis13">{{cite web |url = http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |title = Popis stanovnistva, domacinstava i stanova u Bosni i Hercegovini |publisher = Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |language = croatian |accessdate = 25. kolovoza 2018. |archive-date = 24. prosinca 2017. |archive-url = https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |url-status = dead }}</ref> Hrvatski jezik je većinski jezik, a govori ga 77% stanovništva, uglavnom na jugu županije. Srpskim jezikom govori 12,7% stanovništva, a bošnjačkim 9,7%. 1991. godine županija je imala sljedeći nacionalni sastav stanovništva: {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" | općina ! colspan="4" | nacionalnosti ! rowspan="2" | ukupan broj |- ! Hrvati ! Srbi ! Muslimani ! ostali |- | [[Livno]] | style="text-align: right" | 29 324 (72.22%) | style="text-align: right" | 3913 (9.63%) | style="text-align: right" | 5793 (14.26%) | style="text-align: right" | 1570 (3.86%) | 40 600 (100%) |- | [[Tomislavgrad]] | style="text-align: right" | 25 976 (86.56%) | style="text-align: right" | 576 (1.91%) | style="text-align: right" | 3148 (10.49%) | style="text-align: right" | 309 (1.02%) | 30 009 (100%) |- | [[Glamoč]] | style="text-align: right" | 184 (1.46%) | style="text-align: right" | 9951 (79.02%) | style="text-align: right" | 2257 (17.92%) | style="text-align: right" | 201 (1.58%) | 12 593 (100%) |- | [[Kupres]] | style="text-align: right" | 3812 (43.19%) | style="text-align: right" | 4081 (46.23%) | style="text-align: right" | 802 (9.08%) | style="text-align: right" | 131 (1.47%) | 8826 (100%) |- | [[Bosansko Grahovo]] | style="text-align: right" | 226 (2.71%) | style="text-align: right" | 7888 (94.91%) | style="text-align: right" | 12 (0.14%) | style="text-align: right" | 185 (2.22%) | 8311 (100%) |- | [[Drvar]] | style="text-align: right" | 31 (0.20%) | style="text-align: right" | 14846 (96.76%) | style="text-align: right" | 29 (0.18%) | style="text-align: right" | 437 (2.86%) | 15343 (100%) |- ! colspan="1" rowspan="2" | županija |- | 59 553 (51.48%) | 41255 (35.66%) | 12 041 (10.41%) | 2833 (2.45%) | 115 682 (100%) |- | colspan="6" rowspan="2" |<center>prema podatcima popisa stanovništva iz 1991.</center> |} == Povijest == Livno se spominje već u [[Iliri|ilirsko]] doba kao središte istoimene pokrajine (Hlivno). Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] Livno je bilo važna administrativno-vojna utvrda. Doseljavanjem [[Slaveni|slavenskog]] stanovništva oko 626. godine Livno kao i prostor cijele Livanjske županije naselila su hrvatska plemena, a Livno uz [[Tomislavgrad]] dobiva središnju ulogu u državnoj politici [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]]. Oko 925. godine na prostoru obližnjeg Duvanjskog polja okrunjen je prvi hrvatski kralj [[Tomislav]] iz obiteljske loze [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. U [[Hrvatsko-ugarska|Hrvatsko-Ugarskoj državi]] Livno je ostalo važno [[Županija|županijsko]] središte. U 14. stoljeću ratovima lokalnih feudalaca (posebicnih moćnih [[Hrvatinić]]a, potkralja Hrvatske, Dalmacije i Bosne) Livno i prostor Livanjske županije (Završje) povremeno postaje i dio banovine i kasnije kraljevine [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]]. Širenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] na [[Kraljevina Bosna|Bosnu]] ubrzo je osvojeno i Livno, koje je već bilo iscrpljeno lokalnim feudalnim ratovima, pa nije bilo spremno na trajniju obranu od velike osmanske najezde, čime su se Livno i veći dio Hercegbosanske županije našli pod turskom vlašću. Slobodni su ostali jedino zapadni dijelovi Livanjske županije gdje su Hrvati iz utvrda u Grahovu i Uncu (Drvar) pružali grčevit otpor koji je nakon nekoliko desetljeća bio skršen u krvi (masakrom i protjerivanjem) većine hrvatskog pučanstva, a doseljavanjem novog [[Vlasi|vlaškog]] pučanstva koje je sudjelovalo na strani Osmanlija, čime je promijenjena etnička slika zapadnog dijela županije. Padom [[Glamoč]]a pod Turke gotovo sve [[Katolička Crkva|katoličko]] stanovništvo pod vodstvom lokalnog svećenika prelazi na [[pravoslavlje]] da bi sačuvalo život i imovinu, tako je taj dotad katolički kraj sačuvao svoja obilježja, ali izgubio samobitnost i izmijenio vjersku sliku glamočkog kraja. U velikom protuturskom ratu kojeg su povele [[Austrijsko Carstvo|Austrija]] i [[Mletačka Republika|Venecija]] 1699./1700., nisu uspjele trajno osloboditi prostor Hercegbosanske županije, a potpisivanjem mira u Svištovu i Srijemskim Karlovcima zapečaćen je ostanak tog kraja u sastavu Bosne i Hercegovine. Tijekom 19. stoljeća na području Bosne i Hercegovine dogodit će se više pobuna protiv osmanskog jarma. Katoličko stanovništvo livanjskog kraja diglo je veliku bunu 21. lipnja 1875. godine nakon što su livanjski muslimani ubili duhovnog vođu livanjskog kraja fra [[Lovro Karaula|Lovru Karaulu]]. Ubrzo se katoličko stanovništvo cijelog Tropolja pridružilo pobuni. Vođe te borbe bili su franjevci Stjepan Krešić i Bonaventura Šarić-Drženjak. Tri godine tropoljski katolici kontrolirali su planinske predjele Glamoča, Livna, Kupresa i Grahova. 1878. godine u Tropolje ulazi osloboditeljska austrijska vojska kojoj se zatim pridružuju i pobunjeni katolici. Nakon kratkotrajnih borbi s mjesnim muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom udružene hrvatsko-austrijske snage oslobodile su ovaj kraj od osmanskog jarma u ljeto 1878. godine. Čitavo područje Hercegbosanske županije bilo je u sastavu [[Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj|Kondominija BiH]] u sastavu [[Austro-Ugarska|Austrougarske Monarhije]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], područje Hercegbosanske županije našlo se u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]], kasnije Jugoslaviji. Glavnina današnjeg područja Hercegbosanske županije pripala je 1922. tadašnjoj [[Travnička oblast|Travničkoj oblasti]], dok su manji sjeverni krajevi pripali [[Bišćanska oblast|Bišćanskoj oblasti]]. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] i podjele države na [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]] 1929., većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije našla su se u sastavu [[Primorska banovina|Primorske banovine]] sa sjedištem u [[Split]]u, dok su sjeverna srpska područja priključena [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]], sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Stvaranjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939., čitava Primorska Banovina našla se u njezinom sastavu, pa tako i većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije. Nakon stvaranja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i njezine upravne podjele, glavnina područja sadašnje Hercegbosanske županije bila su dio [[Velika župa Pliva i Rama|Velike župe Plive i Rame]] sa sjedištem u [[Jajce|Jajcu]], dok je manji sjeverni dio pripao [[Velika župa Krbava i Psat|Velikoj župi Krbave i Psata]] sa sjedištem u [[Bihać]]u. Nakon poraza Sila osovine 1945., područje Hercegbosanske županije postalo je dijelom tadašnje federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|BiH]]. U vrijeme demokratskih procesa, većinske hrvatske općine u županiji, Kupres, Livno i Tomislavgrad, ušle su u sastav [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Osamostaljenjem [[Bosna i Hercegovina|BiH]] na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Hercegbosanske županije pod vodstvom [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS-a]], većinski srpski krajevi stali su na stranu [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na [[Kupres]] te granatiranjem Livna i okolnih naselja. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] oslobođen je najprije prostor Kupresa. Hrvati i Bošnjaci oformili su [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]], u čiji je sastav ušlo čitavo područje Hercegbosanske županije pod kontrolom HVO-a, a nešto kasnije, u ljeto 1995. HVO i [[Hrvatska vojska|HV]] u odlučujućim udarima slamaju srpske snage i zauzimaju [[Grahovo]], [[Glamoč]] i [[Drvar]], čime se uz ostale pobjede HVO-a, HV i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] ostvareni uvjeti za potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]]. Nakon rata, 1996., došlo je do samoukinuća Herceg-Bosne i ustrojavanja uređenje FBiH na županije, kada je stvorena i Hercegbosanska županija, površinski najveća županija u FBiH. == Gospodarstvo == Ova županija teško je stradala tijekom rata i spada u najteže pogođena područja na području [[FBiH|Federacije BiH]]. Proces obnove je spor i težak međutim gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana gospodarstva, gledano s aspekta ukupnog broja poduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih poduzeća i 30% ukupnog prihoda). Gledano s aspekta ostvarenog prihoda u 1998. i 1999. godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini županije u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka gospodarstva i temelj budućeg očekivanog razvitka. Proces privatizacije je u tijeku a stvarni rezultati bit će vidljivi za nekoliko godina. Perspektiva ekonomskog razvitka županije bazira se na prirodnim resursima i novim ulaganjima. Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, turizmu te drvnoj industriji i rudarstvu. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom [[Hrvatska|Hrvatskom]], tj. njezinim vratima u svijet - srednjom [[Dalmacija|Dalmacijom]], kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja. 2016. godine stopa nezaposlenosti bila je 48%.<ref>{{Citiranje knjige | first=Naida | last=Damadžić | title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2016 | at= | pages= | location=Sarajevo | publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja | year=2017 | isbn= | url=http://www.fzzpr.gov.ba/download/doc/Makroekonomski+pokazatelji+po++kantonima+2016.pdf/35a074a8d8678b1ba545a4e29fc8ca5b.pdf | ref=fzzpr.gov.ba | archiveurl=https://web.archive.org/web/20180814234247/http://fzzpr.gov.ba/download/doc/Makroekonomski+pokazatelji+po++kantonima+2016.pdf/35a074a8d8678b1ba545a4e29fc8ca5b.pdf | archivedate=14. kolovoza 2018. | access-date=15. rujna 2018. }}</ref> Gospodarstvo županije temelji se na poljoprivredi i preradi drva. Poljoprivreda uključuje ljetnu ispašu, ponajviše ovaca. 10 827 hektara zauzimao je izgoj žitarica, od čega 3 868 hektara se koristi za uzgoj stočne hrane. Krumpirov uzgoj se prostire na oko 870 hektara. Proizvodnja voća u 2016. godini iznosi 609 tona, od čega su polovica plodovi šljive. Vinogradarski uzgoj uveden je tek nedavno na prostoru općine Tomislavgrad. Proizvodnja mlijeka u 2016. godini bila je 39 236 litara. Sveukupno u 2016. godini, poljoprivreda predstavlja 10.7% gospodarske aktivnosti, a primarni sektor ukupno čini 14.2% radno aktivnog stanovništva. 11.7% gospodarstva vezano je uz preradu primarnih materija.<ref name="Damadžić, Naida 2017">[[#reffzzpr.gov.ba|''Damadžić, Naida (2017). Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2016'']]</ref> 35% gospodarstva obuhvaća tercijarni ne-trgovinski sektor (javnu uparvu, prosvjetu, javno zdravstvo i sl.) 16% aktivnog stanovništva radi u trgovinskim djelatnostima.<ref>[[#reffzzpr.gov.ba|''Damadžić, Naida (2017). Makroekonomski pokazatelji po kantonima 201''6]]</ref> U 2016. godini prosječna plaća u županiji iznosila je 432.86 eura.<ref name="Damadžić, Naida 2017"/> Važnija [[Trgovačko društvo|trgovačka društva]]: * [[Mljekara Livno]] - proizvodnja sira * [[Finvest Drvar]] - prerada drva * [[Rudnik Tušnica|Rudnici ugljena "Tušnica"]] Livno * Tresetište - Bosansko Grahovo - eksploatacija i prerada treseta * Agraris Glamoč - poljoprivredna proizvodnja * Livansko polje - poljoprivreda i stočarstvo * [[Tvornica kabela Tomislavgrad]] == Županijska uprava == === Županijska skupština === Županijska skupština predstavničko je tijelo stanovnika županije. Sastoji se od 25 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom na četverogodišnji mandat. {| class="wikitable" |- ! colspan="2" rowspan="2" | stranka ! colspan="8" | broj zastupnika |- ! 1996. ! 1998. ! 2000. ! 2002. ! 2006. ! 2010. ! 2014. ! trenutno |- | bgcolor=#013971 | &nbsp; | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|15|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}} |- | bgcolor=#BF2E31 | &nbsp; | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#BF2E31}} |- | bgcolor=#0076C0 | &nbsp; | [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25|#0076C0}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#0076C0}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#0076C0}} |- | bgcolor=#000000 | &nbsp; | [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]] | | | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#000000}} |- | bgcolor=#00A859 | &nbsp; | [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#00A859}} |- | bgcolor=#7BC3F3 | &nbsp; | [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#7BC3F3}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#7BC3F3}} |- | bgcolor=#008000 | &nbsp; | [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]] | | | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#008000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#008000}} |- | bgcolor=#000000 | &nbsp; | [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#000000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#000000}} |- | bgcolor=#CC0000 | &nbsp; | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25|#CC0000}} |- | bgcolor=#C3C3C3| &nbsp; | neovisni | | | | | | | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25|#C3C3C3}} |- | colspan="13" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''<ref name="Izbori.ba">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |title=Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine: Kanton 10 |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130517043448/http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |archivedate=17. svibnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba01">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati/konacni/kantoni/cantonsMainPage.asp?jed=210 |title=210-Skupština kantona 10 |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref><ref name="Izbori.ba023">{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Puni/PartijskiGlasoviKantoniIOpcina-210.pdf |title=Opći izbori-konačni rezultati |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=23. lipnja 2013.}}</ref> |} === Županijska vlada === Vlada Hercegbosanske županije je [[Izvršna vlast|izvršno tijelo vlasti]] u županiji. Vladu trenutačno čini koalicija [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] i [[HDZ 1990|HDZ-a 1990]]. Predsjednik Vlade i ujedno premijer županije je Ivan Jozić. Županijska vlada je podijeljena na 8 ministarstava<ref name="Vlada HBŽ">{{cite web |url=http://www.vladahbz.com/pages/ustrojstvo_vlade |title=Ustrojstvo Vlade |website=vladahbz.com |publisher=Vlada Hercegbosanske županije |accessdate=23. lipnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131207142312/http://www.vladahbz.com/pages/ustrojstvo_vlade |archivedate=7. prosinca 2013.}}</ref>: *Ministarstvo unutarnjih poslova *Ministarstvo gospodarstva *Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva *Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa *Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša *Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih *Ministarstvo financija *Ministarstvo pravosuđa i uprave. U sastavu vlade djeluju i različiti uredi, uprave, službe, agencije i direkcije<ref name="Vlada HBŽ"/>: *Ured za zakonodavstvo *Uprava za inspekcijske poslove *Uprava za pitanja branitelja *Uprava za ceste *Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove *Uprava za civilnu zaštitu *Služba za odnose s javnošću *Direkcija za robne rezerve *Agencija za privatizaciju == Kultura == == Znamenitosti == [[File:Canton 10 (Canton of Herceg-Bosna) Touristic Map.png|thumbnail|Turistička karta Hercegbosanske županije|330px]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.skupstinahbz.com Skupština Hercegbosanske županije] * [http://www.vladahbz.com/ Vlada Hercegbosanske županije] * [https://web.archive.org/web/20070716055448/http://www.hbzup.com/ Turistička zajednica Hercegbosanske županije] * [http://www.bih-x.com/regije_i_gradovi/lik.htm Županija 10] {{BiH}} [[Kategorija:Hercegbosanska županija| ]] [[Kategorija:Županije Federacije Bosne i Hercegovine]] 57v5hu12tfwqos877pze17wdit1taqy Dora Lipovčan 0 137473 6432719 6421739 2022-07-26T03:00:38Z 93.141.224.81 /* Životopis */Ispravljen sadržaj, promijenjen redoslijed. wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dora Lipovčan |slika = Dora lipovcan lightbox.jpg |veličina = 210px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[20. srpnja]] [[1977.]] |mjesto rođenja = [[Berlin]], [[Njemačka]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = [[#Nagrade|Popis nagrada]] }} '''Dora Lipovčan''' ([[Berlin]], [[20. srpnja]] [[1977.]]) je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Životopis == Diplomirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]] [[2002.]], a trenutno je zaposlena u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]]. Svira [[vibrafon]] u bendu. Njen djed je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[glumac]] [[Jozo Martinčević]], a otac novinar i znanstvenik dr. [[Srećko Lipovčan]]. Majka joj je glazbena kritičarka i političarka [[Jagoda Majska Martinčević]]. Jedna od dvadeset potpisnika pisma upućenog zagrebačkom gradonačelniku [[Milan Bandić|Milanu Bandiću]], u kojemu izražavaju svoju zabrinutost imenovanjem [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]] članom Kazališnog vijeća HNK Zagreb.<ref name="Jutranji1"> Boris Vlašić, [https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/glumci-hnk-protiv-hasanbegoviceva-dolaska-u-kazalisno-vijece-pokazao-je-zabrinjavajucu-sklonost-restrikcijama-slobode-demokratskog-drustva/6889383/ Jutranji list], GLUMCI HNK PROTIV HASANBEGOVIĆEVA DOLASKA U KAZALIŠNO VIJEĆE, 30. prosinca 2017., Pristupljeno 30. prosinca 2017.</ref><ref name="net.hr">HINA, [http://net.hr/danas/hrvatska/glumci-protiv-hasanbegovica-njegov-ulazak-u-kazalisno-vijece-znacit-ce-devastaciju-hnk-a/ net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171230172928/http://net.hr/danas/hrvatska/glumci-protiv-hasanbegovica-njegov-ulazak-u-kazalisno-vijece-znacit-ce-devastaciju-hnk-a/ |date=30. prosinca 2017. }}, VELIKA POBUNA PROTIV HASANBEGOVIĆA, 30. prosinca 2017., Pristupljeno 30. prosinca 2017.</ref> == Nagrade == * Nagrada "[[Sabrija Biser]]" na [[Dani satire|Danima satire]] [[2003.]] za karakternu komiku u predstavi Fritzspiel. * Najbolja glumica na [[Festival pučkog teatra|Festivalu pučkog teatra]] [[2003.]] * [[Zlatna arena]] u [[Pula|Puli]] [[2005.]] == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Policijske priče]]" ([[2011.]]) * "[[Bibin svijet]]" kao Maja ([[2008.]]) * "[[Bitange i princeze]]" kao Mirta ([[2008.]]) * "[[Tužni bogataš]]" kao Kristina Remetin ([[2008.]]) * "[[Balkan Inc.]]" kao Snježana ([[2006.]]) * "[[Odmori se, zaslužio si]]" kao Stela ([[2006.]]) * "[[Operacija Barbarossa (televizijska serija)|Operacija Barbarossa]]" kao Marijana ([[1990.]]) === Filmske uloge === * "[[U zemlji čudesa (2009)|U zemlji čudesa]]" kao Ruža ([[2009.]]) * "[[Metastaze (2009)|Metastaze]]" kao blagajnica Anita ([[2009.]]) * "[[Put lubenica (2006)|Put lubenica]]" kao Ruskinja #2 ([[2006.]]) * "[[Libertas (2006)|Libertas]]" kao Vila #3 ([[2006.]]) * "[[Dva igrača s klupe (2005)|Dva igrača s klupe]]" kao Stela ([[2005.]]) * "[[Duga mračna noć (2004)|Duga mračna noć]]" kao Ana Kroll ([[2004.]]) * "[[Ništa od sataraša (2004)|Ništa od sataraša]]" ([[2004.]]) * "[[Escape, ignore, delete (2002)|Escape, ignore, delete]]" ([[2002.]]) * "[[Holding (2001)|Holding]]" kao konobarica ([[2001.]]) * "[[Policijske priče (2001)|Policijske priče]]" ([[2001.]]) * "[[Nevjesta telefonskog manijaka (2000)|Nevjesta telefonskog manijaka]]" ([[2000.]]) * "[[Garcia (1999)|Garcia]]" ([[1999.]]) * "[[Božićna bajka (1992)|Božićna bajka]]" ([[1992.]]) * "[[Ljeto za sjećanje (1990)|Ljeto za sjećanje]]" kao Smilja ([[1990.]]) === Sinkronizacija === * "[[Avanture male Chihiro]]" kao Yubaba/Zeniba i kućna pomoćnica ([[2005.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0513547|ime=Dora Lipovčan}} *[http://www.hnk.hr/hr/drama/ansambl/glumci/dora_lipovcan Stranica na HNK.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091228111133/http://www.hnk.hr/hr/drama/ansambl/glumci/dora_lipovcan |date=28. prosinca 2009. }} {{GLAVNIRASPORED:Lipovčan, Dora}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] qxt8jbfj2a2h7lkqs1q9clhq5rf0wb3 Volkswagen Phaeton 0 138267 6432753 5761356 2022-07-26T07:10:10Z Bruno Rosta 4224 wikitext text/x-wiki {{Auto model |Marka=Volkswagen |Model=Phaeton |Slika=Volkswagen Phaeton 3.0 TDi (5031112567).jpg |Proizvođač=[[Volkswagen]] |od=2002 |Motor=[[benzinski motor|benzinski]]:<br/>3,2–6,0 L<br/>(177–331&nbsp;kW)<br/>[[Dieselov motor|Dieselov]]:<br/>3,0–5,0 L<br/>(165–230&nbsp;kW) |Dužina=5.055–5.175 |Širina=1.903 |Visina=1.450 |Težina=2.089–2.598 |Slično=[[Audi A8]]<br/>[[BMW serije 7]]<br/>[[Jaguar X350|Jaguar XJ]]<br>[[Lexus USF40|Lexus LS]]<br/>[[Mercedes-Benz S-klasa]] }} '''Volkswagen Phaeton''' ({{IPA|ɸætɔn}}) je [[automobil]] iz gornje klase njemačke marke [[Volkswagen]] i proizvodi se od [[2002.]] godine. Facelifting je bio [[2005.]] godine. <gallery> Slika:VW Phaeton innen.jpg|Interijer Phaetona Slika:VW Phaeton rear 20071215.jpg|Volkswagen Phaeton Slika:VW Concept D (IAA 1999) 1.jpg|Volkswagen Concept D - prototip Phaetona </gallery> {{VW modeli}} {{mrva-auto}} [[Kategorija:Volkswagenovi automobili|Phaeton]] sclfdf5iaoo66nvy8i12zeziw2js8k8 Novo Čiče 0 142201 6432600 6214525 2022-07-25T19:26:34Z Vedran V 5626 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Novo Čiče |regija = |županija = [[Zagrebačka županija]] |općina = [[Velika Gorica]] |mikroregija = |najgrad = |površina = 6,54 |nadvisina = 105 |z. širina = 45.705 |z. dužina = 16.117 |brojstan2011 = 1262 |gustoća2011 = 192 |domaćinstva = |pošta = 10415 Novo Čiče |pozbroj = +385(0)1 |autooznaka = ZG |slika = Novo Cice church.jpg |slika_opis = Novo Čiče }} '''Novo Čiče''' je malo mjesto 4 km jugoistočno od [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Nalazi se na naplavnoj nizini koju presijeca rijeka [[Odra]] s rukavcima. Regionalno gledajući, Novo Čiče je na granici između [[Turopolje|Turopolja]] i [[Posavina|Posavine]]. ==Geografija== Reljef Novog Čiča je nizinski s prosječnom visinom od 105 m. Zbog malih visinskih razlika teren je močvaran s mnogobrojnim potocima, kanalima, virovima i izvorima. Eksploatacijom [[šljunak|šljunka]] nastalo je više umjetnih jezera od kojih je najveće [[Jezero Čiče]] s površinom od oko 0.9 km <sup>2</sup> i dubinom od oko 50 m. Nastankom Jezera Čiče pala je razina podzemnih voda što je dovelo do isušivanja močvara. Dodatno isušivanje uzrokovao je kanal [[Sava]]-[[Odra (Hrvatska)|Odra]] izgrađen nakon [[Poplava u Zagrebu 1964. godine|poplave u Zagrebu]] [[1964.]] Danas je od mnogobrojnih močvara i potoka malo toga ostalo. U preostalim potocima i močvarama razina vode i dalje pada. Krajolik je oblikovan ljudskim utjecajem te je većinom izgrađen, kultiviran ili pretvoren u šljunčaru. Od nekad prostranih šuma ostalo je samo nekoliko "otoka" uz ostatke kanala, potoka i močvara. Krajolik u široj okolici oko Novog Čiča je još uvijek je relativno dobro očuvan i u blizini se nalazi Turopoljski lug, velika hrastova šuma. Rukavci rijeke Odre su stanište mnogih [[ptice močvarice|ptica močvarica]] a jezero Čiče je stanište galebova, patki i mnogobrojnih riba. ==Povijest== [[Image:Novo_Cice_OSM.svg|thumb|290px|right|Zemljovid Novog Čiča]] Novo Čiče se spominje u 14. stoljeću kao posjed oko dvora [[Želin]]. Dugo vremena je Novo Čiče bilo maleno selo okruženo močvarama sve dok početkom 19. stoljeća nije izgrađena župna crkva sv. Ivana Krstitelja. Ubrzo se Novo Čiče počelo sve brže razvijati, da bi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće postalo industrijski centar. Novo Čiče je tada bilo prosperitetno mjesto s velikom [[špiritna|špiritanom]], [[farma]]ma i plemićkim [[ljetnikovac|ljetnikovcima]]. Iz tog razdoblja potječe i kapelica Ranjenog Isusa, izgrađena [[1905.]] godine, koju su izgradili plemići, vlasnici okolnih ljetnikovaca. Od 1910. do 1940. Novo Čiče je bilo povezano tramvajskom linijom sa željezničkim kolodvorom u [[Kurilovec|Kurilovcu]]. Tramvaj je bio poznat pod imenom "Konjača". Nakon [[I. svjetski rat|I. svjetskog rata]] i ulaska Hrvatske u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], selo je ušlo u razdoblje stagnacije. Nekoć razvijena industrija je propala, a ljetnikovci vlastele su napušteni i uništeni. Za vrijeme [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]], Novo Čiče je bilo jedno od središta partiznaskog pokreta u ovom kraju. Obližnje šume i močvaran teren pružali su odličnu zaštitu partizanima i onemogućavali su učinkovito djelovanje njemačke vojske. Danas, jedini trg u Novom Čiču nosi ime lokalnog heroja oslobodilačkog pokreta - [[Antun Cvetković|Antuna Cvetkovića]]. Poslije II. svjetskog rata od industrije u Novo Čiču nije ostalo ništa. U tom razdoblju se između [[Velika Gorica|Velike Gorice]] i Novog Čiča počeo vaditi šljunak i stvoreno je umjetno jezero. Danas je [[Jezero Čiče]] među najvećim jezerima u Zagrebačkoj županiji. Stvaranjem jezera, čije dubina seže i do 50 m, ono je postalo veliki spremnik vode. Posljedica stvaranja jezera je presušivanje okolnih močvara, što je dodatno ubrzano izgradnjom kanala Sava-Odra za obranu od poplava. Danas je od močvara ostalo samo nekoliko potoka i ogranaka rijeke Odre koji svake godine imaju sve niži vodostaj. Početkom 60-ih kroz Novo Čiče je izgrađena asfaltirana županijska cesta koja je ubrzala razvoj sela. U 70-ima je Novo Čiče imalo oko 600, početkom 90-ih 800, prema popisu iz 2001. oko 1145, a danas 1262 stanovnika. Okosnica gospodarskog razvoja sela su šljunčara, građevinski i poljoprivredni obrti. Blizina zračne luke, željeznice i dobra prometna povezanost (koja će se poboljšati s dovršetkom izgradnje autoceste [[Autocesta A11|A11]] [[Zagreb]]-[[Sisak]]) stvaraju bolje uvjete za razvoj sela. Razvoj [[prometna infrastruktura|prometne infrastrukture]] trebao bi pratiti i razvoj komunalne infrastrukture jer selu kronično nedostaje kanalizacija. Za vrijeme i neposredno nakon [[poplave Save u rujnu 2010.]] Novo Čiče je bilo logistički centar za podjelu pomoći i organiziranje obrane od poplave. ==Stanovništvo== Prema neslužbenim rezultatima popisa stanovništva iz 2021. u Novom Čiču je živjelo 1144 osoba, što predstavlja pad od 10% u odnosu na popis iz 2011. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><br><ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censusfirstres.htm Prvi rezultati popisa stanovništa iz 2011. godine]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 1500 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 325 |p2 = 370 |p3 = 408 |p4 = 478 |p5 = 613 |p6 = 781 |p7 = 614 |p8 = 594 |p9 = 499 |p10 = 529 |p11 = 566 |p12 = 561 |p13 = 645 |p14 = 852 |p15 = 1141 |p16 = 1262 |p17 = 1144 |izvor = Državni zavod za statistiku }}<br> == Znamenitosti == * [[Crkva sv. Ivana Krstitelja u Novom Čiču|Crkva sv. Ivana Krstitelja]] * [[Crkva Ranjenog Isusa u Novom Čiču|Crkva Ranjenog Isusa]] ==Izvori== {{izvori}} ==Poveznice== * [http://www.novocice.info/news.php Web stranica Novog Čiča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406043639/http://www.novocice.info/news.php |date=6. travnja 2012. }} == Šport == * [[NK Dinamo Novo Čiče]] == Galerija == [[File:Novo Cice panorama.jpg|thumb|center|800px|Novo Čiče i [[Medvednica]] u pozadini]] {{Gradska naselja Velike Gorice}} [[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Velika Gorica]] khoypbkmuel198i8ubpabd772cg6387 Momir Bulatović 0 149142 6432844 6317907 2022-07-26T11:48:25Z Daruvarčanin 136052 Rodno mjesto promijenjeno. wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Momir Bulatović |slika = Ratko Dmitrovic, Momir Bulatovic, Zdenko Tomanovic-mc.rs (cropped 2).jpg |veličina = |opis slike = Momir Bulatović (2015.) |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[21. rujna]] [[1956.]] |datum smrti = [[30. lipnja]] [[2019.]] |položaj = Predsjednik vlade Savezne Republike Jugoslavije |mandat_start = [[19. svibnja]] [[1998.]] |mandat_kraj = [[4. studenoga]] [[2000.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = Radoje Kontić |nasljednik = Zoran Žižić |čin2 = Predsjednik Crne Gore |mandat_start2 = [[23. prosinca]] [[1990.]] |mandat_kraj2 = [[15. siječnja]] [[1998.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = Branko Kostić <small>(kao predsjednik predsjeništva)</small> |nasljednik2 = [[Milo Đukanović]] |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = |zanimanje = |fusnote = }} '''Momir Bulatović''' ([[Beograd|Zadar]], [[21. rujna]] [[1956.]] – [[Kuči]], [[30. lipnja]] [[2019.]]) je bivši predsjednik [[Crna Gora|Crne Gore]] ([[1990.]] – [[1998.]]) i Vlade [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] ([[1998.]] – [[2000.]]). == Životopis == Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i kasnije postao asistent na predmetu Politička ekonomija i stekao titulu magistra ekonomskih nauka. Na političku scenu Crne Gore i SFRJ stupio je krajem 1980-ih kao pristaša velikosrpske ideje i politički istomišljenik Slobodana Miloševića u SR Crnoj Gori. Sa svojim političkim saradnicima Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem tijekom 1989. godine preuzima kontrolu nad Savezom komunista Crne Gore koji s vremenom prerasta u Demokratsku Partiju Socijalista (DPS).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.munzinger.de/search/go/document.jsp?id=00000020549 |title=Momir Bulatović - Munzinger Biographie |work=www.munzinger.de |accessdate=2021-02-07}}</ref> Tijekom 1996. godine dolazi u sukob s Đukanovićem i Marovićem koji se počinju distancirati od politike Miloševića kojeg Bulatović još uvijek podržava. 1998. godine ostaje usamljen u DPS-u kojeg ubrzo napušta. == Velikosrpska agresija == Za vrijeme Domovinskog rata kao i rata u Bosni i Hercegovini glasno je podržavao velikosrpsku retoriku i propagirao prisvajanje dijelova Hrvatske (Dubrovnik) kao i BiH (Hercegovina) Crnoj Gori.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/dubrovnik_razaranje_jna/2173969.html |title=Crnogorski vrh promijenio priču o Dubrovniku |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh |accessdate=2021-02-07}}</ref> DORH nikada nije podigao optužnicu protiv Bulatovića, kao niti crnogorski i međunarodni sudovi. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bulatović, Momir}} [[Kategorija:Crnogorski političari od 1989.]] [[Kategorija:Crnogorski predsjednici]] [[Kategorija:Predsjednici vlada]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Političari iz Beograda]] [[Kategorija:Srbi u Crnoj Gori]] i7zjluwz3ghumqxzespwqkfr7eawues Fahrenheitova termometarska ljestvica 0 151305 6432477 6427765 2022-07-25T13:16:25Z Gorski Lav 6360 slika wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fahrenheit Celsius scales.svg|mini|desno|Fahrenheit-Celzijus skala<br />'''100 °C = 212 °F'''<br />36 °C = 96 °F<br />'''0 °C = 32 °F''']] '''Fahrenheitova termometarska ljestvica''' je ljestvica za mjerenje temperature, koju je [[1724.]] osmislio [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]] [[Gabriel Fahrenheit]]. Stupnjevi izmjereni na Fahrenheitovoj termometarskoj skali obilježeni su znakom °F. Fahrenheitovu ljestvicu su upotrebljavali isključivo [[Englezi]] cijelog svijeta, sve do 70-ih godina 20. stoljeća, a sada su mnoge engleske zemlje prihvatile (osim [[SAD]]-a i [[Jamajka|Jamajke]]) korištenje Celzijeve termometarske ljestvice. Normalna temperatura [[čovjek]]ova tijela je 98,6 °F, ali prije se smatrala normalna temperatura čovjeka 96 °F. Ovu termometarsku skalu usavršio je Gabriel Fahrenheit, napunivši je [[živa|živom]], koja je zamijenila [[alkohol]]. Led se topi na 32 °F, a voda vrije na 212 °F. Iz Fahrenheitove termometarske ljestvice lako se stupnjevi Fahrenheita preračunavaju u Celzijeve stupnjeve: ''T(°C) = (T(°F) - 32 °F)/1,8'' Obratna formula je ''T(°F) = 1,8 T(°C) + 32'' == Tablica pretvorbe između jedinica za temperaturu == {{Konverzija temperatura}} {{Temperaturne ljestvice}} [[Kategorija:Mjerne jedinice za temperaturu]] 0wgjp96macqczxi50ep4kqweuf5kk98 Urugvajski pezo 0 162960 6432723 4729233 2022-07-26T03:24:21Z CommonsDelinker 3582 Slika UYnewcoin2011.PNG je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Fitindia wikitext text/x-wiki {{Infookvir valuta |ime_valute = Urugvajski pezo |izvorno_ime = Peso uruguayo |slika_1 = |opis_1 = Trenutačne kovanice |iso_kod = UYU |korisnik_država = [[Urugvaj]] |stopa_inflacije = 10,47 % |izvor_datum inf = travanj 2016. |najmanja_jedinica = [[centésimo]] |oznaka = $ |kovanice = 1, 2, 5, 10 50 |novčanice = 20, 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 |nacionalna_banka = [[Središnja urugvajska banka]] |web_banka = |kovnica = |web_kovnica = |tiskara = |web_tiskara = }} '''Urugvajski pezo''' ([[španjolski|špa.]] ''Peso uruguayo''; [[ISO 4217]]: '''UYU''') je naziv valute koja se koristi u [[Urugvaj]]u. Dijeli se na 100 [[centésimo|centésima]], a označava se simbolom $. Novčanice i kovanice izdaje [[Središnja banka Urugvaja]], i to: kovanice od 1, 2, 5 i 10 pesosa i novčanice od 20, 50, 100, 200, 500, 1000 i 2000 pesosa. Novčanice od 5 i 10 su povučene iz opticaja nakon uvođenja kovanica iste vrijednosti. Današnje novčanice i kovanice u upotrebi su od [[1999.]] kada je zbog [[Inflacija|inflacije]] urugvajski peso zamijenio dotadašnji novi peso (ISO 4217: UYN), u odnosu 1000:1. ==Vanjske poveznice== *{{es icon}} [http://www.bcu.gub.uy Središnja banka Urugvaja] {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Uruguayan peso |commonscathr = Urugvajski pezo |wikizvor = |wikicitat = }} {{-}} {{Urugvaj}} {{Američke valute}} [[Kategorija:Američke valute]] [[Kategorija:Gospodarstvo Urugvaja]] s7cwlqpw0u3jt4ch7jxbk06w7tdn2l1 Indoiranski jezici 0 165078 6432633 5240124 2022-07-25T20:16:51Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Indoiranski jezici''', velika skupina [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih]] jezika koja obuhvaća (310)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=3-16 Ethnologue (16th)]</ref> jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, [[Indoarijski jezici|indoarijsku]] i [[Iranski jezici|iransku]]. Govore se na [[Azija|azijskom]] području. :A. [[Indoarijski jezici]] (219): ::a1. Centralna zona (76), [[Indija]], [[Pakistan]]: :::a. [[Bhilski jezici]] (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria, bhilali, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, wagdi. :::b. [[Domski jezici]]/Dom (1) Iran: [[domari jezik|domari]]. :::c. [[Gudžaratski jezici]] (9) Pakistan Indija: aer, gudžarati, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi. :::d. Khandesi (3) Indija: ahirani, dhanki, khandesi. :::e. [[Pandžabski jezici]] (1): istočni pandžapski. :::f. [[Radžastanski jezici]] (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, gade lohar, malvi, marwari (2 jezika, indija i pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati. :::g. [[Romski]] (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški). :::h. [[Zapadnohindski jezici]] (12) Indija, Pakistan: bhaya, braj bhasha, bundeli, chamari, ghera, gowli, haryanvi, hindi, kabutra, kanauji, sansi, urdu. :::i. neklasificirani (5) Nepal, Tadžikistan Indija: mewati, parya, sonha, tharu (2 jezika: dangaura, kathoriya) :::j. Powari (Indija: powari. ::a2. istočna-centralna zona(5): awadhi, bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustani. ::a3. Istočna zona (42): :::a. Bengali-Assamski (16): asamski, bengalski, bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya. ::::b. [[biharski jezici]] (12):angika, bhojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri ( 2 jezika, sadri i oraon), surajpuri. ::::c. Oriya (8): bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya (3 jezika: desiya, adivasi, oriya), reli. ::::d. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, tharu (3 jezika: chitwania, kochila, rana). ::a4. Sjeverna zona (21) Indija, nepal, Pakistan: ::::a. [[Srednjopaharski jezici]] (1) Indija: kumauni. ::::b. [[Istočnopaharski jezici]] (2) Nepal: nepalski, palpa ::::c. Garhwali (1), Indija: garhwali. ::::d. [[Zapadnopaharski jezici]] (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kullu, pahari-potwari), pangwali, sirmauri. ::a5. Sjeverna zona (1) :::a. [[Istočnopaharski jezici]] (1) Nepal: jumli. ::a6. Sjeverozapadna zona (39): :::a. [[Dardski jezici]] (27) Pakistan, Afganistan: Chitral (2) khowar, kalasha; Kashmiri (1): kašmirski; Kohistani (9): bateri, chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai; Kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (4 jezika: sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti; Shina (7): brokskat, domaaki, phalura, savi, shina (2 jezika kohistani, shina, ushojo. :::b. [[Lahndski jezici]] (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki. :::c. [[Sindhski jezici]] (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi,lasi, sindhi, sindhi bhil. ::a7. [[Nuristanski jezici]] (6) Afganistan: ashkun, kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali. ::a8. [[Sanskrit]], Indija: sanskrit ::a9. Sinhalese-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah. ::a10. Južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasificirani: bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri. ::a11. neklasificirani (13), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali, tippera, usui, vaagri booli. :B. [[Iranski jezici]] (87): :::a. [[Istočnoiranski jezici]] (14), Iran, Pakistan, Afganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan: avesta (pazend), munji, osetski, pashto (3 jezika, sjeverni središnji i južni), sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, waneci, yagnobi, yazgulyam, yidgha. :::b. Neklasificirani (1) Afganstan: tangshewi. :::c. [[Zapadnoiranski jezici]] (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael: aimaq, alviri-vidari, ashtiani, bajelani, bakhtiari, balochi (južni, zapadni i istočni), bashkardi, buharski, dari (gabri ili yazdi), darwazi, dehwari, dezfuli, dimli, dzhidi, eshtehardi, fars (sjeverozapadni, jugozapadni, zapadni i istočni), gazi, gilaki, gozarkhani, gurani, harzani, hazaragi, judeotatski, kabatei, kajali, karingani, khalaj, kho'ini, khunsari, kirmanjki, koresh-e rostam, koroshi, kumzari, kurdski (središnji, sjeverni i južni), laki, lari, lasgerdi, luri (sjeverni i južni), maraghei, mazanderani, natanzi, nayini, ormuri, pahlavani, parachi, parsi, parsi-dari, razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, shabak, shahmirzadi, shahrudi, sivandi, soi, sorkhei, tadžički, takestani, talysh, gornji taromi, tatski (tat), vafsi. :C. neklasificirani (2) Pakistan i Oman: badeshi, luwati. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=630 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90018 Ethnologue (15th)] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoiranski jezici| ]] [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] jlwgp5yvswspob89mkusfg4xfv3h7sr Indoarijski jezici 0 165084 6432643 6245116 2022-07-25T20:20:36Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Indoarijski jezici''', jedna od dvije glavne podskupine [[Indoiranski jezici|indoiranskih]] jezika raširenih po [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]]. Obuhvaća (219),<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90032 Ethnologue (15th)]</ref> po novijim podacima 221 jezik<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=4-16 Ethnologue (16th)]</ref> koji se govore u [[Indija|Indiji]], [[Pakistan]]u, [[Nepal]]u i [[Bangladeš]]u. Zajedno s [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] čine skupinu indoiranskih jezika, članicu [[Indoeuropski jezici|indoeuropske]] jezične porodice. :A. [[centralni indoarijski jezici|Centralna zona]] (76), Indija, Pakistan: ::a. [[Bhilski jezici]] (19) Indija: bareli (3 jezika: [[Pauri Bareli jezik|pauri]], [[Rathwi Bareli jezik|rathwi]], [[Palya Bareli jezik|palya]]), [[bauria jezik|bauria jezik]], [[bhilali jezik|bhilali jezik]], [[bhili jezik|bhili]], [[chodri jezik|chodri]], [[dhodia jezik|dhodia]], [[dubli jezik|dubli]], [[dungra Bhil jezik|dungra bhil]], [[gamit jezik|gamit]], garasia (2 jezika: [[adiwasi Garasia jezik|adiwasi]], [[rajput Garasia jezik|rajput]]), [[mawchi jezik|mawchi]], [[nahali jezik|nahali]], [[noiri jezik|noiri]], [[pardhi jezik|pardhi]], [[rathawi jezik|rathawi]], [[Wagdi jezik|wagdi]]. ::b. Dom (1) Iran: [[domari jezik|domari]]. ::c. [[Gudžaratski jezici]] (9) Pakistan Indija: [[aer jezik|aer]], [[gudžaratski jezik|gudžaratski]], [[jandavra jezik|jandavra]], koli (3 jezika: [[kachi Koli jezik|kachi]], [[parkari Koli jezik|parkari]], [[wadiyara Koli jezik|wadiyara]]), [[saurashtra jezik|saurashtra]], [[vaghri jezik|vaghri]], [[vasavi jezik|vasavi]]. ::d. [[khandesi jezici|Khandesi]] (3) Indija: [[ahirani jezik|ahirani]], [[dhanki jezik|dhanki]], [[khandesi jezik|khandesi]]. ::e. [[Pandžabski jezici]] (1): [[istočnopandžapski jezik|istočnopandžapski]]. ::f. [[Radžastanski jezici]] (18): [[bagri jezik|bagri]], [[dhatki jezik|dhatki]], [[dhundari jezik|dhundari]], [[goaria jezik|goaria]], [[godwari jezik|godwari]], [[gujari jezik|gujari]], [[gurgula jezik|gurgula]], [[harauti jezik|harauti]], [[lambadi jezik|lambadi]], [[loarki jezik|loarki]], [[gade lohar jezik|gade lohar]], [[malvi jezik|malvi]], marwari (2 jezika, indija i pakistan), [[merwari jezik|merwari]], [[mewari jezik|mewari]], [[nimadi jezik|nimadi]], [[shekhawati jezik|shekhawati]]. ::g. [[romski jezici|Romski]] (7): (7 romskih jezika: [[balkanski romski|balkanski]], [[baltički romski|baltički]], [[kalo finski romski|fíntika rómma]], [[karpatski romski|karpatski]], [[sinte jezik|sinte]] ili sinti, [[velški romski|velški]], [[vlaški romski|vlaški]]). ::h. [[zapadnohinduski jezici|Zapadni hindi]] (12) Indija, Pakistan: :::h1. Bundeli (1) Indija: [[bundeli jezik|bundeli]], :::h2. [[hindustanski jezici|Hindustani]] (4): ::::a. Sansi (2): [[kabutra jezik|kabutra]], [[sansi jezik|sansi]]. ::::b. [[hindski|hindi]]. ::::c. [[urdu jezik|urdu]]. :::h3. Neklasificirani (7): [[bhaya jezik|bhaya]], [[braj Bhasha jezik|braj bhasha]], [[chamari jezik|chamari]], [[ghera jezik|ghera]], [[gowli jezik|gowli]], [[haryanvi jezik|haryanvi]], [[kanauji jezik|kanauji]]. ::i. neklasificirani (5) Nepal, Tadžikistan Indija: [[mewati jezik|mewati]], [[parya jezik|parya]], [[sonha jezik|sonha]], [[tharu]] (2 jezika: [[dangaura tharu jezik|dangaura]], [[kathoriya tharu jezik|kathoriya]]). ::j. Powari (Indija): [[powari jezik|powari]]. :B. [[istočni centralni indoarijski jezici|istočna-centralna zona]] (5): [[awadhi jezik|awadhi]], [[bagheli jezik|bagheli]], [[chhattisgarhi jezik|chhattisgarhi]], [[dhanwar jezik|dhanwar]], [[fidžijski hindustanski]]. :C. [[istočni indoarijski jezici|Istočna zona]] (42): ::a. [[bengalsko-asamski jezici|Bengali-Assamski]] (16) Indija, Bangladeš: [[asamski jezik|asamski]], [[bengalski jezik|bengalski]], [[bishnupriya jezik|bishnupriya]], [[chakma jezik|chakma]], [[chittagonian jezik|chittagonian]], [[hajong jezik|hajong]], [[halbi jezik|halbi]], [[kayort jezik|kayort]], [[kharia Thar jezik|kharia thar]], [[kurmukar jezik|kurmukar]], [[mal paharia jezik|mal paharia]], [[mirgan jezik|mirgan]], [[nahari jezik|nahari]], [[rajbanshi jezik|rajbanshi]], [[sylheti jezik|sylheti]], [[tangchangya jezik|tangchangya]]. ::b. [[biharski jezici|biharski]] (12) Indija, Bangladeš, Nepal: [[angika jezik|angika]], [[bhojpuri jezik|bhojpuri]], [[karipski hindustanski]], [[kudmali jezik|kudmali]], [[magahi jezik|magahi]], [[maithili jezik|maithili]], [[majhi jezik|majhi]], [[musasa jezik|musasa]], [[panchpargania jezik|panchpargania]], [[sadri jezik|sadri]], [[Oraon sadri jezik|oraon sadri]], [[surajpuri jezik|surajpuri ]]. ::c. [[oriya jezici|Oriya]] (8) Indija: [[bhatri jezik|bhatri]], [[bhunjia jezik|bhunjia]], [[bodo Parja jezik|bodo parja]], [[kupia jezik|kupia]], [[oriya jezik|oriya]], [[desiya jezik|desiya]], [[adivasi Oriya jezik|adivasi oriya]], [[reli jezik|reli]]. ::d. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: [[bote-majhi jezik|bote-majhi]], [[buksa jezik|buksa]], [[degaru jezik|degaru]], [[chitwania Tharu jezik|chitwania tharu]], [[kochila tharu jezik|kochila tharu]], [[rana Tharu jezik|rana tharu]]. :D. [[sjeverni indoarijski jezici|Sjeverna zona]] (21) Indija, nepal, Pakistan: ::a. [[Srednjopaharski jezici]] (1) Indija: [[kumauni jezik|kumauni]]. ::b. [[Istočnopaharski jezici]] (2) Nepal: [[jumli jezik|jumli]], [[nepalski jezik|nepalski]], [[palpa jezik|palpa]]. ::c. Garhwali (1), Indija: [[garhwali jezik|garhwali]]. ::d. [[Zapadnopaharski jezici]] (17): [[bhadrawahi jezik|bhadrawahi]], [[bhattiyali jezik|bhattiyali]], [[bilaspuri jezik|bilaspuri]], [[chambeali jezik|chambeali]], [[churahi jezik|churahi]], [[dogri jezik|dogri]], [[gaddi jezik|gaddi]], [[hinduri jezik|hinduri]], [[jaunsari jezik|jaunsari]], [[kangri jezik|kangri]], [[harijan boli jezik|harijan boli]] (harijan kinnauri), [[mandeali jezik|mandeali]], [[kullu paharski]], [[mahasu paharski]], [[pahari-potwari]], [[pangwali jezik|pangwali]], [[sirmauri jezik|sirmauri]]. :E. [[sjeverozapadni indoarijski jezici|Sjeverozapadna zona]] (39): ::a. [[Dardski jezici]] (27) Pakistan, Afganistan: :::a1. [[Čitralski jezici]]/Chitral (2) Pakistan: [[kalasha jezik|kalasha]], [[khowar jezik|khowar]]. :::a2. [[Kašmirski jezici]]/Kashmiri (1) Indija: [[kašmirski jezik|kašmirski]]. :::a3. [[Kohistanski jezici]]/Kohistani (9) Pakistan, Afganistan: [[chilisso jezik|chilisso]], [[gowro jezik|gowro]], [[kalami jezik|kalami]], [[kalkoti jezik|kalkoti]], [[kohistanski jezik|kohistanski]], [[tirahi jezik|tirahi]], [[torwali jezik|torwali]], [[wotapuri-katarqalai jezik|wotapuri-katarqalai]]. :::a4. [[Kunarski jezici]]/kunar (8): [[dameli jezik|dameli]], [[gawar-bati jezik|gawar-bati]], [[grangali jezik|grangali]], pashayi ([[sjeveroistočni pashayi jezik|sjeveroistočni]], [[sjeverozapadni pashayi jezik|sjeverozapadni]], [[jugoistočni pashayi jezik|jugoistočni]], [[jugozapadni pashayi jezik|jugozapadni]]), [[shumashti jezik|shumashti]]. :::a5. [[shina jezici|Shina]] (7): [[brokskat jezik|brokskat]], [[domaaki jezik|domaaki]], [[phalura jezik|phalura]], [[savi jezik|savi]], [[kohistanski shina]], [[shina jezik|shina]], [[ushojo jezik|ushojo]]. ::b. [[Lahndski jezici]]/Lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko ([[sjeverni hindko jezik|sjeverni]] i [[južni hindko jezik|južni]]), [[jakati jezik|jakati]], [[khetrani jezik|khetrani]], panjabi (2 jezika: [[mirpur pandžapski]] i [[zapadnopandžapski jeziki|zapadni]]), [[seraiki jezik|seraiki]]. ::c. [[Sindhski jezici]] (5) Pakistan, Indija: [[jadgali jezik|jadgali]], [[kachchi jezik|kachchi]], [[lasi jezik|lasi]], [[sindhi jezik|sindhi]], [[sindhi Bhil jezik|sindhi bhil]]. :F. [[Nuristanski jezici]]/Nuristani (6) Afganistan: [[ashkun jezik|ashkun]], [[kamviri jezik|kamviri]], [[kati jezik|kati]], [[prasuni jezik|prasuni]], [[tregami jezik|tregami]], [[waigali jezik|waigali]]. :G. Sanskrit, Indija: [[sanskrit]]. :H. [[Sinhaleško-maldivski jezici]] (3) Šri Lanka, Maldivi: [[maldivski jezik|maldivski]], [[sinhala jezik|sinhala]], [[veddah jezik|veddah]]. :I. [[južni indoarijski jezici|Južna zona]] (12) Indija: ::j1. [[Konkanski jezici]]/konkani (7) Indija: [[goanski konkani]], [[katkari jezik|katkari]], [[konkani jezik|konkani]], [[kukna jezik|kukna]], [[phudagi jezik|phudagi]], [[samvedi jezik|samvedi]], [[varli jezik|varli]]. ::j2. [[Marathi jezik|marathi]], Indija. ::j3. Neklasificirani (4): [[bhalay jezik|bhalay]], [[dekanski jezik|deccan]], [[gowlan jezik|gowlan]], [[varhadi-Nagpuri jezik|varhadi-nagpuri]]. :J. neklasificirani (13), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: [[chinali jezik|chinali]], [[darai jezik|darai]], [[dhanwar jezik|dhanwar]], [[garas jezik|garas]] (lahul lohar), [[kanjari jezik|kanjari]], [[kumhali jezik|kumhali]], [[memoni jezik|memoni]], [[mina indoarijski jezik)|mina]], [[od jezik|od]], [[pali jezik|pali jezik]], [[tippera jezik|tippera]], [[usui jezik|usui]], [[vaagri booli jezik|vaagri booli]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=631 Ethnologue (14th)] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoarijski jezici| ]] [[Kategorija:Indoiranski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] e6p3t9w2vrd8eu2e48q39t44gd7m9g7 Helenski jezici 0 165189 6432631 6248661 2022-07-25T20:16:30Z Etiktov 253954 /* Vanjske poveznice */ +Predložak wikitext text/x-wiki '''Helenski jezici''' (grčki jezici), skupina [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih]] jezika koji se govore na području [[Grčka|Grčke]], a obuhvaća 6 jezika (dva izumrla) podijeljenih na dvije skupine, to su atička s pet jezika i dorska s jednim.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1221-16 Ethnologue (16th)]</ref> [[Helenoromanski jezik|Helenoromanski]] ili rimskogrčki [rge] klasificira se u [[miješani jezici|miješane jezike]] i njime se služi tek oko 30 osoba (2000). == Klasifikacija == :A) [[dorski jezici]] (1) Grčka: [[tsakonski]] [tsd]. :B) [[atički jezici]] (5) Grčka, [[Izrael]]: [[grčki]] [ell], [[judeogrčki]] [yej], [[kapadocijski grčki]] [cpg] †, [[pontski]] [pnt], [[starogrčki]] [grc] †. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=810 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90065 Ethnologue (15th)] {{grčki jezik}}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:helenski jezici| ]] [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:H]] k1u7plvw0xor32a2gw9cs5vn2cyt636 Latinsko-faliskički jezici 0 165349 6432642 6231164 2022-07-25T20:20:19Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Latinsko-faliskički jezici''' (privatni kod: [http://multitree.org/codes/lafa lafa], skupina izumrlih [[Italski jezici|italičkih]] (italskih) jezika [[Indoeuropski jezici|indoeuropske]] porodice kojim se govorila plemena [[Latini|Latina]] i [[Falisci|Faliska]] u središnjoj [[Italija|Italiji]]. [[Latinski]] se očuvao kao crkveni jezik [[Vatikan]]a. Broj govornika nije poznat. Drugi jezik ove skupine faliskički, govorio se u gradu [[Falerii]], današnja [[Civita Castellana]] u provinciji [[Viterbo]]. Na Lingvistom popisu nalazi se 35 jezika<ref>[http://multitree.org/codes/lafa The Latino-Faliscan Subgroup]</ref> == Vidi == *[[Italici]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=648 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92763 Ethnologue (15th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92763 Ethnologue (16th)] *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEJA Latino-Faliscan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330071945/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEJA |date=30. ožujka 2012. }} {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Latinsko-faliskički jezici| ]] [[Kategorija:Italski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:L]] [[ja:イタリック語派#語群]] 0mgpsyvfvur6a35iyd592f0ssnvnht0 Istočnogermanski jezici 0 168371 6432652 6244215 2022-07-25T20:23:07Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Istočnogermanski jezici''', jedna od tri glavne skupine [[Germanski jezici|germanskih]] jezika čiji je jedini predstavnici izumrli [[gotski]] i [[vandalski jezik]] [got]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEFA |title=Tree for East Germanic |access-date=29. ožujka 2011. |archive-date=25. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091225002941/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEFA |url-status=dead}}</ref> kojim su se služili [[Goti]] u području [[Krim]]a (krimski gotski dijalekt) u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], te u [[Bugarska|Bugarskoj]] i središnjoj [[Europa|Europi]] (vizigotski i ostrogotski). Drugi jezik vandalski govorio se na području južne [[španjolska|Španjolske]] i u susjednoj [[afrika|Africi]]. Gotski biskup [[Ulfilas]] (cc.311-383) koji je na kršćanstvo preobraćen u Konstantinopolu prevodi [[Biblija|Bibliju]] na gotski jezik, te radi kao misionar među [[Vizigoti]]ma. Imao je 3 dijalekta. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=761 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92893 Ethnologue (15th)] *[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=got Ethnologue (16th)] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Istočnogermanski jezici| ]] [[Kategorija:germanski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] qtz5jbqfv2q10pavrobb99cve8312gc Sjevernogermanski jezici 0 168375 6432648 6175281 2022-07-25T20:22:14Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nordiska språk.PNG|mini|desno|250px|'''Karta sjevernogermanskih jezika'''<br/> ''Kontinentalni jezici:'' {{legenda|#6262ff|Danski}} {{legenda|#0000ff|Norveški}} {{legenda|#00009f|Švedski}} ''Otočni jezici:'' {{legenda|#00ff00|Islandski i Ferojski}} ]] '''Sjevernogermanski jezici''', jedna od tri glavne skupine [[Germanski jezici|germanskih]] jezika koji se govore u [[Skandinavija|skandinavskom]] području i nekim otocima u sjevernom [[Atlantik]]u. Razvili su se iz [[staronordijski jezik|staronordijskog jezika]]. Danas ova skupina obuhvaća (11) jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90971 Ethnologue (15th)]</ref> od kojih je nekoliko (3) izgubilo status jezika∗, jedan je izumro pa ih je danas priznato svega 6 odnosno 7 (s dva norveška jezika)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=1064-16 Ethnologue (16th)]</ref> podijeljenih u dvije uže podskupine: :A) [[istočnoskandinavski jezici]] (6) [[Norveška]], [[Danska]], [[Švedska]]: ::a. danskošvedski jezici (6) : :::a1. [[Danski-Bokmål jezici]] (1): [[norveški-bokmål]]. :::a2. [[Danski-Riksmal jezici|Danski-Riksmål jezici]] (2): ::::a. danski jezici (2): [[danski jezik|danski]], [[jutski jezik|jutski]]. :::a3. [[švedski jezici]] (3): dalska ili [[dalmaalski jezik|dalmalski]] ili dalekarlijski∗, [[skonski]] (Skånska)∗, [[švedski]]. :B) [[zapadnoskandinavski jezici]] (5): ferski ili [[ferojski jezik|ferojski]], [[islandski jezik|islandski]], [[jamtska|jämtska]] ili jamska∗, [[nynorsk]], [[norn]] (†; otoci Šetland i Orkney). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=739 Ethnologue (14th)] {{Navigacija | naziv = {{PAGENAME}} | slika = |naslov=Sjevernogermanski jezici (11 jezika) [[Germanski jezici]] |popis1= [[dalmaalski jezik|dalmaalski]] • [[danski jezik|danski]] • [[ferojski jezik|ferojski]] • [[islandski jezik|islandski]] • [[jamtska]] • [[jutski jezik|jutski]] • [[norn]] • [[norveški-bokmål]] • [[nynorsk]] • [[skonski jezik|skonski]] • [[švedski jezik]] }}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Sjevernogermanski jezici| ]] [[Kategorija:Germanski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:S]] [[Kategorija:Skandinavija]] du9h7r0pf90vqq4yl3jcv5xyhs5gb6u Švapski jezik 0 171143 6432489 6200501 2022-07-25T13:53:37Z 62.96.43.170 profesor > učitelj; Lehren - naučiti (učiti nekoga nešto), stoga spada da je Lehrer učitelj, a profesor je Professor wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Alemannic-Dialects-Map-German.png|mini|320px|Karta alemanskih narječja. Švapski jezik je prikazan svijetlo-plavom bojom.]] '''Švapski njemački jezik''' (''Schwäbisch Ditsch Sproch'', ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=swg swg]), jedan od četiri [[Alemani|alemanska]] jezika kojim govori oko 819.000 etničkih [[Švabe|Švaba]] u Njemačkoj, potomaka starih [[Suebi|Sueba]].<ref>http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=swg</ref> Pored švapskog govornici se služe i [[Njemački standardni|standardnim njemačkim]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=swg Ethnologue (16th)]</ref> ==Dijalekti== Švapski dijalekti variraju od područja do područja. Postoji raspon od ''standardnog švapskog'' kakav se govori u Stuttgartu do ''debljih'' oblika govorenih po manjim gradovima i selima. Švapski je teško razumljiv (oko 40 %) govornicima standardnog njemačkog.<ref>http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SWG</ref> Stariji ljudi po izgovoru često mogu utvrditi podrijetlo osobe. ==Izgovor po vjeri== Jedna od osobitosti švapskog jezika jest da se izgovor nekih riječi razlikovao na osnovu religije govornika. Tako su postojali katolički i protestantski izgovor. {| class="wikitable" !katolički izgovor!!protestantski izgovor!!hrvatski prijevod |- |''Lehrer''||''Lährer''||učitelj |- |''Seele''||''Sähle''||duša |- |''Ehre''||''Ähre''||čast |- |''Vaddr''||''Vahder''||otac |} [[Datoteka:Wirkoennenalles.jpg|mini|200px|Naljepnica s natpisom ''Mi možemo sve osim (govoriti) [[Standardni njemački jezik|standardni njemački]]'']] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.schwaebisch-englisch.de/ Švapsko-engleski rječnik] *[http://als.wikipedia.org/wiki/Houptsyte Alemanska wikipedija (sadrži i članske na švapskom)] *[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SWG Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=swg Ethnologue (15th)] {{mrva-jezik}} [[Kategorija:Alemanski jezici]] [[Kategorija:Švapska]] [[Kategorija:Jezici Njemačke]] [[Kategorija:jezici po abecedi:Š]] 57zk6oi7s3bkys46dik01f617t1yugl Lička Jesenica 0 175162 6432831 6387781 2022-07-26T10:39:00Z Gricko 1964 278101 Izrisao sam rčenicu "Nedostatak učenika je iz razloga što je domicilno stanovništvo - Srbi protjerano i perfidno onemogućen povratak, osim starim ljudima." jer to nema veze sa obrazovanjem i u suprotnosti je sa rečenicom "pobunjeničke srpske vlasti pripremile su organiziranu evakuaciju srpskog stanovništva" iz dijela Naseljavanje i povijest. wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Lička Jesenica |slika = |regija = [[Lika]] |županija = [[Karlovačka županija|Karlovačka]] |općina = [[Saborsko]] |mikroregija = |najgrad = |površina = |nadvisina = 469 |z. širina = 45.00 |z. dužina = 15.50 |brojstan = 119 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 47305 |pozbroj = 047 |autooznaka = OG }} '''Lička Jesenica''' je naselje u [[Lika|Lici]], smješteno ispod planine [[Mala Kapela]], pripada općini [[Saborsko]] i [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. == Zemljopis == Nadmorska visina u centru mjesta je 469 m. Udaljenost do nacionalnog parka [[Plitvička Jezera|Plitvičkih jezera]] iznosi 10 kilometara, do [[Zagreb]]a iznosi 109 kilometra, do [[Split]]a 184 kilometara, a do [[Senj]] ([[Jadransko more]]) je svega 43 kilometra zračne linije. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništa iz 1991. godine, naselje je imalo 444 stanovnika, od čega je bilo 437 Srba, 1 Hrvat, te 6 ostalih i nacionalno neopredijeljenih. Prema popisu stanovništa iz 2001. godine, većinsko stanovništvo je [[Srbi|srpsko]], [[Pravoslavlje|pravoslavne vjere]] i mali broj slijedbenika Hare Krišna. Na posljednjem popisu iz 2001. godine, naselje je imalo 119 stanovnika. === Popis stanovništva kroz stoljeća === Parohija Lička Jesenica (što je do 1991. godine bio i mjesni ured Lička Jesenica), osim istoimenog mjesta u općini [[Saborsko]] parohija obuhvaća još naselja [[Begovac]] i [[Blata]]. <br> {| class=wikitable |- bgcolor="#ADD8E6" ! godina popisa !! [[1857.]] !! [[1869.]] !! [[1880.]] !! [[1890.]]!! [[1900.]]!! [[1910.]]!! [[1921.]]!! [[1931.]]!! [[1948.]]!! [[1953.]]!! [[1961.]]!! [[1971.]]!! [[1981.]]!! [[1991.]]!! [[2001.]] |- | [[Begovac]] || 167 ||254 ||259 ||300 || 296 ||238 ||234 ||310 ||296 ||281 ||256 ||218 ||135 ||174 ||25 |- | [[Blata]] || 297 || 340 || 306 || 365 ||379 ||465 ||445 ||468 ||435 ||330 ||341 ||299 ||240 ||31 ||50 |- | [[Lička Jesenica]] || 910 || 984 || 988 || 1087 ||1150 ||1093 ||998 ||1268 ||1002 ||972 ||817 ||717 ||553 ||444 ||119 |- | <b>Parohija (župa) ukupno ||1374 || 1578 || 1553 || 1752 ||1767 ||1796 ||1677 || 2046 || 1733 || 1583 || 1414 || 1234 || 928 || 649 || 194</b> |} Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001.<ref>https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm</ref> ==Naseljavanje i Povijest == Lička Jesenica<ref>http://www.lickajesenica.com/sajt/istorija/</ref> se spominje još u 15. stoljeću, a prvi put su je naselili pravoslavni ([[Srpska Pravoslavna Crkva|SPC]]) [[Srbi]] [[1609.]] godine. Poslije potpisanog mira između Turske i Austrougarske 11.11.1606.godine, položaj Srba na turskoj strani bio je sve teži, pa je prelazak srpskog stanovništva s turske na hrvatsku stranu bio sve češći i brojniji. Doseljenici su smatrali da će se udruženi s hrvatskim narodom lakše boriti protiv Turaka, te očuvati svoj nacionalni i vjerski identitet. U to vrijeme prostor od Sertić Poljane do ispred Modruša bio je napušten i to je bila ničija zemlja. Prva grupa pravoslavnih Srba doseljava se u Jesenicu 1609.godine ali se pod najezdom Turaka ubrzo povlače s tih područja, da bi se ponovo vratila veća grupa 1611.godine. U grupi su bile 62 porodice,sve su bile brojne,dosta ih je imalo i više od 10 članova,tako da je u ovoj grupi došlo preko 600 duša. Raspoređeni su u nebranjeni i napušteni prostor i imali su zadatak da obnove i brane tvrđavu u Jesenici, koja je u to vrijema bila najisturenija prema Turcima i nalazila se na pravcu čestih Turskih upada u Vojnu Krajinu. U centru naselja zvanom Šlos rasporedilo se nekoliko porodica u neposrednoj blizini zapuštene tvrđave. Ostale porodice dobile su posjede i bile razmještene u Potkapelu,Gmajnu i Potpolje kako bi bili zaštićeni rijekom Jesenicom. Sva naselja su objedinjena u jedan naziv Jesenica. Poslije Austro-ugarske aneksije Bosne nazivu Jesenica dodat je atribut "Lička". Iz Ličke Jesenice su [[5. kolovoza]] [[1991.]], [[JNA]] i snage pobunjenih Srba (pripadnici [[Milan Martić|martićeve]] policije) bez ikakva povoda počele [[Domovinski rat|bombardirati]] Saborsko (vidi i [[pokolj u Saborskom]]).,<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2003/07/04/Clanak.asp?r=unu&c=9 Vjesnik] Svjedočenje u Haagu </ref> što je kasnije dokazano na suđenu Slobodanu Miloševiću u Hagu, kada je to postala općeprihvaćena činjenica. Uoči [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] nakon koje je Lička Jesenica oslobođena, pobunjeničke srpske vlasti pripremile su organiziranu evakuaciju srpskog stanovništva, tako da je tijekom oslobađanja, veći dio stanovništva organizirano napustio svoje domove, unatoč medijskih svakosatnih poziva hrvatskih vlasti. == Gospodarstvo == == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Sv-ilija.jpg|mini|Hram svetog proroka Ilije 1751.god]] Lička Jesenica ima pravoslavnu crkvu koja je posvećena [[sveti Ilija|svetom Iliji]], a izgrađena je [[1751.]]godine. Sveti Ilija je ujedno i zaštitnik mjesta, te se tradicionalno svake godine 02.08. održava veliki crkveno narodni zbor i proslavlja slava hrama. <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://eparhija-gornjokarlovacka.hr/Novosti-00350-c.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304131535/http://eparhija-gornjokarlovacka.hr/Novosti-00350-c.htm |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=21. svibnja 2013.}}</ref> <b>Stari grad Ieseniza</b> Stari grad Ieseniza i frankopanska srednjovjekovna tvrđava koja je četverokutnog oblika podignuta 1544. godine (vidjeti u listu Pobratim br.16. od 15. travnja 1900) na blagoj uzvišenoj kosi u podnožju sjeverozapadnih padina brda Borik i zatvarala je prijelaz preko rijeke Jesenice. Rijekom je bila zaštićena s tri strane.Imala je četiri kule. Na 70 metera od istočne strane bio je iskopan dubok rov od ponora do glavnog toka rijeke u koji se u slučaju opasnosti puštala voda. Na rovu su bila dva čardaka. Na brdu Borik i zapadnim padinama brda Sivnik izgrađeni su čardaci, povezani rovovima koje su kontrolirali i branili stražari. U tvrđavi je 1806. rođen Mihajlo-Mićo Latas, kasnije poznatiji kao [[Omer Paša Latas]] (umro u Carigradu 1871.). Tvrđava je napuštana i obnavljana više puta, jer se nalazila na vrlo ugroženom pravcu. 1611.godine obnovili su je lokalni stanovnici, a 1625.god. pod najezdom Turaka napustili, da bi je ponovo zauzeli i obnovili 1642.god. te držali skoro tri stoljeća. Tvrđava je 1860.god pretvorena u pučku (osnovnu) školu, još 1900.godine tvđava je bila potpuno očuvana (vidjeti zapis [[Dragutin Hirc|Dragutina Hirca]] iz te godine, Daljnja okolina Plitvickih jezera), a 1924.god je napuštena, jer je iste godine završena izgradnja nove osnovne škole u Ličkoj Jesenici. Na žalost, danas više stari grad Ieseniza ne postoji i ostali su samo obrasli temelji ove tvrđave jer su joj komunističke vlasti nakon drugog svjetskog rata uništili svaki trag. [[Datoteka:Rijeka.jpg|mini|Rijeka Jesenica]] <b>Rijeka Jesenica</b> Izvire ispod [[Mala Kapela|Male Kapele]] i teče 3 km do sela Lička Jesenica. Ima oko 4km toka, od kojeg jedan dio (oko 1 km) ljeti presuši. Gornji tok rijeke protječe kroz prekrasnu gorsku dolinu, punu crnogorice. Zatim rijeka prolazi kroz polje i tu su joj obale gusto obrasle vrbovim grmljem. Rijeka je u gornjem toku plitka ( korito ima prosjecnu dubinu 1,5 m). U donjem toku, koji je u ravnici, dubine dostizu u samom selu i do 5 metara. U rijeci zivi samo potočna pastrva i pior. Rijeka je mjestimično siroka i do 20 metara, pa se onda suzuje na nekoliko metara širine.<br> <b>Kvaliteta vode rijeke Jesenice</b><br> Tijekom 2006. godine provedeno je ispitivanje kvalitete vode rijeke Jesenice. Laboratorijsko ispitivanje je obavljeno u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba - Služba za zdravstvenu ekologiju. Usporedni rezultati govore da je voda rijeke Jesenice, voda I kategorioje. Značaj ovog rezultata je tim veći, jer je uzorkovanje obavljeno u Potpolju, dakle na kraju toka rijeke. Čitavim tokom zadržava ujednačenu kvalitetu i pitkost na bilo kojem mjestu. <ref>http://www.saborsko.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=16&limitstart=3</ref> <br> <br> [[Datoteka:Most-na-jesenici-1810.jpg|mini|Most na rijeci Jesenici-1810.god ]] <b>Stari most</b><br> na rijeci Jesenici izgradili su domicilni stanovnici koji nisu bili u vojnoj službi na crti obrane od turaka, a izrađen je od klesanog kamena i završen 1810. godine. Most je ujedno i dio stare ceste Marije Terezije koja je išla od Ogulina do Poljanka ( Plitvička Jezera), čiji su tragovi i danas vidljivi na ovome području. == Obrazovanje == Područna Škola Lička Jesenica, izgrađena 1924.godine zbog nedostatka učenika danas više nije u upotrebi. == Kultura == Već nekoliko godina u Ličkoj Jesenici postoji [[Hare Krišna]] centar, koji organizira ljetni kamp za svoje sljedbenike. == Šport == == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://portal.vvz.hr/index.php?p=articles&id=2628 Stranice sljedbenika Hare Krišna] {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu općine Saborsko}} [[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]] j3pjn1at6tag09sxwe7lzct5ias4dxe Jamnica 0 175978 6432458 6432422 2022-07-25T12:30:15Z 194.126.214.170 Ispravljen je padež. wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir tvrtka | ime = Jamnica plus d.o.o. | slika = [[Slika:Jamnica Logo.svg|200px|Logotip]] | vrsta = [[društvo s ograničenom odgovornošću]] | osnutak = [[18. listopada]] [[1828.]]<ref name="povijest">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jamnica.hr/o-nama/povijest/16-22/?lang= |title=Jamnica d.d. / Povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20121208035646/http://www.jamnica.hr/o-nama/povijest/16-22/?lang= |archive-date=8. prosinca 2012. |access-date=24. srpnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jamnica.hr/home_eng.html#/about-us/ |title=Jamnica history on the official website |archive-url=https://web.archive.org/web/20110526131718/http://www.jamnica.hr/home_eng.html#/about-us/ |archive-date=26. svibnja 2011. |access-date=24. srpnja 2012.}}</ref> | sjedište = Getaldićeva 3 | sjedište_grad = [[Zagreb]] | sjedište_država = {{DZ+X|HRV}} | pokriveno_područje = | industrija = piće | proizvodi = Jamnica, Jana, Jana Ice Tea, Jana vitamin, Botanica, Toco, Prosport, Progame | prihod = 1,1 milijardu kuna (2021.) | neto_dobit =81,4 milijuna kuna (2021.) | zaposleni = 955 | vlasnik = Fortenova grupa | slogan = | web = [https://jamnica.company/hr/ www.jamnica.company] |predsjednik_uprave=Ivan Čevra}} '''Jamnica plus d.o.o.''',hrvatsko je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju mineralne vode, drugih flaširanih voda te osvježavajućih pića. '''.''' osnovan [[18. listopada]] [[1828.]] godine., a danas posluje kao dio Grupe pića, organizacijske divizije unutar Fortenova grupe Ulaganjima u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije, Grupa pića došla je do pozicije jednog od najmodernijih europskih proizvođača prirodnih mineralnih voda i osvježavajućih pića s ukupnom godišnjom proizvodnjom većom od 600 milijuna litara što je čini najvećim proizvođačem u ovom dijelu Europe. Ukupni prihodi Jamnice u [[2011.]] godini narasli su na 1,2 milijardi kuna. Jamnica je ostvarila 100,247 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. U sastavu Jamnice plus d.o.o. su punionica Jamnica u [[Pisarovina|Pisarovini]], punionica Jana u Gorici Svetojanskoj nedaleko Jastrebarskog. Jamnica plus od 2020. posluje u sklopu Grupe pića Fortenova grupe, a Grupu pića, uz Jamnicu plus, čine još i Sarajevski kiseljak d.o.o. u BiH, Mg Mivela d.o.o. u Srbiji, Jamnica mineralna voda d.o.o. u Sloveniji i Jamnica Water Kft. u Mađarskoj. Jamnica plus, odnosni Grupa pića nudi široku paletu brendova kao što su Jamnica, Botanica, Sarajevski kiseljak, Mg Mivela, Jana, Jana Ice Tea, Jana vitamin, Jana s okusom  voća, Sara, ProSport, ProGame, ProGame, Sensation, Sky Cola,Barts i Toco. Povijest Tradicija Jamnice seže još u 18. stoljeće kada je[[1772.]] godine carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] je dala uzorke Jamnice na kemijsku analizu te je iste godine ona uvrštena u registar mineralnih voda. [[1823.]] godine ljekarnik [[Josip Mikšić]] izvršio je prvu [[Kvantitativna istraživanja|kvantitativnu znanstvenu analizu]] Jamničke kiselice. [[18. listopada]] [[1828.]] započinje komercijalno korištenje Jamnice te su napunjene prve boce namijenjene tržištu. Taj datum se i danas obilježava kao dan Jamnice. [[1830.]] u Jamnici je započelo s radom kupalište i [[lječilište]] koje će biti u funkciji sve do [[1870.]] godine. [[1852.]] godine izgrađena je nova zgrada lječilišta, rad poznatog zagrebačkog graditelja [[Janko Jambrišak|Janka Jambrišaka]]. Tijekom [[1863.]] i [[1864.]] u lječilištu je boravio [[biskup]] [[Josip Juraj Strossmayer]]. Također su navraćali i hrvatski političar [[Ante Starčević]] i hrvatski pisac [[August Harambašić]], koji je tada napisao najpoznatiji slogan:{{Citat|Tko jamničku vodu pije rado – taj će imat život dug i srce mlado.|August Harambašić}} [[Slika:Jamnica liter halbliter flasche.jpg|mini|upright|Jamnica 1,5 i 0,5 litara [[PET boca]].]] [[Slika:Jamnica alte etikette.jpg|mini|170px|Stara etiketa s boce mineralne vode Jamnice.]] Krajem 19. stoljeća Jamnica je prodana [[Vilim Lovrenčić (stariji)|Vilimu Lovrenčiću]] koji je [[1899.]] godine modernizirao punionicu i organizirao prodaju.<ref name="Nuić">[https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/25072-u-zuerichu-umrla-melita-schmidlin-lovrencic Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200205061227/https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/25072-u-zuerichu-umrla-melita-schmidlin-lovrencic |date=5. veljače 2020. }} Tihomir Nuić: '' Umrla jedna od najstarijih Hrvatica na svijetu - U Zürichu umrla Melita Schmidlin-Lovrenčić '' četvrtak, 28. ožujka 2019. (pristupljeno 5. veljače 2020.)</ref> [[1926.]] godine vrelo kupuju gđe Mira Vrbanić i Margita Rottenbucher. [[1932.]] godine sagrađeno je novo modernizirano crpilište. Jamnička kiselica kontinuirano se proizvodila sve do 2. svjetskog rata kada proizvodnja zamire. [[1961.]] godine obnavlja se proizvodnja, a izvore preuzima ''Agrokombinat'' iz Zagreba. [[1962.]] godine buši se novo vrelo ''Jamnica 62''. Tijekom [[1964.]] godine punionica je modernizirana te su postavljene dvije automatske linije. [[1. kolovoza]] [[1967.]] poduzeće ''Marijan Badel'' kupuje od ''Agrokombinata'' pogon mineralne vode Jamnička kiselica. [[1973.]] godine izbušeno je novo vrelo – ''Janino vrelo''. [[1978.]] godine otvorena je nova punionica u ''Jamničkoj kiselici, te je iste godine 30. prosinca bila napunjena 50-milijunta boca prirodne mineralne vode'' U svibnju [[1982.]] proizvodni program je proširen novim niskokaloričnim pićima na bazi mineralne vode pod nazivom ''Jana'' u dva osvježavajuća okusa: limun i naranča. [[1986.]] godine na tržište izlazi novi napitak na bazi mineralne vode ''Sprint tonic'' koji se preporučao sportašima i svima koji su izloženi dodatnom tjelesnom naporu. Od [[1990.]] godine Jamnica posluje kao samostalna tvrtka. [[7. listopada]] [[1991.]] godine punionica je granatirana, te su u ratnom razaranju do srpnja [[1992.]] godine stradali gospodarski objekti, linije za punjenje mineralne vode, ambalaža i gotovi proizvodi. [[28. prosinca]] [[1992.]] godine izvršena je pretvorba poduzeća u [[dioničko društvo]], čiji je većinski vlasnik postao [[Agrokor|Agrokor d.d.]] koji je započeo s obnovom pogona. Tijekom [[1993.]] godine investirano je u tri najsuvremenije linije, nabavljena su [[Teretno vozilo|teretna vozila]] i [[viličar]]i, te su organizirani distribucijski centri u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Rijeka|Rijeci]] i [[Osijek]]u i uveden novi koncept kapilarne prodaje. [[10. rujna]] [[1993.]] godine Jamnica je granatirana po drugi put u Domovinskom ratu. U srpnju [[1994.]] godine puštena je u pogon nova linija za punjenje. Počelo je punjenje Jamnice u originalnu [[PET boca|PET bocu]] od 1,5 litre. U kolovozu [[1995.]] godine je započela proizvodnja negazirane mineralne vode Jamnica, a u prosincu su redizajnirane etikete i promijenjen logotip tvrtke. U srpnju [[1996.]] godine započelo je punjenje proizvoda Jamnice u PET boce od 0,5 litre. Od [[1998.]], kupovinom vlasničkog udjela u ''Mladini d.d.'', Jamnica je prisutna i u segmentu proizvodnje [[Vino|vina]]. U svibnju [[1999.]] godine u pogon je puštena nova punionica sokova u [[Jastrebarsko]]m te Jamnica na tržište lansira prirodne voćne sokove ''Juicy''.<ref name="povijest"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.procomac.it/procomac/cmsresources.nsf/filenames/TED-1-2005.pdf/$file/TED-1-2005.pdf |title=Procomac.it/TED-1-2005.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20140728211200/http://www.procomac.it/procomac/cmsresources.nsf/filenames/TED-1-2005.pdf/$file/TED-1-2005.pdf |archive-date=28. srpnja 2014. |access-date=13. rujna 2009.}}</ref> [[2000.]] godine Jamnica d.d. postala je većinski vlasnik ''[[Sarajevski kiseljak (tvrtka)|Sarajevskog kiseljka]]'', najveće i najmodernije tvornice mineralne vode u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s bogatom poviješću i tradicijom. [[Slika:Jamnica water.jpg|mini|[[Etiketa]] na boci Jamnice.]] [[18. srpnja]] [[2002.]] Jamnica započinje s komercijalnom proizvodnjom prirodne izvorske vode ''[[Jana|Jane]]'', a u prosincu je počela proizvodnja osvježavajućih napitaka ''Juicy fruits'', te voćnih sokova ''TO''. U srpnju [[2004.]] godine Jamnica postaje većinski vlasnik punionice mineralne vode ''[[Fonyodi]]'' u [[Mađarska|Mađarskoj]]. 2007. godine Jamnica izlaz na tržište sa staklenom bocom od 1 l zajedno s novom rasklopivom nosiljkom koja je bila novost na hrvatskom tržištu. [[20. ožujka]] [[2008.]] iz Jamnice stiže "velika četvorka" funkcionalnih napitaka ''Smart'' (Smart Antiox, Smart Active, Smart Snack i Smart Fit). U kolovozu iste godine, Jamnica izlazi na tržište s novim proizvodima na bazi prirodne mineralne vode: aromatizirana mineralna voda ''Jamnica Sensation'' u dva okusa limun-limeta i mandarina-mapo, te također s novim proizvodom, izotonični napitak ''Jamnica Pro Sport''. [[28. listopada]] [[2008.]] Jamnica je obilježila svoj značajan jubilej — 180 godina.<ref name="povijest"/> 2009. godine Jamnica širi svoje poslovanje postajući većinski vlasnik punionice Mg Mivela u Srbiji. Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2013. Jana je kategorizirana kao prirodna negazirana mineralna voda čime je postala jedina hrvatska voda koja je bila službeno registrirana na listi Europske komisije. Od 2019. Jamnica posluje unutar [https://fortenova.hr/en/home/ Fortenova grupe], a od 2020. godine zajedno sa Sarajevskim kiseljakom d.o.o., Mg Mivelom d.o.o., Jamnicom mineralna voda d.o.o. te Jamnicom Water Kft. . čini Grupu pića Fortenova grupe, regionalnog lidera u proizvodnji vode i pića. Jamnica plus svoje proizvode izvozi u više od 20 zemalja diljem svijeta. == Divizije == === Jana === [[Slika:Jana logo.jpg|mini|300px|Logo ''Jane'']] ''[https://www.jana-water.com/ Jana]'' je [[Hrvatska|hrvatski]] proizvođač pića, točnije izvorske vode pod vlasništvom tvrtke "Jamnica", koja je dio Fortenova grupe. Voda se crpi iz 800 metara dubokog izvora Sveta Jana. Sjedišta tvrtke: * '''[[Hrvatska]]''': [[Zagreb]] * '''[[Australija]]''': [[Sydney]] * '''[[BiH]]''': [[Kiseljak]], [[Grude]] * '''[[Crna Gora]]''': [[Tivat]] * '''[[Kosovo]]''': [[Priština]] * '''[[Litva]]''': [[Vilnius]] * '''[[Mađarska]]''': [[Budaörs]] * '''[[Makedonija]]''': [[Tetovo]] * '''[[Njemačka]]''': [[Stuttgart]] * '''[[Portugal]]''': [[Maia]] * '''[[Rumunjska]]''': [[Bukurešt]] * '''[[Rusija]]''': [[Velikije Luki]] * '''[[SAD]]''': [[New York]] * '''[[Slovenija]]''': [[Limbuš]] * '''[[Srbija]]''': [[Beograd]] * '''[[Švicarska]]''': [[Langenthal]] Proizvodi: * [https://www.jana-water.com/proizvod/mineralna-negazirana-voda/ Jana mineralna negazirana voda] * [https://www.jana-water.com/proizvod/jana-voda-s-okusom-voca/ Jana voda s okusom voća] * [https://www.jana-water.com/proizvod/jana-vitamin/ Jana vitamin] * [https://www.jana-water.com/proizvod/jana-ice-tea/ Jana Ice Tea] == Podružnice == === Sarajevski kiseljak === === Fonyodi === == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} *[https://jamnica.company/hr/ Jamnica plus d.o.o.: Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200205080852/https://jamnica.company/hr/ |date=5. veljače 2020. }} **[http://www.jana.com.hr/ Jana: Službena stranica] **[https://www.jamnica.hr/hr/naslovnica/ Jamnica: Službena stranica] **[https://www.sensationdrink.com/hr/ Sensation: Službena stranica] **[http://www.mgmivela.com/hr/ Mg Mivela: Službena stranica] **[http://www.skycola.hr/ Sky Cola: Službena stranica] **[http://www.sarajevski-kiseljak.ba/ba/naslovnica/ Sarajevski kiseljak: Službena stranica] * [http://www.agrokor.hr/ Agrokor AG: Službena stranica] *[https://fortenova.hr/ Fortenova grupa: Službena stranica] *[https://www.fashion.hr/lifestyle/gastro/retro-etikete-jamnica-134040.aspx Prošećite kroz povijest uz pomoć ovih šest genijalnih retro etiketa] [[Kategorija:Proizvođači pića u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Tvrtke iz Zagreba]] [[Kategorija:Pitka voda]] kdgvsqawwbkfg2x4fn6g1w4zlskya3q 1. ŽNL Osječko-baranjska 0 186064 6432735 6421224 2022-07-26T05:43:38Z 78.0.223.230 /* Klubovi u 1. ŽNL osječko-baranjskoj u sezoni 2022./23. */Konačni popos sudionika wikitext text/x-wiki {{Nogometna liga | ime = 1. ŽNL Osječko-baranjska | slika = | države = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska]] | osnovana = | viša_liga = [[Međužupanijska nogometna liga Slavonije i Baranje]] | niža_liga = [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] | broj_klubova = 16 | domaći_kupovi = [[Kup Županijskog nogometnog saveza Osječko-baranjske županije]] | prvaci_sezone = {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2020./21.}} | prvaci = | službena_stranica = http://www.nsosijek.hr/ | sezona0 = {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2020./21.}} | sezona1 = {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2021./22.}} }} '''1. ŽNL Osječko-baranjska''' šesti je stupanj [[Nogomet|nogometnih]] natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U ovoj ligi prvoplasirani klub prelazi u viši razred - [[Međužupanijska nogometna liga Osijek-Vinkovci|Međužupanijsku nogometnu ligu Osijek-Vinkovci]], a posljednji ispadaju u [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]] prema pripadnosti Nogometnog središta. Klubovi koji nastupaju u ovoj ligi su s područja [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. == Klubovi u 1. ŽNL osječko-baranjskoj u sezoni 2022./23. == {{glavni|1. ŽNL Osječko-baranjska 2021./22.}} U 1. ŽNL sudjeluje 16 klubova. {| class="wikitable" |- ! Klub !! Mjesto |- | [[NK Baranja Beli Manastir|NK Baranja-Belje]] || [[Beli Manastir]] |- | [[NK Dračice Đakovo|NK Dračice]] || [[Đakovo]] |- | [[NK Đurđenovac]] || [[Đurđenovac]] |- | [[NK FEŠK Feričanci|NK FEŠK]] || [[Feričanci]] |- | [[NK Hajduk Marijanci|NK Hajduk]] || [[Marijanci]] |- | [[NK Hajduk Popovac|NK Hajduk]] || [[Popovac]] |- | [[NK Mladost Draž|NK Mladost]] || [[Draž]] |- | [[NK Motičina Donja Motičina|NK Motičina]] || [[Donja Motičina]] |- | [[NK Omladinac Josipovac Punitovački|NK Omladinac]] || [[Josipovac Punitovački]] |- | [[NK Omladinac Petrijevci|NK Omladinac]] || [[Petrijevci]] |- | [[NK Radnički Dalj|NK Radnički]] || [[Dalj]] |- | [[NK Radnik Josipovac|NK Radnik]] || [[Josipovac]] |- | [[NK Ratar Piškorevci|NK Ratar]] || [[Piškorevci]] |- | [[NK Slavonac Ladimirevci|NK Slavonac]] || [[Ladimirevci]] |- | [[NK Torpedo Kuševac|NK Torpedo]] || [[Kuševac]] |- | [[NK Viljevo]] || [[Viljevo]] |- |} == Povijest == === Dosadašnji pobjednici od sezone 1999./2000. === {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Razred !! Prvak !! Mjesto |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|1995./96.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Polet Semeljci|NK Polet]] || [[Semeljci]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|1996./97.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Grafičar-Vodovod Osijek|NK Grafičar-Vodovod]] || [[Osijek]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|1997./98.}} || {{center|'''4.'''}} || || |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|1998./99.}} || {{center|'''4.'''}} || || |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|1999./2000.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Čepin]] || [[Čepin]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2000./01.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Đakovo]] || [[Đakovo]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2001./02.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Višnjevac]] || [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2002./03.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Darda]] || [[Darda]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2003./04.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Croatia Đakovo|NK Croatia]] || [[Đakovo]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2004./05.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK Elektra Osijek|NK Elektra]] || [[Osijek]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2005./06.}} || {{center|'''4.'''}} || [[NK FEŠK Feričanci|NK FEŠK]] || [[Feričanci]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2006./07.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Slavonija Ivanovac|NK Slavonija]] || [[Ivanovac]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2007./08.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Baranja Belje Beli Manastir|NK Baranja]] || [[Beli Manastir]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2008./09.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Elektra Osijek|NK Elektra]] || [[Osijek]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2009./10.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK BSK Bijelo Brdo|NK BSK]] || [[Bijelo Brdo (Erdut)|Bijelo Brdo]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2010./11.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Torpedo Kuševac|NK Torpedo]] || [[Kuševac]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2011./12.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Zrinski Jurjevac Punitovački|NK Zrinski]] || [[Jurjevac Punitovački]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2012./13.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Vihor Jelisavac|NK Vihor]] || [[Jelisavac]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2013./14.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Slavonac Tenja|NK Slavonac]] || [[Tenja]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2014./15.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK Mursa-Zanatlija ]] || [[Osijek]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2015./16.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Slavonac Tenja|NK Slavonac]] || [[Tenja]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2016./17.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Borac Kneževi Vinogradi|NK Borac]] || [[Kneževi Vinogradi]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2017./18.}} || {{center|'''5.'''}} || [[HNK Radnički Mece|HNK Radnički]] || [[Mece]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2018./19.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Mladost Satnica Đakovačka|NK Mladost]] || [[Satnica Đakovačka]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2019./20.}} || {{center|'''5.'''}} || [[HNK Grabovac]] || [[Grabovac (Čeminac)|Grabovac]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2020./21.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Tomislav Livana]] || [[Livana]] |- | {{sezona wp|1. ŽNL Osječko-baranjska|2021./22.}} || {{center|'''5.'''}} || [[NK Vardarac]] || [[Vardarac]] |} == Izvori i vanjske poveznice == {{izvori}} * http://www.nsosijek.hr/ {{1. ŽNL}} {{1. ŽNL Osječko-baranjska sezone}} {{GLAVNIRASPORED:Osječko-baranjska, 1. ŽNL}} [[Kategorija:1. ŽNL Osječko-baranjska| ]] [[Kategorija:Prva županijska nogometna liga|Osječko-baranjska]] esrdgvqh6l3pnklcdkib0d24rqp6zhr Tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku 0 194695 6432832 6288059 2022-07-26T10:41:18Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Građevine u Dubrovniku|Građevine u Dubrovniku]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Porp.jpg|mini|250px|desno|Tvrđava Sv. Ivan i lukobran Kaše u staroj gradskoj luci u [[Dubrovnik]]u]] [[File:Dubrovnik - Tvrđava Sv. Ivan.JPG|thumb|250px|Sv. Ivan]] '''Sveti Ivan''' je [[fortifikacija|tvrđava]] u sklopu [[Dubrovačke gradske zidine|dubrovačkih gradskih zidina]]. Nalazi se na [[jug|južnoj]] strani i glavna joj je uloga bila obrana gradske [[luka|luke]]. Tvrđava je sagrađena [[1346.]] pod nazivom ''Tvrđava „od mula“''. U blizini je kasnije podignuta tzv. ''Gundulićeva tvrđava'' i to prema nacrtima dubrovačkog inženjera [[Paskoje Miličević|Paskoja Miličevića]]. Obje su tvrđave [[1522.]] godine povezane kulama, a od [[1557.]] godine tvore cjelinu kakvu poznajemo danas – monumentalnu građevinu dijelom polukružnog oblika. U unutrašnjosti tvrđave izvorno se nalazilo veliko skladište [[barut]]a. Uz [[Minčeta|Minčetu]] na [[sjever]]u te [[Bokar]] i [[Lovrijenac]] na [[zapad]]u Sv. je Ivan bio treća važna utvrda na dubrovačkim zidinama. Gradska je luka sa sjeverne strane branjena manjom tvrđavom Sv. Luke, dok je s južne strane tu ulogu imala tvrđava Sv. Ivana. U početku se između tih dviju tvrđava protezao [[lanac]] kako bi se spriječio neželjeni ulazak brodova u luku. Taj je lanac bio toliko čvrst da je brodovima bez većih problema lomio kobilice. Lanac se ondje nalazio sve dok [[1484.]] godine nije izgrađen umjetni otočić, [[lukobran]] [[Valobran Kaše|Kaše]]. Lukobran je izgrađen po nacrtima graditelja Paskoja Miličevića. Danas se u prostorijama tvrđave sv. Ivana čuva znatan dio kulturnog blaga iz doba [[Dubrovačka Republika|Republike]]. Također, u njoj su smještene zbirke [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorskog muzeja]] i [[Akvarij|Akvarija i Instituta za more i priobalje]]. Na terasi koja služi kao ljetna pozornica za potrebe [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] bio je smješten top s jedrenjaka [[Triton (ratni brik)|Tritona]].<ref name="Podsjećanje 2">[http://glasgrada.hr/podsjecanje-na-udes-broda-triton-2/ Glas Grada] Damir Račić: ''Podsjećanje na udes broda Triton (2)'' / „[[Dubrovački vjesnik]]“ od 14. kolovoza 1965. godine, broj 773., 10. travnja 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [http://www.citywallsdubrovnik.hr/hr-drustvo.htm Društvo prijatelja dubrovačke starine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120626131514/http://www.citywallsdubrovnik.hr/hr-drustvo.htm |date=26. lipnja 2012. }} [[Kategorija:Dubrovačke gradske zidine]] 8n1nle0d8zn51z8hr47iq4cgi85s9as Autoceste u Hrvatskoj 0 202566 6432834 6370568 2022-07-26T11:01:03Z 195.29.208.20 Pоpraviо sаm pravоpis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A1 near junction Maslenica.jpg|mini|300px|[[Autocesta A1]] blizu čvora [[Maslenica]]]] '''Autoceste u Hrvatskoj''' čine mrežu [[autocesta]] ''koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu.''<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_84_1790.html Zakon o cestama] Narodne novine 84/11</ref> == Povezivanje Hrvatske i izgradnja autocesta == [[Datoteka:Nas zajam za nas autoput plakat.jpg|250px|thumb|Naš zajam za naš autoput, plakat iz 1970-ih]] Izgradnja autocesta u [[SFRJ]] počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionica [[Zagreb]] - [[Karlovac]], [[Vrhnika]] - [[Postojna]] te urbane autoceste u [[Beograd]]u. U vremenu od 1970. – 1979. izgrađeno je 413&nbsp;km autocesta, od toga u [[SR Srbija|Srbiji]] 131,1 (u njenom užem dijelu), u [[SR Slovenija|Sloveniji]] 109,9, [[SAP Vojvodina|Vojvodini]] 65,6, [[SR Hrvatska|Hrvatskoj]] 62,9 te u [[SR Hrvatska|Makedoniji]] 34&nbsp;km što je bilo znatno ispod prosjeka ostalih europskih zemalja. U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542&nbsp;km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5, užoj Srbiji 128,7, Vojvodini 100,6, Sloveniji 48,6 te Makedoniji 29&nbsp;km. Iako je tzv. ''Jadranskom orijentacijom'' bilo predviđeno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, aktivnosti su se svodile na tzv. ''Transjugoslavensku cestu''. Prosjek izgradnje cesta u SFRJ za 20 godina iznosio je 48&nbsp;km godišnje, a u Hrvatskoj je on bio znatno ispod tog prosjeka, 15&nbsp;km godišnje.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58919 Miroslav Sić - Problematika razvoja autocesta u Hrvatskoj i Jugoslaviji na pragu 90. godina] Hrvatski geografski glasnik, Vol. 52. No.1. Lipanj 1990., pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Prva hrvatska autocesta bila je [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]] - [[Kikovica]] (otvorena 1971.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4714 Autocesta] Hrvatska enciklopedija LZMK, pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Ideju o povezivanju Splita i Zagreba autocestom 1961. iznosi akademik [[Josip Roglić]], a ona je predviđala najkraću trasu (kojom su se služili Rimljani), koridorom [[Una|Une]] i dolinom [[Butišnica|Butišnice]] preko [[Knin]]a, [[Bihać]]a i [[Pisarovina|Pisarovine]]. Urbanistički zavod kotara Split 1962. upućuje studiju javnosti, a krajem 1965. Skupština kotara Split traži od [[Hrvatski sabor|Sabora SRH]] službeno priznanje inicijative. Sabor SRH je do 1970. u Društveni plan unio stajalište o pripremi ''ukupne ekonomsko-prometne i tehničke dokumentacija za početak izgradnje autoceste Zagreb - Pisarovina - Bihać - Knin - Split'' <small>(Narodne novine 30, str. 170, 6. kolovoza 1966., Društveni plan razvoja SRH za razdoblje 1966. – 1970.)</small>. U isto vrijeme, zajedno sa [[Split]]om i [[Osijek]] i [[Rijeka]] su zatražili pripremu gradnje autocesta Rijeka - Zagreb i Zagreb - Slavonski Brod - Beograd. Sabor SRH 5. ožujka 1971. donosi odluku o »Osnovnoj mreži autocesta« u RH, s navedene tri autoceste: Zagreb - Beograd, Zagreb - Rijeka te Zagreb - Split. Istodobno je donio i »Odluku o parcijalnoj realizaciji« te mreže u dužini od po 100&nbsp;km na svakoj od triju trasa. Osim državnog financiranja, za autocestu Zagreb - Split bio je raspisan i narodni zajam kojim je bilo predviđeno da svaki građanin uplati po jednu mjesečnu plaću, na rok otplate od 5 godina, a nositelji akcije bili su grad Split i tadašnja Investiciono-komercijalna banka Split. Međutim, političkim igrama, novac od zajma nije utrošen za izgradnju autoceste već za pokrivanje tada nepodmirenih obveza banke. Slomom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], nova vlada SRH početkom 1972. zaustavlja izgradnju autocesta kao i [[Tunel Učka|tunela Učka]]. Političkom odlukom tadašnji Republički fond za ceste od IKB-a uzima sredstva zajma i gradi cestu I. reda [[Vrlika]] - [[Knin]] - [[Strmica]]. Krajem 1977. opet se aktualiziralo pitanje osuvremenjavanja cestovne mreže, pa je u SRH 1978. opet raspisan zajam za provedbu tog programa. Program je forsirao tzv. zagrebački prsten i autocestu prema Beogradu, uz neznatnu izgradnju prema jugu. Zbog inflacije početkom 1980-ih, sredstva zajma se smanjuju, i investitor izgradnje (Republički SIZ za ceste) značajno smanjuje radove, a prioritet ostaje autocesta prema Beogradu iako su radovi i na njoj bitno smanjeni. Povezivanje Zagreba i Splita autocestom je opet odgođeno.<ref name="jaksa_milicic">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Milicic Jakša Miličić: Autocesta Split - Zagreb] (Hrvatska revija 4, 2004.), pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Prostornim planom SR Hrvatske iz 1988. stvari se počinju donekle mijenjati u korist povezivanja svih dijelova Hrvatske te povezivanja s europskom prometnim pravcima. Na tragu tog dokumenta proglašenjem neovisnosti Hrvatske počinju i pripreme za povezivanje sjevera i juga Hrvatske, međutim, glavna briga cestovnih službi za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] bila je osiguravanje alternativnih pravaca za prometnice koje su bile okupirane, a to se posebno odnosilo na povezivanje s jugom Hrvatske. Unatoč tome, radovi nisu prestali. Tako su se u vremenu od 1990. do 2000. gradile ili dovršavale mnoge dionice: tzv. snježna dionica prema Rijeci (Oštrovica - Delnice - Kupjak), dionice prema Krapini, dijelovi [[Istarski ipsilon|Istarskog ipsilona]], [[Maslenički most (autocesta A1)|Maslenički most]], te [[tunel Sveti Rok]] čija je gradnja počela u vrijeme dok je sjeverni dio bio okupiran. U isto vrijeme raspisuju se i mnogi međunarodni natječaji za financiranje i izgradnju, a ključni dokumenti koji su doneseni u Saboru su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (1997.) te Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999.). U relativno kratkom vremenu, izgrađen je ili dovršen najveći dio planirane mreže autocesta, a posebno na glavnim koridorima koji presijecaju Hrvatsku. Krajem 2010-ih radovi se usporavaju, tako da je povezivanje krajnjeg juga, tj. autoceste A1 prema Dubrovniku prolongirano. Unatoč tome, svi veći Hrvatski centri danas su povezani mrežom suvremenih autocesta s prometnom mrežom u okruženju.<ref>[http://www.hac.hr/UserDocsImages//files/file/brosure/monografija/virtualMagazine.html Hrvatske autoceste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713114244/http://www.hac.hr/UserDocsImages/files/file/brosure/monografija/virtualMagazine.html |date=13. srpnja 2014. }} Brošura HAC-a, 2007., {{ISBN|978-953-7491-0}}, pristupljeno 22. srpnja 2014.</ref> == Osnovni podaci<ref name="HUKA2018">[http://www.huka.hr/files/docs/HUKA_KF_2018_KB_final-Web.pdf Ključne brojke (2018.)] Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine (objavljeno u svibnju 2019., pristupljeno 7. kolovoza 2019.</ref> == [[Datoteka:Mreza autocesta po godinama.svg|450px|thumb|Razvoj mreže autocesta u Hrvatskoj]] Mreža autocesta i poluautocesta s naplatom iznosi ukupno 1.306,53&nbsp;km (stanje 2018.), a njima upravljaju i gospodare četiri koncesionara: * Hrvatske autoceste d.o.o. (918,50&nbsp;km: A1, A3, A4, A5, A10, A11), * Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (187,03&nbsp;km: dio A1, A6, A7, Krčki most), * [[BINA-Istra d. d.|Bina-Istra d.d.]] (141&nbsp;km: A8 i A9) te * Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o.(60&nbsp;km: A2). Ograničenje brzine na autocestama je 130&nbsp;km/h. Od ukupne duljine mreže, 1.228,6&nbsp;km je cesta s 2×2 traka, 57,1&nbsp;km s 2×1 trakom te 20,8&nbsp;km s 2×3 traka. Broj mostova iznosi 219, ukupne duljine 40,3&nbsp;km. Duljina zidova za zaštitu od buke je 96,7&nbsp;km, a izgrađeno je 14 prijelaza za divlje životinje. Na autocestama u Hrvatskoj ukupno je 50 tunela ukupne duljine 49,07&nbsp;km što iznosi 3,8% ukupne duljine mreže. Dvocijevnih je tunela 45, a jednocijevnih 5. Od uslužnih objekata, na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 86 caffe barova, 26 restorana i 10 hotela. Za osobna vozila postoji 6.746 parkirnih mjesta, a za kamione 2.122. Za sigurnost se brine 27 centara za održavanje i kontrolu prometa, 136 dinamičkih informacijskih tabla, 1596 nadzornih kamera i 214 ralica. == Pregled autocesta == Hrvatske autoceste su označene velikim slovom '''A''' i brojčanom oznakom iza slova. Sljedeća tablica prikazuje izgrađene autoceste u Hrvatskoj, njihove dionice i duljine: [[Datoteka:Kroatien Autobahnen (aktueller Stand) hr.svg|300px|mini|Mreža autocesta u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Čvor Lučko iz zraka.jpg|mini|300px|Čvor Lučko iz zraka]] {| class="wikitable c1" |- ! Oznaka !! Neformalni naziv !! Dionica !! Duljina (km) |- | align="center" | [[Datoteka:Autocesta A1.svg|40px|A1]] || [[Autocesta A1|Autocesta kralja Tomislava ''Dalmatina'']]<ref name="jaksa_milicic"/><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050629/temedana03.asp Slobodna Dalmacija] Marina Karlović-Sabolić: U što je potrošen narodni novac za autocestu kralja Tomislava, 29. lipnja 2005.</ref> || [[Zagreb]] ([[Lučko]]) - [[Bosiljevo]] (A6) - [[Žuta Lokva]] (A7) - [[Split]] - [[Ploče]] (A10) - [[Dubrovnik]] (''dovršeno do Ploča, u planu do Dubrovnika'')<ref>[http://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/informacije-i-obavijesti/ Priprema autocesta i državnih cesta za turističku sezonu] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/66FjhXW4B?url=http://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/informacije-i-obavijesti/ |date=18. ožujka 2012. }} Objavljeno 13. lipnja 2014.</ref>|| align="right" | 480,15 |- |[[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autocesta A2|Zagorska autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Jankomir]]) - [[Gornji Macelj|Macelj]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) || align="right" | 60,00 |- |[[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autocesta A3|Posavska autocesta]] || [[Bregana]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) - [[Zagreb]] - [[Okučani]] - [[Sredanci]] (A5) - [[Lipovac]] (granica sa [[Srbija|Srbijom]])|| align="right" | 306,40 |- |[[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autocesta A4|Varaždinska autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Ivanja Reka]]) - [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] ([[Državna cesta D10|D10]]) - [[Goričan]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]])|| align="right" | 96,90 |- |[[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autocesta A5|Slavonska autocesta ''Slavonika'']] || [[Branjin Vrh]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) - [[Osijek]] - [[Sredanci]] (A3) - [[Svilaj]] (granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]) (''dovršeno do [[Osijek]]a, u izgradnji do [[Beli Manastir|Belog Manastira]], u planu do [[Branjin Vrh|Branjinog Vrha]]'') || align="right" | 58,70 |- |[[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|40px|A6]] ||[[Autocesta A6|Primorsko-goranska autocesta <br>''Goranka'']]<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.novilist.hr:8090/Vijesti/Hrvatska/NAPOKON-Autoceste-A6-i-A7-postale-Goranka-i-Primorka |title=Autoceste A6 i A7 postale "Goranka" i "Primorka" |author=Edi Prodan |date=21. prosinca 2017. |work=novilist.hr |accessdate=2019-09-01 |archive-date=1. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190901100344/http://www.novilist.hr:8090/Vijesti/Hrvatska/NAPOKON-Autoceste-A6-i-A7-postale-Goranka-i-Primorka |url-status=dead}}</ref>||[[Bosiljevo]] (A6) - [[Rijeka]] ([[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]]) || align="right" | 81,25 |- |[[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|40px|A7]] || [[Autocesta A7|Kvarnerska autocesta <br>''Primorka'']]<ref name=":0" />||[[Rupa]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) - [[Rijeka]] - [[Žuta Lokva]] (A1) (''dovršeno do [[Križišće|Križišća]], u planu do [[Žuta Lokva|Žute Lokve]]'')|| align="right" | 28,00 |- |[[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autocesta A8|Istarski ipsilon]] || [[Kanfanar]] (A9) - [[Rijeka]] ([[Matulji]]) (''dovršeno do [[Cerovlje|Cerovlja]], poluautocesta do [[Rijeka|Rijeke]]; u izgradnji nadogradnja na autocestu'') || align="right" | 64,20 |- | [[Datoteka:Motorway-A9-Hex-Green.svg|40px|A9]] || [[Autocesta A9|Istarski ipsilon]] || [[Kaštel (Buje)|Kaštel]] (granica sa Slovenijom) - [[Kanfanar]] (A8) - [[Pula]] || align="right" | 76,80 |- |[[Datoteka:Motorway-A10-Hex-Green.svg|40px|A10]] || [[Autocesta A10|Neretvanska autocesta]] || Granični prijelaz Nova Sela (granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]) - čvor Ploče (A1) || align="right" | 8,50 |- | [[Datoteka:Motorway-A11-Hex-Green.svg|40px|A11]] || [[Autocesta A11|Sisačka autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Jakuševec]]) - [[Sisak]] (''dovršeno do [[Lekenik]]a, u planu do [[Sisak|Siska]]'') || align="right" | 32,70 <!--|- |[[Datoteka:Autocesta A12.svg|40px]] || [[Autocesta A12|Podravski ipsilon]] || [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] (A4) – [[Vrbovec]] (A13) - [[Gola]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) (''dovršeno do [[Križevci|Križevaca]], u planu do [[Gola|Gole]]'')|| align="right" | 23,0 km || align="right" | 67,0 |- |[[Datoteka:Autocesta A13.svg|40px]] || [[Autocesta A13|Podravski ipsilon]] || [[Vrbovec]] (A12) - [[Terezino Polje]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) (''dovršeno do [[Farkaševac|Farkaševca]], u planu do [[Terezino Polje|Terezinog Polja]]'')|| align="right" | 0,0 km || align="right" | 86,0 86,5<ref name="nn" /> |- | align="center" | [[Datoteka:Autocesta_AZ.svg|40px]] || [[Nova obilaznica Zagreba]] || čvorište [[Pojatno]] (A2) - čvorište [[Gradna]] (A3) - čvorište [[Horvati]] (A1) - čvorište [[Mraclin]] (A11) - čvorište [[Ivanić-Grad|Ivanić Grad]] (A3) - čvorište [[Sveti Ivan Zelina|Zelina]] (A4) || align="right" | 0,0 km --> |- | align="right" | || ||'''Ukupna duljina autocesta / poluautocesta:''' | align="right" |'''1.306,50''' |} <small>Napomena: podaci o duljinama dionica preuzeti iz publikacije [http://www.huka.hr/files/docs/HUKA_KF_2018_KB_final-Web.pdf Ključne brojke (2018.)] Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine 7. kolovoza 2019.</small> == Sustav naplate == Na autocestama u Republici Hrvatskoj naplata cestarine s vrši na dva načina: otvoreni i zatvoreni sustav naplate. Kod otvorenog sustava naplatna postaja je ujedno izlazna i ulazna, tako da se cestarina naplaćuje odmah. Koristi se na kraćim dionicama autocesta i na mostovima, tunelima i sl. Kod zatvorenog sustava, na ulazu se uzima naplatna kartica koja se na izlazu predaje blagajniku koji na temelju dužine korištenja i kategorije vozila naplaćuje cestarinu. Zatvoreni sustav se koristi na autocestama s više ulaza i izlaza. Postoji i automatizirani elektronički beskontantni sustav naplate (ENC), koji funkcionira uz pomoć uređaja u vozilu. Vozilo opremljeno ENC uređajem se ne zaustavlja na naplatnim postajama već se automatski registrira i propušta na ulazu i izlazu s autoceste. Za takav sustav naplate postoje zasebni trakovi na naplatnim postajama. Osim gotovinskog, kartičnog te plaćanja putem ENC-a, plaćanje cestarine moguće je i pretplatnim karticama (''smart card''), SMS porukama i putem mrežnog portala.<ref>[http://www.huka.hr/cestarine Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine: cestarine] Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> [[Datoteka:A1 Ravča 02.jpg|mini|220px|Naplatne kućice na izlazu [[Ravča]] kod Vrgorca]] Za većinu autocesta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se plaća [[cestarina]]. Na ovim dionicama sljedećih autocesta postoji zatvoreni sustav naplate: *[[Autocesta A1|A1]], [[Autocesta A6|A6]] i [[Autocesta A10|A10]]: [[Lučko]] - Karamatići, [[Bosiljevo]] - [[Grobnik]] i [[Ploče]] - [[Kula Norinska]] *[[Autocesta A3|A3]] i [[Autocesta A5|A5]]: [[Rugvica]] - [[Lipovac]] i [[Osijek]] - [[Svilaj]] *[[Autocesta A2|A2]]: [[Zaprešić]] - [[Macelj]] *[[Autocesta A4|A4]]: [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] - [[Goričan]] *[[Autocesta A8|A8]] i [[Autocesta A9|A9]]: [[Tunel Učka]] - [[Kanfanar]] i [[Umag]] - [[Pula]] *[[Autocesta A11|A11]]: [[Velika Gorica]] - [[Lekenik]] Na ovim dionicama sljedećih autocesta se naplaćuje otvorenim sustavom: * A3: Granični prijelaz [[Bregana]] - [[Bobovica (Samobor)|Bobovica]] *A7: [[Rupa]] - [[Jurdani]] == Kategorizacija vozila == [[Datoteka:A2 (Kroatien) at Đurmanec.jpg|mini|220px|Autocesta A2 kod [[Đurmanec|Đurmanca]]]] Osim prijeđenog puta, drugi parametar za izračun cestarine je kategorija vozila. Ovisno o broju osovina, dimenziji (visini), maksimalno dopuštenoj ukupnoj težini vozila u natovarenom stanju te vrsti vozila, vozila se razvrstavaju u sljedeće kategorije:<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_130_2833.html Pravilnik o cestama] Narodne novine 130/13</ref> {| class="wikitable" ! Oznaka !! Opis skupine |- | align="center" |IA | Motocikli, motorni tricikli i četverocikli |- | align="center" |I | Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,90 m |- | align="center" |II | a) Motorna vozila s dvije osovine visine iznad 1,90 m, kojima najveća dopuštena masa ne prelazi 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, visine ispod 1,90 m, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina i visini priključnog vozila |- | align="center" |III | a) Motorna vozila s dvije ili tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo s jednom osovinom<br>c) Motorna vozila iz II a) koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |- | align="center" |IV | a) Motorna vozila s četiri ili više osovina, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo s dvije i više osovine<br>c) Motorna vozila s tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |} == Odmorišta na autocestama == [[Datoteka:Highway13Chorvatsko66.JPG|mini|220px|Odmorište Dobra na A1]] Ovisno o sadržajima koje pružaju i udaljenosti od dva objekta, postoji više vrsta odmorišta (u službenoj upotrebi oznaka PUO, ''prateći uslužni objekti'') na autocestama u Hrvatskoj:<ref>[http://www.hac.hr/podaci-o-autocestama/odmorista/osnovni-tipovi-i-sadrzaji Hrvatske autoceste: odmorišta, osnovni tipovi i sadržaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717195832/http://www.hac.hr/podaci-o-autocestama/odmorista/osnovni-tipovi-i-sadrzaji |date=17. srpnja 2014. }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref><ref>[http://www.arz.hr/?page=6&sub=2&lng=1 Autocesta Rijeka - Zagreb: odmorišta, tipovi i sadržaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140720062649/http://arz.hr/?page=6&sub=2&lng=1 |date=20. srpnja 2014. }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> * tip A - (svakih 80 – 180&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, restoran, motel, autoservis, turističko – informativni centar, * tip B - (svakih 40 – 90&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, restoran, informacije, * tip C - (svakih 20 – 45&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, informacije, * tip D1 – odmorište: parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, sezonski ugostiteljski objekt, informacije, te * tip D – odmorište (svakih 10 - 22,5&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište. Na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 86 caffe barova, 26 restorana i 10 hotela.<ref name="HUKA2018"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Highways in Croatia}} * [http://www.hac.hr Hrvatske Autoceste d.o.o.] * [http://www.arz.hr Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.] * [https://web.archive.org/web/20090331183652/http://www.bina-istra.hr/ BINA-ISTRA] * [http://www.azm.hr/ Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821223911/http://www.azm.hr/ |date=21. kolovoza 2007. }} * [http://www.huka.hr/hr/ Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922143300/http://www.huka.hr/hr/ |date=22. rujna 2008. }} {{Autoceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Ceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Prometni popisi|Autoceste, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi građevina|Autoceste, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Autoceste]] hnzkbnhgjvem2lpjfh8asbigxv5dfym 6432836 6432834 2022-07-26T11:21:41Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/195.29.208.20|195.29.208.20]] ([[User talk:195.29.208.20|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A1 near junction Maslenica.jpg|mini|300px|[[Autocesta A1]] blizu čvora [[Maslenica]]]] '''Autoceste u Hrvatskoj''' čine mrežu [[autocesta]] ''koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu.''<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_84_1790.html Zakon o cestama] Narodne novine 84/11</ref> == Povezivanje Hrvatske i izgradnja autocesta == [[Datoteka:Nas zajam za nas autoput plakat.jpg|250px|thumb|Naš zajam za naš autoput, plakat iz 1970-ih]] Izgradnja autocesta u [[SFRJ]] počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionica [[Zagreb]] - [[Karlovac]], [[Vrhnika]] - [[Postojna]] te urbane autoceste u [[Beograd]]u. U vremenu od 1970. – 1979. izgrađeno je 413&nbsp;km autocesta, od toga u [[SR Srbija|Srbiji]] 131,1 (u njenom užem dijelu), u [[SR Slovenija|Sloveniji]] 109,9, [[SAP Vojvodina|Vojvodini]] 65,6, [[SR Hrvatska|Hrvatskoj]] 62,9 te u [[SR Hrvatska|Makedoniji]] 34&nbsp;km što je bilo znatno ispod prosjeka ostalih europskih zemalja. U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542&nbsp;km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5, užoj Srbiji 128,7, Vojvodini 100,6, Sloveniji 48,6 te Makedoniji 29&nbsp;km. Iako je tzv. ''Jadranskom orijentacijom'' bilo predviđeno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, aktivnosti su se svodile na tzv. ''Transjugoslavensku cestu''. Prosjek izgradnje cesta u SFRJ za 20 godina iznosio je 48&nbsp;km godišnje, a u Hrvatskoj je on bio znatno ispod tog prosjeka, 15&nbsp;km godišnje.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58919 Miroslav Sić - Problematika razvoja autocesta u Hrvatskoj i Jugoslaviji na pragu 90. godina] Hrvatski geografski glasnik, Vol. 52. No.1. Lipanj 1990., pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Prva hrvatska autocesta bila je [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]] - [[Kikovica]] (otvorena 1971.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4714 Autocesta] Hrvatska enciklopedija LZMK, pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Ideju o povezivanju Splita i Zagreba autocestom 1961. iznosi akademik [[Josip Roglić]], a ona je predviđala najkraću trasu (kojom su se služili Rimljani), koridorom [[Una|Une]] i dolinom [[Butišnica|Butišnice]] preko [[Knin]]a, [[Bihać]]a i [[Pisarovina|Pisarovine]]. Urbanistički zavod kotara Split 1962. upućuje studiju javnosti, a krajem 1965. Skupština kotara Split traži od [[Hrvatski sabor|Sabora SRH]] službeno priznanje inicijative. Sabor SRH je do 1970. u Društveni plan unio stajalište o pripremi ''ukupne ekonomsko-prometne i tehničke dokumentacija za početak izgradnje autoceste Zagreb - Pisarovina - Bihać - Knin - Split'' <small>(Narodne novine 30, str. 170, 6. kolovoza 1966., Društveni plan razvoja SRH za razdoblje 1966. – 1970.)</small>. U isto vrijeme, zajedno sa [[Split]]om i [[Osijek]] i [[Rijeka]] su zatražili pripremu gradnje autocesta Rijeka - Zagreb i Zagreb - Slavonski Brod - Beograd. Sabor SRH 5. ožujka 1971. donosi odluku o »Osnovnoj mreži autocesta« u RH, s navedene tri autoceste: Zagreb - Beograd, Zagreb - Rijeka te Zagreb - Split. Istodobno je donio i »Odluku o parcijalnoj realizaciji« te mreže u dužini od po 100&nbsp;km na svakoj od triju trasa. Osim državnog financiranja, za autocestu Zagreb - Split bio je raspisan i narodni zajam kojim je bilo predviđeno da svaki građanin uplati po jednu mjesečnu plaću, na rok otplate od 5 godina, a nositelji akcije bili su grad Split i tadašnja Investiciono-komercijalna banka Split. Međutim, političkim igrama, novac od zajma nije utrošen za izgradnju autoceste već za pokrivanje tada nepodmirenih obveza banke. Slomom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], nova vlada SRH početkom 1972. zaustavlja izgradnju autocesta kao i [[Tunel Učka|tunela Učka]]. Političkom odlukom tadašnji Republički fond za ceste od IKB-a uzima sredstva zajma i gradi cestu I. reda [[Vrlika]] - [[Knin]] - [[Strmica]]. Krajem 1977. opet se aktualiziralo pitanje osuvremenjavanja cestovne mreže, pa je u SRH 1978. opet raspisan zajam za provedbu tog programa. Program je forsirao tzv. zagrebački prsten i autocestu prema Beogradu, uz neznatnu izgradnju prema jugu. Zbog inflacije početkom 1980-ih, sredstva zajma se smanjuju, i investitor izgradnje (Republički SIZ za ceste) značajno smanjuje radove, a prioritet ostaje autocesta prema Beogradu iako su radovi i na njoj bitno smanjeni. Povezivanje Zagreba i Splita autocestom je opet odgođeno.<ref name="jaksa_milicic">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Milicic Jakša Miličić: Autocesta Split - Zagreb] (Hrvatska revija 4, 2004.), pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Prostornim planom SR Hrvatske iz 1988. stvari se počinju donekle mijenjati u korist povezivanja svih dijelova Hrvatske te povezivanja s europskom prometnim pravcima. Na tragu tog dokumenta proglašenjem neovisnosti Hrvatske počinju i pripreme za povezivanje sjevera i juga Hrvatske, međutim, glavna briga cestovnih službi za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] bila je osiguravanje alternativnih pravaca za prometnice koje su bile okupirane, a to se posebno odnosilo na povezivanje s jugom Hrvatske. Unatoč tome, radovi nisu prestali. Tako su se u vremenu od 1990. do 2000. gradile ili dovršavale mnoge dionice: tzv. sniježna dionica prema Rijeci (Oštrovica - Delnice - Kupjak), dionice prema Krapini, dijelovi [[Istarski ipsilon|Istarskog ipsilona]], [[Maslenički most (autocesta A1)|Maslenički most]], te [[tunel Sveti Rok]] čija je gradnja počela u vrijeme dok je sjeverni dio bio okupiran. U isto vrijeme raspisuju se i mnogi međunarodni natječaji za financiranje i izgradnju, a ključni dokumenti koji su doneseni u Saboru su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (1997.) te Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999.). U relativno kratkom vremenu, izgrađen je ili dovršen najveći dio planirane mreže autocesta, a posebno na glavnim koridorima koji presijecaju Hrvatsku. Krajem 2010-ih radovi se usporavaju, tako da je povezivanje krajnjeg juga, tj. autoceste A1 prema Dubrovniku prolongirano. Unatoč tome, svi veći Hrvatski centri danas su povezani mrežom suvremenih autocesta s prometnom mrežom u okruženju.<ref>[http://www.hac.hr/UserDocsImages//files/file/brosure/monografija/virtualMagazine.html Hrvatske autoceste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713114244/http://www.hac.hr/UserDocsImages/files/file/brosure/monografija/virtualMagazine.html |date=13. srpnja 2014. }} Brošura HAC-a, 2007., {{ISBN|978-953-7491-0}}, pristupljeno 22. srpnja 2014.</ref> == Osnovni podatci<ref name="HUKA2018">[http://www.huka.hr/files/docs/HUKA_KF_2018_KB_final-Web.pdf Ključne brojke (2018.)] Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine (objavljeno u svibnju 2019., pristupljeno 7. kolovoza 2019.</ref> == [[Datoteka:Mreza autocesta po godinama.svg|450px|thumb|Razvoj mreže autocesta u Hrvatskoj]] Mreža autocesta i poluautocesta s naplatom iznosi ukupno 1.306,53&nbsp;km (stanje 2018.), a njima upravljaju i gospodare četiri koncesionara: * Hrvatske autoceste d.o.o. (918,50&nbsp;km: A1, A3, A4, A5, A10, A11), * Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (187,03&nbsp;km: dio A1, A6, A7, Krčki most), * [[BINA-Istra d. d.|Bina-Istra d.d.]] (141&nbsp;km: A8 i A9) te * Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o.(60&nbsp;km: A2). Ograničenje brzine na autocestama je 130&nbsp;km/h. Od ukupne duljine mreže, 1.228,6&nbsp;km je cesta s 2×2 traka, 57,1&nbsp;km s 2×1 trakom te 20,8&nbsp;km s 2×3 traka. Broj mostova iznosi 219, ukupne duljine 40,3&nbsp;km. Duljina zidova za zaštitu od buke je 96,7&nbsp;km, a izgrađeno je 14 prijelaza za divlje životinje. Na autocestama u Hrvatskoj ukupno je 50 tunela ukupne duljine 49,07&nbsp;km što iznosi 3,8% ukupne duljine mreže. Dvocijevnih je tunela 45, a jednocijevnih 5. Od uslužnih objekata, na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 86 caffe barova, 26 restorana i 10 hotela. Za osobna vozila postoji 6.746 parkirnih mjesta, a za kamione 2.122. Za sigurnost se brine 27 centara za održavanje i kontrolu prometa, 136 dinamičkih informacijskih tabla, 1596 nadzornih kamera i 214 ralica. == Pregled autocesta == Hrvatske autoceste su označene velikim slovom '''A''' i brojčanom oznakom iza slova. Sljedeća tablica prikazuje izgrađene autoceste u Hrvatskoj, njihove dionice i duljine: [[Datoteka:Kroatien Autobahnen (aktueller Stand) hr.svg|300px|mini|Mreža autocesta u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Čvor Lučko iz zraka.jpg|mini|300px|Čvor Lučko iz zraka]] {| class="wikitable c1" |- ! Oznaka !! Neformalni naziv !! Dionica !! Duljina (km) |- | align="center" | [[Datoteka:Autocesta A1.svg|40px|A1]] || [[Autocesta A1|Autocesta kralja Tomislava ''Dalmatina'']]<ref name="jaksa_milicic"/><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050629/temedana03.asp Slobodna Dalmacija] Marina Karlović-Sabolić: U što je potrošen narodni novac za autocestu kralja Tomislava, 29. lipnja 2005.</ref> || [[Zagreb]] ([[Lučko]]) - [[Bosiljevo]] (A6) - [[Žuta Lokva]] (A7) - [[Split]] - [[Ploče]] (A10) - [[Dubrovnik]] (''dovršeno do Ploča, u planu do Dubrovnika'')<ref>[http://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/informacije-i-obavijesti/ Priprema autocesta i državnih cesta za turističku sezonu] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/66FjhXW4B?url=http://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/informacije-i-obavijesti/ |date=18. ožujka 2012. }} Objavljeno 13. lipnja 2014.</ref>|| align="right" | 480,15 |- |[[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autocesta A2|Zagorska autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Jankomir]]) - [[Gornji Macelj|Macelj]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) || align="right" | 60,00 |- |[[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autocesta A3|Posavska autocesta]] || [[Bregana]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) - [[Zagreb]] - [[Okučani]] - [[Sredanci]] (A5) - [[Lipovac]] (granica sa [[Srbija|Srbijom]])|| align="right" | 306,40 |- |[[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autocesta A4|Varaždinska autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Ivanja Reka]]) - [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] ([[Državna cesta D10|D10]]) - [[Goričan]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]])|| align="right" | 96,90 |- |[[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autocesta A5|Slavonska autocesta ''Slavonika'']] || [[Branjin Vrh]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) - [[Osijek]] - [[Sredanci]] (A3) - [[Svilaj]] (granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]) (''dovršeno do [[Osijek]]a, u izgradnji do [[Beli Manastir|Belog Manastira]], u planu do [[Branjin Vrh|Branjinog Vrha]]'') || align="right" | 58,70 |- |[[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|40px|A6]] ||[[Autocesta A6|Primorsko-goranska autocesta <br>''Goranka'']]<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.novilist.hr:8090/Vijesti/Hrvatska/NAPOKON-Autoceste-A6-i-A7-postale-Goranka-i-Primorka |title=Autoceste A6 i A7 postale "Goranka" i "Primorka" |author=Edi Prodan |date=21. prosinca 2017. |work=novilist.hr |accessdate=2019-09-01 |archive-date=1. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190901100344/http://www.novilist.hr:8090/Vijesti/Hrvatska/NAPOKON-Autoceste-A6-i-A7-postale-Goranka-i-Primorka |url-status=dead}}</ref>||[[Bosiljevo]] (A6) - [[Rijeka]] ([[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]]) || align="right" | 81,25 |- |[[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|40px|A7]] || [[Autocesta A7|Kvarnerska autocesta <br>''Primorka'']]<ref name=":0" />||[[Rupa]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) - [[Rijeka]] - [[Žuta Lokva]] (A1) (''dovršeno do [[Križišće|Križišća]], u planu do [[Žuta Lokva|Žute Lokve]]'')|| align="right" | 28,00 |- |[[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autocesta A8|Istarski ipsilon]] || [[Kanfanar]] (A9) - [[Rijeka]] ([[Matulji]]) (''dovršeno do [[Cerovlje|Cerovlja]], poluautocesta do [[Rijeka|Rijeke]]; u izgradnji nadogradnja na autocestu'') || align="right" | 64,20 |- | [[Datoteka:Motorway-A9-Hex-Green.svg|40px|A9]] || [[Autocesta A9|Istarski ipsilon]] || [[Kaštel (Buje)|Kaštel]] (granica sa Slovenijom) - [[Kanfanar]] (A8) - [[Pula]] || align="right" | 76,80 |- |[[Datoteka:Motorway-A10-Hex-Green.svg|40px|A10]] || [[Autocesta A10|Neretvanska autocesta]] || Granični prijelaz Nova Sela (granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]) - čvor Ploče (A1) || align="right" | 8,50 |- | [[Datoteka:Motorway-A11-Hex-Green.svg|40px|A11]] || [[Autocesta A11|Sisačka autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Jakuševec]]) - [[Sisak]] (''dovršeno do [[Lekenik]]a, u planu do [[Sisak|Siska]]'') || align="right" | 32,70 <!--|- |[[Datoteka:Autocesta A12.svg|40px]] || [[Autocesta A12|Podravski ipsilon]] || [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] (A4) – [[Vrbovec]] (A13) - [[Gola]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) (''dovršeno do [[Križevci|Križevaca]], u planu do [[Gola|Gole]]'')|| align="right" | 23,0 km || align="right" | 67,0 |- |[[Datoteka:Autocesta A13.svg|40px]] || [[Autocesta A13|Podravski ipsilon]] || [[Vrbovec]] (A12) - [[Terezino Polje]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) (''dovršeno do [[Farkaševac|Farkaševca]], u planu do [[Terezino Polje|Terezinog Polja]]'')|| align="right" | 0,0 km || align="right" | 86,0 86,5<ref name="nn" /> |- | align="center" | [[Datoteka:Autocesta_AZ.svg|40px]] || [[Nova obilaznica Zagreba]] || čvorište [[Pojatno]] (A2) - čvorište [[Gradna]] (A3) - čvorište [[Horvati]] (A1) - čvorište [[Mraclin]] (A11) - čvorište [[Ivanić-Grad|Ivanić Grad]] (A3) - čvorište [[Sveti Ivan Zelina|Zelina]] (A4) || align="right" | 0,0 km --> |- | align="right" | || ||'''Ukupna duljina autocesta / poluautocesta:''' | align="right" |'''1.306,50''' |} <small>Napomena: podatci o duljinama dionica preuzeti iz publikacije [http://www.huka.hr/files/docs/HUKA_KF_2018_KB_final-Web.pdf Ključne brojke (2018.)] Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine 7. kolovoza 2019.</small> == Sustav naplate == Na autocestama u Republici Hrvatskoj naplata cestarine s vrši na dva načina: otvoreni i zatvoreni sustav naplate. Kod otvorenog sustava naplatna postaja je ujedno izlazna i ulazna, tako da se cestarina naplaćuje odmah. Koristi se na kraćim dionicama autocesta i na mostovima, tunelima i sl. Kod zatvorenog sustava, na ulazu se uzima naplatna kartica koja se na izlazu predaje blagajniku koji na temelju dužine korištenja i kategorije vozila naplaćuje cestarinu. Zatvoreni sustav se koristi na autocestama s više ulaza i izlaza. Postoji i automatizirani elektronički beskontantni sustav naplate (ENC), koji funkcionira uz pomoć uređaja u vozilu. Vozilo opremljeno ENC uređajem se ne zaustavlja na naplatnim postajama već se automatski registrira i propušta na ulazu i izlazu s autoceste. Za takav sustav naplate postoje zasebni trakovi na naplatnim postajama. Osim gotovinskog, kartičnog te plaćanja putem ENC-a, plaćanje cestarine moguće je i pretplatnim karticama (''smart card''), SMS porukama i putem mrežnog portala.<ref>[http://www.huka.hr/cestarine Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine: cestarine] Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> [[Datoteka:A1 Ravča 02.jpg|mini|220px|Naplatne kućice na izlazu [[Ravča]] kod Vrgorca]] Za većinu autocesta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se plaća [[cestarina]]. Na ovim dionicama sljedećih autocesta postoji zatvoreni sustav naplate: *[[Autocesta A1|A1]], [[Autocesta A6|A6]] i [[Autocesta A10|A10]]: [[Lučko]] - Karamatići, [[Bosiljevo]] - [[Grobnik]] i [[Ploče]] - [[Kula Norinska]] *[[Autocesta A3|A3]] i [[Autocesta A5|A5]]: [[Rugvica]] - [[Lipovac]] i [[Osijek]] - [[Svilaj]] *[[Autocesta A2|A2]]: [[Zaprešić]] - [[Macelj]] *[[Autocesta A4|A4]]: [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] - [[Goričan]] *[[Autocesta A8|A8]] i [[Autocesta A9|A9]]: [[Tunel Učka]] - [[Kanfanar]] i [[Umag]] - [[Pula]] *[[Autocesta A11|A11]]: [[Velika Gorica]] - [[Lekenik]] Na ovim dionicama sljedećih autocesta se naplaćuje otvorenim sustavom: * A3: Granični prijelaz [[Bregana]] - [[Bobovica (Samobor)|Bobovica]] *A7: [[Rupa]] - [[Jurdani]] == Kategorizacija vozila == [[Datoteka:A2 (Kroatien) at Đurmanec.jpg|mini|220px|Autocesta A2 kod [[Đurmanec|Đurmanca]]]] Osim prijeđenog puta, drugi parametar za izračun cestarine je kategorija vozila. Ovisno o broju osovina, dimenziji (visini), maksimalno dopuštenoj ukupnoj težini vozila u natovarenom stanju te vrsti vozila, vozila se razvrstavaju u sljedeće kategorije:<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_130_2833.html Pravilnik o cestama] Narodne novine 130/13</ref> {| class="wikitable" ! Oznaka !! Opis skupine |- | align="center" |IA | Motocikli, motorni tricikli i četverocikli |- | align="center" |I | Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,90 m |- | align="center" |II | a) Motorna vozila s dvije osovine visine iznad 1,90 m, kojima najveća dopuštena masa ne prelazi 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, visine ispod 1,90 m, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina i visini priključnog vozila |- | align="center" |III | a) Motorna vozila s dvije ili tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo s jednom osovinom<br>c) Motorna vozila iz II a) koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |- | align="center" |IV | a) Motorna vozila s četiri ili više osovina, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo s dvije i više osovine<br>c) Motorna vozila s tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |} == Odmorišta na autocestama == [[Datoteka:Highway13Chorvatsko66.JPG|mini|220px|Odmorište Dobra na A1]] Ovisno o sadržajima koje pružaju i udaljenosti od dva objekta, postoji više vrsta odmorišta (u službenoj upotrebi oznaka PUO, ''prateći uslužni objekti'') na autocestama u Hrvatskoj:<ref>[http://www.hac.hr/podaci-o-autocestama/odmorista/osnovni-tipovi-i-sadrzaji Hrvatske autoceste: odmorišta, osnovni tipovi i sadržaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717195832/http://www.hac.hr/podaci-o-autocestama/odmorista/osnovni-tipovi-i-sadrzaji |date=17. srpnja 2014. }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref><ref>[http://www.arz.hr/?page=6&sub=2&lng=1 Autocesta Rijeka - Zagreb: odmorišta, tipovi i sadržaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140720062649/http://arz.hr/?page=6&sub=2&lng=1 |date=20. srpnja 2014. }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> * tip A - (svakih 80 – 180&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, restoran, motel, autoservis, turističko – informativni centar, * tip B - (svakih 40 – 90&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, restoran, informacije, * tip C - (svakih 20 – 45&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, informacije, * tip D1 – odmorište: parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, sezonski ugostiteljski objekt, informacije, te * tip D – odmorište (svakih 10 - 22,5&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište. Na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 86 caffe barova, 26 restorana i 10 hotela.<ref name="HUKA2018"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Highways in Croatia}} * [http://www.hac.hr Hrvatske Autoceste d.o.o.] * [http://www.arz.hr Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.] * [https://web.archive.org/web/20090331183652/http://www.bina-istra.hr/ BINA-ISTRA] * [http://www.azm.hr/ Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821223911/http://www.azm.hr/ |date=21. kolovoza 2007. }} * [http://www.huka.hr/hr/ Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922143300/http://www.huka.hr/hr/ |date=22. rujna 2008. }} {{Autoceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Ceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Prometni popisi|Autoceste, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi građevina|Autoceste, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Autoceste]] tjfava5il5v2z6sdmmv9sjkcgynaytr 6432837 6432836 2022-07-26T11:22:04Z Tulkas Astaldo 38717 -višak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:A1 near junction Maslenica.jpg|mini|300px|[[Autocesta A1]] blizu čvora [[Maslenica]]]] '''Autoceste u Hrvatskoj''' čine mrežu [[autocesta]] ''koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu.''<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_84_1790.html Zakon o cestama] Narodne novine 84/11</ref> == Povezivanje Hrvatske i izgradnja autocesta == [[Datoteka:Nas zajam za nas autoput plakat.jpg|250px|thumb|Naš zajam za naš autoput, plakat iz 1970-ih]] Izgradnja autocesta u [[SFRJ]] počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionica [[Zagreb]] - [[Karlovac]], [[Vrhnika]] - [[Postojna]] te urbane autoceste u [[Beograd]]u. U vremenu od 1970. – 1979. izgrađeno je 413&nbsp;km autocesta, od toga u [[SR Srbija|Srbiji]] 131,1 (u njenom užem dijelu), u [[SR Slovenija|Sloveniji]] 109,9, [[SAP Vojvodina|Vojvodini]] 65,6, [[SR Hrvatska|Hrvatskoj]] 62,9 te u [[SR Hrvatska|Makedoniji]] 34&nbsp;km što je bilo znatno ispod prosjeka ostalih europskih zemalja. U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542&nbsp;km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5, užoj Srbiji 128,7, Vojvodini 100,6, Sloveniji 48,6 te Makedoniji 29&nbsp;km. Iako je tzv. ''Jadranskom orijentacijom'' bilo predviđeno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, aktivnosti su se svodile na tzv. ''Transjugoslavensku cestu''. Prosjek izgradnje cesta u SFRJ za 20 godina iznosio je 48&nbsp;km godišnje, a u Hrvatskoj je on bio znatno ispod tog prosjeka, 15&nbsp;km godišnje.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58919 Miroslav Sić - Problematika razvoja autocesta u Hrvatskoj i Jugoslaviji na pragu 90. godina] Hrvatski geografski glasnik, Vol. 52. No.1. Lipanj 1990., pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Prva hrvatska autocesta bila je [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]] - [[Kikovica]] (otvorena 1971.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4714 Autocesta] Hrvatska enciklopedija LZMK, pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Ideju o povezivanju Splita i Zagreba autocestom 1961. iznosi akademik [[Josip Roglić]], a ona je predviđala najkraću trasu (kojom su se služili Rimljani), koridorom [[Una|Une]] i dolinom [[Butišnica|Butišnice]] preko [[Knin]]a, [[Bihać]]a i [[Pisarovina|Pisarovine]]. Urbanistički zavod kotara Split 1962. upućuje studiju javnosti, a krajem 1965. Skupština kotara Split traži od [[Hrvatski sabor|Sabora SRH]] službeno priznanje inicijative. Sabor SRH je do 1970. u Društveni plan unio stajalište o pripremi ''ukupne ekonomsko-prometne i tehničke dokumentacija za početak izgradnje autoceste Zagreb - Pisarovina - Bihać - Knin - Split'' <small>(Narodne novine 30, str. 170, 6. kolovoza 1966., Društveni plan razvoja SRH za razdoblje 1966. – 1970.)</small>. U isto vrijeme, zajedno sa [[Split]]om i [[Osijek]] i [[Rijeka]] su zatražili pripremu gradnje autocesta Rijeka - Zagreb i Zagreb - Slavonski Brod - Beograd. Sabor SRH 5. ožujka 1971. donosi odluku o »Osnovnoj mreži autocesta« u RH, s navedene tri autoceste: Zagreb - Beograd, Zagreb - Rijeka te Zagreb - Split. Istodobno je donio i »Odluku o parcijalnoj realizaciji« te mreže u dužini od po 100&nbsp;km na svakoj od triju trasa. Osim državnog financiranja, za autocestu Zagreb - Split bio je raspisan i narodni zajam kojim je bilo predviđeno da svaki građanin uplati po jednu mjesečnu plaću, na rok otplate od 5 godina, a nositelji akcije bili su grad Split i tadašnja Investiciono-komercijalna banka Split. Međutim, političkim igrama, novac od zajma nije utrošen za izgradnju autoceste već za pokrivanje tada nepodmirenih obveza banke. Slomom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], nova vlada SRH početkom 1972. zaustavlja izgradnju autocesta kao i [[Tunel Učka|tunela Učka]]. Političkom odlukom tadašnji Republički fond za ceste od IKB-a uzima sredstva zajma i gradi cestu I. reda [[Vrlika]] - [[Knin]] - [[Strmica]]. Krajem 1977. opet se aktualiziralo pitanje osuvremenjavanja cestovne mreže, pa je u SRH 1978. opet raspisan zajam za provedbu tog programa. Program je forsirao tzv. zagrebački prsten i autocestu prema Beogradu, uz neznatnu izgradnju prema jugu. Zbog inflacije početkom 1980-ih, sredstva zajma se smanjuju, i investitor izgradnje (Republički SIZ za ceste) značajno smanjuje radove, a prioritet ostaje autocesta prema Beogradu iako su radovi i na njoj bitno smanjeni. Povezivanje Zagreba i Splita autocestom je opet odgođeno.<ref name="jaksa_milicic">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Milicic Jakša Miličić: Autocesta Split - Zagreb] (Hrvatska revija 4, 2004.), pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Prostornim planom SR Hrvatske iz 1988. stvari se počinju donekle mijenjati u korist povezivanja svih dijelova Hrvatske te povezivanja s europskom prometnim pravcima. Na tragu tog dokumenta proglašenjem neovisnosti Hrvatske počinju i pripreme za povezivanje sjevera i juga Hrvatske, međutim, glavna briga cestovnih službi za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] bila je osiguravanje alternativnih pravaca za prometnice koje su bile okupirane, a to se posebno odnosilo na povezivanje s jugom Hrvatske. Unatoč tome, radovi nisu prestali. Tako su se u vremenu od 1990. do 2000. gradile ili dovršavale mnoge dionice: tzv. snježna dionica prema Rijeci (Oštrovica - Delnice - Kupjak), dionice prema Krapini, dijelovi [[Istarski ipsilon|Istarskog ipsilona]], [[Maslenički most (autocesta A1)|Maslenički most]], te [[tunel Sveti Rok]] čija je gradnja počela u vrijeme dok je sjeverni dio bio okupiran. U isto vrijeme raspisuju se i mnogi međunarodni natječaji za financiranje i izgradnju, a ključni dokumenti koji su doneseni u Saboru su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (1997.) te Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999.). U relativno kratkom vremenu, izgrađen je ili dovršen najveći dio planirane mreže autocesta, a posebno na glavnim koridorima koji presijecaju Hrvatsku. Krajem 2010-ih radovi se usporavaju, tako da je povezivanje krajnjeg juga, tj. autoceste A1 prema Dubrovniku prolongirano. Unatoč tome, svi veći Hrvatski centri danas su povezani mrežom suvremenih autocesta s prometnom mrežom u okruženju.<ref>[http://www.hac.hr/UserDocsImages//files/file/brosure/monografija/virtualMagazine.html Hrvatske autoceste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713114244/http://www.hac.hr/UserDocsImages/files/file/brosure/monografija/virtualMagazine.html |date=13. srpnja 2014. }} Brošura HAC-a, 2007., {{ISBN|978-953-7491-0}}, pristupljeno 22. srpnja 2014.</ref> == Osnovni podatci<ref name="HUKA2018">[http://www.huka.hr/files/docs/HUKA_KF_2018_KB_final-Web.pdf Ključne brojke (2018.)] Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine (objavljeno u svibnju 2019., pristupljeno 7. kolovoza 2019.</ref> == [[Datoteka:Mreza autocesta po godinama.svg|450px|thumb|Razvoj mreže autocesta u Hrvatskoj]] Mreža autocesta i poluautocesta s naplatom iznosi ukupno 1.306,53&nbsp;km (stanje 2018.), a njima upravljaju i gospodare četiri koncesionara: * Hrvatske autoceste d.o.o. (918,50&nbsp;km: A1, A3, A4, A5, A10, A11), * Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (187,03&nbsp;km: dio A1, A6, A7, Krčki most), * [[BINA-Istra d. d.|Bina-Istra d.d.]] (141&nbsp;km: A8 i A9) te * Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o.(60&nbsp;km: A2). Ograničenje brzine na autocestama je 130&nbsp;km/h. Od ukupne duljine mreže, 1.228,6&nbsp;km je cesta s 2×2 traka, 57,1&nbsp;km s 2×1 trakom te 20,8&nbsp;km s 2×3 traka. Broj mostova iznosi 219, ukupne duljine 40,3&nbsp;km. Duljina zidova za zaštitu od buke je 96,7&nbsp;km, a izgrađeno je 14 prijelaza za divlje životinje. Na autocestama u Hrvatskoj ukupno je 50 tunela ukupne duljine 49,07&nbsp;km što iznosi 3,8% ukupne duljine mreže. Dvocijevnih je tunela 45, a jednocijevnih 5. Od uslužnih objekata, na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 86 caffe barova, 26 restorana i 10 hotela. Za osobna vozila postoji 6.746 parkirnih mjesta, a za kamione 2.122. Za sigurnost se brine 27 centara za održavanje i kontrolu prometa, 136 dinamičkih informacijskih tabla, 1596 nadzornih kamera i 214 ralica. == Pregled autocesta == Hrvatske autoceste su označene velikim slovom '''A''' i brojčanom oznakom iza slova. Sljedeća tablica prikazuje izgrađene autoceste u Hrvatskoj, njihove dionice i duljine: [[Datoteka:Kroatien Autobahnen (aktueller Stand) hr.svg|300px|mini|Mreža autocesta u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Čvor Lučko iz zraka.jpg|mini|300px|Čvor Lučko iz zraka]] {| class="wikitable c1" |- ! Oznaka !! Neformalni naziv !! Dionica !! Duljina (km) |- | align="center" | [[Datoteka:Autocesta A1.svg|40px|A1]] || [[Autocesta A1|Autocesta kralja Tomislava ''Dalmatina'']]<ref name="jaksa_milicic"/><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050629/temedana03.asp Slobodna Dalmacija] Marina Karlović-Sabolić: U što je potrošen narodni novac za autocestu kralja Tomislava, 29. lipnja 2005.</ref> || [[Zagreb]] ([[Lučko]]) - [[Bosiljevo]] (A6) - [[Žuta Lokva]] (A7) - [[Split]] - [[Ploče]] (A10) - [[Dubrovnik]] (''dovršeno do Ploča, u planu do Dubrovnika'')<ref>[http://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/informacije-i-obavijesti/ Priprema autocesta i državnih cesta za turističku sezonu] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/66FjhXW4B?url=http://www.hac.hr/hr/odnosi-s-javnoscu/informacije-i-obavijesti/ |date=18. ožujka 2012. }} Objavljeno 13. lipnja 2014.</ref>|| align="right" | 480,15 |- |[[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autocesta A2|Zagorska autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Jankomir]]) - [[Gornji Macelj|Macelj]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) || align="right" | 60,00 |- |[[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autocesta A3|Posavska autocesta]] || [[Bregana]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) - [[Zagreb]] - [[Okučani]] - [[Sredanci]] (A5) - [[Lipovac]] (granica sa [[Srbija|Srbijom]])|| align="right" | 306,40 |- |[[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autocesta A4|Varaždinska autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Ivanja Reka]]) - [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] ([[Državna cesta D10|D10]]) - [[Goričan]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]])|| align="right" | 96,90 |- |[[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autocesta A5|Slavonska autocesta ''Slavonika'']] || [[Branjin Vrh]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) - [[Osijek]] - [[Sredanci]] (A3) - [[Svilaj]] (granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]) (''dovršeno do [[Osijek]]a, u izgradnji do [[Beli Manastir|Belog Manastira]], u planu do [[Branjin Vrh|Branjinog Vrha]]'') || align="right" | 58,70 |- |[[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|40px|A6]] ||[[Autocesta A6|Primorsko-goranska autocesta <br>''Goranka'']]<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.novilist.hr:8090/Vijesti/Hrvatska/NAPOKON-Autoceste-A6-i-A7-postale-Goranka-i-Primorka |title=Autoceste A6 i A7 postale "Goranka" i "Primorka" |author=Edi Prodan |date=21. prosinca 2017. |work=novilist.hr |accessdate=2019-09-01 |archive-date=1. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190901100344/http://www.novilist.hr:8090/Vijesti/Hrvatska/NAPOKON-Autoceste-A6-i-A7-postale-Goranka-i-Primorka |url-status=dead}}</ref>||[[Bosiljevo]] (A6) - [[Rijeka]] ([[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]]) || align="right" | 81,25 |- |[[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|40px|A7]] || [[Autocesta A7|Kvarnerska autocesta <br>''Primorka'']]<ref name=":0" />||[[Rupa]] (granica sa [[Slovenija|Slovenijom]]) - [[Rijeka]] - [[Žuta Lokva]] (A1) (''dovršeno do [[Križišće|Križišća]], u planu do [[Žuta Lokva|Žute Lokve]]'')|| align="right" | 28,00 |- |[[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autocesta A8|Istarski ipsilon]] || [[Kanfanar]] (A9) - [[Rijeka]] ([[Matulji]]) (''dovršeno do [[Cerovlje|Cerovlja]], poluautocesta do [[Rijeka|Rijeke]]; u izgradnji nadogradnja na autocestu'') || align="right" | 64,20 |- | [[Datoteka:Motorway-A9-Hex-Green.svg|40px|A9]] || [[Autocesta A9|Istarski ipsilon]] || [[Kaštel (Buje)|Kaštel]] (granica sa Slovenijom) - [[Kanfanar]] (A8) - [[Pula]] || align="right" | 76,80 |- |[[Datoteka:Motorway-A10-Hex-Green.svg|40px|A10]] || [[Autocesta A10|Neretvanska autocesta]] || Granični prijelaz Nova Sela (granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]) - čvor Ploče (A1) || align="right" | 8,50 |- | [[Datoteka:Motorway-A11-Hex-Green.svg|40px|A11]] || [[Autocesta A11|Sisačka autocesta]] || [[Zagreb]] ([[Jakuševec]]) - [[Sisak]] (''dovršeno do [[Lekenik]]a, u planu do [[Sisak|Siska]]'') || align="right" | 32,70 <!--|- |[[Datoteka:Autocesta A12.svg|40px]] || [[Autocesta A12|Podravski ipsilon]] || [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] (A4) – [[Vrbovec]] (A13) - [[Gola]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) (''dovršeno do [[Križevci|Križevaca]], u planu do [[Gola|Gole]]'')|| align="right" | 23,0 km || align="right" | 67,0 |- |[[Datoteka:Autocesta A13.svg|40px]] || [[Autocesta A13|Podravski ipsilon]] || [[Vrbovec]] (A12) - [[Terezino Polje]] (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]) (''dovršeno do [[Farkaševac|Farkaševca]], u planu do [[Terezino Polje|Terezinog Polja]]'')|| align="right" | 0,0 km || align="right" | 86,0 86,5<ref name="nn" /> |- | align="center" | [[Datoteka:Autocesta_AZ.svg|40px]] || [[Nova obilaznica Zagreba]] || čvorište [[Pojatno]] (A2) - čvorište [[Gradna]] (A3) - čvorište [[Horvati]] (A1) - čvorište [[Mraclin]] (A11) - čvorište [[Ivanić-Grad|Ivanić Grad]] (A3) - čvorište [[Sveti Ivan Zelina|Zelina]] (A4) || align="right" | 0,0 km --> |- | align="right" | || ||'''Ukupna duljina autocesta / poluautocesta:''' | align="right" |'''1.306,50''' |} <small>Napomena: podatci o duljinama dionica preuzeti iz publikacije [http://www.huka.hr/files/docs/HUKA_KF_2018_KB_final-Web.pdf Ključne brojke (2018.)] Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine 7. kolovoza 2019.</small> == Sustav naplate == Na autocestama u Republici Hrvatskoj naplata cestarine s vrši na dva načina: otvoreni i zatvoreni sustav naplate. Kod otvorenog sustava naplatna postaja je ujedno izlazna i ulazna, tako da se cestarina naplaćuje odmah. Koristi se na kraćim dionicama autocesta i na mostovima, tunelima i sl. Kod zatvorenog sustava, na ulazu se uzima naplatna kartica koja se na izlazu predaje blagajniku koji na temelju dužine korištenja i kategorije vozila naplaćuje cestarinu. Zatvoreni sustav se koristi na autocestama s više ulaza i izlaza. Postoji i automatizirani elektronički beskontantni sustav naplate (ENC), koji funkcionira uz pomoć uređaja u vozilu. Vozilo opremljeno ENC uređajem se ne zaustavlja na naplatnim postajama već se automatski registrira i propušta na ulazu i izlazu s autoceste. Za takav sustav naplate postoje zasebni trakovi na naplatnim postajama. Osim gotovinskog, kartičnog te plaćanja putem ENC-a, plaćanje cestarine moguće je i pretplatnim karticama (''smart card''), SMS porukama i putem mrežnog portala.<ref>[http://www.huka.hr/cestarine Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine: cestarine] Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> [[Datoteka:A1 Ravča 02.jpg|mini|220px|Naplatne kućice na izlazu [[Ravča]] kod Vrgorca]] Za većinu autocesta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se plaća [[cestarina]]. Na ovim dionicama sljedećih autocesta postoji zatvoreni sustav naplate: *[[Autocesta A1|A1]], [[Autocesta A6|A6]] i [[Autocesta A10|A10]]: [[Lučko]] - Karamatići, [[Bosiljevo]] - [[Grobnik]] i [[Ploče]] - [[Kula Norinska]] *[[Autocesta A3|A3]] i [[Autocesta A5|A5]]: [[Rugvica]] - [[Lipovac]] i [[Osijek]] - [[Svilaj]] *[[Autocesta A2|A2]]: [[Zaprešić]] - [[Macelj]] *[[Autocesta A4|A4]]: [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] - [[Goričan]] *[[Autocesta A8|A8]] i [[Autocesta A9|A9]]: [[Tunel Učka]] - [[Kanfanar]] i [[Umag]] - [[Pula]] *[[Autocesta A11|A11]]: [[Velika Gorica]] - [[Lekenik]] Na ovim dionicama sljedećih autocesta se naplaćuje otvorenim sustavom: * A3: Granični prijelaz [[Bregana]] - [[Bobovica (Samobor)|Bobovica]] *A7: [[Rupa]] - [[Jurdani]] == Kategorizacija vozila == [[Datoteka:A2 (Kroatien) at Đurmanec.jpg|mini|220px|Autocesta A2 kod [[Đurmanec|Đurmanca]]]] Osim prijeđenog puta, drugi parametar za izračun cestarine je kategorija vozila. Ovisno o broju osovina, dimenziji (visini), maksimalno dopuštenoj ukupnoj težini vozila u natovarenom stanju te vrsti vozila, vozila se razvrstavaju u sljedeće kategorije:<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_130_2833.html Pravilnik o cestama] Narodne novine 130/13</ref> {| class="wikitable" ! Oznaka !! Opis skupine |- | align="center" |IA | Motocikli, motorni tricikli i četverocikli |- | align="center" |I | Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,90 m |- | align="center" |II | a) Motorna vozila s dvije osovine visine iznad 1,90 m, kojima najveća dopuštena masa ne prelazi 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, visine ispod 1,90 m, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina i visini priključnog vozila |- | align="center" |III | a) Motorna vozila s dvije ili tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo s jednom osovinom<br>c) Motorna vozila iz II a) koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |- | align="center" |IV | a) Motorna vozila s četiri ili više osovina, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg<br>b) Motorna vozila s dvije osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo s dvije i više osovine<br>c) Motorna vozila s tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500&nbsp;kg, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina priključnog vozila |} == Odmorišta na autocestama == [[Datoteka:Highway13Chorvatsko66.JPG|mini|220px|Odmorište Dobra na A1]] Ovisno o sadržajima koje pružaju i udaljenosti od dva objekta, postoji više vrsta odmorišta (u službenoj upotrebi oznaka PUO, ''prateći uslužni objekti'') na autocestama u Hrvatskoj:<ref>[http://www.hac.hr/podaci-o-autocestama/odmorista/osnovni-tipovi-i-sadrzaji Hrvatske autoceste: odmorišta, osnovni tipovi i sadržaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717195832/http://www.hac.hr/podaci-o-autocestama/odmorista/osnovni-tipovi-i-sadrzaji |date=17. srpnja 2014. }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref><ref>[http://www.arz.hr/?page=6&sub=2&lng=1 Autocesta Rijeka - Zagreb: odmorišta, tipovi i sadržaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140720062649/http://arz.hr/?page=6&sub=2&lng=1 |date=20. srpnja 2014. }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> * tip A - (svakih 80 – 180&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, restoran, motel, autoservis, turističko – informativni centar, * tip B - (svakih 40 – 90&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, restoran, informacije, * tip C - (svakih 20 – 45&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, benzinska postaja s trgovinom i caffeom, informacije, * tip D1 – odmorište: parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište, sezonski ugostiteljski objekt, informacije, te * tip D – odmorište (svakih 10 - 22,5&nbsp;km): parkirališne površine, površine za odmor i rekreaciju, WC, pitka voda, sadržaji za invalide, dječje igralište. Na autocestama u Hrvatskoj je 75 benzinskih postaja, 124 odmorišta, 86 caffe barova, 26 restorana i 10 hotela.<ref name="HUKA2018"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Highways in Croatia}} * [http://www.hac.hr Hrvatske Autoceste d.o.o.] * [http://www.arz.hr Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.] * [https://web.archive.org/web/20090331183652/http://www.bina-istra.hr/ BINA-ISTRA] * [http://www.azm.hr/ Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821223911/http://www.azm.hr/ |date=21. kolovoza 2007. }} * [http://www.huka.hr/hr/ Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922143300/http://www.huka.hr/hr/ |date=22. rujna 2008. }} {{Autoceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Ceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Prometni popisi|Autoceste, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi građevina|Autoceste, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Autoceste]] ejvtp4d1sxcv1apm6sdp7wmrxir4oz2 Inkunabula 0 206600 6432517 6321442 2022-07-25T14:23:24Z Kosinjski 105036 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gutenberg Bible (page).JPG|mini|200px|[[Johannes Gutenberg|Gutenbergova]] [[Biblija]]]] [[Datoteka:Druckorte Inkunabeln.svg|thumb|420px|Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to [[Senj]] i [[Kosinj]].]] '''Inkunabula''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga|knjige]] [[tiskarstvo|tiskane]] u [[Europa|Europi]] do [[1500.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jednog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića, počinje tiskanje prvih knjiga – inkunabula. Prva tiskana knjiga je [[Gutenbergova Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara. Prva upotreba ove riječ u vezi s tiskanjem zabilježena je u brošuri [[Bernhard von Mallinckrodt|Bernharda von Mallinckrodta]] ''De ortu et progressu artis typographicae'' (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, [[Köln]], [[1639.]]), u kojoj se nalazi izraz ''prima typographicae incunabula'', rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava [[1500.]] godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Iako je [[tiskarstvo]] otkriveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata [[Italija]], a europsko tiskarsko središte postaje [[Venecija]]. == Slavenske inkunabule == Na [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] inkunabule su tiskane samo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Zanimljiva je pri tome činjenica da je u Češkoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u [[Slaveni|slavenskim zemljama]], tiskano devet inkunabula, od čega je pet tiskano [[glagoljica|glagoljicom]]. == Hrvatske inkunabule == Hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i [[latinica|latinicom]], Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima. [[Hrvatska|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica|latinicom]] i [[latinski jezik|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/senj3.html#2 Inkunabulistika]</ref> Osim Mletaka, za mjesto tiskanja ''Misala'' pretpostavljani su tako [[Izola]], [[Roč]], Modruš u [[Lika|Lici]] i [[Kosinj]]. == Pregled hrvatskih inkunabula == === Glagoljične inkunabule === 1. [[Misal po zakonu rimskoga dvora]], 1483., pretpostavljena mjesta tiskanja Kosinj, Istra, Modruš ili Venecija, sačuvano 12 nepotpunih primjeraka<br/> 2. [[Brevijar po zakonu rimskoga dvora]], 1491., Kosinj, sačuvana dva nepotpuna primjerka. Jedan nepotpuni primjerak tiskan na papiru čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a drugi manji ulomak (šest pergamentnih listova kalendara uvezeno u [[Brozićev brevijar]] iz 1561.) čuva se u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]] pod signaturom Borg.ill.19.<ref>{{Citiranje weba |title=Digital Vatican Library. Brevijar po zakonu rimskoga dvora 1491. |url=https://digi.vatlib.it/view/Borg.ill.19 |url-status=live}}</ref><br/> 3. [[Ispovid]], 1492., mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni jedan primjerak, a za nju znamo iz zapisa u [[Tkonski zbornik|Tkonskom zborniku]]<br/> 4. [[Baromićev brevijar]], 1493., Mleci, sačuvano pet primjeraka, jedan potpun<br/> 5. [[Senjski glagoljski misal|Senjski misal]], 1494., Senj, sačuvan jedan potpuni i dva nepotpuna primjerka<br/> 6. [[Spovid općena]], 1496., Senj, sačuvan samo jedan potpuni primjerak === Latinične inkunabule=== 1. [[Molitvenik]], 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak<br/> 2. [[Oficij]], 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak<br/> 3. [[Lekcionar Bernardina Splićanina]], 1495., Mleci, sačuvana dva potpuna primjerka == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Knjižničarstvo]] [[Kategorija:Knjige]] pp5bl0dtjotmggo0l2e92hm8gvt9vu8 Baltoslavenski jezici 0 223869 6432630 6283997 2022-07-25T20:15:51Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Baltoslavenski jezici''' jesu jezici baltoslavenske [[Jezična porodica|jezične zajednice]] koja je postojala od 1500. do 1300. godine pr. Kr. i tada se raspala na dvije zasebne zajednice: prabaltičku i praslavensku jezičnu zajednicu. Vrijeme njezina trajanja i prostor koji je zauzimala nisu u [[Znanost|znanosti]] precizno utvrđeni. U toj se zajednici začinje niz jezičnih promjena karakterističnih za daljnji razvoj slavenskih jezika. Baltoslavenskoj jezičnoj zajednici pripadaju sljedeći jezici: [[Datoteka:Balto Slavic countries.svg|thumb|300px|Karta balto-slavenskih država u Europi gdje je nacionalni jezik: <br>{{colorbox|#008000}} istočnoslavenski <br>{{colorbox|#7CDC87}} zapadnoslavenski <br>{{colorbox|#004040}} južnoslavenski <br>{{colorbox|#F5BD43}} (istočno)baltički]] [[Slavenski jezici]] baltoslavenske jezične zajednice: * [[češki jezik]] * [[slovački jezik]] * [[lužičkosrpski jezici]] * [[lehitski jezici]] ili lehički * [[polapski jezik]] * [[kašupski jezik]] * [[poljski jezik]] * [[slovinski jezik]] * [[ruski jezik]] * [[bjeloruski jezik]] * [[ukrajinski jezik]] * [[rusinski jezik]] * [[suržik]] - međujezik u Ukrajini * [[trasjanka]] - međujezik u Bjelorusiji * [[slovenski jezik]] * [[hrvatski jezik]] * [[bošnjački jezik]] * [[srpski jezik]] * [[crnogorski jezik]] * [[bugarski jezik]] * [[makedonski jezik]] [[Baltički jezici]] baltoslavenske jezične zajednice: * [[Litvanski jezik]] * [[Latvijski jezik]] * [[Pruski jezik]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.jutarnji.hr/life/znanost/video-animirana-mapa-otkriva-tajnu-kako-su-nastali-jezici-kojima-se-danas-govori-u-europi/592222/ Kako su nastali jezici kojima se danas govori u Europi?] {{Indoeuropski jezici}} {{GLAVNIRASPORED:Baltoslavenski jezici}} [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Jezične porodice]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:B]] curqnmsmnaig1vnxudweb1si8f0zco1 Predložak:Svjetski prvaci u atletici - 100 m muški 10 224771 6432562 4938166 2022-07-25T16:51:38Z Gumruch 24245 2019. + 2022. wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetski prvaci u atletici - 100 m muški | naslov = [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetski prvaci]] [[Utrka na 100 m|u utrci na 100 m]] | popis1 = <div> <small>1983.</small> [[Carl Lewis]]&nbsp;&#124; <small>1987.</small> [[Carl Lewis]] &nbsp;&#124; <small>1991.</small> [[Carl Lewis]]&nbsp;&#124; <small>1993.</small> [[Linford Christie]]&nbsp;&#124; <small>1995.</small> [[Donovan Bailey]]&nbsp;&#124; <small>1997.</small> [[Maurice Greene]]&nbsp;&#124; <small>1999.</small> [[Maurice Greene]]&nbsp;&#124; <small>2001.</small> [[Maurice Greene]]&nbsp;&#124; <small>2003.</small> [[Kim Collins]]&nbsp;&#124; <small>2005.</small> [[Justin Gatlin]]&nbsp;&#124; <small>2007.</small> [[Tyson Gay]]&nbsp;&#124; <small>2009.</small> [[Usain Bolt]]&nbsp;&#124; <small>2011.</small> [[Yohan Blake]]&nbsp;&#124; <small>2013.</small> [[Usain Bolt]]&nbsp;&#124; <small>2015.</small> [[Usain Bolt]]&nbsp;&#124; <small>2017.</small> [[Justin Gatlin]]&nbsp;&#124; <small>2019.</small> [[Christian Coleman]]&nbsp;&#124; <small>2022.</small> [[Fred Kerley]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci pobjednika na SP u atletici|100 m, muški]] </noinclude> 0pvbpd15h4siby3ybffp25hyswtgev4 Kostanjevac (Žumberak) 0 226184 6432506 6354293 2022-07-25T14:11:01Z Vedran V 5626 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Kostanjevac |regija = [[Sjeverozapadna Hrvatska]] |županija = {{ZD+X/HŽ|ZGŽ}} |općina = [[Žumberak (općina)|Žumberak]] |mikroregija = |najgrad = [[Samobor]] |površina = 2.55 |nadvisina = 100 |z. širina = 45.70019 |z. dužina = 15.47161 |brojstan = 102 |gustoća = 40 |domaćinstva = 43 |pošta = 10455 Kostanjevac |pozbroj = +385(0)1 |autooznaka = ZG |slika = |slika_opis = }} '''Kostanjevac''' je naseljeno mjesto u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. == Zemljopis == Administrativno je sjedište [[općina|Općine]] [[Žumberak (općina)|Žumberak]]. Naselje se proteže na površini od 2,55 [[četvorni metar|km²]]. == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u naselju Kostanjevac žive 102 stanovnika i to u 43 kućanstva. [[Gustoća naseljenosti]] iznosi 40 st./[[četvorni metar|km²]]. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><br> |dimx = |dimy = |stanmax = 400 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |p1 = 250 |p2 = 308 |p3 = 378 |p4 = 366 |p5 = 384 |p6 = 357 |p7 = 371 |p8 = 349 |p9 = 218 |p10 = 207 |p11 = 204 |p12 = 183 |p13 = 160 |p14 = 136 |p15 = 102 |izvor = Državni zavod za statistiku }} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje_hr}} {{Naselja u sastavu Općine Žumberak}} [[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]] ilg5yhxkdsf1tsebh09lco8yylsw391 6432507 6432506 2022-07-25T14:11:29Z Vedran V 5626 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Kostanjevac |regija = [[Sjeverozapadna Hrvatska]] |županija = {{ZD+X/HŽ|ZGŽ}} |općina = [[Žumberak (općina)|Žumberak]] |mikroregija = |najgrad = [[Jastrebarsko]] |površina = 2.55 |nadvisina = 150 |z. širina = 45.70019 |z. dužina = 15.47161 |brojstan = 102 |gustoća = 40 |domaćinstva = 43 |pošta = 10455 Kostanjevac |pozbroj = +385(0)1 |autooznaka = ZG |slika = |slika_opis = }} '''Kostanjevac''' je naseljeno mjesto u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. == Zemljopis == Administrativno je sjedište [[općina|Općine]] [[Žumberak (općina)|Žumberak]]. Naselje se proteže na površini od 2,55 [[četvorni metar|km²]]. == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u naselju Kostanjevac žive 102 stanovnika i to u 43 kućanstva. [[Gustoća naseljenosti]] iznosi 40 st./[[četvorni metar|km²]]. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><br> |dimx = |dimy = |stanmax = 400 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |p1 = 250 |p2 = 308 |p3 = 378 |p4 = 366 |p5 = 384 |p6 = 357 |p7 = 371 |p8 = 349 |p9 = 218 |p10 = 207 |p11 = 204 |p12 = 183 |p13 = 160 |p14 = 136 |p15 = 102 |izvor = Državni zavod za statistiku }} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje_hr}} {{Naselja u sastavu Općine Žumberak}} [[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]] lbaa6ym467e2uq06uuvvnz0cavab19b Split 3 0 229084 6432577 6062232 2022-07-25T18:10:53Z Vlaj i Bodul 232369 wikitext text/x-wiki {{Infookvir splitski gradski kotar | naziv = Split 3 | naziv_genitiv = Splita 3 | površina = 0,56 | stanovništvo = 10 320<ref>[http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf GIS Grada Splita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234009/http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf |date=13 March 2012 }} Gradski kotari {{pdf}}</ref> | gustoća = 18.429 | predsjednik Vijeća = Marijan Mudrinić }} '''Split 3''' je jedan od mlađih [[kotar]]a u gradu [[Split]]u. Smješten je istočno od [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], a omeđen je ulicama Bruna Bušića sa [[zapad]]a, Vukovarskom sa [[sjever]]a, Velebitskom s [[istok]]a i Poljičkom cestom s [[jug]]a. Ulica Matice Hrvatske dijeli Split 3 na '''Smrdečac''' na jugu odnosno '''Pisano Kame''' na sjeveru. Južni dio kotara, ispod ulice Matice Hrvatske naziva se '''Smrdečac''' prema starom potoku koji je tekao od središta kotara Split 3, preko Trstenika te se ulijevao u more. Potok je naziv Smrdečac dobio zbog vode bogate sumporom, koja je odavala neugodan miris (poput pokvarenih jaja). U srednjem vijeku potok je nazivan ''Aqua septum'', doslovno - smrdljiva voda. Urbanizacijom grada i izgradnjom stambenih kompleksa u 1960-im godinama, potok Smrdečac je većim dijelom zatrpan, a u korito su postavljene cijevi koje su nastavile odvoditi vodu prema ušću u more, na popularnoj plaži [[Trstenik (Split)|Trstenik]]. '''Pisano kame''' je sjeverni dio kotara čiji naziv nikad nije odgonetnut, ali uvriježio se među stanovnicima. Čine ga ulice Fausta Vrančića, Matice Hrvatske i Rikarda Katalinića Jeretova. Unutar njega nalazi se sveučilišni kampus i srednjoškolski centar. U samom kampusu nalaze se sljedeći '''fakulteti''': - Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije ('''[[FGAG]]''') - Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ('''[[FESB]]''') - Ekonomski fakultet ('''[[EFS]]''') - Pomorski fakultet ('''[[PFST]]''') - Kemijsko tehnološki fakultet ('''[[KTF]]''') - Prirodoslovno matematički fakultet ('''[[Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu|PMF]]''') Od [[2011.]] godine otvoren je i studentski dom "Dr. Franjo Tuđman", kao najnoviji i najmoderniji takve vrste u [[RH|Republici Hrvatskoj]]. Osim njega, u kampusu se nalazi i Učenički dom. U srednjoškolskom centru prisutne su sljedeće srednje škole: '''[[III. gimnazija (Split)|III. gimnazija]]''' (ex. MIOC), '''[[Građevinsko-geodetska srednja škola (Split)|Građevinsko-geodetska srednja škola]]''', '''[[Grafička škola (Split)|Grafička škola]]''', '''[[Prirodoslovna škola (Split)|Prirodoslovna škola]].''' Unutar kampusa ostale su i dvije stare zgrade bivše vojarne "[[Vojarna Visoka|Visoka]]". U gornjoj zgradi se nalazi '''[[Škola likovnih umjetnosti (Split)|Škola likovnih umjetnosti]]''', a u donjoj dio '''[[Umjetnička akademija (Split)|Umjetničke akademije]]'''.<!--nije li to na Brdima?--> Zgrada "Brodomerkura" koja se nalazi na južnom dijelu kvarta, odnosno van kampusa, kupljena je [[2017.]] godine odlukom [[MZOŠ|Ministarstva znanosti]] i Sveučilišta u Splitu. U nju je nakon uređenja useljen '''Filozofski fakultet'''. U ovom kotaru danas živi oko 13 000 stanovnika. Sam kotar je započet kao isključivo stambeno naselje da bi se izgradnjom [[Sveučilišni kampus (Split)|Sveučilišnog kampusa]] (koja još traje) postupno pretvorio u znanstveno središte grada Splita. Osim Sveučilišnog kampusa, ovaj kotar je postao i trgovačko središte s brojnim trgovinama i poslovnim zgradama ([[Prima 3]], [[Euroherc]] osiguranje, Monter, [[Lidl]], itd.) ==Obrazovne ustanove== *[[Ekonomski fakultet u Splitu|Ekonomski fakultet]] *[[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje|FESB]] *[[Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu|Građevinsko-arhitektonski fakultet]] *[[Pomorski fakultet u Splitu|Pomorski fakultet]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.split.hr/Default.aspx?sec=389 Split 3] na [[Split|službenoj stranici grada Splita]] *[http://www.kartasplita.com/karta-split-3/ Split 3] na www.kartasplita.com *[https://m.facebook.com/mojsplit3/ Split 3] na [[Facebook]]u {{Split}} [[Kategorija:Split]] [[Kategorija:Splitski gradski kotarevi]] tcr4wo7lzd98dts6c1vcucrayib9wkx 6432578 6432577 2022-07-25T18:13:17Z Vlaj i Bodul 232369 wikitext text/x-wiki {{Infookvir splitski gradski kotar | naziv = Split 3 | naziv_genitiv = Splita 3 | površina = 0,56 | stanovništvo = 10 320<ref>[http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf GIS Grada Splita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234009/http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf |date=13 March 2012 }} Gradski kotari {{pdf}}</ref> | gustoća = 18.429 | predsjednik Vijeća = Marijan Mudrinić }} '''Split 3''' je jedan od mlađih [[kotar]]a u gradu [[Split]]u. Smješten je istočno od [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], a omeđen je ulicama Bruna Bušića sa [[zapad]]a, Vukovarskom sa [[sjever]]a, Velebitskom s [[istok]]a i Poljičkom cestom s [[jug]]a. Ulica Matice Hrvatske dijeli Split 3 na '''Smrdečac''' na jugu odnosno '''Pisano Kame''' na sjeveru. Južni dio kotara, ispod ulice Matice Hrvatske naziva se '''Smrdečac''' prema starom potoku koji je tekao od središta kotara Split 3, preko Trstenika te se ulijevao u more. Potok je naziv Smrdečac dobio zbog vode bogate sumporom, koja je odavala neugodan miris (poput pokvarenih jaja). U srednjem vijeku potok je nazivan ''Aqua septum'', doslovno - smrdljiva voda. Urbanizacijom grada i izgradnjom stambenih kompleksa u 1960-im godinama, potok Smrdečac je većim dijelom zatrpan, a u korito su postavljene cijevi koje su nastavile odvoditi vodu prema ušću u more, na popularnoj plaži [[Trstenik (Split)|Trstenik]]. '''Pisano kame''' je sjeverni dio kotara čiji naziv je zabilježen u knjigama kao "Piera pieta, Pietra dipinta". Čine ga ulice Fausta Vrančića, Matice Hrvatske i Rikarda Katalinića Jeretova. Unutar njega nalazi se sveučilišni kampus i srednjoškolski centar. U samom kampusu nalaze se sljedeći '''fakulteti''': - Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije ('''[[FGAG]]''') - Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ('''[[FESB]]''') - Ekonomski fakultet ('''[[EFS]]''') - Pomorski fakultet ('''[[PFST]]''') - Kemijsko tehnološki fakultet ('''[[KTF]]''') - Prirodoslovno matematički fakultet ('''[[Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu|PMF]]''') Od [[2011.]] godine otvoren je i studentski dom "Dr. Franjo Tuđman", kao najnoviji i najmoderniji takve vrste u [[RH|Republici Hrvatskoj]]. Osim njega, u kampusu se nalazi i Učenički dom. U srednjoškolskom centru prisutne su sljedeće srednje škole: '''[[III. gimnazija (Split)|III. gimnazija]]''' (ex. MIOC), '''[[Građevinsko-geodetska srednja škola (Split)|Građevinsko-geodetska srednja škola]]''', '''[[Grafička škola (Split)|Grafička škola]]''', '''[[Prirodoslovna škola (Split)|Prirodoslovna škola]].''' Unutar kampusa ostale su i dvije stare zgrade bivše vojarne "[[Vojarna Visoka|Visoka]]". U gornjoj zgradi se nalazi '''[[Škola likovnih umjetnosti (Split)|Škola likovnih umjetnosti]]''', a u donjoj dio '''[[Umjetnička akademija (Split)|Umjetničke akademije]]'''.<!--nije li to na Brdima?--> Zgrada "Brodomerkura" koja se nalazi na južnom dijelu kvarta, odnosno van kampusa, kupljena je [[2017.]] godine odlukom [[MZOŠ|Ministarstva znanosti]] i Sveučilišta u Splitu. U nju je nakon uređenja useljen '''Filozofski fakultet'''. U ovom kotaru danas živi oko 13 000 stanovnika. Sam kotar je započet kao isključivo stambeno naselje da bi se izgradnjom [[Sveučilišni kampus (Split)|Sveučilišnog kampusa]] (koja još traje) postupno pretvorio u znanstveno središte grada Splita. Osim Sveučilišnog kampusa, ovaj kotar je postao i trgovačko središte s brojnim trgovinama i poslovnim zgradama ([[Prima 3]], [[Euroherc]] osiguranje, Monter, [[Lidl]], itd.) ==Obrazovne ustanove== *[[Ekonomski fakultet u Splitu|Ekonomski fakultet]] *[[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje|FESB]] *[[Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu|Građevinsko-arhitektonski fakultet]] *[[Pomorski fakultet u Splitu|Pomorski fakultet]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.split.hr/Default.aspx?sec=389 Split 3] na [[Split|službenoj stranici grada Splita]] *[http://www.kartasplita.com/karta-split-3/ Split 3] na www.kartasplita.com *[https://m.facebook.com/mojsplit3/ Split 3] na [[Facebook]]u {{Split}} [[Kategorija:Split]] [[Kategorija:Splitski gradski kotarevi]] 1nqtd8h6jd2tk0g0ll3x9bw3csdjabm 6432580 6432578 2022-07-25T18:17:46Z Vlaj i Bodul 232369 wikitext text/x-wiki {{Infookvir splitski gradski kotar | naziv = Split 3 | naziv_genitiv = Splita 3 | površina = 0,56 | stanovništvo = 10 320<ref>[http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf GIS Grada Splita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313234009/http://clgis.split.hr/gis_splita/geo_data/pdf/GradskiKotari.pdf |date=13 March 2012 }} Gradski kotari {{pdf}}</ref> | gustoća = 18.429 | predsjednik Vijeća = Marijan Mudrinić }} '''Split 3''' je jedan od mlađih [[kotar]]a u gradu [[Split]]u. Smješten je istočno od [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], a omeđen je ulicama Bruna Bušića sa [[zapad]]a, Vukovarskom sa [[sjever]]a, Velebitskom s [[istok]]a i Poljičkom cestom s [[jug]]a. Ulica Matice Hrvatske dijeli Split 3 na '''Smrdečac''' na jugu odnosno '''Pisano Kame''' na sjeveru. Južni dio kotara, ispod ulice Matice Hrvatske naziva se '''Smrdečac''' prema starom potoku koji je tekao od središta kotara Split 3, preko Trstenika te se ulijevao u more. Potok je naziv Smrdečac dobio zbog vode bogate sumporom, koja je odavala neugodan miris (poput pokvarenih jaja). U srednjem vijeku potok je nazivan ''Aqua septum'', doslovno - smrdljiva voda. Urbanizacijom grada i izgradnjom stambenih kompleksa u 1960-im godinama, potok Smrdečac je većim dijelom zatrpan, a u korito su postavljene cijevi koje su nastavile odvoditi vodu prema ušću u more, na popularnoj plaži [[Trstenik (Split)|Trstenik]]. '''Pisano kame''' je sjeverni dio kotara čiji naziv je zabilježen u knjigama već u 14. stoljeću kao "Piera pieta, Pietra dipinta". Čine ga ulice Fausta Vrančića, Matice Hrvatske i Rikarda Katalinića Jeretova. Unutar njega nalazi se sveučilišni kampus i srednjoškolski centar. U samom kampusu nalaze se sljedeći '''fakulteti''': - Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije ('''[[FGAG]]''') - Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ('''[[FESB]]''') - Ekonomski fakultet ('''[[EFS]]''') - Pomorski fakultet ('''[[PFST]]''') - Kemijsko tehnološki fakultet ('''[[KTF]]''') - Prirodoslovno matematički fakultet ('''[[Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu|PMF]]''') Od [[2011.]] godine otvoren je i studentski dom "Dr. Franjo Tuđman", kao najnoviji i najmoderniji takve vrste u [[RH|Republici Hrvatskoj]]. Osim njega, u kampusu se nalazi i Učenički dom. U srednjoškolskom centru prisutne su sljedeće srednje škole: '''[[III. gimnazija (Split)|III. gimnazija]]''' (ex. MIOC), '''[[Građevinsko-geodetska srednja škola (Split)|Građevinsko-geodetska srednja škola]]''', '''[[Grafička škola (Split)|Grafička škola]]''', '''[[Prirodoslovna škola (Split)|Prirodoslovna škola]].''' Unutar kampusa ostale su i dvije stare zgrade bivše vojarne "[[Vojarna Visoka|Visoka]]". U gornjoj zgradi se nalazi '''[[Škola likovnih umjetnosti (Split)|Škola likovnih umjetnosti]]''', a u donjoj dio '''[[Umjetnička akademija (Split)|Umjetničke akademije]]'''.<!--nije li to na Brdima?--> Zgrada "Brodomerkura" koja se nalazi na južnom dijelu kvarta, odnosno van kampusa, kupljena je [[2017.]] godine odlukom [[MZOŠ|Ministarstva znanosti]] i Sveučilišta u Splitu. U nju je nakon uređenja useljen '''Filozofski fakultet'''. U ovom kotaru danas živi oko 13 000 stanovnika. Sam kotar je započet kao isključivo stambeno naselje da bi se izgradnjom [[Sveučilišni kampus (Split)|Sveučilišnog kampusa]] (koja još traje) postupno pretvorio u znanstveno središte grada Splita. Osim Sveučilišnog kampusa, ovaj kotar je postao i trgovačko središte s brojnim trgovinama i poslovnim zgradama ([[Prima 3]], [[Euroherc]] osiguranje, Monter, [[Lidl]], itd.) ==Obrazovne ustanove== *[[Ekonomski fakultet u Splitu|Ekonomski fakultet]] *[[Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje|FESB]] *[[Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu|Građevinsko-arhitektonski fakultet]] *[[Pomorski fakultet u Splitu|Pomorski fakultet]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.split.hr/Default.aspx?sec=389 Split 3] na [[Split|službenoj stranici grada Splita]] *[http://www.kartasplita.com/karta-split-3/ Split 3] na www.kartasplita.com *[https://m.facebook.com/mojsplit3/ Split 3] na [[Facebook]]u {{Split}} [[Kategorija:Split]] [[Kategorija:Splitski gradski kotarevi]] goyvue133rno3hbjylr44mv4zggiskw Velenje 0 241416 6432724 6189908 2022-07-26T03:40:30Z Ponor 38361 IP na [[Special:Permalink/6432709|SZR]] wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Velenje | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Panorama Velenja 2010.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike =Stari grad Velenje | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Slovenija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-minute = 07 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država: | lokacija_info = {{ZD|S|SLO}} [[Slovenija]] | lokacija1_ime = Pokrajina: | lokacija1_info = [[Štajerska (Slovenija)|Štajerska]] | lokacija2_ime = Regija: | lokacija2_info = [[Savinjska (regija)|Savinjska]] | lokacija3_ime = Općina | lokacija3_info = [[Općina Velenje|Velenje]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 390 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 26.742 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 33.331 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 3320 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.velenje.si www.velenje.si] | bilješke = }} '''Velenje''' ([[njemački|njem.]] ''Wöllan'') je grad i središte [[Općina Velenje|istoimene općine]] u središnjoj [[Slovenija|Sloveniji]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Velenje je imalo 26.742 stanovnika. ==Zemljopis== Grad Velenje nalazi se u središnjem dijelu zemlje, na 81 km sjeveroistočno od [[Ljubljana|Ljubljane]] i na 20 km od [[Celje|Celja]]. Velenje se nalazi u središnjem dijelu Slovenije, u jugozapadnom dijelu pokrajine Štajerska. Grad se smjestio u istoimenoj Velenjskoj kotlini, koju stvara rijeka [[Paka (rijeka)|Paka]]. Iznad kotline i grada se izdižu planine [[Ljubela]] na sjeverozapadu i Paški Kozjak na sjeveroistoku. U općini vlada umjereno kontinentalna klima. Obodom Velenja protiče rječica Paka. Na rijeci Paki nizvodno od grada stvoreno je umjerno Velenjsko jezero. ==Povijest== Područje Velenja bilo je naseljeno od [[prapovijest]]i, ali sve do prije 150 godina bilo je to neveliko selo. Međutim, u 19. stoljeću ovdje se otvara rudnik [[lignit]]a. Zahvaljujući rudniku grad se brzo razvijao nakon Drugoga svjetskog rata. 1959. godine Velenje dobila položaj grada je postaje grad. Nakon [[Tito]]ve smrti, [[10. listopada]] [[1981.]] godine mjenja ime u [[Titovo Velenje]]. Staro ime se vraća [[17. srpnja]] [[1990.]] godine.<ref>[http://www.stat.si/KrajevnaImena/pregledi_naselja_najvecja_prebivalci.asp?tlist=off&txtIme=VELENJE&selNacin=celo&selTip=naselja&ID=4911 ''Največja naselja po številu prebivalcev''] prema podatcima iz: ''Centralni register prebivalcev in Register tujcev, MNZ; ter Register prostorskih enot, GURS'', Statistični urad Republike Slovenije, elektroničko gradivo, pristupljeno: 21. ožujka 2011.</ref><ref>Damijan Kljajič, Aca Poles: [http://www.titovo.velenje.org/index.php?page=period&id=4 ''Titovo Velenje : 1981-1990''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080627183513/http://www.titovo.velenje.org/index.php?page=period&id=4 |date=27. lipnja 2008. }} // Projekt titovo.velenje.org, Velenje : Muzej Velenje, PROSPLET, elektroničko gradivo, pristupljeno: 21. ožujka 2011.</ref> Velenje je više stoljeća bio u posjedu [[Habsburg]]ovaca. 1918. godine ono se priključuje Kraljevini Slovenaca, Hrvata i Srba, kasnije Jugoslaviji, da bi danas bio jedan od 10 vodećih gradova Slovenije. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.velenje.si Službena stranica Općine Velenje] {{Velenje}} {{Gradovi u Sloveniji}} [[Kategorija:Gradovi u Sloveniji]] nsvzojr8028offekgtsl9ux5jvva8nw 6432725 6432724 2022-07-26T03:41:09Z Ponor 38361 slika wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Velenje | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Panorama Velenja 2010.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike =Panorama Velenja 2010. | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Slovenija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-minute = 07 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država: | lokacija_info = {{ZD|S|SLO}} [[Slovenija]] | lokacija1_ime = Pokrajina: | lokacija1_info = [[Štajerska (Slovenija)|Štajerska]] | lokacija2_ime = Regija: | lokacija2_info = [[Savinjska (regija)|Savinjska]] | lokacija3_ime = Općina | lokacija3_info = [[Općina Velenje|Velenje]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 390 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 26.742 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 33.331 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 3320 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.velenje.si www.velenje.si] | bilješke = }} '''Velenje''' ([[njemački|njem.]] ''Wöllan'') je grad i središte [[Općina Velenje|istoimene općine]] u središnjoj [[Slovenija|Sloveniji]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Velenje je imalo 26.742 stanovnika. ==Zemljopis== Grad Velenje nalazi se u središnjem dijelu zemlje, na 81 km sjeveroistočno od [[Ljubljana|Ljubljane]] i na 20 km od [[Celje|Celja]]. Velenje se nalazi u središnjem dijelu Slovenije, u jugozapadnom dijelu pokrajine Štajerska. Grad se smjestio u istoimenoj Velenjskoj kotlini, koju stvara rijeka [[Paka (rijeka)|Paka]]. Iznad kotline i grada se izdižu planine [[Ljubela]] na sjeverozapadu i Paški Kozjak na sjeveroistoku. U općini vlada umjereno kontinentalna klima. Obodom Velenja protiče rječica Paka. Na rijeci Paki nizvodno od grada stvoreno je umjerno Velenjsko jezero. ==Povijest== Područje Velenja bilo je naseljeno od [[prapovijest]]i, ali sve do prije 150 godina bilo je to neveliko selo. Međutim, u 19. stoljeću ovdje se otvara rudnik [[lignit]]a. Zahvaljujući rudniku grad se brzo razvijao nakon Drugoga svjetskog rata. 1959. godine Velenje dobila položaj grada je postaje grad. Nakon [[Tito]]ve smrti, [[10. listopada]] [[1981.]] godine mjenja ime u [[Titovo Velenje]]. Staro ime se vraća [[17. srpnja]] [[1990.]] godine.<ref>[http://www.stat.si/KrajevnaImena/pregledi_naselja_najvecja_prebivalci.asp?tlist=off&txtIme=VELENJE&selNacin=celo&selTip=naselja&ID=4911 ''Največja naselja po številu prebivalcev''] prema podatcima iz: ''Centralni register prebivalcev in Register tujcev, MNZ; ter Register prostorskih enot, GURS'', Statistični urad Republike Slovenije, elektroničko gradivo, pristupljeno: 21. ožujka 2011.</ref><ref>Damijan Kljajič, Aca Poles: [http://www.titovo.velenje.org/index.php?page=period&id=4 ''Titovo Velenje : 1981-1990''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080627183513/http://www.titovo.velenje.org/index.php?page=period&id=4 |date=27. lipnja 2008. }} // Projekt titovo.velenje.org, Velenje : Muzej Velenje, PROSPLET, elektroničko gradivo, pristupljeno: 21. ožujka 2011.</ref> Velenje je više stoljeća bio u posjedu [[Habsburg]]ovaca. 1918. godine ono se priključuje Kraljevini Slovenaca, Hrvata i Srba, kasnije Jugoslaviji, da bi danas bio jedan od 10 vodećih gradova Slovenije. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.velenje.si Službena stranica Općine Velenje] {{Velenje}} {{Gradovi u Sloveniji}} [[Kategorija:Gradovi u Sloveniji]] gkdzf0htjhp1jlqv97ywpi4urwqhmt5 Predložak:Indoeuropski jezici 10 241471 6432624 3178709 2022-07-25T20:07:32Z Etiktov 253954 Popravci wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Indoeuropski jezici | naslov = [[Indoeuropski jezici]] (586) | grupa1 = [[Albanski jezik|Albanski jezici]] (4) | popis1 = [[Albanski jezik|albanski]]² • [[Arbereški jezik|arbereški]] • [[Arvanitski jezik|arvanitski]] • [[Gegijski jezik|gegijski]] • [[Toskijski jezik|toskijski]] | grupa2 = [[Anatolijski jezici]] (11)† | popis2 = [[Hetitski jezik|hetitski]] • [[luvijski jezik|luvijski]] ([[hijeroglifski luvijski|hijeroglifski]] • [[klinopisni luvijski|klinopisni]]) • [[Karijski jezik|karijski]] • [[Licijski jezik|licijski]] • [[Lidijski jezik|lidijski]] • [[Milijski jezik|milijski]] • [[Palajski jezik|palajski]] • [[Psidijski jezik|psidijski]] • [[Sidetski jezik|sidetski]] | grupa3 = [[Armenski jezici]] (4) 1† | popis3 = [[Armenski jezik|armenski]] ([[Srednjovjekovni armenski jezik|srednjovjekovni armenski]] † • [[klasični armenski]]) • [[Lomavrenski jezik|lomavrenski]] | grupa4 = [[Baltoslavenski jezici]] (51) 14† | popis4 = [[Baltički jezici|baltički]] • [[Slavenski jezici|slavenski]] | grupa5 = [[Germanski jezici]] (69) 15† | popis5 = [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]] • [[Istočnogermanski jezici|istočnogermanski]] • [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]] | grupa6 = [[Helenski jezici]] (5) | popis6 = ([[staromakedonski jezik|staromakedonski]]) • [[Grčki jezik|grčki (sva razdoblja)]] • [[Judeogrčki jezik|judeogrčki]] • [[kapadocijski grčki jezik|kapadocijski grčki]] • [[pontski jezik|pontski]] | grupa7 = [[Indoiranski jezici]] (333)''' 21† | popis7 = ''' [[Indoarijski jezici|indoarijski]] • [[Iranski jezici|iranski]] • [[Nuristanski jezici|nuristanski]] | grupa8 = [[Italski jezici]] (65) 23† | popis8 = [[latinsko-faliskički jezici|latinsko-faliskički]] • [[Sabelijski jezici|sabelijski]] | grupa9 = [[Keltski jezici]] (23) 18† | popis9 = [[Kontinentalni keltski jezici|kontinentalni keltski]] • [[Otočni keltski jezici|otočni keltski]] | grupa10 = [[Toharski jezici]] (2)† | popis10 = [[Toharski A jezik|toharski A]] • [[Toharski B jezik|toharski B]] | grupa11 = [[Neklasificirani jezici]] (12)† | popis11 = [[Dački jezik|dački]] • [[Elimijski jezik|elimijski]] • [[Frigijski jezik|frigijski]] ([[Starofrigijski jezik|starofrigijski]] • [[Novofrigijski jezik|novofrigijski]]) • [[Ilirski jezik|ilirski]] (ili više njih) • [[Liburnijski jezik|liburnijski]] • [[Luzitanijski jezik|luzitanijski]] • [[Mesapski jezik|mesapski]] • [[Panonijski jezik|panonijski]] • [[Peonski jezik|peonski]] • [[Sicelski jezik|sicelski]] • [[Trački jezik|trački]] • [[Venetski jezik|venetski]] | ispod-style= background:#ee | ispod = Legenda: † Izumrli; ² Makrojezik }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni jezični predlošci|Indoeuropski]] 8bcpcdi19tmb7smmnli784zv1rvblm0 6432626 6432624 2022-07-25T20:11:07Z Etiktov 253954 Popravci wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Indoeuropski jezici | naslov = [[Indoeuropski jezici]] (586) | grupa1 = [[Albanski jezik|Albanski jezici]] (4) | popis1 = [[Albanski jezik|albanski]]² • [[Arbereški jezik|arbereški]] • [[Arvanitski jezik|arvanitski]] • [[Gegijski jezik|gegijski]] • [[Toskijski jezik|toskijski]] | grupa2 = [[Anatolijski jezici]] (11)† | popis2 = [[Hetitski jezik|hetitski]] • [[Lidijski jezik|lidijski]] • luvijski jezici ([[luvijski jezik|luvijski]] ([[hijeroglifski luvijski|hijeroglifski]] • [[klinopisni luvijski|klinopisni]]) • [[Karijski jezik|karijski]] • [[Licijski jezik|licijski]] • [[Milijski jezik|milijski]] • [[Psidijski jezik|psidijski]] • [[Sidetski jezik|sidetski]]) • [[Palajski jezik|palajski]] | grupa3 = [[Armenski jezici]] (4) 1† | popis3 = [[Armenski jezik|armenski]] ([[Srednjovjekovni armenski jezik|srednjovjekovni armenski]] † • [[klasični armenski]]) • [[Lomavrenski jezik|lomavrenski]] | grupa4 = [[Baltoslavenski jezici]] (51) 14† | popis4 = [[Baltički jezici|baltički]] • [[Slavenski jezici|slavenski]] | grupa5 = [[Germanski jezici]] (69) 15† | popis5 = [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]] • [[Istočnogermanski jezici|istočnogermanski]] • [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]] | grupa6 = [[Helenski jezici]] (5) | popis6 = ([[staromakedonski jezik|staromakedonski]]) • [[Grčki jezik|grčki (sva razdoblja)]] • [[Judeogrčki jezik|judeogrčki]] • [[kapadocijski grčki jezik|kapadocijski grčki]] • [[pontski jezik|pontski]] | grupa7 = [[Indoiranski jezici]] (333)''' 21† | popis7 = ''' [[Indoarijski jezici|indoarijski]] • [[Iranski jezici|iranski]] • [[Nuristanski jezici|nuristanski]] | grupa8 = [[Italski jezici]] (65) 23† | popis8 = [[latinsko-faliskički jezici|latinsko-faliskički]] • [[Sabelijski jezici|sabelijski]] | grupa9 = [[Keltski jezici]] (23) 18† | popis9 = [[Kontinentalni keltski jezici|kontinentalni keltski]] • [[Otočni keltski jezici|otočni keltski]] | grupa10 = [[Toharski jezici]] (2)† | popis10 = [[Toharski A jezik|toharski A]] • [[Toharski B jezik|toharski B]] | grupa11 = [[Neklasificirani jezici]] (12)† | popis11 = [[Dački jezik|dački]] • [[Elimijski jezik|elimijski]] • [[Frigijski jezik|frigijski]] ([[Starofrigijski jezik|starofrigijski]] • [[Novofrigijski jezik|novofrigijski]]) • [[Ilirski jezik|ilirski]] (ili više njih) • [[Liburnijski jezik|liburnijski]] • [[Luzitanijski jezik|luzitanijski]] • [[Mesapski jezik|mesapski]] • [[Panonijski jezik|panonijski]] • [[Peonski jezik|peonski]] • [[Sicelski jezik|sicelski]] • [[Trački jezik|trački]] • [[Venetski jezik|venetski]] | ispod-style= background:#ee | ispod = Legenda: † Izumrli; ² Makrojezik }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni jezični predlošci|Indoeuropski]] p8wui8pdqi7glffh07gbe75u090td5a 6432650 6432626 2022-07-25T20:23:00Z Etiktov 253954 Popravak wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Indoeuropski jezici | naslov = [[Indoeuropski jezici]] (586) | grupa1 = [[Albanski jezik|Albanski jezici]] (4) | popis1 = [[Albanski jezik|albanski]]² • [[Arbereški jezik|arbereški]] • [[Arvanitski jezik|arvanitski]] • [[Gegijski jezik|gegijski]] • [[Toskijski jezik|toskijski]] | grupa2 = [[Anatolijski jezici]] (11)† | popis2 = [[Hetitski jezik|hetitski]] • [[Lidijski jezik|lidijski]] • luvijski jezici ([[luvijski jezik|luvijski]] ([[hijeroglifski luvijski|hijeroglifski]] • [[klinopisni luvijski|klinopisni]]) • [[Karijski jezik|karijski]] • [[Licijski jezik|licijski]] • [[Milijski jezik|milijski]] • [[Psidijski jezik|psidijski]] • [[Sidetski jezik|sidetski]]) • [[Palajski jezik|palajski]] | grupa3 = [[Armenski jezici]] (4) 1† | popis3 = [[Armenski jezik|armenski]] ([[Srednjovjekovni armenski jezik|srednjovjekovni armenski]] † • [[klasični armenski]]) • [[Lomavrenski jezik|lomavrenski]] | grupa4 = [[Baltoslavenski jezici]] (51) 14† | popis4 = [[Baltički jezici|baltički]] • [[Slavenski jezici|slavenski]] | grupa5 = [[Germanski jezici]] (69) 15† | popis5 = [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]] • [[Istočnogermanski jezici|istočnogermanski]] • [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]] | grupa6 = [[Helenski jezici]] (5) | popis6 = ([[staromakedonski jezik|staromakedonski]]) • [[Grčki jezik|grčki (sva razdoblja)]] • [[Judeogrčki jezik|judeogrčki]] • [[kapadocijski grčki jezik|kapadocijski grčki]] • [[pontski jezik|pontski]] | grupa7 = [[Indoiranski jezici]] (333)''' 21† | popis7 = [[Indoarijski jezici|indoarijski]] • [[Iranski jezici|iranski]] • [[Nuristanski jezici|nuristanski]] | grupa8 = [[Italski jezici]] (65) 23† | popis8 = [[latinsko-faliskički jezici|latinsko-faliskički]] • [[Sabelijski jezici|sabelijski]] | grupa9 = [[Keltski jezici]] (23) 18† | popis9 = [[Kontinentalni keltski jezici|kontinentalni keltski]] • [[Otočni keltski jezici|otočni keltski]] | grupa10 = [[Toharski jezici]] (2)† | popis10 = [[Toharski A jezik|toharski A]] • [[Toharski B jezik|toharski B]] | grupa11 = [[Neklasificirani jezici]] (12)† | popis11 = [[Dački jezik|dački]] • [[Elimijski jezik|elimijski]] • [[Frigijski jezik|frigijski]] ([[Starofrigijski jezik|starofrigijski]] • [[Novofrigijski jezik|novofrigijski]]) • [[Ilirski jezik|ilirski]] (ili više njih) • [[Liburnijski jezik|liburnijski]] • [[Luzitanijski jezik|luzitanijski]] • [[Mesapski jezik|mesapski]] • [[Panonijski jezik|panonijski]] • [[Peonski jezik|peonski]] • [[Sicelski jezik|sicelski]] • [[Trački jezik|trački]] • [[Venetski jezik|venetski]] | ispod-style= background:#ee | ispod = Legenda: † Izumrli; ² Makrojezik }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni jezični predlošci|Indoeuropski]] pmeit7v7o20iudy9q9qv2u9z3pi1kw0 Anatolijski jezici 0 241505 6432638 6164170 2022-07-25T20:18:46Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Anatolijski jezici''', skupina izumrlih [[indoeuropski jezici|indoeuropskih]] jezika, koji su se u vremenima prije [[Krist]]a govorili na području [[Anatolija|Anatolije]] ili Male Azije. Najpoznatiji među ovim jezicima je [[hetitski]], a obuhvaća i [[luvijski]] (klinopisni i hijeroglifski), [[licijski]] u [[Licija|Liciji]], [[karijski]] u [[Karija|Kariji]] (sjeverozapadno od Licije), [[pizidijski]] u [[Pizidija|Pizidiji]] (sjeverno od Licije), [[sidetski]], [[palajski]] i [[lidijski]] središnji dio zapadne [[Turska|Turske]]. Anatolijski jezici su se najvjerojatnije odcijepili od drugih indoeuropskih jezika prije ostalih pa nemaju nekih njihovih karakteristika koje ostali imaju (kao sustava triju rodova). Kronološki su podijeljeni na staroanatolijske (koji su segovorili u 2. tisućljeću pr. Krista) i na novoanatolijske koji su se govorili u 1. tisućljeću prije Krista, a nestali su u vrijeme [[helenizam|helenizma]]. Staroanatolijski su jezici: hetitski, klinopisni luvijski, hijeroglifski luvijski i palajski. Novoanatolijski su: licijski A i B, lidijski, karijski i vjerojatno slabo poznati pizidijski. Edgar H. Sturtevant je smatrao da su anatolijski jezici nastali od indohetitskog prajezika. == Vanjske poveznice == *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEB Anatolian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331055151/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEB |date=31. ožujka 2010. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/22939/Anatolian-languages Anatolian languages] *[http://www.scribd.com/doc/46673814/Mate-Kapovi%C4%87-Uvod-u-indoevropsku-lingvistiku Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110322024332/http://www.scribd.com/doc/46673814/Mate-Kapovi%C4%87-Uvod-u-indoevropsku-lingvistiku |date=22. ožujka 2011. }} {{Anatolijski jezici}}{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Anatolijski jezici| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:A]] jbyqd3j7xcunn6002uiijssjnv4nv6v Uljanik (Garešnica) 0 241784 6432572 6187514 2022-07-25T17:42:25Z 93.138.24.208 Broj stanovništva 2021 godine, izmjena novog ugostiteljskog objekta cafe bar san wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Uljanik |regija = |županija = {{ZD+X/HŽ|BBŽ}} |općina = [[Garešnica]] |mikroregija = |najgrad = |površina = |nadvisina = 133 |z. širina = 45.5333189414326 |z. dužina = 17.022253274917 |brojstan = 387 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 43507 Uljanik |pozbroj = <small>+385</small> 043 |autooznaka = BJ |karta2 = Bjelovarsko-bilogorska županija |naziv karte2= Bjelovarsko-bilogorske županije |slika = |slika_opis = |brojstan2021=233}} '''Uljanik''' je naselje u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] nedaleko od [[Garešnica|Garešnice]]. == Zemljopis == Naselje je smješteno na uzvisini uz glavnu cestu [[Daruvar]]–[[Dežanovac]]–[[Poljana (Lipik)|Poljana]], a križanje u središtu Uljanika usmjerava promet prema [[Garešnica|Garešnici]], [[Kutina|Kutini]] i [[Zagreb]]u. Općinski put vodi iz Uljanika prema [[Gornji Uljanik|Gornjem Uljaniku]] i preko [[Goveđe Polje|Goveđeg Polja]] i [[Trojeglava|Trojeglave]] do [[Badljevina|Badljevine]], a svojim drugim krakom preko Dežanovca i Trojeglave prema [[Brekinska|Brekinskoj]] i [[Gaj]]u i prema [[Lipik]]u i [[Pakrac]]u. To je brežuljkasti kraj na nadmorskoj visini od 130 do 150 metara s dosta [[livada]], [[šuma]] i [[Poljoprivredno zemljište|poljoprivrednog zemljišta]], što je pogodovalo razvoju [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[Stočarstvo|uzgoju stoke]]. == Stanovništvo == Uljanik ima oko 233 stanovnika od popisa 2021. godine. Od 19. stoljeća broj stanovnika se postupno smanjivao te došao do današnjeg broja. == Povijest == Poslije obnove Požeške županije [[1745.]] godine, Uljanik je sa susjednim naseljima, od [[Poljana|Poljane]] do Trojeglave, Kreštelovca i Imsovca, bio dio gospoštije [[Pakrac]]. Uključen je u kotar [[Kutina|Kutinu]], a pripadao je Podžupaniji Pakrac (Gornja podžupanija). Nakon promjena nekoliko vlasnika, pakračko vlastelinstvo došlo je u ruke požeškog podžupana, kasnije velikog župana, grofa Antuna Jankovića Daruvarskog. Kao revni administrator i gospodarstvenik, grof Janković poticao je naseljavanje stanovnika, te obnovu i rast naselja na svojim velikim dobrima oko [[Daruvar]]a, [[Pakrac]]a i [[Požega|Požege]]. U nekim srpskim naseljima kotara [[Pakrac]] bilo je zbog kmetskih obveza više pobuna te čak i smrtnih kazni, ali što se tiče područja Uljanika o tome nema bližih podataka. U jednom dokumentu Požeške županije na latinskom jeziku iz [[1781.]] godine spominje se u vezi s naseljavanjem Požeške županije naselje Uljanik zajedno s Imsovim selom, Goveđim poljem, Desanovim selom (Dežanovac) i nekim drugim naseljima. Rimokatolički vjernici najprije su pripadali Župi Sv. Katarine u Gaju, čijom brigom je u Uljaniku [[1884.]] godine podignut prvi rimokatolički zvonik. Tijekom vremena, broj pravoslavnih vjernika Parohije Uljanik opadao je, što je došlo do izražaja već na početku 20. stoljeća, kada je zapisano da je broj pravoslavnih vjernika u [[Kreštelovac|Kreštelovcu]] i Trojeglavi spao samo na 20-ak obitelji u svakom od tih naselja. Poslije izgradnje makadamskog puta prema [[Garešnica|Garešnici]], odlučeno je sagraditi novu crkvu u Uljaniku. Gradnju uljaničke katoličke crkve Blažene Djevice Marije Lurdske pomogao je vlasnik veleposjeda u Uljaniku i Petersalašu, Otto Biedermann, sa suprugom Margitom. Uz zgradu crkve bili su pored ulaznih vrata ugrađeni kipovi Sv. Ante i Sv. Florijana, a s južne strane crkve dograđena je sakristija. Blagoslov i prva misa u novoj crkvi u Uljaniku održani su [[9. rujna]] [[1900.]] godine. Vjerski život u to vrijeme postao je važnijom sastavnicom odraslih i djece uljaničke općine. Vjeroučitelji školske djece bili su mjesni pravoslavni paroh Mile Krajnović za djecu pravoslavaca, gajski župnik Vilim Urner za djecu rimokatolika, daruvarski rabin Jakob Gross za djecu Židova, i pastori protestantske crkve za djecu uljaničkih evangelika Čeha. == Gospodarstvo == Uljanik je uglavnom poljoprivredno naselje. Ljudi se bave ratarstvom, uzgojem žitarica, voća i povrća, te stočarstvom. U Uljaniku djeluju dva trgovačka društva, trgovina ''Lonia Kutina'' i trgovina ''Lana Dežanovac''. U Uljaniku se nalazi i ugostiteljski objekt Cafe Bar San. U Uljaniku se jednom mjesečno održava stočni sajam, sajam poljoprivrednih strojeva, voća i povrća i dr. == Spomenici i znamenitosti == * Pravoslavna parohijalna crkva Sv. Jovana * Crkva Blažene Djevice Marije Lurdske == Obrazovanje == * Područna škola Uljanik == Društva == * Dobrovoljno vatrogasno društvo, Uljanik Prva vatrogasna postrojba u Gornjem Uljaniku utemeljena je [[1924.]] godine, ali je ona bila sastavni dio DVD-a Uljanik. Iste godine izgrađeno je vatrogasno spremište u središtu Uljanika. U sklopu DVD-a pokrenuto je djelovanje limene glazbe u Uljaniku, koja je u početku imala 12 članova. U vatrogasnoj limenoj glazbi, na čijem su se čelu izmjenjivali tijekom godina vrsni glazbenici i kapelnici (Bazant, Novak Bahnik), sviralo je više naraštaja ljubitelja limene glazbe. Povremeno ih je uvježbavao bivši vojni glazbenik iz [[Dežanovac|Dežanovca]], Ivan (Jan) Sinek. * Lovačko društvo Šljuka, Uljanik == Šport == * [[NK Polet Uljanik]] – utemeljen 1966. godine. * ŠRU Štuka Uljanik == Poznate osobe == * [[Aleksandar Vondraček]] ([[1910.]] – [[1972.]]) - odvjetnik * [[Mladen Lojkić]], hrvatski katolički publicist i nakladnik, teoretičar državništva i slobodnog zidarstva {{Gradska naselja Garešnice}} [[Kategorija:Naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] qo7ihcs35vy6ug829zvfkft8nkcdn9b Samostan Gospe od Anđela (Orebić) 0 253380 6432485 6353736 2022-07-25T13:42:22Z 89.201.230.254 Ispravak netočnog navoda. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Samostan Gospe od Anđela1140360.JPG|mini|200px|samostan i groblje gledani sa ''Zmijinog brda'']] [[Datoteka:Fransiscan monastery05745.JPG|mini|200px|Vidikovac s pogledom na kanal]] [[Datoteka:Fransiscan monastery05740.JPG|mini|200px|Pogled na crkvu i samostan sa zapadne strane]] '''Samostan Gospe of anđela''' je [[franjevci|franjevački]] [[samostan]] smješten na brdu iznad [[Orebić]]a. Izgrađen je krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] u [[gotika|gotičko]]-[[renesansa|renesansnom]] stilu.<ref>[http://www.ofm-sv-jeronim.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=43&Itemid=34 ofm-sv-jeronim.hr]</ref> Samostan je okružen [[bor]]ovom šumom, smješten je na stijeni 152 metra iznad razine mora.<ref>[http://books.google.com/books?id=IHAfqu6sapUC&pg=PA284&lpg=PA284&dq=Our+Lady+of+Angels+Gospa+od+Angela&source=bl&ots=dTvANVtZqQ&sig=6ObgkEyqJI_bd0GgcaR8_ohPPb8&hl=en&ei=gEbxSp3BJcKAkQXy18idBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CBMQ6AEwAQ#v=onepage&q=Our%20Lady%20of%20Angels%20Gospa%20od%20Angela&f=false Footprint:Croatia]</ref> Od njegovog ulaza puca pogled na [[Pelješki kanal]] i grad [[Korčula|Korčulu]]. Zgrada se sastoji of velikog kata s četiri vanjska krila. Samostan čini cjelinu s crkvom kojom dominira toranj sa zvonikom. Pokraj crkve i samostana je (rimokatoličko) [[groblje]]. U crkvi se redovito služe [[misa|mise]]. [[Petar Tolstoj]], ruski plemić i putopisac, spomenuo je samostan [[1868.]] godine, njemački princ [[Philipp Coburg]] boravio je u samostanu [[1905.]] a britanski pisac [[Seaton Watson]] [[1913.]] godine. Pomorci su tradicionalno prlazeći ispod samostana pozdravljali zvukom sirene tri puta, a franjevci bi odgovorali zvonjavom crkvenih zvona.<ref>[http://www.korcula.net/naselja/ostalo/orebic.htm korcula.net]</ref> ==Izvori== {{Izvori}} {{Samostani u Republici Hrvatskoj}} {{commons|Category:Franciscam_monastery_(Orebić)}} {{mrva}} [[Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]] 0qbomn1okmoau7c7a1waw9xf5z3bviv Predložak:Lokacijska karta Virovitičko-podravska županija 10 255726 6432486 4065562 2022-07-25T13:42:26Z Vedran V 5626 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}}| |name=Virovitičko-podravska županija |top=46.01083 |bottom=45.46409 |left=17.05353 |right=18.13417 |image=Virovitica-Podravina County OpenStreetMap.svg }}<noinclude> {{Lokacijska karta/info}} [[Kategorija: Lokacijske karte Hrvatske|Virovitičko-podravska]] </noinclude> t7irzjg7nksa33lnt4oc0du1s8vu8hy Vojnović (Bjelovar) 0 256774 6432777 6394694 2022-07-26T09:38:07Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki '''Vojnović''' je četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar]]a. Ima oblik visoravni, na kojoj se nalaze vojni kompleks i park-šuma Borik. [[Datoteka:Četvrtivojnović.png|mini|Odprilićna lokacija Vojnovića unutar grada Bjelovara.]] [[Datoteka:Vodotoranjvojnovicborik.jpg|mini|281x281px|Vodotoranj na Vojnoviću unutar park-šume [[Spomen-park Borik|Borik]]]]Vojnović se nalazi na zapadnom ulazu u grad Bjelovar iz smjera [[Zagreb]]a. Ime je dobio po obitelji Vojnović. Taj dio grada bio je njihov posjed u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Dugo vremena, Vojnović je bila samo visoravan obrasla [[trava|travom]], dok na imanju Đure Vojnovića, nije posađena plantaža [[dud]]a za uzgoj [[dudov svilac|dudova svilca]] oko [[1780.]] godine. Pet godina kasnije, krajiška uprava sagradila je trokatnu [[barok]]nu zgradu za preradu [[svila|svile]]. To je bila prva [[manufaktura]] u Bjelovaru, zapošljavala je uglavnom žene. Kasnije je zasađen drvored [[lipa]], a poslije toga podignuta je park-šuma Borik. Glavna je vrsta drveća [[obični bor]], a mogu se naći i [[kineski javor]], [[gorski javor]], [[javor mliječ]], [[poljski jasen]], [[američki jasen]], [[smreka]], [[tisa]], [[crni bor]], [[libocedar]], [[lovor-višnja]], [[žalosna vrba]] itd.<ref>Đuro Rauš: Zelenilo bjelovarskog kraja, Bjelovar 1980.</ref> Na Vojnoviću se nalazi vojni kompleks s nizom vojnih zgrada, [[vodotoranj|vodotornjem]] i [[kapela|kapelom]] sv. Križa. Vojarnu "Božidar Adžija" i objekte [[JNA]] u okolici Bjelovara bila je blokirala i napala [[Hrvatska vojska]] [[29. rujna]] [[1991.]] godine. Vojarna je bila dom 265. oklopno-mehaniziranoj [[brigada|brigadi]] JNA i bila je zarobljena 29. rujna kao dio operacije ''Bilogora''. U borbi je poginulo nekoliko hrvatskih vojnika i pripadnika JNA. Zarobljeno je 78 [[T-55]] [[tenk]]ova i 80 oklopnjaka, koji su pripali Hrvatskoj vojsci. Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], vojarnom se služi Hrvatska vojska. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], dio park-šume Borik pretvoren je u [[Spomen-park Borik|Memorijani park Borik]] za poginule u Drugom svjetskom ratu. Unutar memorijalnog parka nalaze se kamene spomen-ploče s imenima poginulih u Drugom svjetskom ratu. Na ulazu je pisalo: "Spomen- groblje strijeljanih revolucionara i žrtava fašističkog terora 1941. – 1945. Bjelovar", a u središnjem dijelu memorijalog parka nalazio se [[spomenik]] bjelovarskog kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], pod nazivom "Poziv na ustanak". Nakon osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] spomenik je uklonjen kao i natpis na ulazu, a spomen-područje je zapušteno. Nakon osamostaljenja Hrvatske, natpis na ulazu je uklonjen, a Bakićev spomenik miniran [[1991.]] godine. Od spomenika je ostala sačuvana samo [[šaka]], koja je pohranjena u [[Gradski muzej u Bjelovaru|Muzeju grada Bjelovara]]. Spomen-područje je s vremenom postalo zapušteno. Godine [[2001.]], inicijativna grupa sastavljena od [[akademik]]a, [[kipar]]a i Bakićevih prijatelja, pokrenula je akciju za obnovu spomenika i uređenje spomen - parka. Spomenik je do [[2009.]] godine rekonstruirao kipar [[Alan Vlahov]], a [[8. prosinca]] [[2010.]] godine, svečano je otvoren, zajedno s uređenim spomen-parkom Borik. U blizini park-šume Borik nalazi se novo bjelovarsko groblje Borik. == Vidi i: == * [[Spomen-park Borik]] == Izvori == {{izvori}} {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] j0sxqewjmge0tgy4mjehax8cs5gm3l0 6432815 6432777 2022-07-26T10:00:10Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki '''Vojnović''' je četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar]]a. Ima oblik visoravni, na kojoj se nalaze vojni kompleks i park-šuma Borik. [[Datoteka:Četvrtivojnović.png|mini|Približna lokacija Vojnovića unutar grada Bjelovara.]] [[Datoteka:Vodotoranjvojnovicborik.jpg|mini|281x281px|Vodotoranj na Vojnoviću unutar park-šume [[Spomen-park Borik|Borik]]]]Vojnović se nalazi na zapadnom ulazu u grad Bjelovar iz smjera [[Zagreb]]a. Ime je dobio po obitelji Vojnović. Taj dio grada bio je njihov posjed u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Dugo vremena, Vojnović je bila samo visoravan obrasla [[trava|travom]], dok na imanju Đure Vojnovića, nije posađena plantaža [[dud]]a za uzgoj [[dudov svilac|dudova svilca]] oko [[1780.]] godine. Pet godina kasnije, krajiška uprava sagradila je trokatnu [[barok]]nu zgradu za preradu [[svila|svile]]. To je bila prva [[manufaktura]] u Bjelovaru, zapošljavala je uglavnom žene. Kasnije je zasađen drvored [[lipa]], a poslije toga podignuta je park-šuma Borik. Glavna je vrsta drveća [[obični bor]], a mogu se naći i [[kineski javor]], [[gorski javor]], [[javor mliječ]], [[poljski jasen]], [[američki jasen]], [[smreka]], [[tisa]], [[crni bor]], [[libocedar]], [[lovor-višnja]], [[žalosna vrba]] itd.<ref>Đuro Rauš: Zelenilo bjelovarskog kraja, Bjelovar 1980.</ref> Na Vojnoviću se nalazi vojni kompleks s nizom vojnih zgrada, [[vodotoranj|vodotornjem]] i [[kapela|kapelom]] sv. Križa. Vojarnu "Božidar Adžija" i objekte [[JNA]] u okolici Bjelovara bila je blokirala i napala [[Hrvatska vojska]] [[29. rujna]] [[1991.]] godine. Vojarna je bila dom 265. oklopno-mehaniziranoj [[brigada|brigadi]] JNA i bila je zarobljena 29. rujna kao dio operacije ''Bilogora''. U borbi je poginulo nekoliko hrvatskih vojnika i pripadnika JNA. Zarobljeno je 78 [[T-55]] [[tenk]]ova i 80 oklopnjaka, koji su pripali Hrvatskoj vojsci. Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], vojarnom se služi Hrvatska vojska. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], dio park-šume Borik pretvoren je u [[Spomen-park Borik|Memorijani park Borik]] za poginule u Drugom svjetskom ratu. Unutar memorijalnog parka nalaze se kamene spomen-ploče s imenima poginulih u Drugom svjetskom ratu. Na ulazu je pisalo: "Spomen- groblje strijeljanih revolucionara i žrtava fašističkog terora 1941. – 1945. Bjelovar", a u središnjem dijelu memorijalog parka nalazio se [[spomenik]] bjelovarskog kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], pod nazivom "Poziv na ustanak". Nakon osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] spomenik je uklonjen kao i natpis na ulazu, a spomen-područje je zapušteno. Nakon osamostaljenja Hrvatske, natpis na ulazu je uklonjen, a Bakićev spomenik miniran [[1991.]] godine. Od spomenika je ostala sačuvana samo [[šaka]], koja je pohranjena u [[Gradski muzej u Bjelovaru|Muzeju grada Bjelovara]]. Spomen-područje je s vremenom postalo zapušteno. Godine [[2001.]], inicijativna grupa sastavljena od [[akademik]]a, [[kipar]]a i Bakićevih prijatelja, pokrenula je akciju za obnovu spomenika i uređenje spomen - parka. Spomenik je do [[2009.]] godine rekonstruirao kipar [[Alan Vlahov]], a [[8. prosinca]] [[2010.]] godine, svečano je otvoren, zajedno s uređenim spomen-parkom Borik. U blizini park-šume Borik nalazi se novo bjelovarsko groblje Borik. == Vidi i: == * [[Spomen-park Borik]] == Izvori == {{izvori}} {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] j3j26qdxu383z4fkxxvk84ae4t7h6xk M/T Brestova 0 257543 6432661 6228135 2022-07-25T20:38:04Z 95.168.118.35 Popravljena je rečenica na kojoj liniji trajekt prometuje. Podatak sam našao na web stranici www.marinetraffic.com . wikitext text/x-wiki {{infookvir brod |ime broda = M/T ''Brestova'' |slika broda = [[Datoteka:Croat fg165.JPG|300px]] |opis slike = |država pripadnosti = [[Hrvatska]] |zastava broda = [[Datoteka:Civil Ensign of Croatia.svg|60px|Hrvatska zastava]] |imenjak = |klasa broda = |naručitelj broda = |brodogradilište = {{ZD|J|JAP}} Fujiwara Zosensho, [[Japan]] |kobilica položena = |porinuće = [[1985.]] |kum broda = |brod nabavljen = [[1999.]] (za Jadroliniju) |stavljen u službu = |povučen iz službe = |ponovno stavljen u službu = |ponovno stavljen izvan službe = |izvan službe = |preimenovan = ''Bisan'' ([[1985.]] – [[1999.]]) |reklasificiran = |preinake = |zapljenjen = |status = u službi |matična luka = |istisnina = |dužina broda = 57,66 m |širina broda = 16,80 m |visina = |gaz = 3,10 m |pogon = |brzina = 12,5 čvorova |doplov = |dubina zarona = |brodski čamci = |kapacitet = <li>kapacitet putnika: 338 osoba<br /> <li>kapacitet vozila: 70 automobila |posada = |radari = |elektronika = |geslo = |nadimak = |počasti = |napomene = }} '''M/T ''Brestova''''' je [[trajekt]] za lokalne linije u sastavu flote [[Hrvatska|hrvatskog]] brodara Jadrolinije. Izgrađen je [[1985.]] u [[Japan]]u, za potrebe japanskog naručitelja. Tamo je plovio do [[1999.]] pod imenom ''Bisan''. Tada ga kupuje [[Jadrolinija]] i preimenuje u ''Brestova''. Trajekt obično održava linije [[Rijeka|riječkog]] okružja.<ref name="marinetraffic">{{Citiranje časopisa |url=http://www.marinetraffic.com/hr/ais/details/ships/238154000/vessel:BRESTOVA |title=Brestova na marinetraffic.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305132349/http://www.marinetraffic.com/hr/ais/details/ships/238154000/vessel:BRESTOVA |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=23. lipnja 2014.}}</ref> Trajekt trenutno plovi na liniji Drvenik - Sućuraj. M/T ''Brestova'' je kapaciteta oko 70 automobila i 338 putnika. == Povezani članci == * [[Jadrolinija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Brestova (ship, 1985) |commonscathr = M/T Brestova }} {{POKAŽINASLOV: M/T ''Brestova''}} {{GLAVNIRASPORED:Brestova, M/T}} [[Kategorija:Jadrolinijini trajekti]] fd948hhfa30uo7t7cegra3lhbdk1y8d Soilwork 0 257886 6432676 6334624 2022-07-25T21:17:06Z Niegodzisie 202792 /* Diskografija */ wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Soilwork | Img = Soilwork.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Inferior Breed | Osnivanje = [[1996.]] | Mjesto = [[Helsingborg]], [[Švedska]] | Prebivalište = | Žanr = [[melodični death metal]], [[alternativni metal]], [[melodični metalcore]] | Djelatno_razdoblje = 1996.- | Producentska_kuća = [[Nuclear Blast]], [[Century Media]], [[Listenable Records|Listenable]] | Angažman = [[Dark Tranquillity]], [[Dimension Zero]], [[Megadeth]] | URL = [http://www.soilwork.org/ soilwork.org] | Originalna postava = | Sadašnji članovi = [[Björn Strid|Björn "Speed" Strid]]<br>Sven Karlsson<br>Bastian Thusgaard<br>Sylvain Coudret<br>David Andersson | Bivši članovi = Peter Wichers<br>Ola Frenning<br>Henry Ranta<br>Carlos Del Olmo Holmberg<br>Ludvig Svartz<br>Jimmy Persson<br>Carl-Gustav Döös<br>Mattias Nilsson<br>[[Daniel Antonsson]]<br>Dirk Verbeuren<br>Ola Flink | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Soilwork''' je [[švedska|švedski]] [[melodični death metal]] sastav iz [[Helsingborg]]a. ==Povijest sastava== Sastav su krajem 1995. osnovali [[Björn Strid]] i [[Peter Wichers]] pod imenom ''Inferior Breed'', no iduće godine uzimaju sadašnje ime. Svoj debitantski studijski album ''[[Steelbath Suicide]]'' objavljuju u svibnju [[1998.]], a širu popularnost stekli su trećim, ''[[A Predator's Portrait]]'' objavljenog [[2001.]] godine. Kroz sastav je prošlo mnogo članova, te su iz originalne postave ostali samo Strid i Wichers, s tim da je Wichers zbog iscrpljenosti i osobnih razloga napustio sastav 2005., no vratio se 2008. Do sada su objavili devet studijskih albuma, s tim da su na novijim počeli uvoditi elemente drugih žanrova, te su prihvatili melodičniji zvuk. ==Članovi sastava== ;Sadašnja postava * [[Björn Strid|Björn "Speed" Strid]] – [[pjevanje|vokal]] (1995.-) * David Andersson – [[gitara]] (2012.–) * Sylvain Coudret – gitara (2008.–) * Sven Karlsson – [[klavijature]] (2001.-) * Bastian Thusgaard – [[bubnjevi]] (2017.-) ==Diskografija== ;Studijski albumi *''[[Steelbath Suicide]]'' (1998.) *''[[The Chainheart Machine]]'' (2000.) *''[[A Predator's Portrait]]'' (2001.) *''[[Natural Born Chaos]]'' (2002.) *''[[Figure Number Five]]'' (2003.) *''[[Stabbing the Drama]]'' (2005.) *''[[Sworn to a Great Divide]]'' (2007.) *''[[The Panic Broadcast]]'' (2010.) *''[[The Living Infinite]]'' (2013.) *''[[The Ride Majestic]]'' (2015.) *''[[Verkligheten]]'' (2019.) *''Övergivenheten'' (2022.) ==Vanjske poveznice== *[http://www.soilwork.org Službena stranica] {{Soilwork}} [[Kategorija:Švedski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Sastavi melodičnog death metala]] mf2dtvnx96sutxntgq7voxsypnxovv3 Predložak:Soilwork 10 257887 6432684 5984279 2022-07-25T21:36:37Z Niegodzisie 202792 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Soilwork | naslov = [[Soilwork]] | naslov-style = background:&#35;b0c4de; | grupa-style = background:#EEEEEE; | iznad-style = background:#EEEEEE; | ispod-style = background:#EEEEEE; | iznad = <div>'''[[Björn Strid|Björn "Speed" Strid]]'''{{·}} '''Sylvain Coudret'''{{·}} '''Sven Karlsson'''{{·}} '''Ola Flink'''{{·}} '''David Andersson'''{{·}} '''Bastian Thusgaard'''<br>Peter Wichers{{·}} Ola Frenning{{·}} Henry Ranta{{·}} Carlos Del Olmo Holmberg{{·}} Ludvig Svartz{{·}} Jimmy Persson{{·}} Carl-Gustav Döös{{·}} Mattias Nilsson{{·}} [[Daniel Antonsson]]{{·}} Dirk Verbeuren{{·}} Ola Flink | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[Steelbath Suicide]]''{{·}} ''[[The Chainheart Machine]]''{{·}} ''[[A Predator's Portrait]]''{{·}} ''[[Natural Born Chaos]]''{{·}} ''[[Figure Number Five]]''{{·}} ''[[Stabbing the Drama]]''{{·}} ''[[Sworn to a Great Divide]]''{{·}} ''[[The Panic Broadcast]]''{{·}} ''[[The Living Infinite]]''{{·}} ''[[The Ride Majestic]]''{{·}} ''[[Verkligheten]]''{{·}} ''[[Övergivenheten]]'' | grupa2 = Demo uradci i EP-i | popis2 = ''[[In Dreams We Fall into the Eternal Lake]]''{{·}} ''[[The Early Chapters]]'' | grupa4 = Singlovi | popis4 = "As We Speak"{{·}} "Black Star Deceiver"{{·}} "Light the Torch"{{·}} "Rejection Role"{{·}} "Stabbing the Drama"{{·}} "Nerve"{{·}} "Exile" }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Soilwork}} [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] </noinclude> n3i3r3gm06eqrrwd85un9ttiqw0yrdz Starci (Staro Petrovo Selo) 0 265205 6432839 6177926 2022-07-26T11:42:02Z 31.217.5.164 Od 2001. festival Rock Starci wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime=Starci |regija= |karta2 = Brodsko-posavska županija |naziv karte2 = Brodsko-posavske županije |županija = [[Datoteka:Zastava brodsko posavske zupanije.gif|20px|border]] [[Brodsko-posavska županija]] |općina = [[Staro Petrovo Selo]] |mikroregija = |najgrad = Nova Gradiška |površina = 7,21 |nadvisina = |z. širina = 45.254 |z. dužina = 17.549 |brojstan2011 = 4 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 35420 Staro Petrovo Selo |pozbroj = +385(0)35 |autooznaka = NG |slika = | |slika_opis = }} '''Starci''' je naseljeno mjesto u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u općini [[Staro Petrovo Selo]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. ==O naselju== U Starcima se ne nalaze sakralni objekti, naselje pripada župi sv. Antuna Padovanskoga iz Starog Petrovog Sela, dio je Novokapelačkog dekanata [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Svake godine, od 2001., u Starcima se održava rock koncert, odnosno festival Rock Starci. ==Zemljopis== Starci se nalaze na južnim padinama [[Požeška gora|Požeške gore]], istočno od [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], 4 km sjeveroistočno od Starog Petrovog Sela, susjedna naselja su [[Oštri Vrh]] i [[Vladislovo]] na zapadu te [[Blažević Dol]] na istoku. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Starci su imali 4 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup12_4189.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011., www.dzs.hr]</ref> |dimx = 500 |dimy = 370 |stanmax = 431 |crta1 = 50 |crta2 = 25 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 0 |p4 = 0 |p5 = 79 |p6 = 240 |p7 = 308 |p8 = 379 |p9 = 431 |p10 = 395 |p11 = 355 |p12 = 175 |p13 = 30 |p14 = 31 |p15 = 7 |p16 = 4 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br> *'''Napomena:''' Starci se iskazuju od 1900., i to do 1931. kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. ==Vanjske poveznice== *[http://www.staropetrovoselo.hr/starci.html O Starcima na službenim stranicama Općine Staro Petrovo Selo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129022014/http://www.staropetrovoselo.hr/starci.html |date=29. siječnja 2010. }} ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Staro Petrovo Selo}} [[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]] 7zvec8uzsm6ooj8un2wjmjugpmm1ma1 6432845 6432839 2022-07-26T11:49:04Z 31.217.5.164 Najviša nadmorska visina je 248 m. wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime=Starci |regija= |karta2 = Brodsko-posavska županija |naziv karte2 = Brodsko-posavske županije |županija = [[Datoteka:Zastava brodsko posavske zupanije.gif|20px|border]] [[Brodsko-posavska županija]] |općina = [[Staro Petrovo Selo]] |mikroregija = |najgrad = Nova Gradiška |površina = 7,21 |nadvisina = |z. širina = 45.254 |z. dužina = 17.549 |brojstan2011 = 4 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 35420 Staro Petrovo Selo |pozbroj = +385(0)35 |autooznaka = NG |slika = | |slika_opis = }} '''Starci''' je naseljeno mjesto u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u općini [[Staro Petrovo Selo]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. ==O naselju== U Starcima se ne nalaze sakralni objekti, naselje pripada župi sv. Antuna Padovanskoga iz Starog Petrovog Sela, dio je Novokapelačkog dekanata [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Svake godine, od 2001., u Starcima se održava rock koncert, odnosno festival Rock Starci. ==Zemljopis== Starci se nalaze na južnim padinama [[Požeška gora|Požeške gore]], istočno od [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], 4 km sjeveroistočno od Starog Petrovog Sela, susjedna naselja su [[Oštri Vrh]] i [[Vladislovo]] na zapadu te [[Blažević Dol]] na istoku. Najviša nadmorska visina je 248 metara. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Starci su imali 4 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup12_4189.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011., www.dzs.hr]</ref> |dimx = 500 |dimy = 370 |stanmax = 431 |crta1 = 50 |crta2 = 25 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 0 |p4 = 0 |p5 = 79 |p6 = 240 |p7 = 308 |p8 = 379 |p9 = 431 |p10 = 395 |p11 = 355 |p12 = 175 |p13 = 30 |p14 = 31 |p15 = 7 |p16 = 4 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br> *'''Napomena:''' Starci se iskazuju od 1900., i to do 1931. kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. ==Vanjske poveznice== *[http://www.staropetrovoselo.hr/starci.html O Starcima na službenim stranicama Općine Staro Petrovo Selo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129022014/http://www.staropetrovoselo.hr/starci.html |date=29. siječnja 2010. }} ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Staro Petrovo Selo}} [[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]] aguc8ehv96wyde91c2r57zxfd5juld4 Diana Budisavljević 0 268067 6432475 6432376 2022-07-25T13:11:06Z Ponor 38361 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] — bez izvora wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dnevnik Diane Budisavljević.jpg|thumb|right|200px|Knjiga ''Dnevnik Diane Budisavljević, 1941. – 1945.'']] '''Diana Budisavljević''' (rođ. Obexer) ([[Innsbruck]], [[15. siječnja]] [[1891.]] – Innsbruck, [[20. kolovoza]] [[1978.]]), bila je [[Hrvatska|hrvatska]] humanitarka austrijske nacionalnosti, nezavisna socijalna aktivistica. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u razdoblju od [[1941.]] do [[1945.]] godine potaknula je i organizirala spašavanje iz [[ustaški koncentracijski logori|ustaških koncentracijskih logora]], sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja [[Kordun]]a i [[Kozara|Kozare]].<ref name="Ajduković">Marina Ajduković: [http://hrcak.srce.hr/file/11445 Djelovanje Diane Budisavljević s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu]</ref><ref>http://www.womenngo.org.rs/feministicka/tekstovi/dvije-ruke.pdf</ref> Djeca - koja su od roditelja bila uglavnom odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku, nakon što bi civilno stanovništvo u selima nastanjenim [[Srbi|Srbima]] bilo odvođeno u akcijama protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] - nerijetko bi se našla na posve nepodesnoj brizi [[Ustaše|ustaških]] vojnih postrojbi; čak u barakama [[Sabirni logor Jasenovac|sustava logora Jasenovac;]] gdje su higijenski i svi drugi uvjeti bili posve neuvjetni za boravak djece, te je pobol od teških zaraznih bolesti bio čest. Diana Budisavljević je mnogo doprinijela pokretanju i novčanom podupiranju postojećeg sustava civilnih ustanova, uspostavi novih bolničkih kapaciteta i poticanju udomljavanja djece po obiteljima, koje je provedeno putem mreže ustanova [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. U svojoj važnoj akciji tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], imala je podršku uglednih pripadnika srpske zajednice u Zagrebu, [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]], [[Hrvatski Caritas|Caritasa Zagrebačke nadbiskupije]], časnih sestara [[Sestre milosrdnice|Milosrdnica sv. Vinka Paulskog]], mnogih medicinskih radnika, te činovnika u državnim institucijama nadležnima za socijalnu skrb. == Životopis == [[Datoteka:P1070686.JPG|thumb|right|200px|Grob Diane Budisavljević, [[Innsbruck]]]] Rodila se i školovala u Innsbrucku, [[Austrija]]. Nakon završene srednje škole udala se za dr. med. [[Julije Budisavljević|Julija Budisavljevića]] te se s njim 1919. preselila u [[Zagreb]]. Po osnutku [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]], dr. Budisavljević je zasnovao Zavod za kirurgiju te je imenovan profesorom kirurgije.<ref name="Ajduković" /> Saznavši za stradanje srpskih žena i djece u ustaškom logoru [[Loborgrad]], u jesen [[1941.]] godine, Diana Budisavljević sa skupinom suradnika organizira "[[Akcija Diane Budisavljević|Akciju Diane Budisavljević]]" kako ju je sama nazvala. Akcija je okupila pretežno Srbe iz Zagreba, te je izdvajanjem novčanih sredstava prikupljenih među zagrebačkim Srbima, organizacijskim naporom i aktiviranjem socijalnih veza postigla da [[Hrvatski Crveni križ]] i [[Hrvatski Caritas|nadbiskupski Caritas]], te [[Sestre milosrdnice]] provedu veliku akciju spašavanja srpske djece čiji su roditelji bili odvođeni na prisilni rad u Njemačku. Diana Budisavljević je putem [[Kamilo Brössler|prof. Kamila Breslera]] osigurala presudno važnu podršku Ministarstva udružbe [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a putem kontakata s niže rangiranim njemačkim časnicima također i suradnju s njemačkim vlastima koje su djelovale u Zagrebu, te nužni kontakt s [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenom Didom Kvaternikom]], koji je naredio sebi podređenim ustašama u [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnom logoru Jasenovac]] da predaju djecu Hrvatskom crvenom križu. Nakon kraja II. svjetskog rata se posve povukla iz javnog života. Pokušavala je neko vrijeme pomagati roditeljima djece koji su tražili podatke, ali su joj komunističke vlasti bile posve zatvorile vrata, a s kartotekom i fotografijama djece koje im je predala su nemarno postupali, što je jako otežalo pronalaženje djece. Od 1972. godine pa do kraja života 1978. godine ponovno živi u rodnom Innsbrucku.<ref name="#1">http://www.novossti.com/2010/05/dianu-budisavljevic-u-udzbenike</ref> Svjedočanstvo o svom djelovanju kao i o patnjama srpskih žena i djece u ustaškim logorima, pretočila je u dnevnik koji započinje [[23. listopada]] 1941. godine, a završava [[7. veljače]] [[1947.]] godine. Dnevnik svjedoči o njezinoj izuzetnoj hrabrosti, upornosti, humanosti i nesebičnosti. Brigom Dianine unuke, psihologinje dr. [[Silvija Szabo|Silvije Szabo]], sačuvana je dokumentacija i dnevnik na osnovu kojih je [[Hrvatski državni arhiv]] izdao knjigu ''Dnevnik Diane Budisavljević'', 2003. godine. Silvija Szabo je prevela ''Dnevnik'', koji je napisan [[Njemački jezik|njemačkim jezikom]], na [[hrvatski jezik]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ajduković |first=Marina |title=DJELOVANJE DIANE BUDISAVLJEVIĆ: RAD S DJECOM STRADALOM U 2. SVJETSKOM RATU |url=https://hrcak.srce.hr/7596 |journal=Ljetopis socijalnog rada, Vol. 13 No. 1, 2006. |accessdate=2019-10-15}}</ref> == "Akcija Diane Budisavljević" == Tijekom rata je bilo mnogo izbjeglištva unutar NDH. Kao osobiti problem pojavilo se pitanje djece srpskih roditelja,<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/dokumenti/zbrinjavanje-kozaracke-djece-i-djecje-prihvatiliste-u-sisku-1942-1943/ |title=Priopćenje sa znanstvenog skupa održanog u Velikom kaptolu u Sisku 30. studenoga 2018. |author=IKA |date=2018-12-01 |accessdate=2019-10-15}}</ref> koja su nerijetko bila odvojena od roditelja tijekom protupartizanskih akcija osovinskih vojnih snaga, od kojih je najveća bila [[Bitka na Kozari]]. Kod akcija "čišćenja" su njemačke snage odraslo stanovništvo srpske narodnosti - u čijim su se selima uglavnom opskrbljivale snage [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] - često odvodili na prisilni rad u Njemačku, a djecu bi ostavljali na brigu vlastima NDH. U Logorima su uvjeti života bili loši, te su djeca - koja su onamo nerijetko dolazila već pothranjena i bolesna zbog uvjeta u [[zbjeg]]ovima tijekom ratnih operacija - bila u teškim i po život opasnim uvjetima.<ref>Dragoje Lukić, ''Rat i djeca Kozare'' (Beograd: Književne novine, 1990.) str. 27.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00001/106_3.htm |title=Rat i djeca s Kozare (poglavlje "Djeca iz pakla"), |author=Dragoje Lukić |date=izvorno objavljeno 1979. godine kod Narodna knjiga, Beograd, na webu objavljeno 13. listopada 2019. |publisher=Književne novine, Beograd, 1990 |accessdate=2019-10-13}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |author=Nikica Barić |publisher=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XI No. 2, 2016. |accessdate=2019-10-13}}</ref> Djelatnost Diane Budisavljević se sastojala od skupljanja i slanja pomoći u novcu, hrani, odjeći i lijekovima zatočenim ženama i djeci u logorima Loborgrad, [[Gornja Rijeka]], [[Stara Gradiška]], [[Jasenovac]], [[Mlaka]] i [[Jablanac]]; zatim od izvlačenja i prijevoza majki i djece iz logora; od udomljavanja nezbrinute logoraške djece u zagrebačke, jastrebarske i sisačke obitelji, kao i u dječje domove i bolnice te prikupljanju pomoći za njihovo uzdržavanje. Osim toga, vodila je sustavnu i složenu kartoteku evidencije djece što je omogućilo njihovo ponovno spajanje s majkama i očevima koji su bili slani na prisilni rad u Njemačku. Grupu ljudi okupljenih oko nje je ispravno nazivati Akcija Diane Budisavljević - kako je to ona sama činila. Osim brige za goli život i preživljavanje, Diana Budisavljević je nastojala sačuvati identitet djece i tako omogućiti njihov povratak obiteljima. Obuhvatan, težak i opasan posao Diana Budisavljević ne bi mogla uraditi bez mreže podrške koju su činili: * [[Židovska bogoštovna općina]] u Zagrebu koja je posredovala u slanju pomoći zatočenim ženama i djeci u logorima, * sestre [[Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]] koje obavile većinu posla u preuzimanju djece od ustaša u logorima i drugdje, prijevozu i skrbi za djecu do njihove predaje domovima ili hrvatskim obiteljima na skrb, *prihoda karitativne organizacije "Unutarnji jugoslavenski front" kojom je upravljao arhitekt dr. [[Marko Vidaković]], a koja je humanitarna udruga bile osnovana prije rata, te je raspolagala kapitalom koji je stvarao znatne prihode koji su korišteni za pomoć djeci. Humanitarna organizacija ispočetka nije imala dozvolu za humanitarni rad izdanu od vlasti NDH, te je stoga pomoć ispočetka upućivala pod imenom Židovske bogoštovne općine, koja je dozvolu imala. Kasnije su Diana Budisavljević i suradnici dobili potrebne dozvole vlasti, te *[[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]] na čelu s ravnateljem Stjepanom Dumićem i msg. Pavlom Jesihom koji su organizirali udomljavanje djece po obiteljima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/nadbiskup-stepinac-prosvjedovao-je-jer-nije-bilo-slobode-biranja/ |title=SVJEDOČANSTVO DUŽNOSNIKA NDH-a: Nadbiskup Stepinac prosvjedovao je jer nije bilo slobode biranja |author=Stipan Bunjevac |date=2017-01-30 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2019-10-13}}</ref> == Spašavanje srpske djece, prema Dnevniku Diane Budisavljević == Diana Budisavljević i suradnici u njenoj Akciji poduzimaju u prvoj polovini 1942. aktivnosti radi pomoći etničkim Srbima koji su prognani iz svojih kuća: Hrvatski crveni križ i Caritas uglavnom pomažu hrvatskim prognanicima i siročadi, kojih također ima vrlo mnogo. [[Kamilo Brössler|Prof. Kamilo Bresler]] iz Ministarstva udružbe NDH ih upućuje, da ako ima srpske djece koju valja zaštiti, da će se za sve naći mjesta u državnim ustanovama u Zagrebu. Kao rješenje za problem sa Srbima s područja koje kontroliraju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], Nijemci ih "preuzimaju" na prisilni rad u Njemačku. Zapisuje tako D. Budisavljević u svojem Dnevniku za dan 8. lipnja 1942. godine, o radu na pomoći Srbima u željezničkim kompozicijama koje ih voze u Njemačku. Tog dana ona saznaje krucijalne činjenice o broju i stanju srpske djece u Staroj Gradiški: :"''Dok čekamo vlak koji kasni, upoznajem rukovodioca transporata za Njemačku g. Heckera. Ovaj put su u transportu žene s djecom. Kažem Heckeru da ne šalje djecu u Njemačku, neka mi ih ostavi ovdje. Slaže se s time, ali mi unaprijed kaže da se nijedna žena neće htjeti odvajati od djeteta. Dozvoljava mi da sa svima govorim. Nijedna se neće odvojati od svog djeteta. To je razumljivo, jer za vrijeme kratkog zaustavljanja u noći, u mraku, nakon svega što su te žene proživjele, kako da vjeruju da se njihovoj djeci želi dobro. No, kažu mi da dolaze iz logora u Gradiški, da tamo ima još mnogo djece, mnoga su bez roditelja, majke su im odvedene već s prijašnjim transportima ili su umrle. Neka oslobodim tu djecu. Smatraju da ima više od tisuću djece. Postaje mi jasno da su to djeca koju smo do sada tražili, prognana s Korduna i drugih područja i da moram poduzeti sve da se ta djeca spase. Kad je vlak otišao, Hecker me malo ironično pitao što je s djecom koju sam htjela preuzeti. Kažem mu što su mi žene ispričale i tražim da mi pomogne da tu djecu izvučem iz'' logora. ''Već mi je prije prof. Bresler obećao da će Ministarstvo preuzeti svu djecu koju dovedem. Trebam ih samo dovesti u Zavod za gluhonijeme. To isto je vrijedilo za sestru Habazin. Ona je na moju intervenciju već neku djecu, koja su došla sama ili s nekim transportom izbjeglica, izravno s kolodvora odvela u Zavod. Hecker mi je obećao da će se informirati o djeci u logoru. Njegovi službenici odlaze u logor kako bi tamo organizirali prijem radnika i naložit će im da o djeci razgovaraju s komandantom.".'' Sutradan, 9. lipnja [[1942.]] godine je rukovodilac transporta prisilnih radnika za Njemačku Hecker iz ''Deutsches Ministerium für Arbeiterbeschaffung'' upoznaje sa satnikom ''[[Wehrmacht]]a'' Albertom von Kotzianom, koji će u komunikaciji s vojskovođom NDH [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]], te njegovim sinom i šefom policije NDH [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenom Didom Kvaternikom]] ubrzo isposlovati dopuštenje da se srpska djeca iz sabirnih logora predaju Hrvatskom Crvenom križu. Crveni križ će ih potom u suradnji s Ministarstvom udružbe NDH razmjestiti po domovima za djecu i zdravstvenim ustanovama u Zagrebu. Narednih tjedana će tako biti zbrinut veći broj djece, a i odraslih Srba koji su zbog bolesti bili izdvojeni iz transporata prisilnih radnika u Njemačku. Rad obavljaju sestre Crvenog križa i djelatnici u državnim ustanovama, za dozvole se brinu Ministarstvo udružbe i von Kozian iz njemačke ''Feldkommandature''. Novčana sredstva za pomoć velikim dijelom se osiguravaju iz ranije osiguranih dobrotvornih prihoda - koje su mahom davali bogatiji Srbi iz Zagreba. Diana Budisavljević i [[Marko Vidaković]] o svakom rashodu odlučuju zajednički. Napokon Hrvatski Crveni križ dobiva, uz posredovanje njemačkih tijela koje rade na prijevozu prisilnih radnika, dozvolu zapovjednika [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] Eugena Kvaternika da iz sustava Koncentracijskog logora Jasenovac preuzme svu djecu. To ide uz negodovanja zapovjednika logora [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]], koji je već osnovao u [[Gornja Rijeka|Gornjoj Rijeci]] dom za srpsku djecu, te se ondje njih počelo odgajati u ustaškom duhu. Luburić onamo šalje zdravu i snažnu djecu, a bolesnu i slabu ostavlja u Staroj Gradiški, gdje svakodnevno umiru. Opisuje Diana Budisavljević posjet logoru u Staroj Gradiški u srpnju 1942. godine, gdje odlazi prateći ekipu Hrvatskog Crvenog Križa koju predvodi [[Dragica Habazin]]: :"''Kad smo došli u logor opet smo morali dugo čekati, jer se nije smjelo početi prije nego što je komandant stigao. Zatim nam je dodijeljen jedan liječnik. Za svako dijete je trebao procijeniti je li sposobno za transport. Budući da su za ustašku koloniju u Gornjoj Rijeci morala biti birana samo najzdravija, najjača djeca, mislio je liječnik da i sada mora obavljati takav izbor. No, uskoro je shvatio da se radi o velikoj akciji spašavanja. Svakom je djetetu pogledao u grlo zbog difterije koja je harala u logoru i proglasio ga sposobnim za transport. Najprije su to bila djeca već odvojena od majki koje su prethodnih dana odvedene.... Zatim smo otišli u tzv. dječju bolnicu... Svakom se djetetu već mogla nazrijeti smrt u očima. Što s njima učiniti? Liječnik je kazao da je tu svaka pomoć već prekasna. Vođa transporta je odlučio da svako dijete koje se nekako može povesti povedemo i tako pokušamo pomoći. Učinjen je izbor. Djeca su postavljena na noge i ono koje se još nekako moglo držati, bilo je predviđeno za transport... Djeca koja su se rušila, koja više nisu imala nimalo snage, morala su ostati. I stvarno je većina tih jadnih bića umrla još tijekom dana... mala umiruća stvorenja nisu mogla ništa kazati. Umrla su djelomično tamo, a djelomično od nas preuzeta kasnije, kao i toliko tih malih mučenika, kao nepoznata, bezimena djeca. A svako je imalo majku koja je za njim gorko plakala, imalo je svoj dom, svoju odjeću, a sad je trpano golo u masovnu grobnicu. Nošeno devet mjeseci, u bolu rođeno, s oduševljenjem pozdravljeno, s ljubavlju njegovana i odgajano, a onda - Hitler treba radnike, dovedite žene, oduzmite im djecu, pustite ih da propadnu; kakva neizmjerna tuga, kakva bol... Bili smo u logoru od sedam sati ujutro do osam navečer. U međuvremenu je zaplijenjen linijski autobus koji nam je sada morao prevoziti djecu na stanicu u Okučanima... Prijepodne je bio došao i Luburić. Bio je bijesan što mora predati djecu. Kazao je da ima dovoljno katoličke djece koja u Zagrebu rastu u bijedi. Neka se za njih brinemo. Njegova majka je svoju djecu također morala odgajati u najtežim okolnostima, u najvećoj bijedi, itd. Onda nam je opet prijetio da samo o njegovoj dobroj volji ovisi hoće li nas pustiti iz logora. Ima mogućnosti sakriti nas tako da nas nitko ne može naći. Može nas tražiti i za nas pitati tko god želi. Što ministri odluče, to se njega uopće ne tiče. Pobrinut će se da i ministri dođu u logor. I kad ih bude tamo imao, onda će samo on odlučivati što će se desiti. U logoru jedino on ima vlast... Djecu koju smo popisali ustaše su odvodile na prvi kat... Ne može se opisati kakvi su se bolni prizori tu odvijali. Koliko je bilo hrabrosti u tih žena. Neka mala djeca nisu se htjela odvajati od majki i sada su očajne majke govorile svojim najdražima "bit će ti lijepo, nemoj se bojati, uskoro ću doći po tebe". I uvijek opet tiho pitanje upućeno nama, hoće li više ikada vidjeti svoju djecu. Stalno smo ponavljali da će djeca doći u domove, da im nećemo učiniti ništa nažao, da ćemo se za njih brinuti dok se majka ne vrati iz Njemačke i sama preuzme svoje dijete. I nakon upisa u listu, posljednji poljubac, posljednji zagrljaj, često samo na brzinu, jer su bezdušni ustaše nasilno razdvajali majke od djece ... Odmah su ih odvajali od majki koje su bile zatvarane iza drvenog zida u dvorištu te zgrade.... U transportu je bilo 700 djece. Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu.'' ''Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata. Veća zgrada koja bi poslužila kao karantena nije stavljena na raspolaganje. Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru. Dozvola za dovođenje djece bila je tako nevoljko dana. Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase. I ministar udružbe je nevoljko dao odobrenje za smještaj i brigu za djecu, uz usmenu preporuku da se dovede što je moguće više nepoznate djece, koja će se onda odgajati u ustaškom duhu. Ni od kuda pomoći, tako da je problem smještaja bio isključivo prepušten prof. Bresleru koji je učinio čuda. Nedavno je bio napušten jedan veliki talijanski logor u Jastrebarskom. Štale još nisu bile porušene. Te su štale sad na brzinu, s ono malo sredstava s kojima se raspolagalo, koliko je bilo moguće uređene. U starom dvorcu su prof. Dragišić i njegova supruga s mnogo samoodricanja uredili bolnicu. Tu je sad smješten veliki broj djece. Mnoga za koju je već bilo prekasno, ali veliki broj je bilo moguće spasiti od sigurne smrti koja ih je čekala u logoru''."<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2019-10-15}}</ref> Nakon što je evakuacije djece iz Sabirnog logora u organizaciji Hrvatskog crvenog križa započeta 9. srpnja 1941. godine, preko Zagreba prva djeca već 11. srpnja 1941. godine dolaze u bolnicu za djecu koje su u Jastrebarskom bile vodile časne sestre [[Sestre milosrdnice|Milosrdnice Sv. Vinka Paulskog]] (katolički red koji je bio vlasnik mnogih bolnica). Glavnu odgovornost za medicinsku skrb za djecu je vodio dr. [[Branko Dragišić]], specijalist [[Pedijatrija|pedijatar]], koji je 1941. godine kao Srbin umirovljen sa Sveučilišta, da bi 1942. godine dobio službeno namještenje u Dječjem domu Jastrebarsko; značajnu ulogu je imala i njegova supruga. Kako je kapacitet te bolnice od 1.000 pacijenata bio nedovoljan za prihvat sve djece, krajem srpnju 1942. godine je u mjestu Reka kod Jastrebarskog uređen dodatni prihvatni centar, kojega su također vodile časne sestre milosrdnice, i u koji je prihvaćeno još oko 2.000 djece.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945., str. 65, 76, 76, 80, 126, 170 |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2021-05-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://jaska.com.hr/kolumne/nova-saznanja-o-djecjem-domu-u-jastrebarskom/ |title=Nova saznanja o dječjem domu u Jastrebarskom |author=Zdenko Vuković Cena |date=2015-06-23 |publisher=Jaska.com |accessdate=2020-08-18}}</ref> Ministarstvo udružbe, koje se mora intenzivnije uključiti u brigu o mnoštvu djece, sve bolje surađuje. Diana Budisavljević ima pristup dokumentaciji Ministarstva, te pristaje za potrebe Ministarstva urediti kartoteku s podatcima o djeci. Ostaje još kolonija za ustaški odgoj srpske djece u Gornjoj Rijeci.<ref>[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/739 "Sećanja Jevreja na logor Jasenovac"], Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd 1971, str. 227-229</ref> Za dane 13., 17. i 18. kolovoza 1942. god. zapisuje D. Budisavljević u ''Dnevnik:'' :"''Nakon što smo djecu doveli iz logora, moja je briga usmjerena na djecu u Gornjoj Rijeci i Feričancima. Već sam u Gradiški saznala da su ustaše tamo organizirale dječju koloniju. Zbog toga u Ministarstvu stalno tražim da odemo i po tu djecu. Budući da su sva mjesta za smještaj djece zbog zabrane kolonizacije bila popunjena, nije se znalo kuda s daljnjom djecom. Zato su mi u Ministarstvu stalno govorili da se odlazak po njih mora odložiti. U Feričancima su gotovo sva djeca umrla. U Gornjoj Rijeci je Ministarstvo vodilo pregovore s ustašama, kako bi logor došao pod upravu Ministarstva. Nekoliko puta je došlo do sporazuma, ali kad je dogovoreno trebalo provesti, ustaše su sve opet opozvale. Sad je odjednom došao nalog da Ministarstvo preuzme logor, jer je u tri dana 68 djece umrlo od pjegavca... Saznajem da je najavljen transport djece iz Stare Gradiške. Dovest će ih ustaše. Treba već za ručak stići. Nismo o tome ništa znali. Ne znamo kuda djecu smjestiti - sve je puno... Kažu nam da bi se na Josipovcu moglo naći mjesta. Naime, studenti koji su se smjestili u dječji dom, većim su dijelom otišli na ferije... Kako nije bilo liječnika, niti ikoga iz uprave, većina djece je ipak preko noći ostala u barakama kod stanice za raskuživanje.... prof. Bresler je predložio da se pokuša neku djecu smjestiti u obitelji. Rekla sam to gđi Bojanić, koju smo zvali da pomogne u barakama. Ona je to dalje proširila svojim znancima, tako da je veći broj najmanijh još istu večer dobilo novi dom. Prof. Bresler je također jednog dječačića odveo svojoj majci... U međuvremenu je dr. Vidaković ishodi o kod nadbiskupa da se za veću djecu stavi na raspolaganje Jeronimska dvorana.... Tamo je uređeno da je osim sestara Crvenog križa tijekom gotovo čitavog dana prisutna i jedna od suradnica moje Akcije. Kadgod dođem informira me se što sve manjka. Osim za hranu, za sve ostalo, kao što su prašak za rublje, posude za pranje rublja, ugljen za grijanje vode, lijekovi, potrebna je pomoć i moje Akcije. Crveni križ, osim što je stavio na raspolaganje sestre, koje je, međutim, plaćalo Ministarstvo i dovozio hranu, nije preuzeo nikakvu daljnju brigu. Hrana je kuhana u Zavodu za gluhonijeme. Sestra Habazin mi je na Josipovac poslala gđu Šepić, koja je organizirala raspored sestara. Nas dvije smo se uglavnom bavile pitanjima organizacije, jer nije bilo ničega. Za sve smo se najprije morale pobrinuti. Sad smo imali nešto pelena izrađenih iz tkanine koju je dao prof. Bresler. Mnogo je dala i moja Akcija.''"<ref>op. cit., str. 76, 92-97</ref> Makar u Zagrebu postoji znatna potpora djelovanju na spašavanju srpske djece, akteri nailaze i na kritike zbog pomoći "pravoslavnoj djeci", kako unutar Ministarstva udružbe, tako i u redovima Crvenog križa. Zapisuje D. Budisavljević za 27. kolovoza 1942.'':'' :"''Nakon dugotrajnih nastojanja i čestih razgovora s ministrom, prof. Bresleru je konačno uspjelo dobiti dozvolu za kolonizaciju djece. Dozvola vrijedi za sve dječje domove. Sada treba brzo djelovati prije no što dođe suprotan nalog ustaša i da ne izbije nova epidemija neke bolesti, što bi kolonizaciju opet odgodilo. Ministarstvo ne smije preuzeti kolonizaciju, tako da pripreme mora provesti netko drugi. Prof. Bresler pita mogu li to preuzeti moji suradnici... Kažem da to moji suradnici neće moći učiniti, jer već najvažnije neće biti moguće postići, a to je dobivanje dozvola za putovanje, budući da su moji suradnici najvećim dijelom bili pravoslavci. Osim toga, nijedan nema kontakta sa seljacima i mi jednostavo nismo u stanju organizirati tako veliku stvar kao što je kolonizacija tisuća djece. No, budući da je nadbiskup svojedobno obećao da će sve njegove organizacije biti na raspolaganju djeci, a do sada još ništa s te strane nije učinjeno, predlažem da tamo potražimo pomoć... Odmah odlazim (bilo je oko podneva) u Katoličku akciju gdje usprkos nedjelji susrećem msg. ]esiha. Rastumačila sam mu zašto sam došla. Obećao je da će poslijepodne doći k meni na dogovor i da će dovesti direktora Karitasa g. Dumića. Obojica su stvarno došla. Došao je i prof. Bresler... Moram naglasiti da ni msg. ]esih ni g. Dumić nisu iznijeli ni najmanji prigovor na obim predstojećeg posla, niti ga učinili upitnim... Bio je to početak nove aktivnosti Karitasa. Samo iz Zagreba je na taj način kolonizirano oko 5.000 pravoslavne djece. U kasnu jesen su kolonizirana i djeca koja su zbog gladi došla iz Bosne i Hercegovine, a kasnije i izbjeglice iz cijele zemlje. Na kraju i povratnici iz logora u Italiji. Tisuće djece i odraslih je došlo na selo i rad posredstvom nadbiskupskog Karitasa i čini mi izvjesno zadovoljstvo da sam tom širokom zbrinjavanju ljudi koji su ostali bez svog doma položila kamen temeljac.''"<ref>op. cit., str. 98-9</ref> Od lipnja 1942. god. i nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] se aktivno uključuje u spašavanje i udomljavanje srpske djece, no tek nakon što je tijekom prva dva susreta s Dianom Budisavljević u prosincu 1941. i svibnju 1942. godine bio prema njoj suzdržan i nepovjerljiv; tako je na prijedlog Diane Budisavljević - koju je posve očito promatrao kao Njemicu - da spašava Srbe njihovim prihvaćanjem u Katoličku Crkvu reagirao upitom zašto ih se ne bi prihvaćalo također i među protestante, te potom "''počeo kritizirati Nijemce, nacizam, Hitlera, da su oni svemu krivi''". Nakon što je na audijenciji 18. kolovoza 1942. god. nadbiskup Stepinac obećao da će smjestiti također i pravoslavnu djecu u katoličke ustanove, 23. kolovoza prijepodne konstatira Diana Budisavljević da se to nakon 5 dana još nije dogodilo, da bi već istu večer mogla sa zadovoljstvom govoriti u suradnji s nadbiskupskim Karitasom.<ref>Dnevnik D. Budisavljević, str. 20, 63, 54, 95, 99</ref> Kako izričito zapisuje D. Budisavljević u ''Dnevniku'', suradnja je uspostavljena na izričitu Stepinčevu uputu direktoru Karitasa Stjepanu Dumiću da surađuje s D. Budisavljević i M. Vidovićem. U najvećem prihvatilištu za srpsku djecu u Jastrebarskom odmah po njegovom osnivanju u srpnju 1942. godine brigu za djecu bile preuzele katoličke [[Sestre milosrdnice|časne sestre milosrdnice]], i opet zasigurno ne bez nadbiskupovog znanja i privole.<ref>Isto, str. 20, 54, 55, 63, 76, 99, 107-109</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/kultura/istina-o-casnim-sestrama-i-djeci-u-jastrebarskom-1 |title=Istina o časnim sestrama i djeci u Jastrebarskom |date=2016-08-20 |publisher=Narod.hr |accessdate=2020-08-18}}</ref> Odmah po dolasku vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Nove Jugoslavije]] u Zagreb u svibnju 1945. godine, a na zahtjev Ministarstva socijalne politike, odnosno Odjeljenja zaštite naroda [[OZNA|(OZNA-e)]], kartoteke s podacima o logoraškoj djeci i roditeljima morala je predati vlastima. Diana Budisavljević upisuje u ''Dnevnik'' za 28. svibnja 1945. godine: :''"Oko 10,30 došla je gđica Kogoj. Odmah zatim i g. Madjer s nosačem i portirkom. Ostavljam Vere nu u čekaoni. S g. Madjerom odlazim u trpezariju. Kaže da je došao po kartoteku i pita hoću li mu je dati. Ne, dobrovoljno je neću predati, jedino ako ima nalog. Pokazuje mi dopis Ministarstva potpisan od [[Tatjana Marinić|Tatjane Marinić]], načelnice. Kažem da ću mu onda kartoteku predati. Neka mu dam što hoću i za to će mi dati potvrdu....Kažem mu da sam očajno uvrijeđena. ...Zovem gđicu Kogoj i predlažem g. Madjeru da im ona u Ministarstvu pomaže tako dugo dok se netko ne uvježba u radu s kartotekom. Osim abecednog rasporeda imali smo još i poseban raspored, kako bismo po mogućnosti pokušali identificirati što je moguće veći broj nepoznate djece. Bio je to glavni cilj koji smo si postavili za razdoblje nakon rata. Pronalažanje veće, točno popisane djece, nije nikome zadavalo teškoća. No, željeli smo što je moguće više male djece vratiti njihovim roditeljima. I bila je to sada velika bol, moja i gđe Džakule, da nam se tako naglo naš rad na našoj kartoteci oduzeo i da nam je na taj način bilo onemogućeno to ostvariti. Znali smo da će sada mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Strašno rastajanje u logorima, dugogodišnja čežnja za njima na radu u Njemačkoj, a sada neće naći svoje najdraže... Bilo mi je strašno teško što mi se moj višegodišnji rad na ovakav način oduzima. Ne toliko zbog predaje kartoteke - uvijek smo računali s tim da ćemo je predati Crvenom križu ili nekoj drugoj ustanovi - već zbog nemogućnosti da se mnogi roditelji sjedine sa svojom djecom. Gđica Kogoj je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu u radu s kartotekom, ali joj je ubrzo dano na znanje da njen rad tamo nije poželjan. Poslijepodne istog dana, kad sam se malo primirila, otišla sam sestri Habazin i obavijestila je da sam i dalje spremna u ovo teško vrijeme pomoći i da može na mene računati ako joj moja pomoć bude potrebna. No, to se nije ostvarilo, jer je i ona bila stavljena 'na led'".''<ref>''Dnevnik'', str. 168-169</ref> Zahvaljujući nestručnom i nemarnom poslovanju službenika Ministarstva socijalne politike kojima je posao povjerila nova "narodna vlast", obitelji djece su do podataka teško dolazile, a znatan dio podataka je posve zametnut. Stoga neka djeca naposljetku nisu spojena sa svojim obiteljima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/javljaju-nam-se-ljudi-koje-je-diana-spasila-a-koji-ni-nakon-70-godina-ne-znaju-svoja-prava-imena-1331152 |title=Javljaju nam se ljudi koje je Diana spasila, a koji ni nakon 70 godina ne znaju svoja prava imena |author=Milena Zajović |date=2019-07-09 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-10-13}}</ref> Suradnici Diane Budisavljević: [[Marko Vidaković]], Đuro Vukosavljević, [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]], Ivanka Džakula, [[Dragica Habazin]], Jana Koch, [[Tatjana Marinić]], Vera Černe, [[Branko Dragišić]], Ljubica Becić itd.<ref name="#1"/><ref name="Ajduković" /> == Daljnji događaji == Njezina akcija zbrinjavanja djece stradalnika 2. svjetskog rata pridonijela je uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj 1952. godine, osnutkom Više škole za socijalne radnike u Zagrebu. Njezin rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata [[Konvencija o pravima djeteta|Konvencije o pravima djeteta]] kad se radi o djeci u ratu.<ref name="Ajduković"/> Komunističke vlasti su Diani Budisavljević oduzele znatni dio imovine i sumnjičavo se odnosile prema njoj. Nije joj bilo dano nikakvo društveno priznanje. Njena unuka prof. dr. [[Silvija Szabo]] govori o svojem doživljaju djela Diane Budisavljević: "''Prema onome što sam do tada čula, vjerovala sam da je baka tijekom rata pomagala u skrbi za djecu iz logora. Budući da ona nikada nije o tome pričala, nije mi padalo na pamet da je njezina uloga bila tako važna. Znam da je bila u kontaktu s prof. Breslerom do njegove smrti... Tek nakon bakine smrti, sređujući jednu ladicu s njezinom odjećom, vidjela sam da se u njoj nalaze i neki materijali zamotani u pakpapir na kojem je pisalo 'Aktion DB.' Tek izlaženje feljtona u Vjesniku potaknulo me da pogledam što je to umotano i vidjela da je to dnevnik, odnosno kako je to baka naslovila "Izvještaj o radu Akcije D.B." Iz sadržaja tog feljtona proizlazilo je da je moja baka bila zaposlena u Crvenom križu i da je po nalogu Partije ishodila dozvolu za odvođenje djece iz logora. Znala sam da moja baka nije niti radila u Crvenom križu niti je radila po nalogu Partije. Tek tada (1983. godine) sam pročitala dnevnik."''<ref>Ajduković, op. cit., str. 8-9</ref> Kamilo Bresler je 1947. godine sačinio izvješće od 18 stranica, pod naslovom 'Spašavanje kozaračke djece 1942. godine'. Tekst je K. Bressler posvetio Diani Budisavljević, ali je u tekstu uvijek spominje kao "gospođu D."; možda je tako D. Budisavljević - koja je s Breslerom ostala u kontaktu do njegove smrti - sama tražila. Tekst je postao javno dostupnim tek 1990. godine, kada je objavljen u sastavu knjige Ć.  Petešića "Dječji dom u Jastrebarskom (1939-1947.)" (izdanje Kršćanska sadašnjost, Zagreb). Diana Budisavljević je u desetljećima komunizma posve privatna osoba, a i njeni suradnici iz Akcije i drugih udruga ostaju tihi. Dragoje Lukić, jedno od spašene djece s Kozare, piše 1979. godine kako je uspio saznati: "''Onaj stari ormar s 56 fioka, u svakoj po hiljadu kartica, još je tu. Sve je u njemu propisno složeno, po redu i slovu abecede. Mlada službenica je počela da govori o registraturi sve što je znala: 'Tada su ustaše otimale djecu od majki, dojenčad iz naručja. Onda je Mjesni komitet Partije pokrenuo onu poznatu akciju za spasavanje djece iz logora. Na zagrebačkom kolodvoru, u stvari na Senjaku, nedaleko od današnje autobuske stanice, organizovano je, pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, veliko prihvatilište za djecu i raskužna postaja. Ustaše, kada su otimale djecu, nisu zapisivale njihova imena. Ovdje je počelo to prvo evidentiranje i živih i mrtvih zajedno. Odmah su štampani obrasci za kartoteku i izrađene metalne pločice s brojevima za najmanju djecu. S njima je bilo najteže, jer o sebi ništa nisu mogla da kažu. Onda su sestre Breda i Verona Kogoj upisivale samo ono do čega su i same mogle doći. To su one hiljade kartica s upisanim oznakama: 'Gradišić', 'Transport iz Stare Gradiške' 'N. N.', 'Nahodče', negdje je upisano samo ime ili poneki osobeni znak. Pred svoje bjekstvo ustaše su uništile onu kartoteku što se nalazila u Ministarstvu udružbe. Ali, Dijana Budisavljević, hrabra žena, koja je kao aktivistkinja Partije značajno doprinijela za spasavanje djece, sačuvala je jedan primjerak kao dokaz monstruoznog zločina nad djecom.''..“.<ref>Lukić, D., op. cit., poglavlje [http://znaci.net/00001/106_3.htm "II Djeca iz pakla"]</ref> Mlada službenica o kojoj Lukić govori očito svoja iskrivljena "saznanja" crpi izravno ili posredno iz knjige "''Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi''" (Šoljan, 1955.), gdje se organizaciju izvlačenja djece iz koncentracijskih logora pripisuje zagrebačkoj organizaciji [[Savez komunista Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], a Dijanu Budisavljević se spominje tek kao jednu od suradnica (i to kao komunističku aktivisticu) - dok se važne zasluge u tom poduhvatu pripisuju [[Tatjana Marinić|Tatjani Marinić]],<ref>Ajduković, op. cit., str. 12-13</ref> komunistici koja je nakon kraja NDH zamijenila Kamila Breslera na njegovom mjestu u ministarstvu; dakle osobi koja je u ime komunističke vlasti oduzela kartoteku o djeci od Diane Budisavljević i zabranila njoj i njenim suradnicama da pristupaju podatcima.<ref>''Dnevnik'', str. 167-169</ref> == Priznanja == Diani Budisavljević u čast su zadjih godina nazvana tri parka: u [[Zagreb]]u, [[Sisak|Sisku]] i [[Beč]]u, a ulice nazvane po njoj su u [[Beograd]]u na Dedinju, [[Prijedor]]u, [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] i [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradišci]]. Nakon 66 godina od završetka ''Akcije Diane Budisavljević'', postumno je odlikovna. Prvo joj je u rodnom Inssbrucku 2011. dodijeljen ''Orden II reda'', a potom i u Srbiji, 2012. godine zlatna medalja ''Miloš Obilić'' za hrabrost i djela osobnog herojstva i 2013. odlikovanje ''Carica Milica'' koje dodjeljuje [[Srpska pravoslavna crkva]], za plemenitost i humanitarni rad. U Hrvatskoj je [[Hrvatski državni arhiv]] 2003. godine objavio knjigu ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941. – 1945.'', a u Srbiji je, deceniju kasnije (2013.), izašla knjiga Boška Lomovića ''Knjiga o Dijani Budisavljević''. Pošto je izdavačka kuća iz Innsbrucka ''Tyrolia'' smještena u kući obitelji Obexer, ljudi iz ove izdavačke kuće su čuli za Dianu i zamolili su svog suradnika Wilhelma Kuehsa da napiše roman o Diani. Tako je 2017. objavljena knjiga ''Dianas liste'' (Dianina lista), koja je iste godine objavljena i na srpskom jeziku. U rodnom Innsbrucku nije dobila spomen ploču na kući, iako je takav zahtjev bio upućen gradskim vlastima.<ref>{{Cite book |title=RTV, Zašto je Diana Budisavljević tako sramno prećutana... |year=2017 |url=http://rtv.rs/sr_lat/drustvo/kues-zasto-je-diana-budisavljevic-tako-sramno-precutana_865665.html |location=Novi Sad}}</ref> 10. ožujka 2019. na Međunarodnom sajmu knjiga u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana je promocija knjige o Diani Budisavljević, pod nazivom ''Djeca u logorima Nezavisne države Hrvatske'', autorice Danice Kaće Čolović.<ref>{{Cite book |title=Srpsko kolo, broj 40., str. 19., Djeca u logorima NDH |year=2019 |url=https://ssr.org.rs/wp-content/uploads/2019/04/SRPSKO-KOLO-40.pdf}}</ref> U Srbiji je snimljen dokumentarni film ''Dianina djeca'' i održana je istoimena izložba od 15. svibnja - 14. lipnja 2018. godine u Domu vojske Srbije u Beogradu, o Dianinom humanitarnom radu. Srbijanska glumica Jelena Puzić glumi u monodrami o Dianinoj akciji, ''Pu spas za sve nas'', a predstave su održavane na različitim mjestima: Narodno kazalište u Beogradu, Ustanova kulture Vuk na Zvezdari, ljetna scena na Kalemegdanu, kripta [[Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru|katedrale sv. Ivana Vladimira u Baru]], u Bosanskoj Gradišci, Innsbrucku... U Hrvatskoj je filmska redateljica [[Dana Budisavljević]] nekoliko godina snimala film [[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)|Dnevnik Diane Budisavljević]] (prvi naziv je bio ''Dianina lista''), koji je premijerno prikazan na [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] u četvrtak 18. srpnja 2019. godine. Film je proglašen najboljim filmom festivala, a dobio je i nagradu publike kao i nagrade za najbolju režiju, montažu i glazbu. == Galerija == <gallery> Datoteka:Kuća obitelji Obexer u Inssbrucku.jpg|Kuća Dianine obitelji Obexer u Inssbrucku Datoteka:Zgrada u kojoj su stanovali Diana i Julije Budisavljević, Trg kralja Petra Svečića 13, Zagreb.jpg|[[Kuća Slaveks|Kuća Slaveks]] u kojoj su stanovali Diana i Julije Budisavljević, Trg kralja Petra Svačića 13, Zagreb Datoteka:Grobnica obitelji Obexer, Inssbruck.jpg|Grobnica obitelji Obexer u Inssbrucku gdje je pokopana i Diana Datoteka:Ulica Diane Budisavljević u Beogradu.jpg|Ulica Diane Budisavljević, [[Beograd]], [[Dedinje]], 3. ožujka 2013. Datoteka:Ulica Diane Budisavljević, Prijedor.jpg|Ulica Diane Budisavljević, [[Prijedor]], 14. kolovoza 2014. Datoteka:Knjiga Dianina lista.jpg|Knjiga ''Dianina lista'' iz 2017. godine Datoteka:Izložba Dianina djeca.jpg|Izložba ''Dianina djeca'', Dom vojske Srbije, Beograd, od 15. svibnja - 14. lipnja 2018. </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Budisavljević, Diana. ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941. – 1945.'', Zagreb : Hrvatski državni arhiv ; Jasenovac : Javna ustanova Spomen-područje, 2003. ISBN [https://koha.ffzg.hr:8443/cgi-bin/koha/catalogue/detail.pl?biblionumber=71420 953-6005-62-X] == Vanjske poveznice == * [https://hrcak.srce.hr/54981 ''Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945.''] * [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=175686&title_add=Sa%C4%8Duvala%20mi%20%C5%BEivot%20i%20ime&kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic Sačuvala mi život i ime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100412201738/http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=175686&title_add=Sa%C4%8Duvala%20mi%20%C5%BEivot%20i%20ime&kword_add=logor%2C%20diana%20budisavljevic |date=12. travnja 2010. }} * [http://www.snv.hr/vijesti/diana-budisavljevicpozrtvovna-humanitarka/ Diana Budisavljević-požrtvovna humanitarka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304212352/http://snv.hr/vijesti/diana-budisavljevicpozrtvovna-humanitarka/ |date=4. ožujka 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Budisavljević, Diana}} [[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]] tsogus7jbouupiy3st1kx07w882evme St. George (Bermudi) 0 284308 6432700 6375926 2022-07-25T21:54:20Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = St. George | ime_genitiv = St. Georgea | izvorno_ime = ''St George's Town'' | slika_panorama = St. George's-6.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Panorama grada | slika_karta = Bmmap-StGeorges.png | veličina_karte = 250px | opis_karte = St. George na Bermudima | širina-stupnjevi = 32 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 64 | dužina-minute = 40 | dužina-oznaka = E | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = 1612. | nazvan_po = [[Sveti Juraj]] | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1,37 km² | stanovništvo_godina = 2016.<ref>[https://www.gov.bm/sites/default/files/2016%20Census%20Report.pdf Bermuda 2016 Census (PDF)], Bermuda Department of Statistics, prosinac 2016. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2022.</ref> | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 1.527 | stanovništvo_gustoća = 1.114,59/km² | web_stranica = [http://www.bermuda-island.net/INTRODUCTION/Geography/Town_of_St_George.php St George] }} '''St. George''' (službeno [[engleski]]: ''Town of St. George'' ili'' St. George's Town'') je [[grad]] na istoimenom [[otok]]u i općini na [[Bermudi]]ma. St.George je bila treća britanska kolonija u Americi, a s obzirom na to da su ranije dvije, [[St. John's]] na [[Newfoundland]]u i [[Jamestown]] u [[Virginia|Virginiji]] bile zapravo utvrde koje su status grada dobile kasnije, St. George je najstariji [[UK|britanski]] grad u [[Amerika|Americi]], osnovan 1612. godine.<ref>The Royal Gazette,'' World Heritage (Town of St. George's and related fortifications) Supplement'', 22. veljače, 2001.</ref> Danas je najveći grad na Bermudima. [[Slika:Bermuda-Harbour and Town of St George.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Utvrđeni otok Ordnance u luci]] God. 2000., St. George s pripadajućim utvrdama je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] kao primjer najstarijih gradova [[Novi Svijet|Novog Svijeta]] koji svojim [[utvrda]]ma prikazuje razvoj vojne inženjerije od 17. do 20. stoljeća. ==Povijest== [[Datoteka:Town of St. George's and Warwick Fort in Bermuda (1614).png|mini|lijevo|200px|<center>St. George i utvrda Warwick 1614. godine]] [[Slika:Fort St Catherine from the water.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Utvrda sv. Katarine]] God. 1609., britanski admiral [[George Somers]] je na svom putu prema Jamestownu svojim brodom [[Sea Venture]] upao u oluju koja mu je oštetila brod, te je morao prisilno nasukati svoj brod na Bermudima. Preživjeli su izgradili dva broda i otplovili do Jamestowna, a dva čovjeka su ostala kako bi čuvali ovaj posjed u ime Virginijske kolonijalne kompanije. Virginijska kompanija je 1812. godine poslala 60 naseljenika koji su započeli izgradnju naselja '''Novi London''' u uvali koja je bila idealna za luku. Novi grad je kasnije promijenio ime u '''St. George''' i bio je glavni grad Bermuda sve do 1815. godine kada je prijestolnicom postao [[Hamilton (Bermudi)]]. St.George je odigrao i važnu ulogu u stvaranju [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] jer je većina doseljenika u Sjevernoameričke britanske kolonije dolazila iz ovog grada, a kasnije, tijekom [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]] stanovnici St. Georgea su prošvercali [[barut]] [[George Washington|Georgeu Washingtonu]]. Tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] St. George je do zadnjeg dana snabdjevao municijom i potrepštinama [[Konfederacija Američkih Država|Konfederaciju]], čime je ovaj grad vjerojatno produžio rat. ==Znamenitosti== {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Povijesni grad St. George na Bermudima s pripadajućim utvrdama |slika = St. George's-2.jpg |godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/983 983] |država = {{ZD+X/U|UK}} }} Kako je St. George zaobišao ekonomski razvoj, koji je oblikovao Hamilton, grad je zadržao izgled iz 17. do 19. stoljeća, a gradske vlasti čine sve da zadrže taj izgled. Tako su telefonske linije podzemne, a ulične svjetiljke imaju starinski izled. Utvrdu Kraljevski dvorac (''Seaward Fort'') u St. Georgeu su podignuli naseljenici 1612. godine i imali su dva topa sa Sea Venturea koji je nasukan 1609. godine. Bile su to najstarije britanske utvrde u Novom svijetu. Oko otoka St. George niknulo je dvadesetak utvrda od 1620. do 1822. godine. Najznamenitiji spomenici u gradu su: * Stara zgrada parlamenta i suda (''State House'') je najstarija kamena zgrada na Bermudima (1620.) * Crkva sv. Petra je najstarija [[Engleska crkva|anglikanska crkva]] [[Zapadna polutka|zapadne hemisfere]] * Nedovršena crkva je započeta 1874. i njena gradnja je obustavljena 1894. godine kada je grdasko vijeće odlučilo obnoviti staru Crkvu sv. Petra. * Muzej Bermudskog državnog povjerenstva * Muzej obiteji Tucker * Kopija broda ''Deliverance'', jednog od dvaju brodova koji su napravili brodolomci koji su otplovili za Viriginiju 1609. godine. <center><gallery> Slika:Bermuda-The State House.jpg|<center>''State House'' Slika:St. Peter's Church -1.jpg|<center>Crkva sv. Petra Slika:Unfinished Church 2.jpg|<center>Nedovršena crkva Slika:Bermuda-Stewart Hall.jpg|<center>Stewart Hall (1707.) Slika:George Somers.jpg|<center>Spomenik Georgeu Somersu </gallery></center> ==Izvori== {{Commonscat|St. George's, Bermuda}} {{izvori}} * Michael Jarvis, ''Bermuda's Architectural Heritage: St. George's'', Bermuda National Trust, Hamilton, 1998. ==Vanjske poveznice== *[http://www.winthrop.dk/hender.html Neslužbena stranica otoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070810010855/http://www.winthrop.dk/hender.html |date=10. kolovoza 2007. }} {{eng oznaka}} *[http://www.stgeorgesfoundation.com/ Fundacija St. George] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070901121544/http://www.stgeorgesfoundation.com/ |date=1. rujna 2007. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bermuda-attractions.com/bermuda2_000022.htm St. George Bermuda] - Bermuda Attractions {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} [[Kategorija:Bermudi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] 06of4v8incab6rfe2njfzb3s4ckdn70 Slivnica 0 292125 6432465 6338426 2022-07-25T12:41:38Z ThePingusDingus 278068 Ispravio "opčina" u "općina" wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Slivnica |županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |općina = [[Posedarje]] |najgrad = |površina = 26,46 |nadvisina = |z. širina = 44.24305556 |z. dužina = 15.44833333 |brojstan2011= 834 |gustoća2011 = |domaćinstva2011= |pošta = Posedarje /23242 |pozbroj = 023 |autooznaka = ZD |slika = Pogled_na_Gradinu_zima.jpg |slika_opis = |karta2 = Zadarska županija |naziv karte2= [[Zadarska županija|Zadarske županije]] }} '''Slivnica''' je naselje u [[Općina|Općini]] [[Posedarje]], u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. == Zemljopis == [[Slivnica]] je jedno od površinom većih naselja u Zadarskoj županiji. Raštrkana je nedaleko od obale Velebitskog kanala i mjesta Vinjerca, Posedarja, Jovića, Grgurica, i Gornjeg Poličnika s kojima graniči, te Novigradskog mora, N. ždrila i doline rječice Bašćice. Cesta [[Posedarje]] - [[Pag]] - [[Lun]] prema otoku Pagu prolazi kroz Slivnicu, a zaseoke, kojih ima oko 20 spajaju lokalne ceste. Sjeveroistočni dio naselja zauzima krško Slivničko bilo s najvišim vrhom Oraška (Lergova) gradina, 268 m. Niži dijelovi su u porječju Bašćice koja teče plodnim Slivničkim poljem u čijoj su podlozi lapori i pješčenjaci (fliš) prekriveni mladim naplavinama. Klima je ugodna, prevladavaju topla ljeta i blage zime. Ovaj prostor obilježava i bura koja zna biti vrlo snažna s olujnim udarima. Prosječne temperature srpnja su 24,5 °C a siječnja 6,5 °C. Padne oko 950 mm padalina godišnje. Snijeg u prosjeku pada svake 3 godine. Katastarska općina izlazi i na Velebitski kanal gdje je privlačna plaža u uvali Bokulja otvorena prema Velebitu. Od voda najznačajnija je rječica Bašćica s pritocima, i veći broj izvora i zdenaca koji upućuju na postojanje vode u podzemlju. Slivnicu čine [[Gornja Slivnica]] (Bokulja ili zapadni Lerzi, Jukići, Brkljače, Lerzi, , Ćukovići, Mijolovići Gornji,Juričevići, Landeke,brisnica, Kalaca Selo/Kalaci) i Donja Slivnica (Veršići Gornji, Zekići, Brkljače Donje, Zekići, Žunići, Mijolovići Donji, Grgići/Mijolovići te Podastrana ili Podgalije gdje su Kneževići i Veršići Donji). <ref>{{Citiranje časopisa|last=Magaš|first=Damir|last2=Brtan|first2=Josip|date=2015|title=Prostor i vrijeme knezova Posedarskih. Zemljopisna obilježja i povijesni razvoj Općine Posedarje. Posedarje, Slivnica, Vinjerac, Podgradina, Islam Latinski, Ždrilo i Grgurice|url=https://www.bib.irb.hr/773222|language=hr}}</ref> [[Slika:Bokulja.jpg|mini|200px|Plaža Bokulja]] [[Slika:Slivnica_zimi.jpg|mini|200px|Slivnica zimi]] [[Slika:Slivnica_glavna_cesta.jpg|mini|200px|Glavna cesta prema Pagu]] == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. Slivnica je imala ukupno 834 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3492.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> Stanovništvo je živjelo u 275 kućanstava, a u naselju je bilo čak 416 stanova. Prosječno kućanstvo imalo je 2,9 stanovnika (1991. 3,7 kada je bilo 289 kućanstava). Naselje obilježavaju napuštanje poljoprivrede, smanjenje broja stanovnika i kućanstava, iseljavanje i postupna urbanizacija. Velik broj Slivničana odselio je u Zadar, Rijeku, u inozemstvo itd. Najveći broj stanovnika zabilježen je 1961. godine - 1228. Po narodnosti Slivničani su mahom Hrvati. == Uprava == Do 1806. Slivnica je pripadala općini Novigrad, zatim 1806. – 1811. u vrijeme francuske uprave, općini Posedarje, zatim opet do 1945. općini Novigrad. U razdoblju 1952./1953. bila je dio općine Vinejrac, a 1953. – 1962. općine Posedarje. Od 1962. do 1992. pripala je općini Zadar. Od 1993. dio je općine Posedarje a čine je 2 mjesna odbora s pripadajućim dijelovima naselja (zaseocima) pa otud i imena (Gornja i Donja Slivnica). == Povijest == Prostor Slivnice naseljen je od starijega kamenog doba; postoje tragovi iz mlađega kamenog doba i kameno-bakrenog. Gusto naseljeno u doba Liburna i Rimljana. Na brežuljcima oko sela ostatci triju liburnskih gradina (Gradina od Bokulje, Mijolovića gradina i Lergova ili Oraška gradina). Najveća je u željeznom dobu i u vrijeme rimske uprave bila Oraška gradina s utvrdom koja je nadzirala Velebitski kanal i naselja s obje njegove strane, te velik dio Ravnih kotara, čak i do Vrane. Rimljeni su stare Liburne romanizirali (Vlasi, Latini, Rimanići), a dolaskom Hrvata prevladali su hrvatski jezik i hrvatski rodovsko-plemenski ustroj. Slivničku župu okupljalo je staro svetište s crkvom Sv. Kuzmana i Damjana, u granicama Ninske biskupije. U pisanim izvorima Slivnica se spominje 1301. i 1389., a spominju se i starija selišta koja su činila srednjovjekovnu hrvatsku Slivnicu: Poričane, Bašćica, Rakita, Zidine, Podzidine, Kamenjane, Mundići, Maljine i dr. Slivnica je jedno od najstarijih naselja nekadašnjeg srednjovjekovnog novigradskog distrikta. U srednjem vijeku pripadala je (istočni dio) hrvatskim knezovima Krbavskim Kurjakovićima, tj. njihovom ogranku Posedarskima, a zapadni dio zadarskoj vlasteli. Uvođenjem mletačke uprave na hrvatskom Jadranu početkom 15. st., Slivnica je velikim dijelom pripala obitelji Venier, a kasnije obitelji Licini. S Vinjercom (Kaštel Slivnice, Kaštel Rimanić, Kaštel Venier) bila je važna kršćanska predstraža na granici s Osmanskim Carstvom koje se proširilo u Hrvate (R. kotari) u prvoj pol. 16. st. Osmanlije je nisu mogli osvojiti iako su to često pokušavali, zbog čega je stanovništvo bilo u stalnoj opasnosti. U 19. stoljeću zapadni dio kupili su Kneževići i Veršići iz Vinjerca, a istočni je bio u vlasništvi knezova Benja-Posedarskih iz Zadra. Početkom 19. st. zajednička župa Vinjerac-Slivnica preustrojena je u samostalne župe Vinjerac, Slivnica i Seline, koje su ukinućem Ninske biskupije pripale Zadarskoj Nadbiskupiji, Dekanatu Ražanac. Sredinom 19. st. kroz Slivnicu je izgrađena stara cesta iz Zadra preko Poličnika i Slivnice do Vinjerca. Jedan izvor žive vode, nazvan Slivnica, podno Oraške gradine, dao je ime selu. Pokraj tog izvora (danas lokva) bila je podignuta u staro vrijeme crkva koja se vremenom pokazala neodgovarajućom i neupotrebljivom te je 1845. crkvenim sredstvima i suradnjom mještana obnovljena i podignuta dva metra očuvavši stare dimenzije. Župa sv. Kuzmana i Damjana, mučenika ustanovljena je oko 1759. U župi je djelovala bratovština sv. Kuzme i Damjana. Svoju feštu mjesto slavi 27. rujna. <ref>{{Citiranje weba|title=Matične knjige - Mjesto - slivnica|url=https://www.dazd.hr/hr/knjige/maticne-knjige?mjesto=slivnica|access-date=2022-03-18|website=www.dazd.hr}}</ref> == Spomenici i Znamenitosti == * Župna Crkva Sv. Kuzme i Damljana ** Gradina kod zaljeva Bokulja, prema Jovićima ** Miolovića gradina, južno od Gradine kod Bokulja, opasana suhozidnim bedemima od neobrađenog vapnenca ** Lergova gradina s ostacima suhozidnih kućica == Gospodarstvo == Stanovništvo se bavi stočarstvom, posebice po kamenjarskim pašnjacima Gornje Slivnice, poljodjelstvom u plodnom polju uz Bašćicu, ali i na drugim pogodnim površinama, turizmom, lovom i poduzetništvo, a znatan dio mještana čine pomorci. Pojedini su zaposleni u susjednom Posedarju, te u Zadru i nekim drugim naseljima zadarske županije. == Obrazovanje == Do pol. 20. stoljeća Slivničani su pohađali osnovnu školu u Vinjercu, a tada je počela s radom osmogodišnja škola koja je postupnim opadanjem ima djece ukinuta koncem sedamdesetih godina 20. st. Otada djeluju područne škole OŠ "Braća Ribar" iz Posedarja u Gornjoj i Donjoj Slivnici, a upisuju učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. == Kultura == Vrijedni spomenici kulture su prepovijesne liburnske gradine i grobni humci, kameni zdenci i ostatci ruralne arhitekture u više zaselaka. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana, vrlo je stara kao i groblje oko nje. Onovljena je 1845. godine. Neprekinuti niz župnika poznat je od godine 1769. Crkva je ponovno obnovljena i produžena 1988. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar mramorni sa svetohraništem i drvenim kipovima sv. Kuzme i Damjana; kameni oltar prema puku; na postoljima uza zid drveni kipovi Gospe od Zdravlja i sv. Josipa; kamena škropionica ugrađena. Zvonik s dva zvona. Sačuvano je staro pučko (glagoljaško) pjevanje stalnih dijelova mise i nekoliko drugih napjeva. Od 2000. g. djeluje i kulturno umjetničko društvo koje nosi ime zaštitnika svoga mjesta KUD "Sv.Kuzman i Damjan - Slivnica", a njeguje tradiciju pjesme i plesa slivničkoga kraja.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-11-23|title=OSTACI ILIRSKIH GRADINA Nestaju svjedoci vrijednog povijesnog blaga|url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/23112020/ostaci-ilirskih-gradina-nestaju-svjedoci-vrijednog-povijesnog-blaga|access-date=2022-03-18|website=Zadarski list|language=hr}}</ref> == Šport == * Futsal Klub Slivnica * BK Slivnica == Izvori == {{izvori}} * Damir Magaš, Vinjerac, Zavod za povijesne znanosti HAZU, HGD Zadar, Zadar, Zagreb, 1999. {{mrva-naselje hr}} {{Posedarje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] ccxfjfnlpfbvbh81vceb42bszqqgg2n Nuristanski jezici 0 295618 6432646 6214290 2022-07-25T20:21:10Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Nuristanski jezici''' (Nuristani) jedan od nekolko jezičnih [[indoarijski jezici|indoarijskih]] skupina iz [[Afganistan]]a i [[Pakistan]]a. Obuhvaća (6) jezika, to su: [[ashkun jezik|ashkun]] ili wamayi [ask], 1.200 (2000) u provinciji Kunar; [[kamviri jezik|kamviri]] [xvi], ukupno 6,000 u Afganistanu i Pakistanu; [[kati jezik|kati]] ili bashgali [bsh], ukupno 19,400 u Afganistanu i Pakistanu; [[prasuni jezik|prasuni]] [prn], 1.000 (2000) na gornjim pritokama rijeke Pech; [[tregami jezik|tregami]] [trm], 1.000 (1994) u olini Tregam u Afganistanu; [[waigali jezik|waigali]] [wbk], 1,500 (Van Driem 2000), Afganistan.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=5-16 Ethnologue (16th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1776 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90795 Ethnologue (15th)] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:nuristanski jezici| ]] [[Kategorija:indoarijski jezici]] [[Kategorija:jezici po abecedi:N]] lf9c8074btu3d6vv7txh93f8n2fgq99 Zemun (općina) 0 298912 6432481 6197531 2022-07-25T13:27:46Z MareBG 168054 dodana kategorija [[:Kategorija:Zemun|Zemun]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Zemun (općina) | ime_genitiv = | izvorno_ime = Општина Земун | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Serbia Zemun.png | veličina_karte =250px | opis_karte =Položaj općine Zemun u Srbiji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Beograd|Grad Beograd]] | lokacija2_ime = Sjedište | lokacija2_info = nema | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 438 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 152.950 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = 011 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Općina Zemun''' ([[srpski]]: ''Општина Земун'') je općina u sastavu grada [[Beograd]]a u [[Srbija|Srbiji]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine općina je imala 152.950 stanovnika, većinsko stanovništvo su [[Srbi]], a manjina [[Romi]], [[Jugoslaveni]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/pok.php?god=2005 |title=Statistički zavod Srbije |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225154800/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/pok.php?god=2005 |archive-date=25. veljače 2009. |access-date=16. ožujka 2011.}}</ref> ==Administrativna podjela== Općina Zemun ima površinu od 438 kvadratnih kilometara te je podjeljena na četiri naselja. {| * [[Busije (Zemun, Srbija)|Busije]] | * [[Grmovac]] | * [[Ugrinovci (Zemun, Srbija)|Ugrinovci]] | * [[Zemun]] | |} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.zemun.rs Informacije o općini] {{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}} [[Kategorija:Općine u Srbiji]] [[Kategorija:Beogradske općine]] [[Kategorija:Zemun]] qst5jup7wf61zz0fvciu7yakola5m85 6432482 6432481 2022-07-25T13:28:12Z MareBG 168054 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Zemun (općina) | ime_genitiv = | izvorno_ime = Општина Земун | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Serbia Zemun.png | veličina_karte =250px | opis_karte =Položaj općine Zemun u Srbiji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Beograd|Grad Beograd]] | lokacija2_ime = Sjedište | lokacija2_info = nema | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 438 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 152.950 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = 011 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Općina Zemun''' ([[srpski]]: ''Општина Земун'') je općina u sastavu grada [[Beograd]]a u [[Srbija|Srbiji]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine općina je imala 152.950 stanovnika, većinsko stanovništvo su [[Srbi]], a manjina [[Romi]], [[Jugoslaveni]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/pok.php?god=2005 |title=Statistički zavod Srbije |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225154800/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/pok.php?god=2005 |archive-date=25. veljače 2009. |access-date=16. ožujka 2011.}}</ref> ==Administrativna podjela== Općina Zemun ima površinu od 438 kvadratnih kilometara te je podjeljena na četiri naselja. {| * [[Busije (Zemun, Srbija)|Busije]] | * [[Grmovac]] | * [[Ugrinovci (Zemun, Srbija)|Ugrinovci]] | * [[Zemun]] | |} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.zemun.rs Informacije o općini] {{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}} [[Kategorija:Općine u Srbiji]] [[Kategorija:Beogradske općine]] [[Kategorija:Zemun| ]] senomswvwd3zwpkdamfynz28lq8i7vb 6432827 6432482 2022-07-26T10:31:08Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Beogradske općine|Beogradske općine]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Zemun (općina) | ime_genitiv = | izvorno_ime = Општина Земун | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Serbia Zemun.png | veličina_karte =250px | opis_karte =Položaj općine Zemun u Srbiji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Beograd|Grad Beograd]] | lokacija2_ime = Sjedište | lokacija2_info = nema | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 438 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 152.950 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = 011 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Općina Zemun''' ([[srpski]]: ''Општина Земун'') je općina u sastavu grada [[Beograd]]a u [[Srbija|Srbiji]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine općina je imala 152.950 stanovnika, većinsko stanovništvo su [[Srbi]], a manjina [[Romi]], [[Jugoslaveni]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/pok.php?god=2005 |title=Statistički zavod Srbije |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225154800/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/pok.php?god=2005 |archive-date=25. veljače 2009. |access-date=16. ožujka 2011.}}</ref> ==Administrativna podjela== Općina Zemun ima površinu od 438 kvadratnih kilometara te je podjeljena na četiri naselja. {| * [[Busije (Zemun, Srbija)|Busije]] | * [[Grmovac]] | * [[Ugrinovci (Zemun, Srbija)|Ugrinovci]] | * [[Zemun]] | |} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.zemun.rs Informacije o općini] {{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}} [[Kategorija:Općine u Srbiji]] [[Kategorija:Zemun| ]] 3snq2u6nmte8x8cjmgc7r1ngoi9sgzv Bam 0 299160 6432583 6375928 2022-07-25T18:36:50Z Stribør 191718 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Bam i njegov kulturološki krajolik |slika = BAM IR2726.JPG |godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv, v |ugroženost = 2004.-2013. |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1208 |država = {{ZD+X/I|IRN}} {{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Bam|position=bottom |lat_deg=29|lat_min=06|lat_sec=28|lat_dir=N |lon_deg=58|lon_min=21|lon_sec=43|lon_dir=E }}<small>Lokacija Bama u Iranu</small> }} '''Bam''' ([[perzijski]]: ‏بم‎) je grad i sjedište istoimenog okruga u [[iran]]skoj [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]]. Današnji grad okružuje [[citadela|citadelu]] ''Argi Bam'' (ارگ بم) iz oko [[500. pr. Kr.]] koja je najveća građevina od [[adobe]]a (pješčane opeke) na svijetu. Ova ogromna [[utvrda]] s citadelom u središtu, izgrađena na [[Put svile|Putu svile]], bila je u uporabi sve do [[1850.]] godine. Zbog toga je Bam, zajedno s građevinama koje ga okružuju, upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] [[2004.]] godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] je dospio odmah zbog katastrofalnog [[potres]]a [[26. prosinca]] [[2003.]] godine kada je citadela uništena gotovo do temelja. Nakon obnove 2013. godine, Bam je skinut s tog popisa.<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1208 |title=Bam i njegov kulturološki krajolik |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=18. ožujka 2011.}}</ref> Nekoliko dana kasnije, iranski predsjednik [[Muhamed Hatami]] je objavio kako će se citadela obnoviti. Prije potresa Bam je imao oko 43.000 stanovnika.<ref>[http://www.bmj.com/content/328/7431/66.2.extract Hladnoća prijeti preživjelima] s BMJ News {{eng oznaka}} Pristupljeno 18. ožujka 2011.</ref> {{Široka slika|Ancient Bam, 2002.png|800px|<center>Drevni Bam 2002. god.|50%|left}} == Povijest == [[Datoteka:Arge Bam Arad edit.jpg|mini|<center>Citadela prije [[potres]]a [[2003.]] g.]] [[Datoteka:Destruction of the Bam Citadel.jpg|mini|<center>Citadela nakon potresa [[2003.]] g.]] Ime je "Bam" dobio najvjerojatnije prema izrazu "izboj crva", gdje se vjerojatno mislilo na [[dudov svilac|dudovog svilca]] jer je grad bio poznat po [[svila|svili]]. Prema vjerovanju, Bam je osnovao Hafvad, kojemu se pripisuje donošenje svile i tkanja u pokrajinu Kerman, a koji je živio u vrijeme [[Ardašir I.|Ardašira Babakana]], osnivača [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskog Perzijskog Carstva]] ([[224.]] – [[651.]]). No, sam Bam vjerojatno potječe prije vremena [[Partsko Carstvo|Partskog carstva]] ([[247. pr. Kr.]] - [[224.]]), ali je Citadela je izgrađena u to vrijeme, a većina okolnih građevina za vrijeme [[Safavidi|Safavida]] ([[1501.]] – [[1736.]]). Gospodarski, Bam je oduvijek bio važno trgovačko mjesto, poznato po svojim visokokvalitetnim tkaninama i proizvodnji odjeće, ali i kao poljoprivredno središte gdje su se uzgajale [[datulje]] i [[agrumi]] zahvaljujući navodnjavanju mrežom [[kanat]]a (podzemnih kanala). Grad je bio napušten nakon invazije [[Paštunci|Afganaca]] [[1722.]] godine. Nakon što je ponovno naseljen, napušten je nakon napada iz [[Širaz]]a [[1762.]] godine. Od tada je cijeli grad pretvoren u vojne barake do [[1850.]] godine. Grad je polako napredovao kao poljoprivredno, a kasnije i industrijsko središte, sve do katastrofalnog potresa [[2003.]] godine. Danas se polako obnavlja i postaje turističko mjesto zahvaljujući prilivu mnogih posjetitelja koji dolaze vidjeti drevnu citadelu. Dana [[16. ožujka]] [[2007.]] godine, [[pješčana oluja]] od 130 km/sat je iznenada pogodila Bam, pri čemu su se ugušila dva djeteta, poginulo dvoje u automobilskoj nesreći, a 14 je ozlijeđeno.<ref>[https://web.archive.org/web/20070927213817/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=233481 Petero stradalih u Bamskoj pješčanoj oluji] s IRAN Broadcasting {{eng oznaka}} Pristupljeno 18. ožujka 2011.</ref> == Odlike == Citadela ''Arg-e Bam'' je zapravo utvrda sa [[zid]]inama visine 6-7 i dužine 1815 metara, ukupne površine 180,000 m². Pored dva visoka [[toranj|tornja]] poznatih kao "budni čuvari", utvrda ima ukupno 38 tornjeva. Glavni ulaz je s južne strane, a ima još tri. Opkop okružuje zidine s vanjske strane i nastavlja se oko "Guvernerske četvrti" i Starog grada. Guvernerska četvrt se nalazi na 45 metara visokoj stijeni i okruženo je dvostrukim zidinama. Stambena četvrt starog grada se nalazi na sjevernom dijelu obzida, a značajne građevine su: * ''Bazar'' (tržnica) koji se pruža od južnog ulaza u citadelu do Guvernerske četvrti na sjevernu * Utvrda djeva (''Qal'eh Dokhtar'') iz 7. stoljeća * Mauzolej ''Emamzadeh Zeyd'' (11. – 12. st.) * Mauzolej ''Emamzadeh Asiri'' (12. st.) * Saborna [[džamija]] je jedna od najstarijih u Iranu (8. – 9. st.), a obnovljena je u 17. st. * Kompleks Mirza Na'im (18. st.) * Kuća Mir == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Adobe]] * [[Kanat]] * [[Zračna luka Bam]] == Literatura == * Davood Yousofzadeh, ''Bam: M. Mohammadi-zade'', ''Nimrokhi az Arge Bam'' (Bam Citadel at a Glance), 1998., str. 160. == Vanjske poveznice == {{commonscat|Bam}} * {{hrv icon}} [http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=256 Iranski kulturni centar (Zagreb): Bam]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20120702221818/http://www.thetravelrag.com/docs/10006.asp Travel magazine o Bamu] * {{eng icon}} [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/3349353.stm BBC story: "Bam: Jewel of Iranian heritage"] * {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20071203222246/http://www.iraninfo.dk/arge-bam-irans-og-verdens-kulturarv-dokumentar-film.html Arg e Bam] - dokumentarac o obnovi citadele {{Coord|29|06|28|N|58|21|43|E|type:city|display=title}} {{Svjetska baština u Iranu}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Drevni gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Partsko Carstvo]] [[Kategorija:Sasanidsko Perzijsko Carstvo]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] [[Kategorija:Kermanska pokrajina]] 7z1itwo0poes9s9yqtnnhaaivw3vlvm Toharski jezici 0 300290 6432635 6393056 2022-07-25T20:17:43Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik |ime=toharski |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=ārśi, kuśiññe |države= |etnicitet= [[Toharci]] |regije=[[Tarimska zavala]] |govornici=[[Izumiranje jezika|izumrli jezik]] |rang= |jezična porodica= [[Indoeuropski jezici|indo-europski]] :: '''toharski''' |država= &ndash; |ustanova= &ndash; |iso1= - |iso2= - |iso3= txb, xto |sil= txb, xto |}} Toharski je izumrla grana [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične ]]<nowiki/>p[[Indoeuropski jezici|orodice]] kojom su se služili [[Toharci]] na području oaza sjevernih predjela [[Tarimska zavala|Tarimske zavale]] (današnji [[Xinjiang]] - Autonomna regija Ujgurskog naroda). Dokumenti datirani na period šestog do osmog stoljeća bilježe dva bliskosrodna jezika nazvana toharski A (istočnotoharski, ''agnijski'' ili ''turfanski'') i [[Toharski B (jezik)|toharski B]] (zapadnotoharski ili ''kučanski''). Glavna tematika kojom se bave tekstovi sugerira da je toharski A bio arhaičniji i korišten kao [[Budizam|budistički]] liturgijski jezik, dok je toharski B bio aktivno govoren na cijelom prostora od [[Turpan|Turfana]] na istoku pa sve do Tumshuqa na zapadu.<ref name="kapovic"> Kapović, Mate.: [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/1901/1/392402.Kapovic_-_Indoeuropska_lingvistika.pdf Uvod u indoeuropsku lingvistiku], 2008, str. 88.</ref> Korpus posuđenica i imena pronađenih u prakrtskim dokumentima nose naziv toharski C (tzv. ''kroränijski'').<ref name="mallory-expedition">{{cite journal |title=Bronze Age languages of the Tarim Basin |first=J.P. |last=Mallory |journal=Expedition |volume=52 |issue=3 |pages=44–53 |url=http://penn.museum/documents/publications/expedition/PDFs/52-3/mallory.pdf}}</ref> Ovi jezici su izumrli nakon širenja turkijskih plemena [[Ujguri|Ujgura]] u Tarimsku zavalu u devetom stoljeću. [[File:Tarimbecken 3. Jahrhundert.png|thumb|Tarimska zavala.]] == Otkriće i njegova važnost == Postojanje toharskih jezika i pisma nije bilo naslućivano sve do arheoloških istraživanja Tarimske zavale. Ta istraživanja je vršio britansko-mađarski arheolog Aurel Stein početkom 20. stoljeća a otkrio je fragmente i rukopise sa zapisima na nepoznatom jeziku a datirane na period između 6. i 8. stoljeća. Uskoro se ispostavilo da zapisi sadržavaju tekstove pisane dvama različitim ali srodnim jezicima koji pripadaju dotada nepoznatoj grani indoeuropske porodice, sada poznate kao toharski: * '''Toharski A''' (agnijski ili istočnotoharski, u izvornom obliku ''ārśi'') s područja Karašara i Turfana * '''Toharski B''' (kučanski ili zapadnotoharski) s područja Kuče i drugih lokacija Prakrtski dokumenti iz trećeg stoljeća s područja Kröran (Loulansko kraljevstvo) na jugoistoku Tarimske zavale sadržavaju posuđenice i imena za koje se čini da dolaze iz treće varijante toharskog, nazvane toharski C.<ref name="mallory-expedition" /> Otkriće toharskog početkom 20. stoljeća je pobilo neke teorije o odnosima indoeuropskih jezika i ponovno oživilo to područje istraživanja. Prije otkrića toharskog mislilo se da je podjela na kentumske i satemske jezike jednostavna podjela na zapad i istok. No, toharski jezici su bitna geografska iznimka takvom poimanju jer su najistočnija grana indoeuropske jezične porodice a pripadaju kentumskoj skupini. Rezultat ovoga je bila nova hipoteza temeljena na tzv. teoriji valova (njem. ''Wellentheorie'') njemačkog lingvista Johannesa Schmidta, koja sugerira da satemizacija predstavlja jezičnu inovaciju iz središnjeg dijela govornog prostora indoeuropskog prajezika. Tako bi kentumske jezike na istočnom i zapadnom dijelu ta promjena jednostavno zaobišla. Toharski je najvjerojatnije izumro nakon 840. godine. Tada u Tarimsku zavalu dolaze Ujguri koje [[Kirgizi]] protjeruju iz [[Mongolija|Mongolije]]. Ovu teoriju podržavaju otkrića prijevoda toharskih tekstova u [[ujgurski jezik]]. Za vrijeme ujgurske vladavine Tohari se miješaju s Ujgurima te se time dobiva velik dio modernog stanovništva današnje provincije Xinjiang. == Nazivi == Kolofon budističkog rukopisa na staroturkijskom jeziku tvrdi da je preveden iz [[Sanskrt]]a posredstvom jezika nazvanog ''twγry'', kojeg Nijemac Friedrich W. K. Müller čita kao ''toxrï'' i kojeg povezuje s novootkrivenom jezikom iz okolice Turfana. Dalje povezuje ''toxrï'' s etnonimom ''Tócharoi'' (starogrčki: ''Τόχαροι'') koji dolazi iz [[Indoiranski jezici|indoiranskog]]. Müller predlaže naziv ''toharski''. [[Klaudije Ptolemej|Ptolomejeve]] ''Tócharoi'' učestalo današnji istraživaći povezuju sa skupinom Yuezhi iz kineskih spisa, utemeljitejlima [[Kušansko Carstvo|Kušanskog Carstva]]. Danas je poznato da su oni govorili baktrijskim jezikom, jezikom iz [[Istočnoiranski jezici|istočnoiranske skupine]], a ne toharskim. Unatoč tomu, naziv toharski se koristi kao uobičajen naziv za jezik rukopisa otkrivenih u Tarimskoj zavali. Naziv ''toxrï'' je vjerojatno staroturkijski naziv za Tohare i ne pronalazi se u samim toharskim tekstovima. [[Endonim]] kojeg pronalazimo u tekstovima toharskog A je ''ārśi'', a u tekstovima toharskog B pronalazimo pridjev ''kuśiññe'' koji dolazi od ''kuśi'' ili ''kuči''. Potonji naziv je poznat i iz kineskih i turkijskih dokumenata. Povjesničar Bernard Sergent se služio nazivom ''Arśi-Kuči'', no u međuvremenu ga je zamijenio s ''Agni-Kuči''. [[File:Tocharian.JPG|thumb|Drvena ploča sa zapisom na toharskom B jeziku. Kuča, Kina, 5. – 8. stoljeće (Tokyo National Museum)]] == Pismo == Toharski je zabilježen u fragmentarnim rukopisima, većinom iz 8. stoljeća, koji su zapisani na listovima [[palme]], [[drvo|drvenim]] pločama te kineskom [[papir]]u, očuvanom zbog iznimno suhe klime u Tarimskoj zavali. Primjerci su otkriveni na nalazištima u Kuči i Karašaru, zajedno s [[mural]]nim natpisima. [[File:Tocharian3.jpg|thumb]] Veći dio toharskog pisma je izveden iz Brahmi slogovnog pisma (abugida) i obično se naziva ''kosi Brahmi''. Manji dio tekstova je pisan i manihejskim pismom u kojem su bilježeni [[Manihejstvo|manihejski]] tekstovi. Ubrzo po otkriću postalo je očito da je velik dio tekstova u stvari prijevod već poznatih [[sanskrt]]skih [[Budizam|budističkih]] djela, a neki su dijelovi čak bili i dvojezični što je uvelike pomoglo u dešifriranju novootkrivenog jezika. Osim budističkih i manihejskih religijskih tekstova otkrivene su i samostanske prepiske, računi, komercijalni dokumenti, karavanske putovnice, medicinski i magičarski tekstovi te jedna ljubavna pjesma. 1998. godine je kineski lingvist Ji Xianlin objavio prijevod i analizu fragmenata toharskog zapisa ''Maitreyasamiti-Nataka'' otkrivenog 1974. godine u Yanqiju. Najznačajniju inovaciju u odnosu na postojeće Brahmi pismo predstavlja korištenje tzv. Fremdzeichena (u prijevodu ''strani znakovi'') za prikazivanje kombinacija suglasnika i samoglasnika ''ä''.<ref name="kim" /> == Nalazišta == Glavno nalazište rukopisa na toharskom B je na području Kuče. Na tom području je oko 7. stoljeća postojalo Kraljevstvo Kuča čiji je službeni jezik bio toharski B. Najvažnije nalaziše kod Kuče je Miŋ-öy (u prijevodu ''tisuću špilja'') u blizini Qizila, gdje je pronađeno 230 budističkih špilja. Drugo najvažnije nalazište je Duldur Aqur. Osim ta dva nalazišta postoji i niz drugih manje važnih nalazišta kao što su npr. Subeši, Qumtura i Qizil Qaya. Velik broj rukopisa je pronađen na relativno malom nalazištu s područje Korla, sjeverno od naselja Šorčuq i južno od naselja Šigšin. Većina rukopisa s područja Turpana pronađena su na nalazištima Siŋgim, Bezäklik i Xočo, a nešto manji broj na nalazištu Maralbeši, između gradova [[Kašgar]] i Aksu. == Toharski A i B == Toharski A i B se znatno razlikuju no ne zna se jesu li jezici bili međusobno razumljivi. Zajednički toharski prajezik bi im morao prethoditi barem nekoliko stoljeća, što ga stavlja negdje u prvo tisućljeće pr. Kr. Toharski A je pronađen samo na istoku toharskog govornog područja i svi otkriveni tekstovi su religijske naravi. S druge strane, toharski B je pronađen diljem zavale i osim religijskih tekstova pronađeni su i sekularni tekstovi. Zato se pretpostavlja da je toharski A bio liturgijski jezik i da u vrijeme kada su pisani otkriveni tekstovi više nije imao izvorne govornike, dok bi se toharski B govorio na cijelom području.<ref name="kapovic" /> Pretpostavljeni odnos toharskog A i B kao liturgijskog i govornog oblika se ponekad uspoređuje s odnosom [[Latinski jezik|latinskog jezika]] i raznih [[Romanski jezici|romanskih jezika]], ili pak s klasičnim kineskim i [[Mandarinski kineski|mandarinskim]]. No, u oba navedena slučaja liturgijski jezik je također i jezični predak govornog oblika, dok takvog odnosa nema između toharskog A i toharskog B. Štoviše, s fonološkog gledišta toharski B (živući u vrijeme pisanja otkrivenih rukopisa) je znatno konzervativniji od toharskog A, i koristi se kao glavni izvor rekonstrukcije toharskog prajezika. Jedino toharski B održava pratoharske karakteristike poput razlikovanja [[Naglasak|naglaska]], dočetnog [[samoglasnik]]a u riječima, diftonga i razlike između ''o'' i ''e''. Kao rezultat gubitka završnih samoglasnika u toharskom A je došlo i do gubljenja određenih pratoharskih gramatičkih kategorija koje su i dalje opstale u toharskom B, među njima padež [[vokativ]] i određene [[Imenice|imenske]] i [[Pridjevi|pridjevske]] [[Deklinacija (gramatika)|deklinacije]] te [[Glagoli|glagolske]] [[Konjugacija|konjugacije]]. I jedan i drugi jezik su inovirali na području deklinacijskih i konjugacijskih svršetaka. Oba jezika imaju značajne inovacije kod sufiksa prezenta aktiva indikativa, no inovacije su posve različite prirode. Zbog toga je jedino nastavak drugog lica jednine srodan među jezicima, a u većini slučajeva nijedna od varijanata se ne podudara s [[Indoeuropski prajezik|praindoeuropskim]] oblikom. Paralelno razvijaju [[Aglutinativni jezici|aglutinativne]] sekundarne padežne nastavke no nastavci im dolaze iz različitih izvora. Glagolske klase također pokazuju različite izvore, tako se npr. za drugu klasu preterita u toharskom A koristi reduplikacija (možda od redupliciranog [[aorist]]a) dok se u toharskom B koristi praindoeuropsko ''ē'' (možda od [[perfekt|perfekatskog]] oblika na dugi samoglasnik, kao u latinskom ''lēgī, fēcī'', itd.). == Periodizacija == Ne zna se sa sigurnošću kad se toharski B govorio no vjerojatno ne zadugo nakon zadnjih tekstova. Pronađene tekstove datiramo na tri načina: # u odnosu na druge tekstove pisane istim pismom, koristeći se [[Paleografija|paleografijom]] # uz pomoć nadnevaka koji se spominju u malom broju tekstove te # uz pomoć datiranja ugljikom-14 organskih materijala u papiru rukopisa U datiranju nam pomaže i činjenica da se Sanskrt piše istim pismom. Kako se to pismo mijenjalo kroz vrijeme, moguće je usporediti razne inačice pisma korištenog za Sanskrt i onog korištenog za toharski B te ustanoviti u kojim su svojim varijantama ta pisma najbliža. Navedenom usporedbom pisama dolazi se do zaključka da je toharski B pisan varijantom koja je korištena od 6. do 8. stoljeća za Sanskrt. Uz to imamo i mjestimično spominjanje nadnevaka. Tako se u jednoj putnoj propusnici spominju kraljevi Kuče, Suvarnapuspa i njegov sin Suvarnadeva. Zahvaljujući natpisu u Qizil Qayu, vladavina ovih kraljeva se može povezati i s kineskim kalendarom čijim daljnjim istraživanjem dolazimo do točnog nadnevka, a taj bi bio 8. kolovoz 642. godine. Neki rukopisi su datirani ugljikom-14, no ishodi se ne poklapaju u potpunosti s ostalim zaključcima jer se u to vrijeme često papir reciklirao za ponovno uporabu. Rezultati datiranja ugljikom-14 stavljaju najranije tekstove u vrijeme oko 400. godine a najkasnije tekstove i u 12. stoljeće. == Fonologija == Na [[Fonologija|fonološkoj]] razini toharski pripada kentumskim jezicima indoeuropske porodice što znači da se gube palatalno-velarni [[suglasnici]] (*ḱ, *ǵ, *ǵʰ) i umjesto njih se koriste obični velarni suglasnici (*k, *g, *gʰ). Kentum jezike pretežito pronalazimo na zapadu i na jugu Europe ([[Grčki jezik|grčki]], [[Italski jezici|italski]], [[Keltski jezici|keltski]], [[Germanski jezici|germanski]]). S obzirom na to, toharski bi (poput djelomično grčkog i [[Anatolijski jezici|anatolijskih jezika]]) bio izoliran u području gdje prevladavaju satemske populacije indoeuropske porodice (tj. gdje palatalno-velarni suglasnici prelaze u sibilante). Otkriće toharskog je doprinijelo sumnjama o dotadašnjoj pretpostavci da se praindoeuropski u jednom trenutku podijelio na zapadnu i istočnu granu. === Samoglasnici === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! &nbsp; ! prednji ! srednji ! stražnji |- ! zatvoreni | ''i'' {{IPA|/i/}} | ''ä'' {{IPA|/ɨ/}} | ''u'' {{IPA|/u/}} |- ! poluzatvoreni | ''e'' {{IPA|/e/}} | ''a'' {{IPA|/ə/}} | ''o'' {{IPA|/o/}} |- ! otvoreni | &nbsp; | ''ā'' {{IPA|/a/}} | &nbsp; |} Iako toharski A i B koriste isti skup samoglasnika, oni se često ne podudaraju. Tako npr. u pratoharskom nije bilo samoglasnika ''a''. Samoglasnik ''a'' u toharskom B dolazi od prijašnjeg naglašenog ''ä'' ili nenaglašenog ''ā'' (koje je ostalo nepromijenjeno u toharskom A), dok je samoglasnik ''a'' u toharskom A došao od pratoharskog {{IPA|/ɛ/}} i {{IPA|/ɔ/}} (koji su pak u toharskom B dali {{IPA|/e/}} i {{IPA|/o/}}). Samoglasnici ''e'' i ''o'' u toharskom A su s druge strane uglavnom rezultat monoftongizacije bivših diftonga (koji su i dalje postojali u toharskom B). Ni toharski A ni B nisu imali duljinu samoglasnika kao distinktivno obilježje.<ref name="kim">Kim, Ronald: [http://enlil.ff.cuni.cz/system/files/tocharian.pdf Introduction to Tocharian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180716165640/http://enlil.ff.cuni.cz/system/files/tocharian.pdf |date=16. srpnja 2018. }}, 2012.</ref> === Diftonzi === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! &nbsp; ! prednji samoglasnik<br>na kraju ! stražnji samoglasnik<br>na kraju |- ! nezaobljen<br />početni samoglasnik | ''ai'' {{IPA|/əi/}} | ''au'' {{IPA|/əu/}}<br>''āu'' {{IPA|/au/}} |- ! zaobljen<br />početni samoglasnik | ''oy'' {{IPA|/oi/}} | &nbsp; |} Diftonzi se pojavljuju samo u toharskom B. === Suglasnici === Potonja tabela sadržava rekonstruirane [[fonem]]e u toharskom zajedno s njihovom [[Transkripcija i transliteracija|transkripcijom]]. S obzirom na to da je toharski pisan pismom koje je izvorno namijenjeno za Sanskrt i njegove potomke, transkripcija glasova je temeljena izravno na transkripciji odgovarajućih sanskrtskih glasova. Toharsko pismo ima znakove koji predstavljaju sve preostale sanskrtske glasove ali oni se pojavljuju samo u posuđenicama iz Sanskrt i najvjerojatnije nisu imali poseban izgovor u toharskom. Za neke od znakova se ne može sa sigurnošću reći kako su se izgovarali, pogotovo u slučaju palataliziranih obstruenata. {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !| &nbsp; ! bilabijali ! alveolari ! alveopalatali ! palato-alveolari ! palatali ! velari ! labijalizirani<br>velari |- !| plozivi | ''p'' {{IPA|/p/}} | ''t'' {{IPA|/t/}} | ''c'' {{IPA|/tɕ/}}?<sup>2</sup> | &nbsp; | &nbsp; | ''k'' {{IPA|/k/}} | &nbsp; |- !| afrikate | &nbsp; | ''ts'' {{IPA|/ts/}} | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- !| frikativi | &nbsp; | ''s'' {{IPA|/s/}} | ''ś'' {{IPA|/ɕ/}} | ''ṣ'' {{IPA|/ʃ/}}?<sup>3</sup> | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- !| nazali | ''m'' {{IPA|/m/}} | ''n'' ''ṃ'' {{IPA|/n/}}<sup>1</sup> | &nbsp; | &nbsp; | ''ñ'' {{IPA|/ɲ/}} | ''ṅ'' {{IPA|/ŋ/}}<sup>4</sup> | &nbsp; |- !| vibranti | &nbsp; | ''r'' {{IPA|/r/}} | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- !| aproksimanti | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | ''y'' {{IPA|/j/}} | &nbsp; | ''w'' {{IPA|/w/}} |- !| lateralni<br>aproksimanti | &nbsp; | ''l'' {{IPA|/l/}} | &nbsp; | &nbsp; | ''ly'' {{IPA|/ʎ/}} | &nbsp; | &nbsp; |} # {{IPA|/n/}} se tranksribira dvama različitim znakovima u toharskom pismu, ovisno o poziciji. Na temelju odgovarajućeg znaka u Sanskrtu, transkribiraju se kao ''ṃ'' (na kraju riječi i ispred nekih klitika) i kao ''n'' (u svim ostalim situacijama). Valja napomenuti da ''ṃ'' predstavlja glas {{IPA|/n/}} a ne {{IPA|/m/}}. # Glas zapisan kao ''c'' vjerojatno odgovara palatalnom plozivu {{IPA|/c/}} iz Sanskrta. Supojavljivanje skupine ''śc'' sugerira da je izgovor bio {{IPA|/tɕ/}}, no to se ne može ustanoviti sa sigurnošću. # Glas zapisan kao ''ṣ'' odgovara retrofleksnom sibilantu {{IPA|/ʂ/}} iz Sanskrta, no čini se da je vjerojatnije bio postalveolarni sibilant {{IPA|/ʃ/}} (poznatiji kod nas kao ''š''), zato što dolazi od palataliziranog {{IPA|/s/}}. # Glas ''ṅ'' {{IPA|/ŋ/}} se pojavljuje samo ispred ''k'', ili u skupinama gdje ''k'' nestaje između suglasnika. Očigledno ima fonemsku vrijednost jer istovremeno postoje i nizovi ''nk'' te ''ñk'' (kao rezultat sinkope tj. gubitka ''ä'' između njih). === Samoglasni sustav u usporedbi s praindoeuropskim === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! praindoeuropski ! pratoharski ! toharski B<ref name="kim" /> ! toharski A<ref name="kim" /> |- !| *a | *a | /a/ ā́ ~ a | ā |- !| *e | *ə | /ə/ á ~ ä/Ø | ä/Ø |- !| *i | *ə | /ə/ á ~ ä/Ø | ä/Ø |- !| *o | *ë | e | a |- !| *u | *ə | /ə/ á ~ ä/Ø | ä/Ø |- !| *ā | o | o | a |- !| *ē | e | e | a |- !|*ī | i | i /əy/ | i /y/ |- !|*ō | a | /a/ ā́ ~ a | ā |- !|*ū | u | u /əw/ | u /w/ |- |} == Morfologija == Sustav imenica u toharskom razlikuje dva roda (muški, ženski) i dodatnu imensku klasu "alternirajućeg" roda. Alternirajuće imenice u jednini imaju sklonidbu muškog roda a u množini sklonidbu ženskog roda. Alternirajuća klasa dolazi od praindoeuropskih imenica srednjeg roda.<ref name="kim" /> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! ! "čisti muškarac"<br>(muški rod) ! "čista žena"<br>(ženski rod) ! "čista misao"<br>(alternirajuća klasa) |- !| nominativ jednine | astare enkwe | astarya klyiye | astare palsko |- !| akuzativ jednine | astareṃ enkweṃ | astaryai klaiñ | astareṃ palsko |- !| nominativ množine | astari enkwi | astarona klaina | astarona pälskonta |- !| akuzativ množine | astareṃ enkweṃ | astarona klaina | astarona pälskonta |- |} Imenice se sklanjaju po devet padeža. Tri padeža smatramo primarnima (nominativ, genitiv i kosi padež) i oni dolaze iz praindoeuropskog (od nominativa, akuzativa i genitiva). Preostalih šest padeža su sekundarni i aglutinativni. To su alativ, perlativ, ablativ, lokativ, komitativ i kauzal. Dodaju se na kraj riječi u akuzativu, i to samo na posljednju riječ unutar imenske skupine. Potonji fenomen se naziva ''Gruppenflexion'' (skupno sklanjanje) a pronalazimo ga također i u turkijskim jezicima, japanskom te korejskom jeziku. Kao primjer, u imenskoj skupini ''kektseñ reki palsko-sa'' svaka pojedina riječ se nalazi u perlativu (''-sa'' sufiks, u značenju se podudara s našim instrumentalom), ali samo posljednja (''palsko'') je i morfološki obilježena za taj padež a ostale ga dobivaju kao članovi skupine. Značenje cijele imenske skupine je ''tijelom, riječju i mišlju''. Nastavci sekundarnih padeža su nastali gramatikalizacijom postpozicija (poslijeloga). {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! nastavak ! padež ! značenje |- !| -śc | alativ | ''prema'' |- !| -sa | perlativ | ''kroz, sa, putem'' |- !| -meṃ | ablativ | ''iz, od'' |- !| -ne | lokativ | ''u'' |- !| -mpa | komitativ | ''zajedno sa'' |- !| -ñ | kauzal | ''zbog, radi'' |- |} <ref>Carling, Gerd: Die Funktionen der lokalen Kasus im Tocharischen, 2000</ref><ref>Kölver, Bernhard: Der Gebrauch der sekundären Kasus im Tocharischen, 1965</ref> == Sintaksa == Za red riječi u toharskom možemo izvesti nekoliko tendencija (ali ne nužno i striktnih pravila)<ref>Zimmer, S.: Die Satzstellung des finiten Verbs im Tocharischen, 1976</ref> * opisne riječi obično dolaze ispred glava imenskih fraza * redoslijed je obično Subjekt - Objekt - Glagol (tzv. SOV) * objekt slijedi iza imperativa * uobičajena imenska fraza je određivač (determiner) - pridjev - imenica * posvojni genitiv dolazi ispred imenice * postpozicije su učestalije od prepozicija * zavisna rečenica uglavnom prethodi glavnoj ==Vanjske poveznice== * [http://titus.fkidg1.uni-frankfurt.de/didact/idg/toch/tochbr.htm Toharsko pismo] * [http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/tokol-0.html Uvod u toharski jezik] * [http://ieed.ullet.net/tochB.html Rječnik toharskog B] * [http://www.univie.ac.at/tocharian/ Baza otkrivenih toharskih rukopisa] == Izvori == {{izvori|30em}} <gallery> Datoteka:QizilDonors.jpg|Svjetloputi Tohari, Qizil, Tarimski bazen, Xinjiang, Kina. </gallery>{{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:toharski jezici| ]] [[Kategorija:indoeuropski jezici]] [[Kategorija:jezici po abecedi:T]] lukn3yh1dsgfxn1yqr89wjhwjmnn17b Spirit 0 304922 6432756 6150166 2022-07-26T08:22:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujna 2020.}} {{infokutija svemirska letjelica | ime = Spirit (MER-A) | slika = [[Slika:NASA Mars Rover.jpg|300px]] | slika_opis = Umjetnički prikaz ''Spirita'' na [[Mars]]u | organizacija = [[NASA]] | glavni_ugovaratelji = | platforma = | tip_misije = Rover na Marsu | prelet = | datum_preleta = '''Datum slijetanja '''<br>[[4. siječnja]] [[2004.]] | trenutacna_destinacija = Mars | satelit_od = | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | lansiranje = [[10. lipnja]] [[2003.]] <br> 17:58 UTC | lansiran_uz_pomoc = Delta II | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = [[Cape Canaveral]] | trajanje_misije = 7 godina, 4 mjeseca <br> [[2004.]] – [[2011.]] <br> '''Zadnji kontakt:''' [[22. ožujka]] [[2010.]] | NSSDC_ID = | internet_sjediste = | masa = 174 kg<ref name="fact">{{cite web |url=http://www.jpl.nasa.gov/missions/mer/merfactsheet.pdf |title="Mars Exploration Rover" |language=Engleski |access-date=29. svibnja 2011. |archive-date=27. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090327135047/http://www.jpl.nasa.gov/missions/mer/merfactsheet.pdf |url-status=dead }} jpl.nasa.gov (29. svibnja 2011.)</ref> | napajanje = Solarne ploče | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = | inklinacija = | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = | periapsis = | perigej = | interval_ponavljanja = | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} '''''Spirit''''' ('''Mars Exploration Rover – A''', '''MER-A'''; hrv. ''Duh''), [[NASA|NASA-in]] robotski [[Svemirski rover|rover]] na [[Mars (planet)|Marsu]] aktivan u razdoblju od 2004. do 2010., prvi od dva iz programa [[Mars Exploration Rovers]]. Lansiran je [[10. lipnja]] [[2003.]] Uspješno je sletio [[4. siječnja]] 2004., tri tjedna prije [[Opportunity|''Opportunityja'' (MER-B)]] i na drugoj strani planeta, u predjelu Gusev kratera. Rover je uspješno završio svoju planiranu misiju od 90 solova (Marsovskih dana). U travnju [[2009.]] rover je zapeo u pijesak bez mogućnosti da se iz njega izvuče.<ref name="yahoo">{{cite web |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20110329/ap_on_sc/us_sci_mars_rovers |title="NASA: Mars rover, phone home after yearlong sleep" |language=Engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110402182330/http://news.yahoo.com/s/ap/20110329/ap_on_sc/us_sci_mars_rovers |archivedate=2. travnja 2011. |accessdate=22. svibnja 2011.}} news.yahoo.com (22. svibnja 2011.)</ref> U tom trenutku istraživao je područje Home Plate. Posljednja komunikacija s ''Spiritom'' ostvarena je [[22. ožujka]] 2010. nakon čega je zbog malo raspoložive [[Električna energija|električne energije]], najvjerojatnije započeo hibernacijski način rada.<ref name="nas1">{{cite web |url=http://marsrovers.nasa.gov/newsroom/pressreleases/20100331a.html |title="Spirit May Have Begun Months-Long Hibernation" |language=Engleski |access-date=22. svibnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019194855/http://marsrovers.nasa.gov/newsroom/pressreleases/20100331a.html |archivedate=19. listopada 2013.}} marsrover.nasa.gov (22. svibnja 2011.)</ref><ref name="nas2">{{cite web |url=http://marsrovers.nasa.gov/mission/status.html#spirit |title="Spirit Update: Spirit Remains Silent at Troy" |language=Engleski |access-date=22. svibnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120628160837/http://marsrovers.nasa.gov/mission/status.html#spirit |archivedate=28. lipnja 2012.}} marsrover.nasa.gov (22. svibnja 2011.)</ref> Pokušaji da se s roverom uspostavi veza službeno su prekinuti [[24. svibnja]] [[2011.]],<ref name="spejs">{{cite web |url=http://www.space.com/11816-mars-rover-spirit-dear-squyres-interview.html |title="Remembering Spirit: Q & A With Mars Rover Chief Steve Squyres" |language=Engleski}} space.com (29. svibnja 2011.)</ref> kada je NASA objavila da su napori za komunikaciju s roverom završeni, nazivajući misiju završenom.<ref name="NASA_Abandon">{{Citiranje novina |last=Chang |first=Kenneth |title=NASA to Abandon Mars Spirit Rover |url=https://www.nytimes.com/2011/05/25/science/space/25rover.html |date=24. svibnja 2011. |work=New York Times}}</ref> Svečani oproštaj dogodilo se u sjedištu NASA-e nedugo zatim. [[ Laboratorij za mlazni pogon|Laboratorij za mlazni pogon]] (JPL), odjel [[ Kalifornijski tehnološki institut|Kalifornijskog tehnološkog instituta]] u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]], upravljao je projektom Mars Exploration Rover za NASA-in ured za svemirsku znanost u Washingtonu. Cijeli projekt stajao je 800 milijuna dolara.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Uspješno lansiranje američke sonde Spirit prema Marsu |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=142731 |accessdate=2019-11-22}}</ref> == Pregled misije == Planirano je da će prvotna površinska misija za ''Spirit'' trajati najmanje 90 [[Mjerenje vremena na Marsu|sola]]. Misija je produžena nekoliko puta i trajala je oko 2208 sola. Dne [[11. kolovoza]] [[2007.]] ''Spirit'' je postigao drugo najduže operativno trajanje na površini Marsa za lander ili [[rover]] na 1282 sola, jedan sol duže od [[Viking 2|Vikinga 2]]. Viking 2 pokreće nuklearna ćelija dok ''Spirit'' pokreću solarni paneli. Dok ga Opportunity nije nadmašila [[19. svibnja]] [[2010.]], marsovska sonda s najduljim operativnim razdobljem bila je [[Viking 1]] koja je na površini Marsa trajala 2245 solova. Dne [[22. ožujka]] [[2010.]] godine Spirit je poslao posljednju poruku, čime je zaostao nešto više od mjesec dana iza rekorda Vikinga 1. Istraživanje je počelo u siječnju 2004. godine kad je sletio na Mars. Podatci koje je prikupio pomogli su znanstvenicima da ocijene jesu li znakovi nekadašnjeg prisustva vode na Marsu možda nekad omogućavali život na negostoljubivome Crvenom planetu. Rover je prikupljao kamenja i mikroskopski ga analizirao, spektometrima je određivao sastav, a usitnjavao ga je alatom sličnim geološkom čekiću.<ref>{{Citiranje časopisa |title=ZNANSTVENICI OD DVAJU ROVERA TRAŽE PODATKE O VODI NA MARSU |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=142874 |accessdate=2019-11-22}}</ref> ''Spiritova'' ukupna odometrija do [[22. ožujka]] 2010. (sol 2210) iznosi 7.730,50 m == Projektiranje i izgradnja == [[File:Mars Exploration Rover.jpg|mini|desno|Konstrukcija rovera]] [[File:MER Spirit Lander Pan Sol16-A18R1 br2.jpg|mini|desno|''Spirit'' prikazuje svoj lander na površini Marsa 18./19. siječnja 2004. (Sol 16)<ref>[http://marsrover.nasa.gov/gallery/press/spirit/20040121a.html NASA.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721054024/http://marsrover.nasa.gov/gallery/press/spirit/20040121a.html |date=21. srpnja 2011. }}, MER-A 20040121a</ref>]] [[File:Spirit rock abrasion tool.jpg|mini|Komad metala s američkom zastavom na Spiritovom alatu za abraziju stijena izrađen je od aluminija uzetog s mjesta Svjetskog trgovačkog centra.]] {{glavni|Mars Exploration Rover}} ''Spirit'' (i njegov blizanac, ''[[Opportunity]]'') su roboti na 6 kotača pogonjeni solarnim panelima. Roboti su visoki 1,5 m, 2,3 m široki, 1,6 m dugački i mase 180&nbsp;kg. Šest kotača na rocker-bogie sustavu omogućuje kretanje po neravnom terenu. Svaki kotač ima svoj motor. Vozilo je upravljano sprijeda i straga i dizajnirano je za sigurno djelovanje na nagibima do 30 stupnjeva. Najveća brzina je 5 cm/s, iako je prosječna brzina oko 1 cm/s. ''Spirit'' i ''Opportunity'' imaju na sebi komade metala palog [[Svjetski trgovački centar|Svjetskog trgovačkog centra]] koji su "pretvoreni u štitnike radi zaštite kablova na mehanizmima za bušenje".<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.nytimes.com/2004/11/07/science/07mars.html?pagewanted=2 |title=Martian Robots, Taking Orders From a Manhattan Walk-Up |work=The New York Times |date=7. studenoga 2004. |accessdate=9. travnja 2009. |first=Kenneth |last=Chang}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |first=Steve |last=Squyres |title=Roving Mars: Spirit, Opportunity, and the Exploration of the Red Planet |publisher=Hyperion Press |year=2005 |URL=https://books.google.com/?id=GQBRAAAAMAAJ&dq=%22Roving+Mars%22&q=%22World+Trade+Center%22#search |pages=113–117}}</ref> Solarni paneli daju oko 140 vata do četiri sata po Marsovskom danu (sol), dok [[Litij-ionska baterija|litij-ionske baterije s]] punjivim [[Litij-ionska baterija|baterijama]] pohranjuju energiju za upotrebu noću. ''Spiritovo'' putno računalo koristi 20 MHz [[IBM RAD6000|RAD6000]] CPU sa 128 MB DRAM-a, 3 MB EEPROM-a i 256 MB flash memorije. [[Radna temperatura|Radna temperatura]] rovera kreće se u rasponu od −40 to +40&nbsp;°&nbsp;Celzija i [[Radioizotopska grijačka jedinica|radioizotopske grijalice]] osiguravaju osnovnu razinu grijanja, a po potrebi im pomažu električni grijači. Zlatni film i sloj silika [[aerogel]]om osiguravaju izolaciju. Komunikacija ovisi o svesmjernoj anteni s malim dobitcima koja komunicira niskom brzinom prijenosa i upravljivom antenom visokog pojačanja, obje u izravnom kontaktu sa Zemljom. Antena s malim pojačanjem koristi se i za prenošenje podataka svemirskim letjelicama u orbiti s Marsa. === Znanstveni instrumenti === Znanstveni instrumenti uključuju: * [[Pancam|Panoramska kamera (Pancam)]] - ispituje teksturu, boju, mineralogiju i strukturu lokalnog terena. * [[NavCam|Navigacijska kamera (Navcam)]] - jednobojna s većim vidnim poljem, ali nižom razućivošću, za navigaciju i vožnju. * [[Mini-TES|Minijaturni spektrometar toplinske emisije (Mini-TES)]] - identificira obećavajuće stijene i tla za detaljnije ispitivanje i određuje procese koji su ih stvorili. * [[ Hazcam|Hazcams]], dvije crno-bijele kamere vidnog polja 120&nbsp;°, koji pružaju dodatne podatke o okruženju rovera. Roverova robotska ruka drži sljedeće instrumente: * [[Mössbauerova spektroskopija|Mössbauerov spektrometar]] (MB) [[MIMOS II|MIMOS II]] - koristi se za ispitivanja mineralogije stijena izbliza i tla koje nose željezo. * Referentni [[Rendgenski spektrometar čestica alfa čestica|spektrometar čestica alfa čestica]] (APXS) - analiza izbliza obilja elemenata koji čine stijene i tla. * Magneti - za prikupljanje magnetskih čestica prašine. * Mikroskopski imager (MI) - dobiva krupne slike, visoke rezolucije stijena i tla. * [[Alat za abraziju stijena|Rock Abrasion Tool]] (RAT) - izlaže svježi materijal za ispitivanje instrumentima na brodu. == Tijek misije == === 2003. === Spirit je lansiran na utorak [[10. lipnja]] [[2003.]] godine. Loše vrijeme nad floridskim Cape Canaveralom prisililo je NASA-u da u nedjelju i ponedjeljak odgodi lansiranje pa je raketa sa Spiritom, prvim od Mars Exploration Rovera, poletjela u utorak. === 2004. === Spirit je na [[Mars]] sletio [[4. siječnja]] [[2004.]] u predio kratera Gusev. Robot se spustio na Mars u 04:35 sati po GMT-ju nakon što mu je trebalo šest minuta da prođe atmosferu Marsa.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Sonda sletila na Mars, stigle prve fotografije s površine |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=178997 |accessdate=2019-11-22}}</ref> Prvu sliku u boji snimio je [[6. siječnja]] iste godine. [[NASA]] je očekivala da će rover raditi samo 90 dana, uz prijeđenu udaljenost od 600 m. Međutim, rover je nastavio raditi čak 7 godina i pritom prijeći 7,7&nbsp;km. Dne [[21. siječnja]] [[2004.]] (sol 17) Spirit je naglo prestao komunicirati s kontrolom misije. Sutradan je rover uputio zvučni signal od 7,8 bit/s, potvrdivši da je primio prijenos sa Zemlje, ali naznačavajući da je u kvaru. Na naredbe bi odgovarao samo isprekidano. Ovo je opisano kao vrlo ozbiljna anomalija, ali potencijalno nadoknadiva ako se radi o pitanju [[Programska podrška|programske podrške]] ili memorije, a ne ozbiljnom greškom [[Računalna sklopovska podrška|sklopovlja]]. ''Spiritu'' je bilo naređeno da šalje inženjerske podatke, a [[23. siječnja]] poslao je nekoliko kratkih sporih poruka prije nego što je napokon poslao 73 megabita putem [[X pojas|X opsega]] na ''[[2001 Mars Odyssey|Mars Odyssey]]''. Greška je ispravljena 6. veljače. Za prvo namjerno brušenje stijene na Marsu, ekipa rovera ''Spirit'' odabrala je stijenu koja se zove "Adirondack". Da bi došao tamo, rover se okrenuo za 40 stupnjeva u kratkim lukovima, ukupno 95 cm. Zatim se okrenuo prema mjestu stijene i odvezao se četiri kratka poteza ravno, ukupno 1,9 m. Adirondack je izabran preko druge stijene nazvane "Sashimi", koja je bila bliže roveru, jer je površina Adirondacka bila glađa, što je činilo prikladnijom za [[ Alat za abraziju stijena|alat za abraziju stijena]] ("RAT").<ref>{{cite press release |last=Webster |first=Guy |date=19. siječnja 2004. |title=Spirit Drives to a Rock Called 'Adirondack' for Close Inspection |url=https://mars.jpl.nasa.gov/mer/newsroom/pressreleases/20040119a.html |publisher=NASA |access-date=2018-01-02}}</ref> Dne [[5. ožujka]] 2004. NASA je objavila da je ''Spirit'' pronašao tragove vode na Marsu u stijeni nazvanoj "Humphrey". [[7. ožujka]] rover je postao prvo svemirsko vozilo koje je uslikalo Zemlju s nekog drugog planeta. Dne [[11. ožujka]] rover je došao do ruba kratera Bonneville. ''Spirit'' je vozio izravno iz kratera Bonneville do brda Columbia. Stazu su inženjeri izravno kontrolirali samo kada je bilo teško kretati se terenom; inače se rover vozio u autonomnom načinu rada. Na sol 159, ''Spirit je'' postigao prvi od mnogih ciljeva u podnožju [[Columbia Hills (Mars)|brda Columbia,]] nazvanog West Spur. Unutar jedne šupljine, pronađena je stijena koja sadrži [[hematit]], a ona se jedino može napraviti u doticaju s vodom. Kako se proizvedena energija iz solarnih panela smanjivala zbog zalazećeg sunca i prašine, uveden je način dubokog mirovanja. U ovom načinu rover je potpuno isključen tijekom noći kako bi se uštedjela energija, čak i pod cijenu zakazivanja instrumenata. Ruta je odabrana tako da ploče rovera mogu biti što je više moguće nagnute prema zimskom suncu. === 2005. === Godine [[2005.]] Spirit se polako uspinjao prema vrhu brda Husband, do kojeg je stigao u kolovozu te godine. Tijekom puta, Spirit je [[9. ožujka]] zabilježio, vjerojatno tijekom marsovske noći, da je učinkovitost roverovog solarnog panela skočila s izvornih ~ 60&nbsp;% na 93&nbsp;%, nakon čega je [[10. ožujka]] uslijedilo viđenje [[Prašnjavi vrag|prašnjavog vraga]]. Prašnjavi vrag je snažan, dobro oblikovan i relativno kratkotrajan vrtlog, koji se kreće od malog (pola metra širine i nekoliko metara visine) do velikog (više od 10 metara i više od 1000 metara). NASA-ini znanstvenici nagađaju da je prašnjavi vrag morao očistiti solarne ploče, što je možda znatno produžilo trajanje misije. To ujedno znači da je ''Spirit'' ili ''Opportunity'' prvi put uočio prašnjave vragove i jedan je od najboljih trenutaka misije. Prašnjave vragove prethodno je fotografirala samo sonda ''[[Mars Pathfinder|Pathfinder]]''. === 2006. === 2006. godine ''Spirit se'' odvezao do područja nazvanog Home Plate i stigao do njega u veljači. Za događaje u NASA-i 2006. pogledajte [http://marsrover.nasa.gov/mission/status_spirit_2006.html NASA Spirit Archive 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120318103913/http://marsrover.nasa.gov/mission/status_spirit_2006.html |date=18. ožujka 2012. }} Sljedeća Spiritova postaja je prvotno trebala biti sjeverna strana [[ McCool Hill|McCool brda]], gdje je ''Spirit'' trebao primiti adekvatnu sunčevu svjetlost za nastavak rada tijekom Marsovske zime. [[16. ožujka]] [[2006.]] JPL je objavio da je ''Spiritov'' problematični prednji kotač potpuno prestao raditi. Unatoč tome, ''Spirit'' je i dalje napredovao prema McCool brdu jer je kontrolni tim programirao rover da vozi prema McCool brdu unatrag, vukući svoj razbijeni kotač. Krajem ožujka ''Spirit je'' naišao na labavo tlo koje je ometalo njegov napredak prema brdu McCool. Donesena je odluka da se zaustave pokušaji da se dosegne brdo McCool i umjesto toga parkiraju na obližnjem grebenu nazvanom Low Ridge Haven. Tamo je došao [[6. travnja]] i pritom pronašao nekoliko meteorita. === 2007. === [[Datoteka:Spirit_Mars_Silica_April_20_2007.jpg|desno|mini|Rover pokazuje prašinu bogatu silicijevim dioksidom ]] [[4. siječnja]] [[2007.]] (sol 1067) oba rovera dobila su novi softver na ugrađenim računalima. Ažuriranje je stiglo točno na treću godišnjicu njihovog slijetanja. Novi sustavi dopuštaju roverima da odluče hoće li prenijeti sliku ili ne i hoće li ili ne ispružiti ruke za ispitivanje stijena.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Roboti na Marsu dobili novi softver |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=196562 |accessdate=2019-11-10}}</ref> Dok je putovao u ožujku 2007., povlačeći mrtvi kotač iza sebe, kotač je skinuo gornji sloj marsovskog tla otkrivši mrlju tla bogatu silicijevim dioksidom za koju znanstvenici kažu da pokazuje dokaze o prošlosti koja bi bila savršena za život mikroba. Slično je s područjima na Zemlji gdje su voda ili para iz vrućih izvora (vulkana ili gejzira) dolazili u kontakt s vulkanskim stijenama. Na Zemlji su hidrotermalni nanosi znak života i silicijev dioksid nađen blizu grotla sadrži fosile i ostatke mikroba<ref>{{Citiranje časopisa |title=Silicijev dioksid na Marsu moguć znak vode i života |url=https://www.24sata.hr/tech/silicijev-dioksid-na-marsu-moguc-znak-vode-i-zivota-63683 |accessdate=2019-11-22}}</ref> Tijekom 2007. ''Spirit je'' proveo nekoliko mjeseci u blizini podnožja visoravni Home Plate. Sola 1306 ''Spirit'' popeo se na istočni rub visoravni. U rujnu i listopadu pregledao je stijene i tla na nekoliko lokacija na južnoj polovini visoravni. [[6. studenoga]] ''Spirit'' je stigao do zapadnog ruba Home Plate i počeo slikati panoramski pregled zapadne doline s vidljivim brdom Grissom i brdom Husband. Panoramska slika objavljena je na NASA-inoj web stranici [[3. siječnja]] 2008. s malo pažnje, sve do [[23. siječnja]], kada je neovisna web stranica objavila uveličani detalj slike koji je pokazao stijenu visine nekoliko centimetara nalik humanoidnoj figuri gledano s druge strane s djelomično podignutom desnom rukom.<ref>[http://www.planetary.org/blog/article/00001305/ Planetary.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420040458/http://www.planetary.org/blog/article/00001305/ |date=20. travnja 2012. }} Emily Lakdawalla, ''Teeny little Bigfoot on Mars'', January 23, 2008 | 12:41 PST | 20:41 UTC</ref>   Krajem lipnja 2007., niz pješčanih oluja počeo je oblačiti marsovsku atmosferu prašinom. Oluje su se pojačale i do [[20. srpnja]] i ''Spirit'' i ''Opportunity'' su bili suočeni sa stvarnom mogućnošću kvara sustava zbog nedostatka energije. Nakon oluja, količina generirane energije uvelike je smanjena na 128 vati na sat. Ako roveri generiraju manje od 150 vati na sat dnevno, moraju početi prazniti baterije kako bi upalili grijače za preživljavanje. Ako se baterije isprazne, ključni električni elementi vjerojatno neće uspjeti zbog jake hladnoće. Oba rovera stavljena su u postavku najmanje snage kako bi se čekalo oluje. Ključni problem uzrokovan pješčanim olujama bilo je dramatično smanjenje solarne energije uzrokovano time što je bilo toliko prašine u atmosferi da je ona blokirala 99 posto izravne sunčeve svjetlosti ''Opportunityu'', a malo više prema ''Spiritu''. Solarni nizovi na roverima obično mogu stvoriti do 700 vati na sat energije po [[ Marsovski dan|Marsovskom danu]]. Oba rovera stavljena su u postavku najmanje snage kako bi se čekao kraj oluje. Početkom kolovoza oluje su se počele malo čistiti, što je omogućilo roverima da uspješno pune baterije. Držali su ih u stanju hibernacije kako bi čekali ostatak oluje. === 2008. === Glavna briga bila je Spiritova energetska razina. Kako bi povećao količinu svjetlosti koja udara u solarne ploče, rover je bio parkiran u sjevernom dijelu Home Plate na što strmijoj padini. Očekivalo se da će se razina prašine na solarnim pločama povećati za 70 posto i da će za preživljavanje zime biti potreban nagib od 30 stupnjeva. U veljači je postignut nagib od 29,9 stupnjeva. Ponekad je bila dostupna dodatna energija, a napravljena je i panorama visoke razlučivosti nazvana ''Bonestell''. U drugim vremenima kada je bilo dovoljno solarne energije za ponovno punjenje baterija, komunikacija sa Zemljom bila je svedena na minimum i isključeni su svi nepotrebni instrumenti. Pri zimskom solsticiju, proizvodnja energije opala je na 235 vati na sat po solu. Dana [[10. studenog]] 2008., velika olujna prašina dodatno je smanjila snagu [[Solarni paneli na svemirskim letjelicama|solarnih panela]] na 89 vati na sat po danu - kritično niska razina. Dužnosnici NASA-e nadali su se da će ''Spirit'' preživjeti oluju i da će razina energije porasti nakon što oluja prođe i nebo se počne čistiti. Pokušali su uštedjeti energiju isključivanjem sustava na dulje vrijeme, uključujući grijače. [[13. studenog]] [[2008.]], rover se probudio i komunicirao s kontrolom misije prema rasporedu. === 2009. === 2009. NASA-in robot prvi put je zakazao u slanju informacija s Marsa na Zemlju, a na "crvenom planetu" Spirit je već 1800 dana. Inženjeri u NASA-i prijavili su u srijedu kvar na robotu dok su Spiritu davali upute za kretanje. Njihove naredbe da se pokrene robot je cijelo vrijeme ignorirao i ostao na mjestu, a i izgubio je pamćenje pa se ne sjeća što je sve radio u posljednjih 1800 dana. Spirit je tako lutao po Marsu nekoliko sati, a dan je završio na istome mjestu odakle je krenuo. Sljedeći dan inženjeri u NASA-i uspjeli su obuzdati Spirita. Znanstvenici pretpostavljaju da je robot pogodila kozmička zraka i tako mu oštetila elektroničke vodove i poremetila "pamćenje". Robot je nakon toga normalno profunkcionirao i izvršavao sve zapovijedi koje su mu slali iz NASA-e.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Šok na Marsu: Robot Spirit izgubio pamćenje i ne sluša |url=https://www.24sata.hr/news/sok-na-marsu-robot-spirit-izgubio-pamcenje-i-ne-slusa-99864 |accessdate=2019-11-16}}</ref> [[1. svibnja]] [[2009.]] rover je svojim prednjim lijevim kotačem slomio tanku pokoricu iznad mekog rastresitoga tla. Kotač se zakopao, a manevri kojim su ga htjeli isprva osloboditi učinili su da se u prijesku i prašini zakopao sva svih šest kotača preko polovice visine samih kotača.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Rover Spirit zakopan u pijesku našao novi dokaz o vodi na Marsu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/rover-spirit-zakopan-u-pijesku-nasao-novi-dokaz-o-vodi-na-marsu-209757 |accessdate=2019-11-16}}</ref> 7. prosinca 2009. (sol. 2116 ) prednji desni kotač iznenada je počeo normalno raditi za prva tri od četiri pokušaja rotacije. Bilo je nepoznato kakav će učinak imati na oslobađanju rovera ako kotač ponovno postane potpuno operativan. Desni stražnji kotač je također zastao [[28. studenog]] (sol 2097) i ostao je neupotrebljiv do kraja misije. Ovaj je rover ostavio samo četiri potpuno operativna kotača.<ref>{{Citiranje novina |title=Right-Front Wheel Rotations |url=http://marsrover.nasa.gov/spotlight/20091217a.html |date=17. prosinca 2009. |work=NASA |access-date=16. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318103830/http://marsrover.nasa.gov/spotlight/20091217a.html |archive-date=18. ožujka 2012.}}</ref> Ako tim ne bi mogao pokrenuti pokret i prilagoditi nagib solarnih panela, ili dobiti povoljan vjetar za čišćenje ploča, rover bi mogao održavati operacije do svibnja 2010. godine.<ref>{{Citiranje novina |date=31. prosinca 2009. |title=NASA's Mars Rover has Uncertain Future as Sixth Anniversary Nears |url=http://marsrover.nasa.gov/spotlight/20091231a.html |work=NASA |access-date=16. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318103834/http://marsrover.nasa.gov/spotlight/20091231a.html |archive-date=18. ožujka 2012.}}</ref> === 2010. i 2011. === U siječnju 2010. stručnjaci u laboratoriju JPL na Caltechu u Pasadeni, odakle planetarni znanstvenici rovere vode i tumače njihova otkrića, već su bili zaključili da će rover ondje i ostati te da će ga dalje voditi kao nepokretni instrument. Zato su ga, kad manevri za izvlačenje iz pješčane klopke nisu dali rezultata, pripremili da preživi Marsovu zimu i s prvim proljetnim suncem napuni baterije za još barem jedan pokušaj da se izvuče. A ako mu to ne uspije, da barem zadrži solarne ploče u dobrom položaju. Najnovije slike oživjeloga Spirita su pokazale - upravo na tom mjestu gdje je zaglibio -da se preko zime nešto dogodilo. Širokokutna kamera s crno-bijelom slikom koja stručnjacima služi za orijentaciju naslutila je, a druge kamere su pokazale da je slutnja utemeljena: tlo ispod njega je od Marsove jeseni do sadašnjega proljeća promijenilo strukturu. Slojevi ispod površinskog crvenkastog sloja ravnomjerno su se stanjili. Stručnjaci pretpostavljaju da je u prašnom sloju pred zimu bilo dosta kristala sublimirane vlage, koja je s proljetnim suncem dijelom ishlapila u rijetku atmosferu, a dijelom se tekuća ocijedila u veću dubinu. Ti su gubici u načelu ravnomjerni u cijelom krajoliku oko rovera, pa su sve raspoložive kamere detaljno snimile roverov okoliš koji je, usput, prilično šarolik. U rastresitu su tlu zamijećene da su i tvari koje se lako otapaju u vodi, poput željeznoga sulfata, na proljetnim snimkama također znatno stanjene. Posljednja komunikacija s roverom bila je [[22. ožujka]] [[2010.]] (sol 2208) i postoji velika mogućnost da su roverove baterije izgubile toliko energije u nekom trenutku da je misijski sat stao. U prethodnim zimama rover se mogao parkirati na padini okrenutoj suncu i zadržati svoju unutarnju temperaturu iznad −40 °C, ali kako se rover zaglavio na ravnom terenu, procjenjuje se da je njegova unutarnja temperatura pala na −55 °C. Da je ''Spirit'' preživio ove uvjete i došlo do čišćenja, postojala je mogućnost da se s južnim ljetnim solsticijom u ožujku [[2011.]] solarna energija poveća na razinu koja bi probudila rover.<ref>A.J.S. Rayl [http://www.planetary.org/news/2010/0731_Mars_Exploration_Rovers_Update_Spirit.html Spirit Sleeps Soundlessly, Opportunity Turns a Corner] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401234545/http://www.planetary.org/news/2010/0731_Mars_Exploration_Rovers_Update_Spirit.html |date=1. travnja 2012. }} ''[[Planetary Society]]'' July 31, 2010</ref> '''Pokušaji komunikacije''' ''Spirit'' ostaje nečujan na svom položaju, zvanom "Troja", na zapadnoj strani Home Platea. Od 2018., s roverom nema komunikacije od 22. ožujka 2010. (sol 2208 ).<ref name="Distillations">{{Citiranje časopisa |author=Reisert |first=Sarah |title=Life on Mars |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/life-on-mars |year=2017 |journal=Distillations |volume=3 |issue=1 |pages=42–45 |accessdate=13. travnja 2018.}}</ref> Vjerojatno je da je ''Spirit'' doživio grešku male snage i isključio je sve podsustave, uključujući komunikaciju, i ušao u dubok san, pokušavajući napuniti baterije. Također je moguće da je rover doživio grešku u misijskom satu. Da se to dogodilo, rover bi izgubio put i pokušao ostati zaspati dok dovoljno sunčeve svjetlosti ne udari u solarne nizove da ih probude. To se stanje naziva "Solar Groovy." Kad bi se rover probudio iz greške sata misije, samo bi ga slušao. Od [[26. srpnja]] [[2010.]] (sol 2331) implementiran je novi postupak rješavanja moguće greške sata misije. Svaki sol, kontrolor misije Deep Space Network poslao je skup X-band naredbi "Sweep & Beep". Da je rover doživio kvar misijskog sata, a zatim se probudio tijekom dana, slušao bi ga kroz kratke, 20-minutne intervale tijekom svakog sata budnosti. Zbog moguće greške sata, vremenski interval ovih 20-minutnih intervala slušanja nije bio poznat, pa su poslane višestruke naredbe "Sweep & Beep". Da je rover čuo jednu od ovih naredbi, odgovorio bi X-band signalnim signalom, ažurirao kontrolere misije o svom statusu i omogućio im da dalje istražuju stanje rovera. Ali čak ni s ovom novom strategijom, nije bilo odgovora. Rover je prešao 7,730.5 metara sve dok nije postao nepokretan. '''Kraj misije''' JPL je nastavio pokušaje da povrati kontakt sa ''Spiritom'' sve do [[24. svibnja]] [[2011.]], kada je NASA najavila prekid kontakata i završetak misije.<ref name="universetoday-2011-05-25">{{Citiranje novina |url=https://www.universetoday.com/85923/end-of-the-road-for-spirit-rover/ |title=End of the Road for Spirit Rover |publisher=Universe Today |last=Atkinson, Nancy |date=25. svibnja 2011. |accessdate=25. svibnja 2011.}}</ref> Prema NASA-i, rover je vjerojatno doživio pretjerano hladne "unutarnje temperature" zbog "neadekvatne energije za pokretanje grijača za preživljavanje", koja je zauzvrat bila rezultat "stresne marsovske zime bez puno sunčeve svjetlosti". Mnoge kritične komponente i spojevi bili bi "osjetljivi na oštećenja od hladnoće". == Otkrića == Stijene na ravnicama Guseva su vrsta [[bazalt]]a. Sadrže minerale [[olivin]], [[Pirokseni|piroksen]], [[ plagioklaza|plagioklazu]] i [[magnetit]], a izgledaju poput vulkanskog bazalta jer su sitnozrnati s nepravilnim rupama (geolozi bi rekli da imaju vezikule i vugule).<ref name="McSween2004">{{Citiranje časopisa |author=McSween |first=HY |title=Basaltic Rocks Analyzed by the Spirit Rover in Gusev Crater |year=2004 |journal=Science |volume=305 |issue=5685 |pages=842–845}}</ref><ref name="Arvidson2004">{{Citiranje časopisa |author=Arvidson |first=R. E. |title=Localization and physical properties experiments conducted by Spirit at Gusev Crater |year=2004 |journal=Science |volume=305 |issue=5685 |pages=821–824}}</ref> Veliki dio tla na ravnicama nastao je raspadom lokalnih stijena. U nekim tlima pronađena je poprilično visoka razina [[Nikal|nikla]]; vjerojatno od [[meteorit]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Gellert |first=R. |title=Alpha Particle X-Ray Spectrometer (APXS): Results from Gusev crater and calibration report |year=2006 |journal=Journal of Geophysical Research |volume=111 |issue=E2 |pages=n/a}}</ref> Analiza pokazuje da su stijene malo izmijenjene malim količinama vode. Vanjski premazi i pukotine unutar stijena sugeriraju minerale natapane u vodi, možda [[brom]]ove spojeve. Sve stijene sadrže fini premaz prašine i jednu ili više tvrđih materijala. Jedna vrsta se može četkati, a drugu je potrebno brusiti [[ Alat za abraziju stijena|alatom za abraziju stijena]] (RAT).<ref>{{Citiranje časopisa |author=Christensen |first=P. |title=Initial Results from the Mini-TES Experiment in Gusev Crater from the Spirit Rover |year=2004 |journal=Science |volume=305 |issue=5685 |pages=837–842}}</ref> Na [[ Columbia Hills (Mars)|brdima Columbia]] postoje razne stijene, od kojih su neke promijenjene vodom, ali ne i s puno vode. Prašina u krateru Gusev jednaka je prašini po cijelom planetu. Otkriveno je da je sva prašina magnetska. Štoviše, ''Spirit'' je otkrio da je [[magnetizam]] uzrokovan mineralnim [[magnetit]]om, posebno magnetitom koji je sadržavao element [[Titanij|titan]]. Jedan magnet uspio je potpuno preusmjeriti svu prašinu, pa se smatra da je sva marsovska prašina magnetska.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Bertelsen |first=P. |title=Magnetic Properties on the Mars Exploration Rover Spirit at Gusev Crater |year=2004 |journal=Science |volume=305 |issue=5685 |pages=827–829}}</ref> Spektri prašine bili su slični spektrima svijetlih, nisko termičkih inercijskih područja poput [[Tharsis]]a i Arabije koje su otkrili orbiteri. Tanak sloj prašine, možda manje od jednog milimetra prekriva svu površinu. Nešto u njemu sadrži malu količinu kemijski vezane vode.<ref name="Bell">Bell, J (ed.) The Martian Surface. 2008. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-86698-9}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |author=Gelbert |first=R. |title=Chemistry of Rocks and Soils in Gusev Crater from the Alpha Particle X-ray Spectrometer |year=2004 |journal=Science |volume=305 |issue=5685 |pages=829–832}}</ref> == Astronomija == {{glavni|Astronomija na Marsu}} {{multiple image|align=right|image1=PIA05547-Spirit Rover-Earth seen from Mars.png|width1={{#expr: (200 * (1194 / 1007)) round 0}}|alt1=|caption1=[[Zemlja]] s Marsa|image2=Phobos & Deimos full thumb.png|width2={{#expr: (200 * (200 / 213)) round 0}}|alt2=|caption2=Noćno nebo Marsa s Deimosom (lijevo) i Fobosom (desno) ispred Strijelca, kako je to vidio Mars Rover Spirit 26. kolovoza 2005. Punu animaciju možete vidjeti na [[:Image:Phobos & Deimos full.gif]]|footer=}}''Spirit je'' usmjerio svoje kamere prema nebu i promatrao [[Tranzit (astronomija)|tranzit]] [[Sunce|Sunca]] Marsovim [[Prirodni satelit|mjesecom]] [[Deimos (mjesec)|Deimosom]] (vidi [[ Tranzit Deimosa s Marsa|Tranzit Deimosa s Marsa]] ). Također je snimio prvu fotografiju Zemlje s površine drugog planeta početkom ožujka 2004. godine. Krajem 2005. godine ''Spirit'' je iskoristio povoljnu energetsku situaciju kako bi obavio višestruka noćna promatranja oba Marsova mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]] i [[Deimos (mjesec)|Deimosa]].<ref name="pancam">Jim Bell (Cornell University) et al. [http://pancam.astro.cornell.edu/pancam_instrument/projects_2.html Pancam Projects: Spirit Night-time Imaging]. Retrieved 2008-10-21</ref> Ta su promatranja uključivala [[Pomrčina|pomrčinu]] Fobosa dok je ''Spirit'' promatrao kako Fobos nestaje u Marsovoj sjeni. Neki od ''Spiritovih'' astronomskih promatranja neba koji su gledali osmišljeni su tako da traže predviđenu [[meteorski pljusak]] uzrokovan [[Halleyjev komet|Halleyjevim kometom]], a iako su barem četiri snimljene pruge sumnjivi meteori, nisu se mogli nedvosmisleno razlikovati od onih uzrokovanih kozmičkim zrakama.<ref name="pancam" /> [[ Tranzit Merkura s Marsa|Tranzit Merkura s Marsa]] dogodio se [[12. siječnja]] [[2005.]] od oko 14:45 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] do 23:05 UTC. Teoretski, to su mogli primijetiti i ''Spirit'' i ''[[Opportunity]]'' ; međutim, razlučivost fotoaparata nije dopuštala vidjeti Merkurov [[Lučna sekunda|6.1-inčni]] kutni promjer. Oni su bili u mogućnosti promatrati tranzit [[Deimos (mjesec)|Deimosa]] preko Sunca, ali u [[Lučna minuta|2']] kutni promjer, Deimos je oko 20 puta veća od kutnog promjera Merkura 6.1". Podaci Ephemerisa koje generiraju [[ JPL Horizons|JPL Horizons]] upućuju na to da bi ''Opportunity'' mogao promatrati tranzit od početka do lokalnog zalaska sunca oko 19:23 UTC po zemaljskom vremenu, dok bi ''Spirit'' mogao to promatrati iz lokalnog izlaska sunca oko 19:38 UTC do kraja tranzita.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?horizons |title=HORIZONS System |author=Chamberlin |first=Alan |work=ssd.jpl.nasa.gov}}</ref> == Počasti == U znak sjećanja na veliki doprinos ''Spiritovom'' [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], [[Asteroidi|asteroid]] [[37452 Spirit]] dobio je ime po njemu. Ime je predložila [[ Ingrid van Houten-Groeneveld|Ingrid van Houten-Groeneveld]] koja je zajedno s [[ Cornelis Johannes van Houten|Cornelis Johannesom van Houtenom]] i [[Tom Gehrels|Tomom Gehrelsom]] otkrila asteroid [[24. rujna]] [[1960.]] godine. Spiritovo slijetanje na Mars nagrađeno je nagradom [[Proboj godine]].<ref>{{cite journal |author=Richard A. Kerr |title=BREAKTHROUGH OF THE YEAR. On Mars, a Second Chance for Life |journal=[[Science (časopis) |Science]] |year=2004 |volume=306 |issue=5704 |pages=2010–2012 |doi=10.1126/science.306.5704.2010 |pmid=15604365}}</ref> [[ Znanstveni centar flote Reuben H.|Znanstveni centar Reuben H. Fleet]] i [[ Liberty Science Center|Liberty Science Center]] također imaju IMAX-ovu emisiju pod nazivom ''Roving Mars'' koja dokumentira putovanje i ''Spirta'' i ''Opportunitya'', koristeći CG i stvarne slike. [[4. siječnja]] [[2014.]] proslavljena je deseta obljetnica njegovog slijetanja u brojnim vijestima, unatoč gotovo četiri godine od gubitka komunikacije. Kako bi odali počast roveru, tim JPL-a imenovao je područje u blizini [[Krater Endeavour|kratera Endeavour]], koje je ''[[Opportunity]]'' istražio, "Spirit Point". == Galerija slika == <gallery> Slika:Lancement Spirit fusee Delta IIs 10062003.jpg|Lansiranje rovera Spirit Slika:MER Spirit Lander Pan Sol16-A18R1 br2.jpg|Spiritov prikaz svojeg landera na površini Marsa Slika:Spirit's First Color Photograph Mars.jpg|Prva slika u boji sastavljena od roverovih fotografija; bila je slika u boji najviše razlučivosti snimljena na drugom planetu. Slika:MarsSunset.jpg|Zalazak Sunca na Marsu Slika:PIA05547-Spirit Rover-Earth seen from Mars.png|Prva slika Zemlje s nekog drugog planeta Slika:Phobos & Deimos full thumb.png|Fobos i Deimos Slika:GongGong.jpg|Erozivan učinak vjetra na otvrdnutu lavu. Slika:Mars Spirit rover's solar panels covered with Dust - October 2007.jpg|''Spiritov'' autoportret iz ožujka 2007. Naglasak je na solarnim panelima prekrivenim prašinom zbog čega je rover imao problema s električnom energijom. Slika:Spirit Mars Silica April 20 2007.jpg|Roverov trag pokazuje prašinu bogatu silicijem Slika:Free Spirit.jpg|Spiritova panorama </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} {{istraživanje Marsa}} {{Proboj godine}} [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Marsovi roveri]] jaydo91amq6wsxdkibgdwkgyvn66j7d Dubrava (Omiš) 0 312769 6432576 6408454 2022-07-25T18:02:26Z Vlaj i Bodul 232369 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Dubrava |regija = |županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} |općina = [[Omiš]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 43.497888 |z. dužina = 16.649609 |brojstan = 301<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup17-3000.html DZS popis stanovništva 2001. godine]</ref> |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 21252 |pozbroj = 021 |autooznaka = <tt>ST</tt> | karta2 =Splitsko-dalmatinska županija | naziv karte2 =[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]] |slika = |slika_opis = }} '''Dubrava''' je naselje u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalazi se u [[Poljica|poljičkom]] zaleđu, u [[Poljica|Sridnjim Poljicima]]. == Povijest== [[Sveti Rajnerije]] ili sv. Arnir, [[split]]ski [[nadbiskup]] i mučenik, danas suzaštitnik grada Splita je 1180. godine ubijen u Dubravi, od strane [[omiš]]kog kneza [[Nikola Kačić|Nikole Kačića]]. Na mjestu njegove smrti sagrađena je [[Crkva sv. Arnira u Dubravi|crkva sv. Arnira]]. == Upravna organizacija == Gradsko je naselje grada [[Omiš|Omiš]]a po upravnoj organizaciji,<ref name="nn.hr">Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045R.htm Splitsko-dalmatinska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804074241/http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045R.htm |date=4. kolovoza 2008. }}</ref> iako je od samog naselja Omiša udaljeno nekoliko kilometara. Po poštanskoj organizaciji, pripada poštanskom uredu u [[Tugare|Tugarama]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.posta.hr/main.aspx?id=148 |title=HP |archive-url=https://web.archive.org/web/20110808175644/http://www.posta.hr/main.aspx?id=148 |archive-date=8. kolovoza 2011. |access-date=13. kolovoza 2011.}}</ref> == Stanovništvo == Većinsko i jedino autohtono stanovništvo ovog sela su [[Hrvati]]. === Poznate osobe === *[[Mate Uzinić]], dubrovački biskup *[[Nikola Ugrinović]], smederevski biskup <ref> '''Dubrava''' [https://katun-dubrava.weebly.com/povijest.html] ".</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Omiš}} [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Omiš]] irm9fovmk11ts25kbrpme9wea0z0ur5 Agripinina kuća 0 314856 6432588 3081665 2022-07-25T18:46:27Z El Diablo 7533 wikitext text/x-wiki {{coor title dms|44|52|8.5|N|13|50|39|E|name=Agripinina kuća|display=title,inline|scale:5000}} [[File:Agrippina (1), Pula archeological museum.JPG|thumb|250px|right|Dio skulpture [[Agripina Mlađa|Agripine Mlađe]] pronađene na mjestu Agripinine kuće.]] '''Agripinina kuća''', [[arheološki lokalitet]] u [[Pula|Puli]] smješten jednim dijelom u današnjoj [[poslovnica|poslovnici]] [[OTP banka|OTP banke]] te [[dvorište|dvorišnom]] prostoru kojeg zatvaraju zgrade u [[Ulica Sergijevaca|Ulici Sergijevaca]] i Usponu sv. Franje Asiškog. Na tom je prostoru postojala austrijska stambena zgrada srušena tijekom [[bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu|bombardiranja Pule 1944. godine]]. Arheološko istraživanje provedeno na prostoru od 550 metara četvornih u razdoblju od prosinca [[1987.]] do srpnja [[1988.]] godine rezultiralo je pronađenim ostacima [[keramika|keramike]] koji se datiraju u rasponu od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]] do [[6. stoljeće|6. st. po. Kr.]] te ostacima građevina iz razdoblja [[antika|antike]] do kasne antike. Arheološki lokalitet zorno prikazuje život [[povijest Pule#Rimsko doba|antičke Pule]], a sa sigurnošću se mogu izdvojiti četiri faze gradnje antičkih i kasnoantičkih objekata. U prvoj fazi gradnje vidljivi su zidovi i kanali za odvodnju oborinskih voda. Temelji zidova položeni su na živu stijenu koja je poravnata i čini plato, a građeni su od kamena lomljenca. Građevina je najvjerojatnije izgorjela u [[požar]]u s obzirom na prisutnost pepela na lokalitetu. Republikanskom gradnjom prve faze isplanirane su probojem glavne prometnice (''decumanus'') antičke Pule koja je bila smještena jednim dijelom iza današnjih zgrada na sjevernoj strani [[pulski Forum|Foruma]]. Ulica je bila popločena velikim kamenim pločama sa žlijebom za otjecanje oborinskih voda. Datacija ove najstarije faze gradnje je 2. polovica [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] Druga faza gradnje nalazi se jugozapadno od glavne ulice ovog djela antičke Pule. Prostor (prezentiran u poslovnici OTP banke) popločen je [[mramor]]nim pločicama raznih boja u [[heksagon]]alnom rasporedu. Na zidovima prostorije sačuvani su dijelovi obloge od bijelog mramora s profiliranim letvicama. U ovom prostoru pronađena je i mramorna glava žene, [[Agripina Mlađa|Agripine Mlađe]] koja se datira krajem prve polovice [[1. stoljeće|1. st. po. Kr.]] U trećoj fazi gradnje na ovom arheološkom lokalitetu nalazi se višedijelna građevina koja je bila južno otvorena prema [[portik]]umu Foruma. Građevina se svojom četvrtastom nišom proširila preko kamenog popločenja ulice, sačuvana su dva ulomka glatkih stupova te zid vrlo čvrste gradnje koji se naslonio na ugao četverokutne građevine izgrađene u drugoj fazi gradnje na ovom lokalitetu. U posljednjoj, četvrtoj fazi gradnje koja se datira u rani srednji vijek naišlo se na tzv. Agripininu sobu. Prostor je pregrađen velikim kamenim blokovima - [[arhitektonska dekoracija|arhitektonskim dekoracijama]], a pronađeni su ulomci [[vijenac (arhitektura)|vijenca]], [[pilastar]] [[parapet]]a s reljefom glave [[Meduza (mitologija)|Meduze]] te dva dijela carske [[skulptura|skulpture]]. Prostor koji nazivamo Agripinina kuća, nalazi se na rubnom jugoistočnom dijelu forumske zone, otvoren je prema gradskom trgu a ukrašen je [[štukatura|štukaturom]], mramorom i višebojnim [[freska]]ma. Na postolju zidanom od cigle i obloženom mramorom pronađen je portret carice Agripine Mlađe. Pretpostavka je da je za vrijeme vladavine [[Klaudije|cara Klaudija]], jedna od [[taberna|taberni]] u unutarnjoj strani [[portikat]]a pulskog Foruma preuređena kao ''[[sacellum]]'' ili prostorija [[carski kult|carskog kulta]]. U njoj su građani antičke Pule odavali počast tj. obavljali su se obredi poštovanja Klaudija i njegove obitelji - supruge [[Agrippina Minor|Agrippine]] i posinka [[Neron]]a. Jedan dio arheološkog lokaliteta spretno je ukomponiran u poslovnicu OTP banke i tako trajno zaštićen. Drugi zauzima dvorišni prostor okolnih zgrada i zoran je primjer prezentacije i valorizacije antičke Pule. ==Izvor== * [http://www.istrapedia.hr/hrv/1811/agripinina-kuca/istra-a-z/ ''Istrapedia'': Agripinina kuća] ==Više informacija== *[[Povijest Pule]] [[Kategorija:Građevine u Puli]] [[Kategorija:Povijest Pule]] 4ebfd13hvp4xn4mttotzs9ekab4wudz Kii 0 315454 6432726 6383407 2022-07-26T03:56:17Z Naokijp 277492 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta =Sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kii |slika = Three-storied Pagoda of Seiganto-ji and Nachi Falls 201808.jpg |godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv, vi |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1142 |država = {{ZD+X/J|JAP}} <br> {{Lokacijska karta|Japan|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Gorje Kii|position=bottom |lat_deg=34|lat_min=18|lat_sec=10|lat_dir=N |lon_deg=135|lon_min=57|lon_sec=18|lon_dir=E }}<small>Lokacija gorja Kii u Japanu</small> }} [[Datoteka:Japan satellite view with Kii Peninsula marked.png|mini|300px|lijevo|<center>Položaj poluotoka Kii u Japanu]] '''Poluotok Kii''' ([[japanski]]: 紀伊半島, ''Kii Hantō'') je najveći [[poluotok]] na najvećem [[japan]]skom otoku, [[Honshu]]. Poluotok pripada pokrajini [[Kansai]], gdje se nalaze prefektura [[Wakayama, prefektura|Wakayama]] na jugu, prefektura [[Nara, prefektura|Nara]] u sredini i prefektura [[Mie, prefektura|Mie]] na istoku, ali i južni dio prefekture [[Osaka, prefektura|Osake]] se nalazi na poluotoku. Poluotok Kii najpoznatiji je po svojim svetištima (''[[Yoshino]]u i [[Omine]]u, [[Kumano Sanzan]]u i [[Koyasan]]u'') koja su povezana [[hodočašće|hodočasničkim]] putovima jedno s drugim i sa starim japanskim prijestolnicama ([[Nara|Narom]] i [[Kyoto]]m). Ova mjesta, zajedno sa svojim šumskim okolišem, predstavljaju spoj [[šintoizam|šintoizma]], kroz staru tradiciju štovanja prirode, i [[budizam|budizma]], koji je preko [[Koreja|Koreje]] uvezen iz [[Kina|Kine]]. Na sva tri mjesta se nalaze svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću. Pored toga, tu je mnoštvo potoka, rijeka i slapova, koji su još uvijek dio žive [[Japanska kultura|kulture Japana]] i svake godine ih obiđe oko 15 milijuna hodočasnika i posjetitelja. Njihovih 459,3 hektara svjedoče o izvanredno dokumentiranoj tradiciji štovanja svetih planina Japana u posljednjih 1200 godina. Zbog toga su sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kiija 2004. god. upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1142 Sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kii] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 18. rujna 2011.</ref> [[Datoteka:Map Kumano Kodo.png|mini|lijevo|<center>Karta s istaknutim svetim mjestima i hodočasničkim putovima poluotoka Kii]] ==Povijest== [[Datoteka:Kinpusenji_Yoshino_Nara02n4272.jpg|mini|<center>Shugendo-budistički hram ''Kinpusen-ji'']] [[Datoteka:Nachi_waterfall_01.jpg|mini|<center>Slap ''Nachi'' na Kumano Sanzannu]] Od 3. do 2. stoljeća prije Krista, u isto vrijeme kada je uzgoj [[riža|riže]] uveden u Japanu i započela se razvijati trajna naselja u nizinama, prihvaćena je i religija [[šintoizam|šintoizma]], u kojoj se prirodne značajke, kao što su planine, šume, stijene i stabla cijenjeni kao božanstva. Vjerovalo se kako bog koji je vodio prvog cara da osnuje grad Naru, prvu japansku prijestolnicu, boravio u planinama gorja Kii. Uvođenje [[budizam|budizma]], sredinom 6. stoljeća, podudara se s razvojem vladavine centraliziranog sustava zakona, sljedeći primjere u [[Kina|Kini]] i [[korejski poluotok|korejskom poluotoku]]. Sredinom 8. stoljeća vlada je sagradila budističke hramove u svakoj pokrajini Japana. U isto vrijeme je pojam "Čiste zemlje" ([[amidizam]]), povezan s gorjem [[Kii, gorje|Kii]] zaživio među ljudima i odonda posjećuju planine. U 8. stoljeću prijestolnica se preselila u Kyoto i u sljedećem stoljeću alternativna je budistička sekta [[mikkyo]] ([[vajrayana]]) uvedena iz Kine. Ona je naglašavala uvjerenje da su planine mjesta za obuku ostvarenja buđenja ([[sanskrt]]: [[Bodhi]]). Od toga se razvila lokalne sekta [[Shingon]] i mnogi novi hramovi su izgrađeni u gorju Kiiju. Uspon ove sekte se poklopio s porastom moći aristokracije, jer se prema njezinom učenju autoritet plemstva temelji na vlasništvu nad zemljom. Oni su, kao i sam car, sudjelovali u različitim vjerskim obredima kao što su hodočašća na svete planine gorja Kii. Nova sekta je također bila i u interakciji sa šintoizmom od 8. stoljeća, čime je nastala jedinstvena japanska šinto-budistička religija koja je ostala moćna sila sve do 19. stoljeća. Od 9. do 10. stoljeća je nastala većina hodočasnikih ruta, a u sljedeća dva stoljeća, 11. i 12., došlo je do izrazitog procvata japanske budističke prakse, i izgradnje građevina povezanih s tim vjerovanjima, zbog vladine odluke da se zaustavi slanje izaslanstva u Kinu. Tri glavna svetišta na gorju Kii su stekli značajnu podršku ljudi koji su bježali od pogoršanog socijalnog stanja zbog učestalih sukoba [[samuraj]]a. Carske obitelji, plemstvo i samuraji su postali dobročinitelji novih hramova i zemljišta, u želji da si zajamče bolji život nakon smrti. Umirovljeni car je hodočastio u Koyasan i Kumano Sanzan krajem 11. stoljeća, što je potaklo druge da ga slijede u sve većem broju. Uslijedio je razvoj hospicija, obnova svetišta i hramova, te izgradnja Oji svetišta uz glavne rute, koje je financirala carska obitelj i plemići. Do kraja 12. stoljeća svetišta gorja Kii su postala glavne svete planine u Japanu, što su i ostale do današnjeg dana. Od 14. do 16. stoljeća, zbog ratova različitih vladarskih francija, samurajskog uzurpiranja vlasti i konstantnih borbi između feudalnih gospodara, došlo je do slabljenja carske i centralizirane vlasti, ali u isto vrijeme rasta monetarne ekonomije i unaprijeđenja metoda proizvodnje. Hodočašća su postala moguća svakomu tko si je mogao priuštiti putovanje. Od 17. stoljeća do 1868. godine osnovana je snažna feudalna vlast u Edou (kasnije [[Tokio]]), i veći dio zemlje povezane s hramovima je apsorbirala vlada. U isto vrijeme su poboljšane ceste omogućile lakše putovanje i broj hodočasnika je počeo rasti, kao i onih koji žele putovati kao turisti. God. 1868., nova carska vlada iz Tokija uvodi mjere za kontrolu religijama u Japanu, i izdaje uredbu o odvajanju šintoizma i budizma. Zabranjene su aktivnosti vezane uz šinto-budističke fuzije i kipovi Bude su uklonjeni iz svetišta. No, zbog snažne potpore društva u cjelini, mnogi spomenici gorja Kii su preživjeli. Odljev kulturnih dobara iz Japana da je vlada donijela "zakon o zaštiti starih svetišta i hramova" 1897. godine, a koji je ojačala 1929. i proširila na prirodne lokalitete 1919. god. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], i revitalizacije gospodarstva, posjetitelji su se u velikom broju vratili na planine Kii. ==Popis lokaliteta== [[Datoteka:Kumanonachitaisha4s1800.jpg|mini|<center>''Kumano-nachi-taishan'']] {| class="wikitable sortable" ! Slika ! Ime ! Vrsta ! Lokacija ! Koordinate ! Odlike |- valign=top | [[Datoteka:Cherry blossoms at Yoshinoyama 02.jpg|200x200px|<center>''Yoshinoyama'']] | <center>'''Yoshino i Omine'''<br>([[japanski]]: 吉野 大峯, ''Yoshino Ōmine'') | Planina | [[Yoshino-gun]] ([[Nara-ken]]) | {{Coord|34|21|N|135|52|E|type:landmark|display=inline}} | To je najsjevernije i najviše mjesto, u blizini grada [[Nara]]. Yoshino ili sjeverno mjesto je za oko 10. stoljeća bilo poznato kao najvažnija sveta planina u Japanu i njezin ugled je dosegao i u Kinu. Mjesto šintoističkog obožavanja planine u 7. i 8. stoljeću je kasnije u 8. stoljeću postalo jedno od najvažnijih svetih mjesta za sljedbenik asketskog [[Shugen]] budizma. Od njegovih šinto-svetišta najpoznatija su ''Yoshino Mikumari'' (吉野水分神社), Kimpu (金峯神社) i Yoshimizu (吉水神社), dok je hram Kimpusen (金峯山寺) Shugendo-budistički hram. Omine, južni dio, je također povezan sa sektom Shugen, a posebice s asketskim praksama u oštrom planinskom krajoliku. Ova mjesta, poput hrama ''Ominesana'' (大峯山寺), se sastoje od skupine zgrada jedinstvenog arhitektonskog stila koji utjelovljuje šinto-budističku vjersku fuziju. |- valign=top | [[Datoteka:Inside_the_Kumano_Hongu_Taisha.jpg|200x200px|<center>''Kumano Hongū Taisha'']] | <center>'''Kumano Sanzan'''<br>(熊野神社, ''Kumano Hongū Taisha'') | Planine | [[Wakayama-ken]] i [[Mie-ken]] | {{Coord|33|50|24|N|135|46|25|E|type:landmark|display=inline}} | Kumano Sanzan su svetišta na tri južne planine: ''Hongū, Shingū i Nachi''. Od njih su najpoznatija šintoistička svetišta ''Kumano Hongū Taisha'' (熊野本宮大社), ''Kumano Hayatama Taisha'' (熊野速玉大社) i ''Kumano Nachi Taisha'' (熊野那智大社), te hramove [[Tendai]] budizma, ''Fudarakusan-ji'' (補陀洛山寺) i ''Seiganto-ji'' (青岸渡寺) uz prašumu i slap ''Nachi'' (那智滝). Ove građevine su izvanredan primjer drvene japanske arhitekture, bez premca, a povezani su hodočasničkom cestom. Pored Shugen sekte šinto-budizma, oni predstavljaju i budističku "čistu zemlju" južnog mora. |- valign=top | [[Datoteka:Danjogaran_Koyasan12n3200.jpg|200x200px|<center>''Danjogaran'']] | <center>'''Planine Koya'''<br>(高野山, ''Kōyasan'') | Planine | [[Wakayama-ken]] | {{Coord|34|12|45|N|135|35|11|E|type:landmark|display=inline}} | Ovo mjesto, južno od Nare, je djelomično u alpskom bazenu na nadmorskoj visini od 800 m, a dijelom u podnožju planine. Aktivno se koristi za godišnje festivale i rituale posvećene božanstvu zemljišta i obrede budističke sekte [[Shingon]]. Od spomenika najpoznatiji su mauzolej i groblje ''Okunoin'' (奥の院), shingonski budistički hramovi ''Kongōbu-ji'' (金剛峯寺) i ''Jison-in'' (慈尊院), te šintoistička svetišta ''Niutsuhime'' (丹生都比売神社) i ''Niukanshōfu'' (丹生官省符神社). |- valign=top | [[Datoteka:Daimonzaka28-640.jpg|200x200px|<center>''Daimonzaka'']] | <center>'''Hodočasnički putovi'''<br>(高野山, ''Kōyasan'') | Hodočasnički putovi | [[Wakayama-ken]], [[Nara-ken]], [[Mie-ken]] | {{Coord|34|12|45|N|135|35|11|E|type:landmark|display=inline}} | Planinski hodočasnički putovi su dizajnirani za naporna putovanja preko kojih bi se došlo do vjerskog iskustva, a ne kao najlakši putovi koji spajaju svetišta i hramove s gradovima Nara i Kyoto. Većina putova nisu ništa više nego 1 m široke zemljane staze kroz šumu, na nekoliko mjesta spojene s kamenim stepenicama ili kamenim pločnicima, kao što je 34 km duga trasa ''Kumano Sankeimichi'' (熊野参詣道) između Kumano Sanzena i Ise Jungua. ostale slavne staze su: Ōmine Okugakemichi (大峯奥駈道) koja spaja Naru i sela prefekture Wakayama preko prefekture Mie, te ''Kōyasan chōishi-michi'' (高野山町石道) koja spaja sela Ito-guna (Wakayama). |- valign=top |} ==Izvori== {{commonscat|Sacred sites and pilgrimage routes in the Kii mountain range|Sveta mjesta i hodočasnički putovi gorja Kii}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://whc.unesco.org/en/list/1142/video Video] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} * [http://www.tb-kumano.jp/en/index.html#2 Kumano turistički ured grada Tanabea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925191301/http://www.tb-kumano.jp/en/index.html#2 |date=25. rujna 2011. }} {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Japanu}} {{Coord|34|18|10|N|135|57|18|E|region:JP_type:isle|display=title}} {{GLAVNIRASPORED:Kii, poluotok}} [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Japanu]] [[Kategorija:Budistički vjerski objekti u Japanu]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Japanu]] [[Kategorija:Honshu]] [[Kategorija:Poluotoci Tihog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Filipinskom moru]] 3ld38pwb8sezxl8rl6wn8tug0rq8o2d Armenski jezici 0 321410 6432629 6275826 2022-07-25T20:15:23Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki '''Armenski jezici''' (privatni kod: [http://multitree.org/codes/arme arme]), grana [[indoeuropski jezici|indoeuropskih]] jezika koja obuhvaća današnja dva živa jezika, [[armenski jezik|armenski]] [hye]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=107-16 Ethnologue (16th)]</ref> i [[hamšenski jezik|hamšenski]] [1ev] a kojima su prethodili [[klasični armenski jezik|klasični armenski]] [xcl] i [[srednjovjekovni armenski jezik|srednjovjekovni armenski]] [axm]. Hamšenski smatraju arhajskim zapadnoarmenskim dijalektom, ali armenskom jeziku je nerazumljiv, a govore ga [[Hamšenci]] u [[abhazija|Abhaziji]] i sjeveroistočnoj [[turska|Turskoj]]. Klasični armenski bio je literalni jezik do 19. stoljeća a najraniji tekstovi su iz 450 godine. Očuvao se u molitvama i pjesmama [[Armenska apostolska crkva|Armenske apostolske crkve]]. Srednjovjekovni amenski se govorio u istočnoj Anatoliji od 11 do 15. stoljeća. Armenskoj skupini nekada je bio pripisivan i [[lomavrenski jezik|lomavrenski]] [rmi], jezik armenskih Roma poznatih kao [[Boša]], odnosno Lom. Ovaj jezik mješavina je armenskohg i romskog, i danas ga klasificiraju u [[miješani jezici|miješane]] jezike.<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=RMI Ethnologue (14th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1780 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90823 Ethnologue (15th)] *[http://multitree.org/codes/arme The Armenian Subgroup] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Armenski jezici| ]] [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:jezici po abecedi:A]] mwu4qxymw66p1k3l3usz9j4kffq6o1h Predložak:Svjetska baština u Panami 10 323923 6432679 4136813 2022-07-25T21:28:59Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Panami | naslov = [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi#P|Svjetska baština u Panami]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag of Panama.svg|40px|border|Panamska zastava]] | popis1 = [[Coiba|Nacionalni park Coiba]] • [[Nacionalni park Darién]] • [[Internacionalni park La Amistad]]<sup>1)</sup> • [[Panamá#Znamenitosti|Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte grada Panamá]] • Utvrde na karipskoj obali Paname: [[Portobelo (Panama)|Portobelo]] i [[San Lorenzo (Panama)|San Lorenzo]] <div> | ispod = </div> <sup>1)</sup>&nbsp;Zajednička svjetska baština [[Panama|Paname]] i [[Kostarika|Kostarike]]&nbsp; </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine‎|Panama]] </noinclude> 20xjkr9umvfk14av5zn6pkx2uooo78c Pitons 0 325022 6432685 6376916 2022-07-25T21:37:42Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Zaštićeno područje Pitons |slika = Pitonpair.JPG |godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1161 1161] |država = {{ZD+X/S|SV LUC}} <br> {{Lokacijska karta|Sveta Lucija|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Pitons|position=left |lat_deg=13|lat_min=48|lat_sec=25.5|lat_dir=N |lon_deg=61|lon_min=4|lon_sec=13.3|lon_dir=W }}<small>Lokacija ZP Pitons na Svetoj Luciji</small> }} '''Pitons''' je [[Zaštita okoliša|zaštićeno područje]] dva [[vulkan]]ska [[vulkanski čep|čepa]], Veliki Piton (''Gros Piton'' visine 771 m i Mali Piton (''Petit Piton'') visine 743 m, povezane grebenom Piton Mitan, na jugozapadnoj obali [[otočne države]] [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]], između gradova [[Soufrière]] i [[Choiseul]]. Pitons dominira ovim dijelom otoka do te mjere da su postali nacionalnim simbolom koji se nalazi i na [[Zastava Svete Lucije|nacionalnoj zastavi]], a po njima je nazvano i najpoznatije lokalno pivo. [[Datoteka:GrosPiton.JPG|mini|lijevo|<center>Veliki Piton s grebena Mitan]] Pitons je još uvijek područje vulkanske aktivnosti sa [[sumpor]]nim izvorima, eksplozivnim [[krater]]ima, piroplastičnim naslagama pepela i [[lava|lave]], te bazenima vrućeg blata obližnjeg [[kaldera]]. Zaštićeno područje Pitons, veličine 2,9 km² je osnovano kako bi se zaštito jedinstven [[geologija|geološki]] kompleks, ali i [[koraljni greben]] koji prekriva 60% zaljeva. God. 2004., Pitons je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] kao „kompleks vulkanskih tvorevina izuzetne ljepote koji ilustriraju vulkansku povijest povezanu sa sudarima tektonskih ploča”<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1161 UNESCO-ova procjena Zaštićenog područja Pitons] {{eng oznaka}} Preuzeto 22. siječnja 2012.</ref>. [[Datoteka:PetitPiton.JPG|mini|lijevo|<center>Mali Piton s grebena Mitan]] Kopnenim dijelom Pitonsa dominira [[tropska kišna šuma]], a slijede suptropske vlažne šume, malena područja suhih šuma i patuljaste šume na vrhovima. Zabilježeno je najmanje 148 vrsta biljaka na Velikom Pitonu, te 97 na Malom Pitonu i zajedničkom grebenu, uključujući 8 rijetkih i 3 [[endem]]ske vrste. U zaljevu Pitons je zabilježeno 168 vrsta riba, 60 vrsta [[žarnjaci|žarnjaka]], te koralje, 8 [[mekušci|mekušaca]], 14 [[spužve|spužvi]], 11 [[bodljikaši|bodljikaša]], 15 [[člankonošci|člankonožaca]] i 8 vrsta [[Kolutićavci|kolutićavaca]]. Veliki Piton je dom za oko 27 vrsta [[ptica]] (od kojih je 5 endema), 3 vrste [[glodavac]]a, [[oposum]]u, 3 vrste [[šišmiš]]a, 8 vrsta [[reptil]]a i 3 vrste [[vodozemac]]a. Na vrhu grebena Mitan koji povezuje Veliki i Mali Piton nalazi se slikoviti Hotel Ladera s kojega se pruža prekrasan pogled na cijeli zaljev Piton. ==Izvori== {{izvori}} * C. Michael Hogan, ''[http://www.eoearth.org/article/Isthmian-Atlantic_moist_forests Encyclopedia of Earth]'', urednik: Cutler Cleveland, National Council of Science and the Environment, 2008. ==Vanjske poveznice== *[http://www.inbio.ac.cr/pila-darwin/ Web page of Darwin Initiative project on the biodiversity of La Amistad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190403230911/http://www.inbio.ac.cr/pila-darwin/ |date=3. travnja 2019. }} {{eng oznaka}} * [http://whc.unesco.org/en/news/244 Opportunities for Small Islands States to Nominate Marine World Heritage Sites in the Caribbean] 4. travnja 2006. {{eng oznaka}} * [http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=1161 Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204232630/http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=1161 |date=4. veljače 2012. }} {{WProjekti |commonscat=Pitons |commonscathr=Pitons }} [[Kategorija:Sveta Lucija]] [[Kategorija:Planine u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Vulkani u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] bjesj6thxybj528bqahg8jk0we0qmyl Brimstone Hill 0 325074 6432682 6384122 2022-07-25T21:35:01Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park utvrde Brimstone Hill |slika = BrimstoneHill01.jpg |godina = [[1999.]] <small>(23. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/910 910] |država = {{ZD+X/S|SV KIN}} <br> {{Lokacijska karta|Sveti Kristofor i Nevis|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Utvrda Brimstone Hill|position=right |lat_deg=17|lat_min=20|lat_sec=48.98|lat_dir=N |lon_deg=62|lon_min=50|lon_sec=13.99|lon_dir=W }}<small>Lokacija utvrde Brimstone Hill na otoku Sveti Kristofor</small> }} '''Brimstone Hill''' je pomorska [[utvrda]] na obali otoka [[Sveti Kristofor (otok)|Sveti Kristofor]] u otočnoj [[federacija|federaciji]] [[Sveti Kristofor i Nevis]] koja je dio obrambenog sustava veličanstvenih vojnih građevina iz 17. i 18. stoljeća koje su izgradili [[Britanci]] (uz pomoć [[rob]]lja iz [[Afrika|Afrike]]) kako bi zaštitili svoje [[Karibi|karipske]] posjede. God. 1999., utvrda Brimstone Hill je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] kao „svjedočanstvo europskog kolonijalnog širenja, rada afričkih robova i nastanka novih društava na Karibima”<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/165 World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List] 2. prosinca 1999. {{eng oznaka}} Preuzeto 22. siječnja 2012.</ref>. [[Datoteka:BrimstoneHill02.jpg|mini|lijevo|<center>Ruševine časničkih prostorija]] [[Datoteka:StKitts_Brimstomhill.jpg|mini|lijevo|<center>Bitka za Sveti Kristofer 1782. god.]] ==Povijest== Strmo i neprohodno brdo Brimstone Hill je dobilo vojnu ulogu kada su Britanci na njemu utvrdili jedan top 1690. godine, nakon što su [[Francuzi]] ranije te godine uspjeli osvojiti stariju britansku utvrdu Fort Charles na otoku Svati Kristofor ([[engleski|en.]] ''Saint Kitts''). Izgradnja utvrde na brdu je nastavljena sljedećih stotinu godina, a po završetku je dobila nadimak „[[Gibraltar]] Zapadne Indije”, zahvaljujući svojoj veličini i dojmu neosvojivosti. God. 1782. francuski admiral [[François Joseph Paul de Grasse]] je osvojio utvrdu Fort Charles na susjednom otoku Nevis i topove s ove utvrde je poslao da opsjedaju Utvrdu Brimstone Hill. Britanski admiral Hood je svojom malobrojnom vojskom uspio odolijevati punih mjesec dana prije nego što se morao predati [[Francuzi]]ma. No, samo godinu dana kasnije [[Pariški ugovor|Pariškim ugovorom (1783.)]] oba otoka su vraćena pod britansku upravu. Nakon toga, Britanci su proveli opsežnu obnovu i pojačanje utvrda, te Brimstone Hill više nikada nije pao u tuđe ruke. Utvrda je naposljetku napuštena polovicom 19. stoljeća i građevine su polako propadale, što prirodno što djelovanjem vandala. Njihova zaštita je otpočela u 20. stoljeću, a 1973. je započela njihova potpuna obnova. God. 1985., britanska kraljica [[Elizabeta II.]] je otvorila utvrdu kao '''Nacionalni park utvrde Brimstone Hill''', što je ozakonjeno 1987. godine. Obnovljene građevine su: [[citadela]], zapadna oružarnica, istočna oružarnica, Muzej utvrde Fort George, te strmo uzlazno stubište s nizom platformi. Dok su neobnovljene: [[bastion]] skladišta, te ruševine [[baraka]], prostorija kraljevskih inženjera, prostorija časnika pješadije i bastion Orillon.<ref>[http://www.brimstonehillfortress.org/ Službena stranica Nacionalnog parka utvrde Brimstone Hill] {{eng oznaka}} Preuzeto 22. siječnja 2012.</ref> ==Izvori== {{commonscat|Brimstone Hill Fortress National Park}} {{izvori}} ==Poveznice== * [[St. George (Bermudi)]], [[Velika Britanija]] * [[San Lorenzo (Panama)]] * [[San Pedro de la Roca]], [[Santiago de Cuba]] * [[Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani]] ==Vanjske poveznice== * [http://donwiss.com/pictures/SKB-2000/ Galerija fotografija] {{coord|17.347|N|62.836|W|display=title|source:eswiki}} [[Kategorija:Sveti Kristofor i Nevis]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Utvrde]] m0hsp52teueaze6jnyxjfu3ibez5li6 6432683 6432682 2022-07-25T21:35:53Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park utvrde Brimstone Hill |slika = BrimstoneHill01.jpg |godina = [[1999.]] <small>(23. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/910 910] |država = {{ZD+X/S|SV KIN}} <br> {{Lokacijska karta|Sveti Kristofor i Nevis|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Utvrda Brimstone Hill|position=right |lat_deg=17|lat_min=20|lat_sec=48.98|lat_dir=N |lon_deg=62|lon_min=50|lon_sec=13.99|lon_dir=W }}<small>Lokacija utvrde Brimstone Hill na otoku Sveti Kristofor</small> }} '''Brimstone Hill''' je pomorska [[utvrda]] na obali otoka [[Sveti Kristofor (otok)|Sveti Kristofor]] u otočnoj [[federacija|federaciji]] [[Sveti Kristofor i Nevis]] koja je dio obrambenog sustava veličanstvenih vojnih građevina iz 17. i 18. stoljeća koje su izgradili [[Britanci]] (uz pomoć [[rob]]lja iz [[Afrika|Afrike]]) kako bi zaštitili svoje [[Karibi|karipske]] posjede. God. 1999., utvrda Brimstone Hill je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] kao „svjedočanstvo europskog kolonijalnog širenja, rada afričkih robova i nastanka novih društava na Karibima”<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/165 World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List] 2. prosinca 1999. {{eng oznaka}} Preuzeto 22. siječnja 2012.</ref>. [[Datoteka:BrimstoneHill02.jpg|mini|lijevo|<center>Ruševine časničkih prostorija]] [[Datoteka:StKitts_Brimstomhill.jpg|mini|lijevo|<center>Bitka za Sveti Kristofer 1782. god.]] ==Povijest== Strmo i neprohodno brdo Brimstone Hill je dobilo vojnu ulogu kada su Britanci na njemu utvrdili jedan top 1690. godine, nakon što su [[Francuzi]] ranije te godine uspjeli osvojiti stariju britansku utvrdu Fort Charles na otoku Svati Kristofor ([[engleski|en.]] ''Saint Kitts''). Izgradnja utvrde na brdu je nastavljena sljedećih stotinu godina, a po završetku je dobila nadimak „[[Gibraltar]] Zapadne Indije”, zahvaljujući svojoj veličini i dojmu neosvojivosti. God. 1782. francuski admiral [[François Joseph Paul de Grasse]] je osvojio utvrdu Fort Charles na susjednom otoku Nevis i topove s ove utvrde je poslao da opsjedaju Utvrdu Brimstone Hill. Britanski admiral Hood je svojom malobrojnom vojskom uspio odolijevati punih mjesec dana prije nego što se morao predati [[Francuzi]]ma. No, samo godinu dana kasnije [[Pariški ugovor|Pariškim ugovorom (1783.)]] oba otoka su vraćena pod britansku upravu. Nakon toga, Britanci su proveli opsežnu obnovu i pojačanje utvrda, te Brimstone Hill više nikada nije pao u tuđe ruke. Utvrda je naposljetku napuštena polovicom 19. stoljeća i građevine su polako propadale, što prirodno što djelovanjem vandala. Njihova zaštita je otpočela u 20. stoljeću, a 1973. je započela njihova potpuna obnova. God. 1985., britanska kraljica [[Elizabeta II.]] je otvorila utvrdu kao '''Nacionalni park utvrde Brimstone Hill''', što je ozakonjeno 1987. godine. Obnovljene građevine su: [[citadela]], zapadna oružarnica, istočna oružarnica, Muzej utvrde Fort George, te strmo uzlazno stubište s nizom platformi. Dok su neobnovljene: [[bastion]] skladišta, te ruševine [[baraka]], prostorija kraljevskih inženjera, prostorija časnika pješadije i bastion Orillon.<ref>[http://www.brimstonehillfortress.org/ Službena stranica Nacionalnog parka utvrde Brimstone Hill] {{eng oznaka}} Preuzeto 22. siječnja 2012.</ref> ==Izvori== {{commonscat|Brimstone Hill Fortress National Park}} {{izvori}} ==Poveznice== * [[St. George (Bermudi)]], [[Velika Britanija]] * [[San Lorenzo (Panama)]] * [[San Pedro de la Roca]], [[Santiago de Cuba]] * [[Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani]] ==Vanjske poveznice== * [http://donwiss.com/pictures/SKB-2000/ Galerija fotografija] {{coord|17.347|N|62.836|W|display=title|source:eswiki}} [[Kategorija:Sveti Kristofor i Nevis]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Utvrde]] g0xp3r4vuyaawafdhzaljvspoptr3r6 Umjetnički aktivizam 0 326192 6432741 6422212 2022-07-26T06:26:59Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] na [[Umjetnički aktivizam]]: velik dio članka je o [[:en:Atrivism]]u wikitext text/x-wiki {{brisanje|nije enciklopedijski članak|datum=Lipanj 2022.|predlagatelj=Croxyz}} [[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|‎okvir|desno|250px|thumb|Knjiga i društvo 22%]]'''Umjetnički aktivizam''' je [[sintagma]] relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu "Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008".<ref name="Šuvaković">U tekstu Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008 objavljenom u Art and Activist Reader</ref> Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[Novotvorenice|neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.<ref name="akcije">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.</ref> Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. O vrlo sažetoj distinkciji između ''aktivizma'' i ''umjetničkog aktivizma'' piše [[Aldo Milohnić]] u tekstu ''Artivism''.<ref name="Activism">Usp. http://eipcp.net/transversal/1203/milohnic/en , 2004.; vrijedno je napomenuti da je tekst Alda Milohnića prije svega esej o nekoliko alter-globalističkih i društvenih političkih akcija u Sloveniji u prve četiri godine novog tisućljeća</ref> Milohnić ne upotrebljava sintagmu umjetnički aktivizam, ali govori o politiziranim umjetničkim događajima („politicised artistic events“), odnosno o događajima koji bi se mogli shvatiti kao da pripadaju svijetu umjetnosti zbog toga što su njihovi stvaraoci umjetnici ili zato što su ih njihovi stvaraoci proglasili umjetničkim događajima. Milohnić također spominje intervencionističke akcije koje se koriste umjetničkim ili kulturalnim tehnikama da bi se konstituirale u polju političkog.<ref name="političkog">U Hrvatskoj su primjeri takvih akcija npr. prosvjedi inicijative ''Pravo na grad'' u Varšavskoj ulici u Zagrebu 2010. i 2011. g. ili akcija Inicijative za Marjan u Splitu.</ref> === Povijesni razvoj === Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.<ref name="godine">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.</ref> Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl. Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija<ref name="akcija">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.</ref> zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[Performans|performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan. ===Umjetnički aktivizam=== Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,<ref name="kulture">Usp. Miško Šuvaković, Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008, in Art and Activist reader, str. 8.</ref> a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti. Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom. === Razvoj umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj === "Duh šezdesetosme" i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas. Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,<ref name="svakodnevnice">kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici</ref> izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti<ref name="netrajnosti">Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,</ref>nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma. Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi. Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. ==== Kulturne udruge ==== Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[MI2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[MI2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama<ref name="zajednicama">Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9. </ref>, npr. Art radionica Lazareti,<ref name="Lazareti">Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007., str. 22.</ref>. Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,<ref name="udruga">Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Clubture koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Clubture pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.</ref> koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Clubture]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''<ref name="2007.">V. zbornik: Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.</ref> Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.<ref name="udruge">Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.</ref> Od 90-ih se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.). Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. <ref name="spektakla!">Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.</ref> Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.<ref name="Agambena">Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.</ref> Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]]. Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.<ref name="kvartovima">Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/</ref> ==Bilješke== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]] dtpilxp3x2autqwl798az0yyl41fpd7 6432745 6432741 2022-07-26T06:35:01Z Ponor 38361 svijet / HR wikitext text/x-wiki '''Umjetnički aktivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu "Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008".<ref name="Šuvaković">U tekstu Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008 objavljenom u Art and Activist Reader</ref> Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[Novotvorenice|neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.<ref name="akcije">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.</ref> Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. O vrlo sažetoj distinkciji između ''aktivizma'' i ''umjetničkog aktivizma'' piše [[Aldo Milohnić]] u tekstu ''Artivism''.<ref name="Activism">Usp. http://eipcp.net/transversal/1203/milohnic/en , 2004.; vrijedno je napomenuti da je tekst Alda Milohnića prije svega esej o nekoliko alter-globalističkih i društvenih političkih akcija u Sloveniji u prve četiri godine novog tisućljeća</ref> Milohnić ne upotrebljava sintagmu umjetnički aktivizam, ali govori o politiziranim umjetničkim događajima („politicised artistic events“), odnosno o događajima koji bi se mogli shvatiti kao da pripadaju svijetu umjetnosti zbog toga što su njihovi stvaraoci umjetnici ili zato što su ih njihovi stvaraoci proglasili umjetničkim događajima. Milohnić također spominje intervencionističke akcije koje se koriste umjetničkim ili kulturalnim tehnikama da bi se konstituirale u polju političkog.<ref name="političkog">U Hrvatskoj su primjeri takvih akcija npr. prosvjedi inicijative ''Pravo na grad'' u Varšavskoj ulici u Zagrebu 2010. i 2011. g. ili akcija Inicijative za Marjan u Splitu.</ref> Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,<ref name="kulture">Usp. Miško Šuvaković, Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008, in Art and Activist reader, str. 8.</ref> a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti. Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom. == Povijesni razvoj == Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.<ref name="godine">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.</ref> Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl. Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija<ref name="akcija">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.</ref> zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan. == Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj == [[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|‎okvir|desno|250px|thumb|Knjiga i društvo 22%]]"Duh šezdesetosme" i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas. Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,<ref name="svakodnevnice">kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici</ref> izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti<ref name="netrajnosti">Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,</ref>nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma. Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi. Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. ==== Kulturne udruge ==== Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[MI2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[MI2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama<ref name="zajednicama">Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9. </ref>, npr. Art radionica Lazareti,<ref name="Lazareti">Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007., str. 22.</ref>. Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,<ref name="udruga">Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Clubture koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Clubture pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.</ref> koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Clubture]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''<ref name="2007.">V. zbornik: Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.</ref> Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.<ref name="udruge">Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.</ref> Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.). Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. <ref name="spektakla!">Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.</ref> Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.<ref name="Agambena">Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.</ref> Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]]. Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.<ref name="kvartovima">Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/</ref> ==Bilješke== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]] kvrayaado8qmdyjpgtyyim6kmgngpg4 Igor Grubić 0 327215 6432747 6245589 2022-07-26T06:37:29Z Ponor 38361 wpov. wikitext text/x-wiki '''Igor Grubić''' ([[Zagreb]], [[1969.]]) multimedijalni je umjetnik i performer, bavi se fotografijom, videom te [[ Umjetnički aktivizam|umjetničkim aktivizmom]]. Od 1997. do 1999. studira multimediju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1999./2000. godine montažu na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti te Filozofski fakultet Družbe Isusove, također u Zagrebu. Godine 1998. dobitnik je druge nagrade 33. Zagrebačkog salona. Autor je brojnih projekata ( "Crni peristil","Knjiga i društvo-22%" ) samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Burna polemika u javnosti pokrenuta je 1998. nakon što je, hommageom čuvenoj akciji protiv totalitarizma Crveni Peristil, obojio u crno splitski Peristil, zbog čega ga je tužilo Državno odvjetništvo. Zbog snažnog javnog odjeka odustalo se od tužbe zbog »uništavanja javne imovine«, a rad mu je nagrađen na 33. zagrebačkom salonu. == Projekti == === Crni Peristil (1998.) === ''Crni Peristil (1998.)'' jedna je od njegovih prvih akcija te predstavlja nezaobilazno mjesto u povijesti novije hrvatske umjetnosti. Crnim peristilom umjetnik progovara o hrvatskoj socijalno političkoj stvarnosti s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Evocirajući akciju [[Crveni Peristil|Crveni Peristil]], kojom je [[Peristil]] u siječnju 1968. osvanuo obojen u crveno, istog datuma 1998., Grubić boji trg u crno, odnosno, oslikava crni kružni oblik čija simbolika, u poruci koju je ostavio na trgu, "poput čarobnog ogledala odražava stanje društvene svijesti" u Hrvatskoj tijekom dugogodišnje vladavine HDZ-a. Ova akcija, koja reinterpretira bojanje Peristila u crveno revolucionarne 1968. godine, ukazuje na postajanje velike „crne mrlje“ na hrvatskoj političkoj i društvenoj, sceni te na „umrljanu“ svijest i moral hrvatske javnosti.[http://www.kulturpunkt.hr/i/kulturoskop/375/?template=print]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} === Knjiga i društvo - 22% (1998.)=== Kao protest na uvođenje stope PDV-a od 22% na knjige 1998. godine Igor Grubić i ''ATTACK'' pokrenuli su multimedijsku manifestaciju ''"Knjiga i društvo – 22%"'', u kojoj je 40 umjetnika sudjelovalo u protestu protiv poreza. Održavani su performansi u centru grada a instalacije su postavljene na ulicama, trgovima te u knjižarama i knjižnicama. Akcija je među ostalim uključivala i masovno organizirano "otuđivanje" knjiga iz zagrebačke knjižare ''Algoritam'', tiskanje knjižice i prateću izložbu.[http://www.kulturpunkt.hr/i/kulturoskop/375/?template=print]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ===Velvet underground (2002.)=== U projektu ''"Velvet underground"'' (2002.) Grubić je posjetio zatvorenike u kaznionici za teške zločine " Lepoglava" gdje je intervjuirao nekoliko zatvorenika koji su se dobrovoljno prijavili da sudjeluju na ovom projektu. U intervjuu je bio fokusiran na njihovo djetinjstvo: čega su se voljeli igrati kao djeca, s kojim su se junacima identificirali, koje su im se karakteristike kod njih sviđale i zašto, što su maštali da će postati kada odrastu… Projekt je trajao nekoliko mjeseci. Izabrao je četiri intervjua. Budući da u zatvorima vlada jak mačizam, zatvorenici bi bili etiketirani i ismijavani da su se fotografirali u kostimima plišanih životinja. Stoga se on fotografirao obučen u te kostime. Ovim projektom htio je postaviti težište na dječji svijet, period kada su svi nevini, bezbrižni, i vjeruju da ih čeka neka svjetla budućnost. Pretpostavlja se da kao djeca svi imaju neke jednake predispozicije, no većina je ljudi koji završe u zatvoru imala teško djetinjstvo. Razmišljao je kako ih je društvo u tom periodu moglo zaštititi. Zbog toga se u radu želio fokusirati na odrastanje, na period kada društvo i roditelji imaju mogućnost utjecati na nečiju osobnost, i time njegovu budućnost. Rad kritizira institucije koje upravljaju našim životima.[http://www.rovinj.hr/rovinj/manifestacije/39] ===Mala lekcija citata (2008.)=== Akcija ''"Mala lekcija citata"''(2008.) koju je izveo u sklopu Subversive Festivala sastojala se od vješanja citata svjetskih mislilaca na spomenike poznatih ličnosti koje su Grubiću predstavljale nositelje viših društvenih vrijednosti koji, s povišenom simbolikom i moći govora, postavljeni u javni prostor,građanima služe kao podsjetnik na određene kulturne i društvene vrijednosti. Tijekom ove akcije Grubića je uhitila policija. Bijes jednog prolaznika tijekom ove akcije, koji mu je zaprijetio smrću, izazvala je Heywoodova misao ovješena o spomenik Nikoli Tesli »Što si bliže crkvi, to si dalje od Boga«, kao i misao Lava Tolstoja »Domoljublje opravdava pripremu velikog broja ubojica«.[http://blog.b92.net/text/3215/Mala%20lekcija%20citata/] ===366 rituala oslobađanja (2008.)=== Umjetnički projekt Igora Grubića ''"366 rituala oslobađanja"'' (2008.) realiziran je kao niz mikropolitičkih akcija i intervencija koje je umjetnik izvodio gotovo svakodnevno tijekom 2008. i 2009. godine, a objedinjuje već prije korištene taktike - citatnost, utjecaj pop kulture, bliskost sentimentu historijske konceptuale, šamanistički pristup umjetnosti, gerilske/ilegalne akcije, izravnost susreta s ulicom, performativnost, građanski neposluh, poetski terorizam. Grubić se ovim svojim „ritualima“ bori protiv političkog konformizma, građanske pasivnostii konzumerističkog društva. "366 rituala oslobađanja" sastoje se i od svakodnevnih akcija "korigiranja" uličnih grafita s fašističkim i nacionalističkim elementima koje je tijekom noći pretvarao u smiješke, lijepljenja naljepnica s agitacijskim sadržajima na tramvajske stanice i druge javne prostore, postavljanja crvene zvijezde petokrake na odbačene borove nakon božićnih blagdana kojim nostalgično priziva ikonografiju socijalizma, ritualnim ispisivanjem rečenice "Odupiri se epidemiji pohlepe" na novčanice i njihovim odašiljanjem u sustav cirkulacije novca do mnogo vidljivijih, konfrontirajućih, ilegalnih akcija poput postavljanja transparenata političko-poetičnog sadržaja na spomenike u javnom prostoru, preljepljivanja reklamnih jumbo plakata, bojanja u crveno vode u fontani pred [[Hrvatska narodna banka|Hrvatskom narodnom bankom]] u kontekstu ekstremnih mjera sigurnosti nametnutih građanima tijekom posjeta [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] Zagrebu. Grubić ovim svojim akcijama proziva građane zbog pasivnosti u odnosu na društvene probleme ili govori o globalnim tendencijama koji utječu i na društvo kod nas. U sklopu akcije "366 rituala oslobođenja" Igor Grubić načinio je tri znaka na vlastitom tijelu - izbrijao oblik zvijezde na glavi, tetovirao riječ ''neposlušan'' na rame te urezao žiletom oblik srca na prsima. Važno je naglasiti da Grubićeva intencija nije bila izazivanje šoka kod promatrača; ovi „znakovi“ na tijelu dostupni su promatraču putem fotografija kao već gotov čin, dakle ne izvode se pred gledateljevim očima. Obilježavajući vlastito tijelo na ovaj način, Grubić obilježava sebe kao „neposlušnog“, kao onog koji ne pristaje na općeprihvaćene norme ponašanja i društveno-politički konformizam.[http://www.kulturpunkt.hr/i/kulturoskop/375/?template=print]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ===East Side Story (2009.)=== Projekt "East Side Story" (2009.) koji je nagrađen na natječaju THT nagrada@msu.hr, postavši tako dijelom Zbirke medijske umjetnosti MSU-a, veoma brzo našao je svoje mjesto unutar postava Zbirki u pokretu. Ta dvokanalna video instalacija jezgrovitim medijskim jezikom govori o važnom društvenom problemu danas – problemu nasilja i netolerancije prema osobama drugačijih seksualnih orijentacija. Sučeljavajući arhivski, dokumentarni materijal o nasilju na ulicama Zagreba i Beograda s „režiranom“ plesnom izvedbom koja stilizira nasilje na mjestima gdje se ono uistinu dogodilo. Odlučio je zajedno s koreografkinjom i plesačima izvesti plesne intervencije na istim lokacijama u oba grada.[http://www.jutarnji.hr/igor-grubic--moj-rad-o-pravima-homoseksualaca-otkupio-je-i-tate-/847165/] Jedan od bitnih principa njegovog umjetničkog rada je izlazak u javni prostor iz želje za direktnom komunikacijom s nepripremljenom publikom, što se ne može postići u galerijama i muzejima, gdje se kreće manji krug ljudi.[http://www.jutarnji.hr/igor-grubic--izlazim-na-ulicu-jer-zelim-poticati-raspravu/694618/] Grubić djeluje i u nezavisnom producentskom studiju »Fade In«, gdje se pojavljuje kao autor i producent dokumentarnih, a u studiju »Kreativni sindikat« i animiranih filmova. ==Vanjske poveznice== * http://www.jutarnji.hr/igor-grubic--izlazim-na-ulicu-jer-zelim-poticati-raspravu/694618/ * http://www.jutarnji.hr/igor-grubic--moj-rad-o-pravima-homoseksualaca-otkupio-je-i-tate-/847165/ * http://www.kontejner.org/disobedient * http://www.rovinj.hr/rovinj/manifestacije/39 {{GLAVNIRASPORED:Grubić, Igor}} [[Kategorija:Hrvatski umjetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] cherpe6pm77p1bnhneo3chucsqc2cj4 Iva Kovač 0 327613 6432746 6244079 2022-07-26T06:37:27Z Ponor 38361 wpov. wikitext text/x-wiki '''Iva Kovač''' (Split, 1983.) se na suvremenoj hrvatskoj umjetničkoj sceni uvrštava u mlađu generaciju [[umjetnik]]a. U svojoj umjetničkoj praksi dotiče se rodne nejednakosti, premda sebe ne smatra feminističkom umjetnicom već feministicom, te se služi feminističkim principima djelovanja kao što su subverzija, ironija i antiteza. Njima se koristi kako bi postigla određeni efekt unutar tradicije konceptualne umjetnosti. Iva Kovač je umjetnica koja je do sada ostvarila više inovativnih, interdisciplinarnih te socijalno i politički osviještenih projekata. == Umjetnički rad == Umjetnička praksa Ive Kovač usmjerena je na performativne i konceptualne prakse te na odnos estetike i etike u izvedbu performansa (Poljubac, (Re)produkcija, Rekreacija…). Od 2010. u svojim radovima Iva Kovač se sve više usmjerava prema imaginativnim pristupima umjetnosti kroz pripovjedačku konstrukciju. (Kad sam imala 5: Donald i Kiefer Sutherland kao Paul Gaugin). == Suradnje == Nekolicinu svojih radova i umjetničkih projekata je osmislila i realizira u suradnji s drugim umjetnicima i kulturnim djelatnicima – s Natašom Tepavčević je realizirala projekt DISTRIBUCIJA ZNANJA, a s Elvisom Krstulovićem je započela suradnju s projektom UMJETNOST&TRŽIŠTE i nastavila ju i danas pod nazivom ''Focus Group''. Diplomirala je na ALU u Zagrebu 2008., gdje je primila i nagradu za najbolji diplomski rad. Tijekom studija kao stipendist je pohađala kolegije na ''Indiana University of Pennsylvania'' (USA), radila je u Veneciji u Kolekciji ''Peggy Guggenheim'' i sudjelovala na radionici kod Dana Perjovschija na Ljetnoj akademiji u Salzburgu. Radila je za multimedijalnu kazališnu grupu ''Bacači sjenki'' i sudjelovala u rezidencijalnom programu SAP2009. U Republici Koreji, gdje je zajedno s Elvisom Krstulovićem organizirala seriju predavanja i postavila website. Sudionica je i kustoskog programa ''Svijet umjetnosti'' u organizaciji SCCA iz Ljubljane te je kustosica u PM galeriji u [[Zagreb]]u pri HDLU. Aktivno se bavi pisanjem za različite časopise i web portale kao i za vlastiti print-web-publikacije. == Radovi == Prvi rad kojim je Iva Kovač započela svoje umjetničko djelovanje je video instalacija, svojevrsni "work in progress" pod nazivom ''Srna, aseksualni rod''. Nakon njega slijede: # '''Poljubac''' (2005.) je video rad, odnosno kritička intervencija u tuđi performans koja služi propitivanju idejnih postavki dotičnoga rada. Kroz njega autorica pokušava govoriti o obrazovnom sustavu koji puno uspješnije prenosi informacije o formalnim aspektima rada dok se teže nosi s razumijevanjem idejnih postavki. ''Poljubac'' se manifestira kao odnos dvije ravnopravne autorske osobe te se kao ishod pojavljuju dva rada. Međuodnos između dviju autorica bio napet za vrijeme izvedbe jer intervencija nije bila isključivo simboličke prirode. # '''Citati.plakate''' (2007.) je javni, društveno-angažirani projekt i ujedno najreferentniji rad ove mlade umjetnice. Rad je osmišljen na način da je autorica plakatima intervenirala u ulični oglašivački prostor, objavljujući na njemu mizogine izjave velikih svjetskih mislilaca, filozofa i književnika. Cilj ovoga rada bio je izazivanje reakcije i interesa šire publike, čime je iz sfere umjetničkog prešao u društveni kontekst. To se i dogodilo kroz razne internetske forume, dnevne tiskovine itd... # '''(Re)produkcija''' (2008.) je performans u koji je uključena komunikacija s publikom u kojem autorica želi opovrgnuti izjavu pročitanu u fakultetskoj ispitnoj literaturi koja tvrdi kako „žene nemaju potrebu baviti se umjetnošću jer imaju sposobnost rađanja.“ Ovim konceptualnim radom u kojem su suprotstavljene dvije osnovne teze i nekoliko sporednih autorica koristi sebe i svoje moguće društvene uloge kao poprište za diskusiju. Time rad ukazuje na autoričinu društvenu osviještenost i potrebu da prenese jaku društvenu poruku. Riječ je o projektu kojem je institucionalizacija neophodna za učinkovitost. Izjavu/rečenicu iz literature „Žene nemaju potrebu baviti se umjetnošću jer imaju sposobnost rađanja“ autorica želi negirati dijeljenjem serije plakata s likom djeteta i neformalnim razgovorom s publikom o motivima rada koje, kroz institucionalizaciju rada u galeriji, preobražava u umjetničko djelo. # '''Re-kreacija''' (2008.) je nagrađeni diplomski rad koji se nadovezuje na radove ''Poljubac'' i ''(Re)produkcija'', no u ovome radu autorica se koristi klasičnim slikarskim medijem i tekstom kroz koji progovara o povijesnim uvjetovanostima sudjelovanja na polju [[umjetnost]]i. U njemu se bavila temom body-arta tj. umjetnicima koji za svoj performans koriste druge ljude kao objekte s kojima ne dijele autorstvo. Verbaliziranje ideje sastavni je dio toga rada. U ''Rekreaciji'' je autorica iskoristila vizualnu dokumentaciju dostupnu u knjigama i putem interneta te ju je prebacila u drugačiji kontekst od onoga u kojem su radovi inicijalno nastali. Gledano iz perspektive konceptualne umjetnosti pojam originalnosti je time stavljen pod upitnik a radom se otvara pitanje neusklađenosti definicije umjetnosti same i načina kako je definirana izvan umjetničkog konteksta. Osim ovih radova, Iva Kovač je tijekom svog umjetničkog djelovanja izvela i nekoliko radova u suradnji s drugim umjetnicima. Godine 2006. započela je suradnju s Elvisom Krstulovićem, performansom ''Kraj'', a 2008. godine, u suradnji s Natašom Tepačević, realizirala je istraživačko-umjetnički projekt pod nazivom ''Distribucija znanja''. Od 2009. godine Iva Kovač intenzivno nastavlja suradnju s Elvisom Krstulovićem (a od 2012. pod nazivom ''Fokus Grupa' http://fokusgrupa.net ') kada nastaje prvi rad pod nazivom ''Umjetnost & Tržište''. Riječ je o umjetničkom istraživačkom projektu koji je prezentiran kao serija predavanja, tiskanih objava (izdavač Morning Media, Seoul) i objava na internetskim stranicama http://artandmarket.fokusgrupa.net Tijekom 2011. realizirali su prostornu instalaciju s dijaprojektorima ''Imagining the Artistic Frustrations by Means of the Work Der wildgevordene Spiesser Heartfield'', video radove ''Kad budem imao 5'' i ''Draga, oprosti što ti pišem tako kasno'' (''work in progress''). U zajedničkoj suradnji osmišljene su i realizirane dvije publikacije. U 2011. realizirana je publikacija u izdanju BLOK, ''Local Base For Culture'' pod nazivom ''Micropolitics Notebook''. Tekstove u toj publikaciji pišu: Clare Butcher, Beata Hock, Katharina Schlieben, Nataša Petrešin-Bachelez, Corina L. Apostol i Biro za melodramatska istraživanja. U 2012. priredili su umjetničku knjigu ''Perfect Lovers'', u izdanju Edition Taube, Stuttgart. == Vidi == *[[Umjetnički aktivizam]] == Izvori == http://fokusgrupa.net http://cunterview.net/2010/kultura/iva-kovac-rekreacija {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226201715/http://cunterview.net/2010/kultura/iva-kovac-rekreacija |date=26. veljače 2011. }} http://croatian-photography.com/hr/fokus-grupa http://g-siz.com/prijedlog-spomenika-novom-internacionalizmu/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130915094630/http://g-siz.com/prijedlog-spomenika-novom-internacionalizmu/ |date=15. rujna 2013. }} {{GLAVNIRASPORED:Kovač, Iva}} [[Kategorija:Hrvatski umjetnici]] [[Kategorija:Umjetnički aktivisti]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] l13beo9ivdrnr8fme8pioit8vj6zijl Sarajevski kiseljak 0 335661 6432528 6137072 2022-07-25T14:56:19Z 217.75.203.146 Eto nako zeza wikitext text/x-wiki '''Sarajevski kiseljak''' je [[mineralna voda]] koja izvire u [[Vogošća|Vogošći]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Drži se kako je Kiseljak dobio ime po kiseloj vodi koja tamo izvire.<ref>Jukić, 2010., 269.</ref> == Vrelo == ''Sarajevski kiseljak'' se crpi iz prostora koji u tektonskom smislu pripada [[busovačka rasjedna zona|busovačkoj rasjednoj zoni]]. Glavni izvor se nalazi u poprečnom rasjedu koji se pruža od Rotilja do [[Podastinje|Podastinja]], ''gdje su tercijarne naslage prekinute strmim stijenama trijaskog [[vapnenac|vapnenca]] pod kojima u istočnom smjeru mjestimično leže verfenske naslage''.<ref>Jukić, 2010., 271.</ref> ''[[izvor|Vrela]] u Kiseljaku izviru iz [sloja] [[trijas]]a, i to dolomita koji leži na verfenskim slojevima.''<ref>Jukić, 2010., 271., navod je prema izvoru: Ž. Jevtić i dr., »Sarajevski kiseljak« // ''Zbornik I.'' (str. 17. – 25.); ''Zbornik II. i III.'' (str. 9. – 28.), Kiseljak, 1963..<!-- vjerojatno je riječ o Živojinu Jevtiću --></ref> == Fizikalna i kemijska svojstva == Mineralna voda ''Sarajevski kiseljak'' je po fizičkim svojstvima bistra voda, bez boje i mirisa, temperatura na izvoru je 12,1&nbsp;°C.<ref>Jukić, 2010., str. 272.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center; background:white" border="1" |+ <small>Kemijska analiza ''Sarajevskoga kiseljaka''</small><ref>Marija Jukić je citirala kemijsku analizu Federalnoga zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 11. svibnja 2004. godine; citirano prema: Jukić, 2010., str. 272.</ref> ! style="background:white"| [[ion]]a [[kation]]a ! style="background:white"| [[miligram|mg]]/[[Litra|l]] ! style="background:white"| iona [[anion]]a ! style="background:white"| mg/l |- | [[natrij]] | 552,0 | hidrokarbonat | 1659,2 |- | [[kalij]] | 11,7 | sulfat | 550,0 |- | [[kalcij]] | 248,5 | klorid | 75,9 |- | [[magnezij]] | 43,7 | silicijeva kis. | 14,9 |} Sadržava i 3142,6&nbsp;mg/l čvrstih tvari, te 4000,0&nbsp;mg/l [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]]. == Proizvodnja == Za proizvodnju se rabe dva izvora (2010.), ''Park'' i ''Kiseljačić'', koji daju 5 d[[m³]]/[[sekunda|s]]. Izvori su kaptirani i godišnje daju preko 35&nbsp;000&nbsp;000 litara.<ref>Jukić, 2010., str. 273.</ref> Prve analize vode je izvršio E. Ludwig, dvorski savjetnik u [[Beč]]u, 1886. godine.<ref>Jukić, 2010., str. 273., citirano prema Jevtić i dr., 1963.</ref> Međutim, u tu se svrhu rabilo samo 5 % [[voda|vode]] (1975.). == Ljekovita svojstva == Zavod za [[javno zdravstvo|javno]] [[zdravstvo]] [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije Bosne i Hercegovine]] je 14. travnja 1997. dao stručno mišljenje kako ''Sarajevski kiseljak'' pomaže kod bolesti [[metabolizam|metabolizma]], bolesti [[jetra|jetre]], [[žučnjak]]a i [[Žučni vodovi|žučnih vodova]], bolesti [[ljudska probava|probavnoga]] sustava, te bolesti [[bubreg]]a i [[mokraćovod]]a.<ref>Jukić, 2010., str. 274.</ref> Od [[2000.]] godine,<ref>Višnja Bojanić, Marat Terterov, ''Doing Business with Croatia'', 2nd ed., London : GMB Publishing Ltd., 2005., {{ISBN|1-905050-03-8}}, {{ISBN|1-905050-53-4}}, {{ISBN|978-1-905050-53-6}}, str. 128.</ref> ''Sarajevski kiseljak'' se nalazi u okrilju [[Jamnica|Jamnice]]. == Literatura == * N. Crnogorac, »Sarajevski kiseljak« // ''Mineralne vode'', 3/1967., str. 7. – 12. * Marija Jukić, »Mineralna voda ''Sarajevski kiseljak''«, '''<tt>u časopisu:</tt>''' [[Marica Petrović]], gl. ur., ''[[Gradovrh (časopis)|Gradovrh : časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja]]'', Tuzla : Matica hrvatska, god. VII., br. 7., mjeseca studenoga 2010., {{ISSN|1840-0477}}, str. 269. – 275. {{COBISS.BH|id=13920006}} == Bilješke i izvori == {{Izvori}} == Unutarnje poveznice == * [[piće]] * [[provodnici vode]]<!-- radi poveznice prema kaptiranju --> * [[voda]] == Vanjske poveznice == * [http://www.sarajevski-kiseljak.com/ Mrježovnica ''sarajevski-kiseljak.com''] {{Mrva-piće}} [[Kategorija:Pitka voda]] [[Kategorija:Hrana i piće u Bosni i Hercegovini]] f6m2b76ubnzoy3tvqxjcckkfwgicazq 6432529 6432528 2022-07-25T14:57:20Z 217.75.203.146 Vratio kako treba wikitext text/x-wiki '''Sarajevski kiseljak''' je [[mineralna voda]] koja izvire u Kiseljaku u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Drži se kako je Kiseljak dobio ime po kiseloj vodi koja tamo izvire.<ref>Jukić, 2010., 269.</ref> == Vrelo == ''Sarajevski kiseljak'' se crpi iz prostora koji u tektonskom smislu pripada [[busovačka rasjedna zona|busovačkoj rasjednoj zoni]]. Glavni izvor se nalazi u poprečnom rasjedu koji se pruža od Rotilja do [[Podastinje|Podastinja]], ''gdje su tercijarne naslage prekinute strmim stijenama trijaskog [[vapnenac|vapnenca]] pod kojima u istočnom smjeru mjestimično leže verfenske naslage''.<ref>Jukić, 2010., 271.</ref> ''[[izvor|Vrela]] u Kiseljaku izviru iz [sloja] [[trijas]]a, i to dolomita koji leži na verfenskim slojevima.''<ref>Jukić, 2010., 271., navod je prema izvoru: Ž. Jevtić i dr., »Sarajevski kiseljak« // ''Zbornik I.'' (str. 17. – 25.); ''Zbornik II. i III.'' (str. 9. – 28.), Kiseljak, 1963..<!-- vjerojatno je riječ o Živojinu Jevtiću --></ref> == Fizikalna i kemijska svojstva == Mineralna voda ''Sarajevski kiseljak'' je po fizičkim svojstvima bistra voda, bez boje i mirisa, temperatura na izvoru je 12,1&nbsp;°C.<ref>Jukić, 2010., str. 272.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center; background:white" border="1" |+ <small>Kemijska analiza ''Sarajevskoga kiseljaka''</small><ref>Marija Jukić je citirala kemijsku analizu Federalnoga zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 11. svibnja 2004. godine; citirano prema: Jukić, 2010., str. 272.</ref> ! style="background:white"| [[ion]]a [[kation]]a ! style="background:white"| [[miligram|mg]]/[[Litra|l]] ! style="background:white"| iona [[anion]]a ! style="background:white"| mg/l |- | [[natrij]] | 552,0 | hidrokarbonat | 1659,2 |- | [[kalij]] | 11,7 | sulfat | 550,0 |- | [[kalcij]] | 248,5 | klorid | 75,9 |- | [[magnezij]] | 43,7 | silicijeva kis. | 14,9 |} Sadržava i 3142,6&nbsp;mg/l čvrstih tvari, te 4000,0&nbsp;mg/l [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]]. == Proizvodnja == Za proizvodnju se rabe dva izvora (2010.), ''Park'' i ''Kiseljačić'', koji daju 5 d[[m³]]/[[sekunda|s]]. Izvori su kaptirani i godišnje daju preko 35&nbsp;000&nbsp;000 litara.<ref>Jukić, 2010., str. 273.</ref> Prve analize vode je izvršio E. Ludwig, dvorski savjetnik u [[Beč]]u, 1886. godine.<ref>Jukić, 2010., str. 273., citirano prema Jevtić i dr., 1963.</ref> Međutim, u tu se svrhu rabilo samo 5 % [[voda|vode]] (1975.). == Ljekovita svojstva == Zavod za [[javno zdravstvo|javno]] [[zdravstvo]] [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije Bosne i Hercegovine]] je 14. travnja 1997. dao stručno mišljenje kako ''Sarajevski kiseljak'' pomaže kod bolesti [[metabolizam|metabolizma]], bolesti [[jetra|jetre]], [[žučnjak]]a i [[Žučni vodovi|žučnih vodova]], bolesti [[ljudska probava|probavnoga]] sustava, te bolesti [[bubreg]]a i [[mokraćovod]]a.<ref>Jukić, 2010., str. 274.</ref> Od [[2000.]] godine,<ref>Višnja Bojanić, Marat Terterov, ''Doing Business with Croatia'', 2nd ed., London : GMB Publishing Ltd., 2005., {{ISBN|1-905050-03-8}}, {{ISBN|1-905050-53-4}}, {{ISBN|978-1-905050-53-6}}, str. 128.</ref> ''Sarajevski kiseljak'' se nalazi u okrilju [[Jamnica|Jamnice]]. == Literatura == * N. Crnogorac, »Sarajevski kiseljak« // ''Mineralne vode'', 3/1967., str. 7. – 12. * Marija Jukić, »Mineralna voda ''Sarajevski kiseljak''«, '''<tt>u časopisu:</tt>''' [[Marica Petrović]], gl. ur., ''[[Gradovrh (časopis)|Gradovrh : časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja]]'', Tuzla : Matica hrvatska, god. VII., br. 7., mjeseca studenoga 2010., {{ISSN|1840-0477}}, str. 269. – 275. {{COBISS.BH|id=13920006}} == Bilješke i izvori == {{Izvori}} == Unutarnje poveznice == * [[piće]] * [[provodnici vode]]<!-- radi poveznice prema kaptiranju --> * [[voda]] == Vanjske poveznice == * [http://www.sarajevski-kiseljak.com/ Mrježovnica ''sarajevski-kiseljak.com''] {{Mrva-piće}} [[Kategorija:Pitka voda]] [[Kategorija:Hrana i piće u Bosni i Hercegovini]] l8msq83rf1z7gwzprdtck55ah64nkeq 6432531 6432529 2022-07-25T15:03:56Z Ponor 38361 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/217.75.203.146|217.75.203.146]] ([[User talk:217.75.203.146|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] wikitext text/x-wiki '''Sarajevski kiseljak''' je [[mineralna voda]] koja izvire u [[Kiseljak]]u u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Drži se kako je Kiseljak dobio ime po kiseloj vodi koja tamo izvire.<ref>Jukić, 2010., 269.</ref> == Vrelo == ''Sarajevski kiseljak'' se crpi iz prostora koji u tektonskom smislu pripada [[busovačka rasjedna zona|busovačkoj rasjednoj zoni]]. Glavni izvor se nalazi u poprečnom rasjedu koji se pruža od Rotilja do [[Podastinje|Podastinja]], ''gdje su tercijarne naslage prekinute strmim stijenama trijaskog [[vapnenac|vapnenca]] pod kojima u istočnom smjeru mjestimično leže verfenske naslage''.<ref>Jukić, 2010., 271.</ref> ''[[izvor|Vrela]] u Kiseljaku izviru iz [sloja] [[trijas]]a, i to dolomita koji leži na verfenskim slojevima.''<ref>Jukić, 2010., 271., navod je prema izvoru: Ž. Jevtić i dr., »Sarajevski kiseljak« // ''Zbornik I.'' (str. 17. – 25.); ''Zbornik II. i III.'' (str. 9. – 28.), Kiseljak, 1963..<!-- vjerojatno je riječ o Živojinu Jevtiću --></ref> == Fizikalna i kemijska svojstva == Mineralna voda ''Sarajevski kiseljak'' je po fizičkim svojstvima bistra voda, bez boje i mirisa, temperatura na izvoru je 12,1&nbsp;°C.<ref>Jukić, 2010., str. 272.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center; background:white" border="1" |+ <small>Kemijska analiza ''Sarajevskoga kiseljaka''</small><ref>Marija Jukić je citirala kemijsku analizu Federalnoga zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 11. svibnja 2004. godine; citirano prema: Jukić, 2010., str. 272.</ref> ! style="background:white"| [[ion]]a [[kation]]a ! style="background:white"| [[miligram|mg]]/[[Litra|l]] ! style="background:white"| iona [[anion]]a ! style="background:white"| mg/l |- | [[natrij]] | 552,0 | hidrokarbonat | 1659,2 |- | [[kalij]] | 11,7 | sulfat | 550,0 |- | [[kalcij]] | 248,5 | klorid | 75,9 |- | [[magnezij]] | 43,7 | silicijeva kis. | 14,9 |} Sadržava i 3142,6&nbsp;mg/l čvrstih tvari, te 4000,0&nbsp;mg/l [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]]. == Proizvodnja == Za proizvodnju se rabe dva izvora (2010.), ''Park'' i ''Kiseljačić'', koji daju 5 d[[m³]]/[[sekunda|s]]. Izvori su kaptirani i godišnje daju preko 35&nbsp;000&nbsp;000 litara.<ref>Jukić, 2010., str. 273.</ref> Prve analize vode je izvršio E. Ludwig, dvorski savjetnik u [[Beč]]u, 1886. godine.<ref>Jukić, 2010., str. 273., citirano prema Jevtić i dr., 1963.</ref> Međutim, u tu se svrhu rabilo samo 5 % [[voda|vode]] (1975.). == Ljekovita svojstva == Zavod za [[javno zdravstvo|javno]] [[zdravstvo]] [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije Bosne i Hercegovine]] je 14. travnja 1997. dao stručno mišljenje kako ''Sarajevski kiseljak'' pomaže kod bolesti [[metabolizam|metabolizma]], bolesti [[jetra|jetre]], [[žučnjak]]a i [[Žučni vodovi|žučnih vodova]], bolesti [[ljudska probava|probavnoga]] sustava, te bolesti [[bubreg]]a i [[mokraćovod]]a.<ref>Jukić, 2010., str. 274.</ref> Od [[2000.]] godine,<ref>Višnja Bojanić, Marat Terterov, ''Doing Business with Croatia'', 2nd ed., London : GMB Publishing Ltd., 2005., {{ISBN|1-905050-03-8}}, {{ISBN|1-905050-53-4}}, {{ISBN|978-1-905050-53-6}}, str. 128.</ref> ''Sarajevski kiseljak'' se nalazi u okrilju [[Jamnica|Jamnice]]. == Literatura == * N. Crnogorac, »Sarajevski kiseljak« // ''Mineralne vode'', 3/1967., str. 7. – 12. * Marija Jukić, »Mineralna voda ''Sarajevski kiseljak''«, '''<tt>u časopisu:</tt>''' [[Marica Petrović]], gl. ur., ''[[Gradovrh (časopis)|Gradovrh : časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja]]'', Tuzla : Matica hrvatska, god. VII., br. 7., mjeseca studenoga 2010., {{ISSN|1840-0477}}, str. 269. – 275. {{COBISS.BH|id=13920006}} == Bilješke i izvori == {{Izvori}} == Unutarnje poveznice == * [[piće]] * [[provodnici vode]]<!-- radi poveznice prema kaptiranju --> * [[voda]] == Vanjske poveznice == * [http://www.sarajevski-kiseljak.com/ Mrježovnica ''sarajevski-kiseljak.com''] {{Mrva-piće}} [[Kategorija:Pitka voda]] [[Kategorija:Hrana i piće u Bosni i Hercegovini]] 9drb3twjoa7lf79r0tambkajp9jkpw9 Broćevke 0 344372 6432654 6331979 2022-07-25T20:23:59Z Zeljko 1196 /* Potporodice */ wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Broćevke | slika = Rubiaceae - Galium verum (8304675540).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Galium verum]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Magnoliophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia ='''''Rubiaceae''''' | familia_autorstvo= <small>Juss.</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Broćevke''' (broćevi, bročine, [[Latinski jezik|lat.]] Rubiaceae), biljna porodica iz reda [[Rubiales]] ili [[Gentianales]]. Porodica je dobila ime po rodu [[broć]] (''[[Rubia]]''), koji se ne smije bkati s rodom broćika (Galium), kojem pripada [[prava broćika]] ([[Galium verum]]), nazivana i Ivanjsko cvijeće, Ivanov cvijet, Ivanova trava, slama Marije djevice, a rasprostranjena je po čitavom svijetu. U primorskim krajevima Hrvatske rastu vrste [[Rubia peregrina]] (rukodrž) sa zimzelenom nadzemnom stabljikom. Druga naša primorska vrsta [[Rubia tinctorum|R. tinctorum]] ima listove s kratjim peteljkama, a nadzemna joj stabljika [[jesen|ujesen]] ugiba. Raste samoniklo a [[cvjetovi]] su joj žuti poput [[med]]a.<ref>[ftp://ftpmirror.your.org/pub/wikimedia/images/wikisource/hr/4/45/Stranice_321-340_-_Brockdorf.pdf Izvor]</ref> Vrsta poznata kao [[broćika ljepljiva]] ili [[ljepljiva broćika]] ([[Galium aparine]] L.) prirodni je [[antipiretik]], [[adstrigent]], [[antiinflamatorik]], [[antineoplastik]], [[dermetik]], [[diuretik]], [[ekspektorant]], [[limfatik]], [[relaksant]], [[sedativ]], [[sekretolik]] i [[tonik]]. == Potporodice == # ''[[Cinchonoideae]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Ixoroideae]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Rubioideae]]'' <small>Juss.</small> *Tribus incertae sedis: ''[[Coptosapelteae]]'', ''[[Luculieae]]'' *Genera incertae sedis: ''[[Benzonia]]'', ''[[Bruxanelia]]'', ''[[Fergusonia]]'', ''[[Pseudodiplospora]]'', ''[[Streblosiopsis]]'', ''[[Stylosiphonia]]'', ''[[Adolphoduckea]]'' <small>Paudyal & Delprete</small> *'''Rodovi:''' <div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> [[Acranthera]], [[Acrobotrys (Plantae)|Acrobotrys]], [[Acrosynanthus]], [[Acunaeanthus]], [[Adenorandia]], [[Adenosacme]], [[Adina]], [[Adinauclea]], [[Adolphoduckea]], [[Afrocanthium]], [[Agathisanthemum]], [[Agouticarpa]], [[Aidia]], [[Aidiopsis]], [[Airosperma]], [[Alberta (rod)|Alberta]], [[Aleisanthia]], [[Aleisanthiopsis]], [[Alibertia (Plantae)|Alibertia]], [[Alleizettea]], [[Alleizettella]], [[Alseis]], [[Amaioua]], [[Amaracarpus]], [[Amphiasma]], [[Amphidasya]], [[Amphistemon]], [[Ancylanthos]], [[Anisomeris]], [[Anotis]], [[Antherostele]], [[Anthocephalus]], [[Anthorrhiza]], [[Anthospermopsis]], [[Anthospermum]], [[Antirhea]], [[Antirrhoea]], [[Aoranthe]], [[Aparine]], [[Aphaenandra]], [[Aphanocarpus]], [[Apomuria]], [[Appunia]], [[Arachnothryx]], [[Arcytophyllum]], [[Argocoffeopsis]], [[Argostemma]], [[Asemanthia]], [[Aspera]], [[Asperula]], [[Astiella]], [[Atractocarpus]], [[Atractogyne]], [[Augusta]], [[Aulacocalyx]], [[Axanthes]], [[Badusa]], [[Balmea]], [[Bartlingia]], [[Basanacantha]], [[Bathysa]], [[Batopedina]], [[Bellermannia]], [[Bellizinca]], [[Belonophora]], [[Benkara]], [[Benzonia]], [[Berghesia]], [[Bertiera]], [[Bigelovia]], [[Bikkia]], [[Blepharidium]], [[Bobea]], [[Boholia]], [[Borojoa]], [[Borreria]], [[Bothriospora]], [[Botryarrhena]], [[Bouvardia]], [[Brachytome]], [[Bradea]], [[Bremeria]], [[Brenania]], [[Breonadia]], [[Breonia]], [[Bruxanelia]], [[Bullockia]], [[Bungarimba]], [[Burchellia]], [[Burttdavya]], [[Byrsophyllum]], [[Caelospermum]], [[Callipeltis]], [[Calochone]], [[Calycophyllum]], [[Calycosia]], [[Calycosiphonia]], [[Campanocalyx]], [[Camptopus]], [[Canephora]], [[Canthium]], [[Capirona]], [[Carapichea]], [[Carpacoce]], [[Carphalea]], [[Carterella]], [[Casasia]], [[Cascarilla]], [[Cassupa]], [[Catesbaea]], [[Catunaregam]], [[Cephaelis]], [[Cephalanthus]], [[Cephalidium]], [[Ceratopyxis]], [[Ceriscoides]], [[Ceuthocarpus]], [[Chaetostachydium]], [[Chalepophyllum]], [[Chamaepentas]], [[Chapelieria]], [[Chasallia]], [[Chassalia]], [[Chazaliella]], [[Chimarrhis]], [[Chiococca]], [[Chione (Plantae)|Chione]], [[Chomelia]], [[Choristes]], [[Chrysoxylon]], [[Ciliosemina]], [[Cinchona]], [[Cinchonopsis]], [[Cladoceras]], [[Clarkella]], [[Coccochondra]], [[Coccocypselum]], [[Coddia]], [[Coddingtonia]], [[Coelopyrena]], [[Coelospermum]], [[Coffea]], [[Coleactina]], [[Colleteria]], [[Colletoecema]], [[Condalia]], [[Condaminea]], [[Conostomium]], [[Coprosma]], [[Coptophyllum]], [[Coptosapelta]], [[Coptosperma]], [[Cordiera]], [[Cordylostigma]], [[Corynanthe]], [[Coryphothamnus]], [[Cosmibuena]], [[Cosmocalyx]], [[Coussarea]], [[Coutaportla]], [[Coutarea]], [[Cowiea]], [[Craterispermum]], [[Cremaspora]], [[Cremocarpon]], [[Crinita]], [[Crobylanthe]], [[Crocyllis]], [[Crossopteryx]], [[Crucianella]], [[Cruciata]], [[Cruckshanksia]], [[Crusea]], [[Csapodya]], [[Cubanola]], [[Cuviera]], [[Cyanoneuron]], [[Cyclophyllum]], [[Damnacanthus]], [[Danais]], [[Deccania]], [[Declieuxia]], [[Delpechia]], [[Dendrosipanea]], [[Denscantia]], [[Dentella]], [[Deppea]], [[Diacrodon]], [[Dialypetalanthus]], [[Dibrachionostylus]], [[Dichilanthe]], [[Dictyandra]], [[Didymaea]], [[Didymochlamys]], [[Didymopogon]], [[Didymosalpinx]], [[Diodella]], [[Diodia]], [[Dioecrescis]], [[Dioicodendron]], [[Diplospora]], [[Dirichletia]], [[Discospermum]], [[Diyaminauclea]], [[Dolianthus]], [[Dolichodelphys]], [[Dolicholobium]], [[Dolichometra]], [[Dolichopentas]], [[Donkelaaria]], [[Donnellyanthus]], [[Dorothea]], [[Duidania]], [[Dunnia]], [[Duperrea]], [[Duroia]], [[Durringtonia]], [[Edithea]], [[Eizia]], [[Elaeagia]], [[Eleuthranthes]], [[Emmenopterys]], [[Emmeorhiza]], [[Empogona]], [[Endolasia]], [[Enterospermum]], [[Eosanthe]], [[Eriosemopsis]], [[Erithalis]], [[Ernodea]], [[Eteriscius]], [[Euclinia]], [[Euosmia]], [[Evea]], [[Everistia]], [[Exallage]], [[Exostema]], [[Fadogia]], [[Fadogiella]], [[Faramea]], [[Ferdinandusa]], [[Feretia]], [[Fergusonia]], [[Fernelia]], [[Flagenium]], [[Flemingia]], [[Fleroya]], [[Flexanthera]], [[Fosbergia]], [[Froelichia]], [[Fructesca]], [[Gaertnera]], [[Galianthe]], [[Galiniera]], [[Galium]], [[Gallienia]], [[Galopina]], [[Ganguelia]], [[Gardenia]], [[Gardeniopsis]], [[Genipa]] , [[Gentingia]], [[Geocardia]], [[Geophila]], [[Gerontogea]], [[Gillespiea]], [[Gleasonia]], [[Glionnetia]], [[Glossostipula]], [[Gomphocalyx]], [[Gonotheca]], [[Gonyanera]], [[Gonzalagunia]], [[Gonzalea]], [[Gouldia]], [[Greenea]], [[Greeniopsis]], [[Griffithia]], [[Grumilea]], [[Guettarda]], [[Guihaiothamnus]], [[Gynochthodes]], [[Gyrostipula]], [[Habroneuron]], [[Haldina]], [[Hamelia]], [[Hamiltonia]], [[Hedstromia]], [[Hedyotis]], [[Hedythyrsus]], [[Heinsenia]], [[Heinsia]], [[Hekistocarpa]], [[Henriquezia]], [[Heterophyllaea]], [[Hexasepalum]], [[Hillia]], [[Himalrandia]], [[Hindsia]], [[Hintonia]], [[Hippotis]], [[Hodgkinsonia]], [[Hoffmannia]], [[Holstianthus]], [[Homollea]], [[Homolliella]], [[Houstonia]], [[Howardia]], [[Hutchinsonia]], [[Hydnophytum]], [[Hydrophylax]], [[Hymenocoleus]], [[Hymenodictyon]], [[Hymenodyction]], [[Hyperacanthus]], [[Hypobathrum]], [[Hyptianthera]], [[Ipecacuanha]], [[Isertia]], [[Isidorea]], [[Ixora]], [[Jackiopsis]], [[Janotia]], [[Jaubertia]], [[Joosia]], [[Jovetia]], [[Jurgensia]], [[Kadua]], [[Kailarsenia]], [[Kajewskiella]], [[Keenania]], [[Keetia]], [[Kelloggia]], [[Kerianthera]], [[Khasiaclunea]], [[Klossia]], [[Knoxia]], [[Kochummenia]], [[Kohautia]], [[Kraussia]], [[Kutchubaea]], [[Ladenbergia]], [[Lamprothamnus]], [[Landiopsis]], [[Larsenaikia]], [[Lasianthus]], [[Lasionema]], [[Lasiostoma]], [[Lathraeocarpa]], [[Lecananthus]], [[Lecariocalyx]], [[Lelya]], [[Lemyrea]], [[Lepidostoma]], [[Leptactina]], [[Leptactinia]], [[Leptodermis]], [[Leptomischus]], [[Leptopetalum]], [[Leptoscela]], [[Leptostigma]], [[Lerchea]], [[Leucocodon]], [[Leucolophus]], [[Limnosipanea]], [[Lindenia]], [[Lipostoma]], [[Lorencea]], [[Lucinaea]], [[Luculia]], [[Lucya]], [[Ludekia]], [[Macbrideina]], [[Machaonia]], [[Macrocnemum]], [[Macrosphyra]], [[Maguireocharis]], [[Maguireothamnus]], [[Malanea]], [[Manettia]], [[Manostachya]], [[Mantalania]], [[Mapouria]], [[Margaritopsis]], [[Martensianthus]], [[Maschalodesme]], [[Massularia]], [[Mastixiodendron]], [[Mazaea]], [[Melachone]], [[Melanea]], [[Melanopsidium]], [[Menestoria]], [[Mephitidia]], [[Mericarpaea]], [[Merumea]], [[Metabolos]], [[Metadina]], [[Mexotis]], [[Meyna]], [[Micrasepalum]], [[Microphysa]], [[Mitchella]], [[Mitracarpus]], [[Mitragyna]], [[Mitrasacmopsis]], [[Mitriostigma]], [[Molopanthera]], [[Monosalpinx]], [[Morelia (rod)|Morelia]], [[Morierina]], [[Morinda]], [[Morindopsis]], [[Motleyia]], [[Mouretia]], [[Multidentia]], [[Mussaenda]], [[Mussaendopsis]], [[Mycetia]], [[Myonima]], [[Myrioneuron]], [[Myrmecodia]], [[Myrmecoides]], [[Myrmeconauclea]], [[Myrmephytum]], [[Nargedia]], [[Nauclea]], [[Neanotis]], [[Neblinathamnus]], [[Nematostylis]], [[Nenax]], [[Neobertiera]], [[Neoblakea]], [[Neogaillonia]], [[Neohymenopogon]], [[Neolamarckia]], [[Neomussaenda]], [[Neonauclea]], [[Nernstia]], [[Nertera]], [[Nesohedyotis]], [[Neurocalyx]], [[Neurocarpaea]], [[Nichallea]], [[Nodocarpaea]], [[Nonatelia]], [[Normandia (rod)|Normandia]], [[Nostolachma]], [[Notopleura]], [[Ochreinauclea]], [[Octavia]], [[Octotropis]], [[Oldenlandia]], [[Oldenlandiopsis]], [[Oligocodon]], [[Omiltemia]], [[Opercularia]], [[Ophiorrhiza]], [[Oreopolus]], [[Oribasia]], [[Osa (rod)|Osa]], [[Otiophora]], [[Otomeria]], [[Ottoschmidtia]], [[Ourouparia]], [[Oxyanthus]], [[Oxyceros]], [[Pachystigma]], [[Pachystylus]], [[Paederia]], [[Pagamea]], [[Pagameopsis]], [[Palicourea]], [[Pappostyles]], [[Paracephaelis]], [[Parachimarrhis]], [[Paracoffea]], [[Paracorynanthe]], [[Paragenipa]], [[Paraknoxia]], [[Parapentas]], [[Patabea]], [[Patima]], [[Pauridiantha]], [[Pausinystalia]], [[Pavetta]], [[Payera]], [[Pentagonia]], [[Pentaloncha]], [[Pentanisia]], [[Pentanopsis]], [[Pentas]], [[Pentodon]], [[Peponidium]], [[Perakanthus]], [[Perama]], [[Peripeplus]], [[Pertusadina]], [[Petagomoa]], [[Petesia]], [[Petitiocodon]], [[Petunga]], [[Phellocalyx]], [[Phialanthus]], [[Phialiphora]], [[Phuopsis]], [[Phyllacanthus]], [[Phyllis]], [[Phyllocrater]], [[Phyllomelia]], [[Phyllopentas]], [[Phylohydrax]], [[Picardaea]], [[Pimentelia]], [[Pinarophyllon]], [[Pinckneya]], [[Pitardella]], [[Pittoniotis]], [[Placocarpa]], [[Planaltina]], [[Platycarpum]], [[Plectroniella]], [[Pleimeris]], [[Pleiocoryne]], [[Pleiocraterium]], [[Plocama]], [[Plocaniophyllon]], [[Poecilocalyx]], [[Pogonopus]], [[Polycycliska]], [[Polyozus]], [[Polysphaeria]], [[Polyura]], [[Pomatium]], [[Pomax]], [[Pomazota]], [[Porocarpus]], [[Porterandia]], [[Portlandia]], [[Posoqueria]], [[Pouchetia]], [[Praravinia]], [[Preussiodora]], [[Prismatomeris]], [[Psathura]], [[Pseudaidia]], [[Pseudodiplospora]], [[Pseudohamelia]], [[Pseudomantalania]], [[Pseudomiltemia]], [[Pseudomussaenda]], [[Pseudonesohedyotis]], [[Pseudopyxis]], [[Psilanthus]], [[Psilobium]], [[Psychotria]], [[Psydrax]], [[Psyllocarpus]], [[Pteridocalyx]], [[Pterogaillonia]], [[Pubistylus]], [[Pygmaeothamnus]], [[Pyragra]], [[Pyrostria]], [[Quinquina]], [[Rachicallis]], [[Ramosmania]], [[Randia]], [[Raritebe]], [[Razafimandimbisonia]], [[Readea]], [[Relbunium]], [[Remijia]], [[Renistipula]], [[Rennellia]], [[Restiaria]], [[Retiniphyllum]], [[Rhadinopus]], [[Rhaphidura]], [[Rhipidantha]], [[Rhodopentas]], [[Richardia]], [[Richardsonia]], [[Riodocea]], [[Riqueuria]], [[Robbrechtia]], [[Robynsia]], [[Rogiera]], [[Roigella]], [[Ronabea]], [[Rondeletia]], [[Rosenbergiodendron]], [[Rothmannia]], [[Rovaeanthus]], [[Rubia]], [[Rubovietnamia]], [[Rudgea]], [[Rustia]], [[Rutidea]], [[Rytigynia]], [[Sabicea]], [[Sacosperma]], [[Saldinia]], [[Salzmannia]], [[Saprosma]], [[Sarcocephalus]], [[Sarcopygme]], [[Schismatoclada]], [[Schizenterospermum]], [[Schizocalyx]], [[Schizocolea]], [[Schizomussaenda]], [[Schmidtottia]], [[Schradera]], [[Schumanniophyton]], [[Schwendenera]], [[Sclerococcus]], [[Scolosanthus]], [[Scyphiphora]], [[Scyphostachys]], [[Sericanthe]], [[Serissa]], [[Shaferocharis]], [[Sherardia]], [[Sherbournia]], [[Sickingia]], [[Siderodendrum]], [[Siemensia]], [[Simira]], [[Sinoadina]], [[Sipanea]], [[Sipaneopsis]], [[Siphonandrium]], [[Solena]], [[Solenandra]], [[Sommera]], [[Spallanzania]], [[Spathichlamys]], [[Spermacoce]], [[Spermadictyon]], [[Sphinctanthus]], [[Spiradiclis]], [[Squamellaria]], [[Stachyarrhena]], [[Stachyococcus]], [[Staelia]], [[Standleya]], [[Steenisia]], [[Stenaria]], [[Stenosepala]], [[Stenostomum]], [[Stenotis]], [[Stephanococcus]], [[Stephegyne]], [[Stevensia]], [[Steyermarkia]], [[Stichianthus]], [[Stigmanthus]], [[Stilpnophyllum]], [[Stipularia]], [[Streblosa]], [[Streblosiopsis]], [[Strumpfia]], [[Stylocoryna]], [[Stylosiphonia]], [[Suberanthus]], [[Sulipa]], [[Sulzeria]], [[Synaptantha]], [[Syringantha]], [[Tamilnadia]], [[Tammsia]], [[Tamridaea]], [[Tapanhuacanga]], [[Tapiphyllum]], [[Tarenna]], [[Tarennoidea]], [[Temnocalyx]], [[Temnopteryx]], [[Tennantia]], [[Tepesia]], [[Tessiera]], [[Thamnoldenlandia]], [[Theligonum]], [[Thiollierea]], [[Thogsennia]], [[Timonius]], [[Tinadendron]], [[Tobagoa]], [[Tocoyena]], [[Tortuella]], [[Tournefortiopsis]], [[Trailliaedoxa]], [[Trevirania]], [[Triainolepis]], [[Tricalysia]], [[Trichostachys]], [[Triflorensia]], [[Trigonopyren]], [[Uncaria]], [[Uragoga]], [[Urophyllum]], [[Uruparia]], [[Valantia]], [[Vangueria]], [[Vangueriella]], [[Vangueriopsis]], [[Vidalasia]], [[Villaria]], [[Virecta]], [[Virectaria]], [[Voigtia]], [[Warneria]], [[Warszewiczia]], [[Webera]], [[Wendlandia]], [[Williamsia]], [[Wittmackanthus]], [[Xanthophytum]], [[Xantonnea]], [[Xantonneopsis]], [[Zuccarinia]] </div> == Izvori == {{izvori}} {{wikispecies|Rubiaceae}} {{commonscat|Rubiaceae}} [[Kategorija:broćevke| ]] [[Kategorija:Sirištarolike]] [[Kategorija:Biljne porodice]] 8b1hotqnajos719mf7915iaakzxjwqc 6432658 6432654 2022-07-25T20:30:32Z Zeljko 1196 /* Potporodice */ wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Broćevke | slika = Rubiaceae - Galium verum (8304675540).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Galium verum]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Magnoliophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia ='''''Rubiaceae''''' | familia_autorstvo= <small>Juss.</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Broćevke''' (broćevi, bročine, [[Latinski jezik|lat.]] Rubiaceae), biljna porodica iz reda [[Rubiales]] ili [[Gentianales]]. Porodica je dobila ime po rodu [[broć]] (''[[Rubia]]''), koji se ne smije bkati s rodom broćika (Galium), kojem pripada [[prava broćika]] ([[Galium verum]]), nazivana i Ivanjsko cvijeće, Ivanov cvijet, Ivanova trava, slama Marije djevice, a rasprostranjena je po čitavom svijetu. U primorskim krajevima Hrvatske rastu vrste [[Rubia peregrina]] (rukodrž) sa zimzelenom nadzemnom stabljikom. Druga naša primorska vrsta [[Rubia tinctorum|R. tinctorum]] ima listove s kratjim peteljkama, a nadzemna joj stabljika [[jesen|ujesen]] ugiba. Raste samoniklo a [[cvjetovi]] su joj žuti poput [[med]]a.<ref>[ftp://ftpmirror.your.org/pub/wikimedia/images/wikisource/hr/4/45/Stranice_321-340_-_Brockdorf.pdf Izvor]</ref> Vrsta poznata kao [[broćika ljepljiva]] ili [[ljepljiva broćika]] ([[Galium aparine]] L.) prirodni je [[antipiretik]], [[adstrigent]], [[antiinflamatorik]], [[antineoplastik]], [[dermetik]], [[diuretik]], [[ekspektorant]], [[limfatik]], [[relaksant]], [[sedativ]], [[sekretolik]] i [[tonik]]. == Potporodice == # ''[[Cinchonoideae]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Ixoroideae]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Rubioideae]]'' <small>Juss.</small> # neopisana potporodica: ## Tribus ''[[Luculieae]]'' <small>Rydin & B. Bremer</small>: ''[[Luculia]]'' <small>Sweet</small> (4 spp.) # neopisana potporodica: ## Tribus ''[[Coptosapelteae]]'' <small>Bremek. ex S. P. Darwin</small>: ''[[Acranthera]]'' <small>Arn. ex Meisn.</small> (42 spp.); ''[[Coptosapelta]]'' <small>Korth.</small> (16 spp.) *Genera incertae sedis: ''[[Benzonia]]'', ''[[Bruxanelia]]'', ''[[Fergusonia]]'', ''[[Pseudodiplospora]]'', ''[[Streblosiopsis]]'', ''[[Stylosiphonia]]'', ''[[Adolphoduckea]]'' <small>Paudyal & Delprete</small> *'''Rodovi:''' <div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> [[Acranthera]], [[Acrobotrys (Plantae)|Acrobotrys]], [[Acrosynanthus]], [[Acunaeanthus]], [[Adenorandia]], [[Adenosacme]], [[Adina]], [[Adinauclea]], [[Adolphoduckea]], [[Afrocanthium]], [[Agathisanthemum]], [[Agouticarpa]], [[Aidia]], [[Aidiopsis]], [[Airosperma]], [[Alberta (rod)|Alberta]], [[Aleisanthia]], [[Aleisanthiopsis]], [[Alibertia (Plantae)|Alibertia]], [[Alleizettea]], [[Alleizettella]], [[Alseis]], [[Amaioua]], [[Amaracarpus]], [[Amphiasma]], [[Amphidasya]], [[Amphistemon]], [[Ancylanthos]], [[Anisomeris]], [[Anotis]], [[Antherostele]], [[Anthocephalus]], [[Anthorrhiza]], [[Anthospermopsis]], [[Anthospermum]], [[Antirhea]], [[Antirrhoea]], [[Aoranthe]], [[Aparine]], [[Aphaenandra]], [[Aphanocarpus]], [[Apomuria]], [[Appunia]], [[Arachnothryx]], [[Arcytophyllum]], [[Argocoffeopsis]], [[Argostemma]], [[Asemanthia]], [[Aspera]], [[Asperula]], [[Astiella]], [[Atractocarpus]], [[Atractogyne]], [[Augusta]], [[Aulacocalyx]], [[Axanthes]], [[Badusa]], [[Balmea]], [[Bartlingia]], [[Basanacantha]], [[Bathysa]], [[Batopedina]], [[Bellermannia]], [[Bellizinca]], [[Belonophora]], [[Benkara]], [[Benzonia]], [[Berghesia]], [[Bertiera]], [[Bigelovia]], [[Bikkia]], [[Blepharidium]], [[Bobea]], [[Boholia]], [[Borojoa]], [[Borreria]], [[Bothriospora]], [[Botryarrhena]], [[Bouvardia]], [[Brachytome]], [[Bradea]], [[Bremeria]], [[Brenania]], [[Breonadia]], [[Breonia]], [[Bruxanelia]], [[Bullockia]], [[Bungarimba]], [[Burchellia]], [[Burttdavya]], [[Byrsophyllum]], [[Caelospermum]], [[Callipeltis]], [[Calochone]], [[Calycophyllum]], [[Calycosia]], [[Calycosiphonia]], [[Campanocalyx]], [[Camptopus]], [[Canephora]], [[Canthium]], [[Capirona]], [[Carapichea]], [[Carpacoce]], [[Carphalea]], [[Carterella]], [[Casasia]], [[Cascarilla]], [[Cassupa]], [[Catesbaea]], [[Catunaregam]], [[Cephaelis]], [[Cephalanthus]], [[Cephalidium]], [[Ceratopyxis]], [[Ceriscoides]], [[Ceuthocarpus]], [[Chaetostachydium]], [[Chalepophyllum]], [[Chamaepentas]], [[Chapelieria]], [[Chasallia]], [[Chassalia]], [[Chazaliella]], [[Chimarrhis]], [[Chiococca]], [[Chione (Plantae)|Chione]], [[Chomelia]], [[Choristes]], [[Chrysoxylon]], [[Ciliosemina]], [[Cinchona]], [[Cinchonopsis]], [[Cladoceras]], [[Clarkella]], [[Coccochondra]], [[Coccocypselum]], [[Coddia]], [[Coddingtonia]], [[Coelopyrena]], [[Coelospermum]], [[Coffea]], [[Coleactina]], [[Colleteria]], [[Colletoecema]], [[Condalia]], [[Condaminea]], [[Conostomium]], [[Coprosma]], [[Coptophyllum]], [[Coptosapelta]], [[Coptosperma]], [[Cordiera]], [[Cordylostigma]], [[Corynanthe]], [[Coryphothamnus]], [[Cosmibuena]], [[Cosmocalyx]], [[Coussarea]], [[Coutaportla]], [[Coutarea]], [[Cowiea]], [[Craterispermum]], [[Cremaspora]], [[Cremocarpon]], [[Crinita]], [[Crobylanthe]], [[Crocyllis]], [[Crossopteryx]], [[Crucianella]], [[Cruciata]], [[Cruckshanksia]], [[Crusea]], [[Csapodya]], [[Cubanola]], [[Cuviera]], [[Cyanoneuron]], [[Cyclophyllum]], [[Damnacanthus]], [[Danais]], [[Deccania]], [[Declieuxia]], [[Delpechia]], [[Dendrosipanea]], [[Denscantia]], [[Dentella]], [[Deppea]], [[Diacrodon]], [[Dialypetalanthus]], [[Dibrachionostylus]], [[Dichilanthe]], [[Dictyandra]], [[Didymaea]], [[Didymochlamys]], [[Didymopogon]], [[Didymosalpinx]], [[Diodella]], [[Diodia]], [[Dioecrescis]], [[Dioicodendron]], [[Diplospora]], [[Dirichletia]], [[Discospermum]], [[Diyaminauclea]], [[Dolianthus]], [[Dolichodelphys]], [[Dolicholobium]], [[Dolichometra]], [[Dolichopentas]], [[Donkelaaria]], [[Donnellyanthus]], [[Dorothea]], [[Duidania]], [[Dunnia]], [[Duperrea]], [[Duroia]], [[Durringtonia]], [[Edithea]], [[Eizia]], [[Elaeagia]], [[Eleuthranthes]], [[Emmenopterys]], [[Emmeorhiza]], [[Empogona]], [[Endolasia]], [[Enterospermum]], [[Eosanthe]], [[Eriosemopsis]], [[Erithalis]], [[Ernodea]], [[Eteriscius]], [[Euclinia]], [[Euosmia]], [[Evea]], [[Everistia]], [[Exallage]], [[Exostema]], [[Fadogia]], [[Fadogiella]], [[Faramea]], [[Ferdinandusa]], [[Feretia]], [[Fergusonia]], [[Fernelia]], [[Flagenium]], [[Flemingia]], [[Fleroya]], [[Flexanthera]], [[Fosbergia]], [[Froelichia]], [[Fructesca]], [[Gaertnera]], [[Galianthe]], [[Galiniera]], [[Galium]], [[Gallienia]], [[Galopina]], [[Ganguelia]], [[Gardenia]], [[Gardeniopsis]], [[Genipa]] , [[Gentingia]], [[Geocardia]], [[Geophila]], [[Gerontogea]], [[Gillespiea]], [[Gleasonia]], [[Glionnetia]], [[Glossostipula]], [[Gomphocalyx]], [[Gonotheca]], [[Gonyanera]], [[Gonzalagunia]], [[Gonzalea]], [[Gouldia]], [[Greenea]], [[Greeniopsis]], [[Griffithia]], [[Grumilea]], [[Guettarda]], [[Guihaiothamnus]], [[Gynochthodes]], [[Gyrostipula]], [[Habroneuron]], [[Haldina]], [[Hamelia]], [[Hamiltonia]], [[Hedstromia]], [[Hedyotis]], [[Hedythyrsus]], [[Heinsenia]], [[Heinsia]], [[Hekistocarpa]], [[Henriquezia]], [[Heterophyllaea]], [[Hexasepalum]], [[Hillia]], [[Himalrandia]], [[Hindsia]], [[Hintonia]], [[Hippotis]], [[Hodgkinsonia]], [[Hoffmannia]], [[Holstianthus]], [[Homollea]], [[Homolliella]], [[Houstonia]], [[Howardia]], [[Hutchinsonia]], [[Hydnophytum]], [[Hydrophylax]], [[Hymenocoleus]], [[Hymenodictyon]], [[Hymenodyction]], [[Hyperacanthus]], [[Hypobathrum]], [[Hyptianthera]], [[Ipecacuanha]], [[Isertia]], [[Isidorea]], [[Ixora]], [[Jackiopsis]], [[Janotia]], [[Jaubertia]], [[Joosia]], [[Jovetia]], [[Jurgensia]], [[Kadua]], [[Kailarsenia]], [[Kajewskiella]], [[Keenania]], [[Keetia]], [[Kelloggia]], [[Kerianthera]], [[Khasiaclunea]], [[Klossia]], [[Knoxia]], [[Kochummenia]], [[Kohautia]], [[Kraussia]], [[Kutchubaea]], [[Ladenbergia]], [[Lamprothamnus]], [[Landiopsis]], [[Larsenaikia]], [[Lasianthus]], [[Lasionema]], [[Lasiostoma]], [[Lathraeocarpa]], [[Lecananthus]], [[Lecariocalyx]], [[Lelya]], [[Lemyrea]], [[Lepidostoma]], [[Leptactina]], [[Leptactinia]], [[Leptodermis]], [[Leptomischus]], [[Leptopetalum]], [[Leptoscela]], [[Leptostigma]], [[Lerchea]], [[Leucocodon]], [[Leucolophus]], [[Limnosipanea]], [[Lindenia]], [[Lipostoma]], [[Lorencea]], [[Lucinaea]], [[Luculia]], [[Lucya]], [[Ludekia]], [[Macbrideina]], [[Machaonia]], [[Macrocnemum]], [[Macrosphyra]], [[Maguireocharis]], [[Maguireothamnus]], [[Malanea]], [[Manettia]], [[Manostachya]], [[Mantalania]], [[Mapouria]], [[Margaritopsis]], [[Martensianthus]], [[Maschalodesme]], [[Massularia]], [[Mastixiodendron]], [[Mazaea]], [[Melachone]], [[Melanea]], [[Melanopsidium]], [[Menestoria]], [[Mephitidia]], [[Mericarpaea]], [[Merumea]], [[Metabolos]], [[Metadina]], [[Mexotis]], [[Meyna]], [[Micrasepalum]], [[Microphysa]], [[Mitchella]], [[Mitracarpus]], [[Mitragyna]], [[Mitrasacmopsis]], [[Mitriostigma]], [[Molopanthera]], [[Monosalpinx]], [[Morelia (rod)|Morelia]], [[Morierina]], [[Morinda]], [[Morindopsis]], [[Motleyia]], [[Mouretia]], [[Multidentia]], [[Mussaenda]], [[Mussaendopsis]], [[Mycetia]], [[Myonima]], [[Myrioneuron]], [[Myrmecodia]], [[Myrmecoides]], [[Myrmeconauclea]], [[Myrmephytum]], [[Nargedia]], [[Nauclea]], [[Neanotis]], [[Neblinathamnus]], [[Nematostylis]], [[Nenax]], [[Neobertiera]], [[Neoblakea]], [[Neogaillonia]], [[Neohymenopogon]], [[Neolamarckia]], [[Neomussaenda]], [[Neonauclea]], [[Nernstia]], [[Nertera]], [[Nesohedyotis]], [[Neurocalyx]], [[Neurocarpaea]], [[Nichallea]], [[Nodocarpaea]], [[Nonatelia]], [[Normandia (rod)|Normandia]], [[Nostolachma]], [[Notopleura]], [[Ochreinauclea]], [[Octavia]], [[Octotropis]], [[Oldenlandia]], [[Oldenlandiopsis]], [[Oligocodon]], [[Omiltemia]], [[Opercularia]], [[Ophiorrhiza]], [[Oreopolus]], [[Oribasia]], [[Osa (rod)|Osa]], [[Otiophora]], [[Otomeria]], [[Ottoschmidtia]], [[Ourouparia]], [[Oxyanthus]], [[Oxyceros]], [[Pachystigma]], [[Pachystylus]], [[Paederia]], [[Pagamea]], [[Pagameopsis]], [[Palicourea]], [[Pappostyles]], [[Paracephaelis]], [[Parachimarrhis]], [[Paracoffea]], [[Paracorynanthe]], [[Paragenipa]], [[Paraknoxia]], [[Parapentas]], [[Patabea]], [[Patima]], [[Pauridiantha]], [[Pausinystalia]], [[Pavetta]], [[Payera]], [[Pentagonia]], [[Pentaloncha]], [[Pentanisia]], [[Pentanopsis]], [[Pentas]], [[Pentodon]], [[Peponidium]], [[Perakanthus]], [[Perama]], [[Peripeplus]], [[Pertusadina]], [[Petagomoa]], [[Petesia]], [[Petitiocodon]], [[Petunga]], [[Phellocalyx]], [[Phialanthus]], [[Phialiphora]], [[Phuopsis]], [[Phyllacanthus]], [[Phyllis]], [[Phyllocrater]], [[Phyllomelia]], [[Phyllopentas]], [[Phylohydrax]], [[Picardaea]], [[Pimentelia]], [[Pinarophyllon]], [[Pinckneya]], [[Pitardella]], [[Pittoniotis]], [[Placocarpa]], [[Planaltina]], [[Platycarpum]], [[Plectroniella]], [[Pleimeris]], [[Pleiocoryne]], [[Pleiocraterium]], [[Plocama]], [[Plocaniophyllon]], [[Poecilocalyx]], [[Pogonopus]], [[Polycycliska]], [[Polyozus]], [[Polysphaeria]], [[Polyura]], [[Pomatium]], [[Pomax]], [[Pomazota]], [[Porocarpus]], [[Porterandia]], [[Portlandia]], [[Posoqueria]], [[Pouchetia]], [[Praravinia]], [[Preussiodora]], [[Prismatomeris]], [[Psathura]], [[Pseudaidia]], [[Pseudodiplospora]], [[Pseudohamelia]], [[Pseudomantalania]], [[Pseudomiltemia]], [[Pseudomussaenda]], [[Pseudonesohedyotis]], [[Pseudopyxis]], [[Psilanthus]], [[Psilobium]], [[Psychotria]], [[Psydrax]], [[Psyllocarpus]], [[Pteridocalyx]], [[Pterogaillonia]], [[Pubistylus]], [[Pygmaeothamnus]], [[Pyragra]], [[Pyrostria]], [[Quinquina]], [[Rachicallis]], [[Ramosmania]], [[Randia]], [[Raritebe]], [[Razafimandimbisonia]], [[Readea]], [[Relbunium]], [[Remijia]], [[Renistipula]], [[Rennellia]], [[Restiaria]], [[Retiniphyllum]], [[Rhadinopus]], [[Rhaphidura]], [[Rhipidantha]], [[Rhodopentas]], [[Richardia]], [[Richardsonia]], [[Riodocea]], [[Riqueuria]], [[Robbrechtia]], [[Robynsia]], [[Rogiera]], [[Roigella]], [[Ronabea]], [[Rondeletia]], [[Rosenbergiodendron]], [[Rothmannia]], [[Rovaeanthus]], [[Rubia]], [[Rubovietnamia]], [[Rudgea]], [[Rustia]], [[Rutidea]], [[Rytigynia]], [[Sabicea]], [[Sacosperma]], [[Saldinia]], [[Salzmannia]], [[Saprosma]], [[Sarcocephalus]], [[Sarcopygme]], [[Schismatoclada]], [[Schizenterospermum]], [[Schizocalyx]], [[Schizocolea]], [[Schizomussaenda]], [[Schmidtottia]], [[Schradera]], [[Schumanniophyton]], [[Schwendenera]], [[Sclerococcus]], [[Scolosanthus]], [[Scyphiphora]], [[Scyphostachys]], [[Sericanthe]], [[Serissa]], [[Shaferocharis]], [[Sherardia]], [[Sherbournia]], [[Sickingia]], [[Siderodendrum]], [[Siemensia]], [[Simira]], [[Sinoadina]], [[Sipanea]], [[Sipaneopsis]], [[Siphonandrium]], [[Solena]], [[Solenandra]], [[Sommera]], [[Spallanzania]], [[Spathichlamys]], [[Spermacoce]], [[Spermadictyon]], [[Sphinctanthus]], [[Spiradiclis]], [[Squamellaria]], [[Stachyarrhena]], [[Stachyococcus]], [[Staelia]], [[Standleya]], [[Steenisia]], [[Stenaria]], [[Stenosepala]], [[Stenostomum]], [[Stenotis]], [[Stephanococcus]], [[Stephegyne]], [[Stevensia]], [[Steyermarkia]], [[Stichianthus]], [[Stigmanthus]], [[Stilpnophyllum]], [[Stipularia]], [[Streblosa]], [[Streblosiopsis]], [[Strumpfia]], [[Stylocoryna]], [[Stylosiphonia]], [[Suberanthus]], [[Sulipa]], [[Sulzeria]], [[Synaptantha]], [[Syringantha]], [[Tamilnadia]], [[Tammsia]], [[Tamridaea]], [[Tapanhuacanga]], [[Tapiphyllum]], [[Tarenna]], [[Tarennoidea]], [[Temnocalyx]], [[Temnopteryx]], [[Tennantia]], [[Tepesia]], [[Tessiera]], [[Thamnoldenlandia]], [[Theligonum]], [[Thiollierea]], [[Thogsennia]], [[Timonius]], [[Tinadendron]], [[Tobagoa]], [[Tocoyena]], [[Tortuella]], [[Tournefortiopsis]], [[Trailliaedoxa]], [[Trevirania]], [[Triainolepis]], [[Tricalysia]], [[Trichostachys]], [[Triflorensia]], [[Trigonopyren]], [[Uncaria]], [[Uragoga]], [[Urophyllum]], [[Uruparia]], [[Valantia]], [[Vangueria]], [[Vangueriella]], [[Vangueriopsis]], [[Vidalasia]], [[Villaria]], [[Virecta]], [[Virectaria]], [[Voigtia]], [[Warneria]], [[Warszewiczia]], [[Webera]], [[Wendlandia]], [[Williamsia]], [[Wittmackanthus]], [[Xanthophytum]], [[Xantonnea]], [[Xantonneopsis]], [[Zuccarinia]] </div> == Izvori == {{izvori}} {{wikispecies|Rubiaceae}} {{commonscat|Rubiaceae}} [[Kategorija:broćevke| ]] [[Kategorija:Sirištarolike]] [[Kategorija:Biljne porodice]] ncier3inzgvjnp04ncnhvhpghojs11k Razgovor:Umjetnički aktivizam 1 439048 6432743 6422200 2022-07-26T06:26:59Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Razgovor:Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] na [[Razgovor:Umjetnički aktivizam]]: velik dio članka je o [[:en:Atrivism]]u wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == spajanja mi2 i mama u jednu stranicu == Glede mojih izmjena i tvojih upita [[Suradnik:Kubura|Kubura]] - jedina razlika u verzijama je to sto je autorica originalnog teksta napisala kao da je rijec o dvijema udrugama ili grupama (jedna koja se zove 'mama' a druga 'mi2'), no uistinu je rijec o Multimedijalnom institutu (skraceno 'mi2') koji ima svoj prostor - klub 'mama' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umjetni%C4%8Dki_aktivizam_u_Hrvatskoj_(1990._-_2010.)&diff=4822209&oldid=4181537][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umjetni%C4%8Dki_aktivizam_u_Hrvatskoj_(1990._-_2010.)&oldid=prev&diff=4824832&markasread=933465]. Faktografski se da provjeriti u registru udruga te u drugim referencama... OK? - Hoces li sada sam vratiti u moju verziju, ili ja to moram raditi 3. put? [[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:46, 18. prosinca 2016. (CET) :Samo navedi iza u referenciji potvrdu da su to iste ustanove. Ali navedi neki URL ili neki [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljivi]] izvor. Ti možeš biti istinita, ali ovako se može pojaviti neki šaljivčina pa izmišljati, ili, kao treći mogući ishod, kad postoji svađa subjekata "koja je prava i jedina udruga" (pa dođu do suda i dokazuju tko ima pravo nositi ime odnosno biti sljednik neke organizacije). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:42, 24. prosinca 2016. (CET) == Članak nije za brisanje == Možda nije najbolji enciklopedijski stil, ali sigurno nije toliko loš i nepopravljiv da bi bio za brisanje. Čini mi se da je ovdje tvoj 'trigger happy' prst opet proradio zato što sam ja kategorizirao članak, pa opet ponavljaš isti scenario sa brisanjem i supresijom sadržaja kao i nebrojen broj puta prije. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 01:59, 21. studenoga 2021. (CET) == Preimenovanje == @[[Suradnik:Maticpetra|Maticpetra]], vidim da uređuješ članak. Što misliš o preimenovanju/preradi članka u »Umjetnički aktivizam« u kojem bi UA u Hrvatskoj bio tek jedna cjelina? Prva polovica članka ionako se bavi umj. aktivizmom općenito. Na enwiki imaju [[:en:Artivism]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:02, 28. lipnja 2022. (CEST) q5mfzw347126jaawdin0l6equtzse27 Dodatak:Popis hrvatskih rock sastava 102 456155 6432484 6381962 2022-07-25T13:37:49Z 213.5.61.176 Dodah Undercode na listu wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} '''Popis hrvatskih glazbenih sastava'''. Ovdje su popisani hrvatski sastavi koji su izvodili i izvode razne žanrove [[rock]] i pop-rock glazbe. Za mlade neafirmirane sastave, pogledajte članak [[Hrvatski demo sastavi]].<br> Za heavy metal sastave, pogledajte [[Dodatak:Popis hrvatskih heavy metal izvođača]].<br> Za popis hrvatskih sastava koji izvode klasičnu glazbu, pogledajte [[Dodatak:Popis hrvatskih sastava klasične i ozbiljne glazbe]]. {{Index}} == A == *[[Adastra]] *[[Aerodrom (sastav)]] *[[Angel of Fire]] *[[VIS Atomi]] *[[Atomsko sklonište]] *[[Azra]] *[[Animatori]] == B == *The Bambi Molesters *VIS Bezimeni *Bijele strijele *Boa (sastav) == C == *Cacadou Look *Crveni koralji *[[Crvena jabuka]] (izvorno iz Sarajeva, poslije djeluju iz Zagreba) == Č == *Čuvari parka *ČKD Praha == D == *Daleka obala *Delfini (glazbeni sastav, Zagreb) *Denis & Denis *VIS Dinamiti *Dorian Gray (sastav) *Dragonfly *Dreletronic *Drugi način == Dž == == Đ == *[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]], Split == E == *VIS Ehosi *Elektroni (glazbeni sastav) *En Face == F == *Fantomi (glazbeni sastav) *Feeling *Film (glazbeni sastav) *Flare == G == *Gatuzo *God.name *Gori Ussi Winnetou *Gracia (glazbeni sastav) *Grupa 220 *Gustafi == H == *Hard Time *Haustor *Hladno pivo == I == *Izvan Zakona == J == *VIS Jutarnje zvijezde == K == *[[Kojoti]], Vinkovci *Kristali (glazbeni sastav) == L == *Laufer *Let 3 *Lotosi (glazbeni sastav) == M == *Magneti (glazbeni sastav) *[[Majke]], Vinkovci *Mandrili *Maxmett *Metak (glazbeni sastav) *Mi (glazbeni sastav) *Mika Male *VIS Mladi == N == *Nola (sastav) *NOVI AKORDI, ( sastav) Zagreb == O == *[[Opća opasnost]], Županja *VIS O’Hara *O.K. Club *Osmi putnik (sastav) == P == *Paraf (sastav) *Parni valjak *Pips, Chips & Videoclips *VIS Pirati *Prva ljubav *Psihomodo pop *[[Prljavo kazalište]], Zagreb == R == *Ramirez *Regata (sastav) *VIS Roboti *RAS 2VA 3RI<ref>[http://www.discogs.com/artist/2245409-Ras-2va-3ri]</ref><ref>[http://www.scardona.hr/bio-ras Ras], Scardona<br>"''Rođen je 1961. u Zagrebu , od prvog dana Ras je okružen glazbom i glazbenicima. Uz majku Kameliju Zavrl, profesoricu klavira i kasnije , brata Aleksandra Miloševa priznatim violoncelistom koji je svirao sa Zagrebackim Solistima...Sa nepunih 18 godina Ras je negdje krajem '79. postao gitaristom legendarnog „Parnog Valjka“...Krajem '80-ih osnovao svoju grupu „Ras 2va 3ri“ , objavio album "Granice"...''"</ref> == S == *Sane *VIS Sjene *Savant *Srebrna krila *Svadbas == T == *Teens *The orange strips *Time (sastav) *Tutti Frutti Band == U == *Undercode *VIS Uragani == V == *Vatra (sastav) *Vatrogasci (sastav) *Vještice (glazbeni sastav) == Z == *Zabranjeno pušenje *VIS Zlatni akordi == Ž == == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)]] s3yr8q07lk5asbi1qn3nn2v4l9bgdcy Ustaška obrana 0 465656 6432470 6188124 2022-07-25T12:59:17Z 95.168.120.47 Pravopis. wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Ustaška obrana |slika = [[Datoteka:Ustasa guards in Jasenovac.jpg|260px]] |opis slike = Pripadnici Ustaške obrane u logoru Jasenovac. |osnovana datum = 1941. |ukinuta datum = svibanj 1945. |period = [[Drugi svjetski rat]] |država = [[Nezavisna Država Hrvatska]] |odanost = [[Nezavisna Država Hrvatska]] |grana = [[Ustaška nadzorna služba]] <small>(1941. – 1943.)</small> |vrsta = [[brigada|zdrug]] |uloga = Osiguravanje [[Ustaški koncentracijski logori|ustaških koncentracijskih logora]] |specijalizacija = |veličina = 7.000 ljudi <small>(krajem 1944.)</small><ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., str. 239</ref> |zapovjedna struktura = |vojarna oznaka = |sjedište = [[Sabirni logor Jasenovac]] |nadimak = Obrana |zaštitnik = |geslo = |boje = |marš = |maskota = |obljetnica = |oprema = |oprema oznaka = |bitke = |bitke oznaka = |odlikovanja = |raspuštena = svibanj 1945. |zapovjednik1 = |zapovjednik oznaka = |trenutačni zapovjednik = |trenutačni zapovjednik oznaka = |zapovjednik2 = |zapovjednik2 oznaka = |ceremonijalni zapovjednik = |ceremonijalni zapovjednik oznaka = |istaknuti zapovjednici = [[Vjekoslav Luburić]]<br>[[Ljubo Miloš]]<br>[[Ivica Matković (časnik)|Ivica Matković]]<br>[[Marko Pavlović]]<br>[[Miroslav Filipović]]<br>[[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]]<br>[[Ante Vrban]]<br>[[Jakov Džal]] |simbol raspoznavanja = |simbol raspoznavanja oznaka = |simbol raspoznavanja 2 = |simbol raspoznavanja 2 oznaka = |simbol raspoznavanja 3 = |simbol raspoznavanja 3 oznaka = |simbol raspoznavanja 4 = |simbol raspoznavanja 4 oznaka = |zrakoplov lovac = }} '''Ustaška obrambena služba''' bila je pod upravom od 1941. do 1943. III. ureda [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] te kasnije samostalna organizacija za održavanje i osiguravanje [[Ustaški koncentracijski logori|ustaških koncentracijskih logora]]. Njeni pripadnici su najodgovorniji za zločine koji su se tamo događali tijekom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. '''Ustaški obrambeni zdrog''' je bio dio Ustaške obrambene službe koji je najodgovorniji za organiziranje i sprovođenja zločina unutar koncentracijskih logora. ==Povijest== Utemeljitelj i zapovjednik Ustaške obrane bio je [[Vjekoslav Luburić]]. Osim osiguravanja logora, postrojbe Ustaške obrane su povremeno djelovale protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenskih partizanskih odreda]]. Od [[24. lipnja]] 1941., Ustaška obrana je postala izvršni organ [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe (UNS)]], koja je djelomično bila pod upravom Stožera [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] a djelomično pod upravom [[Ministarstvo unutarnjih poslova NDH|Ministarstva unutarnjih poslova]].<ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]; Oružane snage NDH, 2004., str. 204</ref> Ustaška obrana u početku je imala sedam satnija kojima je kasnije pridodano još nekoliko satnija pa su sredinom 1942. utemeljene bojne. Bojne, koje su se sastojale od po četiri satnije, davale su stražu za vanjsko osiguravanje logora Jasenovac te stražu za zatočenike koji su radili na poslovima izvan logora. Većina pripadnika Ustaške obrane bili su dobrovoljci iz [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Lika|Like]], i [[Zagora|Zagore]]. U veljači i ožujku 1942. ustaški obrambeni zdrug, od 1200 boraca, postrojen je u Lipiku, sa zadaćom obrane područja Lipik-[[Okučani]]-[[Novska]]-[[Nova Gradiška]]. U travnju 1942. ustrojena je Domobranska dobrovoljačka pukovnija, sastavljena od pripadnika Obrane, te upućena u istočnu Hercegovinu radi osiguranja granice NDH prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Razlog presvlačenje pripadnika Obrane u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] odore bio je što talijanske vlasti nisu dopuštale djelovanje ustaških postrojbi u svojoj okupacijskoj zoni. Pukovnija je stavljena pod zapovjedništvo pukovnika [[Franjo Šimić|Franje Šimića]].<ref name="begić 98,99">Krešimir Miron Begić, ''HOS 1941.-1945'', 1998., str. 98. - 99.</ref> U jesen 1942., po dolasku [[Marko Pavlović|Marka Pavlovića]], domobranskog satnika (kasnijeg ustaškog pukovnika), na čelo Ustaška obrana je imala oko 1800 ljudi. Zatim su postupno postavljene stalne posade u Bosanskoj Dubici, Novskoj, Lipovljanima i Sunji. Pod zapovjedništvom [[Ljubo Miloš|Ljube Miloša]] postrojbe Ustaške obrane iz Jasenovca sredinom listopada 1942. godine napale su i opljačkale više sela u okolici Jasenovca a pretežni dio stanovništva (pravoslavaca koji su prešli na katoličku vjeru) odveli su u logor. Pokrenuta je istraga i u prosincu 1942. godine Miloš je uhićen. Zatočen je u zatvoru na Savskoj cesti u [[Zagreb]]u te na traženje Vjekoslava Luburića pušten [[23. prosinca]] 1942. godine.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 276.-277.</ref> Do kraja 1944. Ustaška obrana narasla je na 7000 pripadnika, te se borila protiv partizana u Posavini, kod Bjelovara, Daruvara, Požege, i Đakova.<ref name="begić 100,101">Krešimir Miron Begić, ''HOS 1941.-1945'', 1998., str. 100. - 101.</ref> [[20. rujna]] 1944. pripadnici Ustaške obrane u [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] vješaju 17 zatočenika pred lokalnom mošejom, građana Dubice koji su nešto ranije odvedeni u logor Jasenovac. Radilo se o aktivistima i suradnicima NOP-a (svih vjera i dobi, većinom katolika i muslimana; bilo je i ustaša poput S. Krausa koji je obješen skupa s ocem I. Krausom) za koje su u zapovjedništvu sabirnog logora Jasenovca (koje je ujedno i bilo zapovjedništvo obrambenog zdruga) doznali da su u gradu, a koje su odlučili pohvatati i pobiti. 4. bojna obrambenog zdruga bila je u Dubici. Razlog je bio neuspjeli napad na Bosansku Dubicu 21./22. srpnja 1944. godine. Preko doušnika iz Dubice Gestapo i ustaška policija doznali su da je 11. Kozaračka brigada raspolagala potankim podatcima o snazi i rasporedu ustaških jedinica u mjestu, zbog čega napadna akcija nije uspjela, pa su krenuli u okrutnu odmazdu.<ref>Pričao: Ahmet Ćelam (1986.), zapisao Ismet Čaušević: [http://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1261:pria&catid=36:price&Itemid=65 Priča], Bošnjačko oko - otvoreni portal Nadana Filipovića, 6. prosinca 2013.</ref> Pred kraj rata dolazi do zatvaranja ustaških koncentracijskih logora. Kako bi prikrio zločine u koncentracijskom logoru Jasenovac, Vjekoslav Luburić naredio je likvidaciju svih zatočenika i zatočenica te rušenje logora. 21. travnja 1945. pripadnici Ustaške obrane pogubili su skupinu od oko 100 do 700 žena, a tijekom noći i još nekoliko stotina osoba. Sljedećeg dana 670 logoraša krenulo je u proboj, ali probilo ih se samo 89. Nemoćni, bolesni i oni koji nisu sudjelovali u proboju su pobijeni. Nakon ukidanja logora Ustaška obrana se uključuje u posljednje borbe koje su [[Hrvatske oružane snage]] organizirano vodile protiv nadirućih partizanskih snaga. Tijekom povlačenja Hrvatskih oružanih snaga u Austriju u svibnju 1945., Ustaška obrana je činila odstupnicu kolone hrvatskih vojnika i civila.<ref name="Prcela">John Ivan Prcela, ''[[Hrvatski holokaust]]'', 2001., str. 38. - 63.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== *Damir Jug, ''Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj'', 2004. *Krešimir Miron Begić, ''HOS 1941. – 1945'', 1998. [[Kategorija:Postrojbe Ustaške vojnice]] nxhkk0exqj9myzdc2c0ko8sveihbmo9 Ilirski jezik 0 469809 6432653 6245372 2022-07-25T20:23:40Z Etiktov 253954 +Predložak wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik |ime=Ilirski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= |familycolor=lawngreen |države= predrimsko doba bez država/[[Antički Rim]] |regije=od Panonske nizine do obala Jadranskog mora, južne Italije i Epira |govornici=''izumrli jezik'' |jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br> &nbsp;ilirski jezici |rang = |država = |ustanova = |iso1 =- |iso2 =- |sil = xil }} '''Ilirski jezik''' (ili ilirski jezici) izumrli je [[jezik]] [[Iliri|Ilira]], heterogene skupine plemena i plemenskih saveza tračko-ilirske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, poznatih u [[Stari vijek|Starom vijeku]] na područjima od Panonske nizine pa do obala Jadranskog mora, južne Italije i Epira. [[Datoteka:Illyrian Tribes (English).svg|mini|Područje na kojem su živjeli Iliri]] == Izvori o ilirskome jeziku == Dok je povijest Ilira kao naroda dobro dokumentirana (postoji velik broj arheoloških artefakata), nije ostao sačuvan niti jedan jedini pisani dokument napisan na ilirskome jeziku.<ref name="w" /> Stoga se o ovome jeziku pouzdano zna jako malo: * znaju se neke riječi, koliko je za vjerovati starim grčkim izvorima da su te riječi vjerno sačuvali.<ref name="k" /> * sva ostala zapažanja predmet su povijesno-poredbene analize i svih njenih nedostataka u situaciji gdje odgovarajućih izvora nema. == Jedan ili više jezika == Nema lingvističkih dokaza da su svi stanovnici Ilirika u predrimsko doba govorili jednim jezikom. Zato je umjesto izraza »ilirski jezik« ili »jezik Ilira« bolje govoriti o »jeziku ili jezicima Ilirika«, odnosno o »iliričkim jezicima«. Iz doba prije romanizacije na cijelom području [[Ilirik]]a nije pronađen ni jedan natpis na nekom autohtonom jeziku. Natpis na prstenu iz mjesta Kalaja Delmaçës u Albaniji, za koji se dugo vjerovalo da predstavlja jedini tekst na »ilirskom« jeziku, zapravo je na bizantskom grčkome. Jedini jezični ostatci iz predrimskoga doba na cijelom području od Istre do Epira stoga su imena mjesta (toponimi) i ljudi (antroponimi). Većina je antroponima zabilježena na nadgrobnim natpisima iz rimskoga doba, a njihovi su nositelji bili romanizirani stanovnici Ilirika koji su zadržali nerimska imena. Osim toga, sačuvano je i nekoliko glosa, riječi za koje se u grčkim i rimskim tekstovima tvrdi da su iz »ilirskoga« jezika, npr. ''sabaium'' za neku vrstu piva. Znanstveno proučavanje predrimskih jezičnih ostataka u Iliriku počelo je krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, osobito u radovima bečkih indoeuropeista Paula Kretschmera i Hansa Krahea. Na njihova se proučavanja nadovezuje i hrvatski jezikoslovac [[Anton Mayer]], čije je sintetsko djelo o jeziku Ilira objavljeno u Beču (1957. – 1959.). Prvi je naraštaj ilirologa utvrdio da su neki jezični ostatci u Iliriku nedvojbeno indoeuropskog podrijetla, pa su stoga pretpostavili da je »ilirski« bio indoeuropski jezik (premda je ostalo nejasno treba li ga smatrati centumskim, poput latinskoga, ili satemskim, poput albanskoga). Međutim, nekritički su »ilirskima« smatrali i jezične spomenike venetskoga (u sjeveroistočnoj Italiji) i mesapskoga (u Apuliji), a predlagali su i »ilirske« etimologije toponima na širokome području istočne Europe sve do Baltika. Na taj je način termin »ilirski« izgubio svaki operativni lingvistički smisao. Značajan napredak u proučavanju iliričkih jezičnih ostataka učinjen je 1960-ih u radovima [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], koji je dokazao postojanje triju različitih imenskih područja unutar [[Ilirik]]a: liburnsko-sjevernojadranskoga, dalmatsko-panonskoga i južnodalmatinsko-sjevernoalbanskoga. Imensko je područje određeno distribucijom antroponima i tvorbenih oblika karakterističnih za nj, koji se pojavljuju gotovo isključivo u danom području. Tri se imenska područja u Iliriku približno podudaraju s područjima triju velikih naroda koja su ondje živjela u antičko doba ([[Liburni]], [[Delmati]] i tzv. Illyrii proprie dicti: »Iliri u pravom smislu«). U kasnijim je istraživanjima utvrđeno da se, u okviru liburnsko-sjevernojadranskoga imenskoga područja, [[Istra]] može izdvojiti kao posebno potpodručje, a jedinstvenost dalmatsko-panonskoga područja dovedena je pod sumnju. Do danas je nesigurno u kojoj su mjeri u predrimsko doba imenskim područjima [[Ilirik]]a odgovarala područja različitih jezika, a samim time ostaje nejasno i pitanje o broju i naravi jezika koji su se govorili prije romanizacije. == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="w">Roger D. Woodard, "The Ancient Languages of Europe", Cambridge University Press, 2008., ''"While the Illyrians are a well-documented people of antiquity, not a single verifiable inscription has survived written in the Illyrian language."'', str. 6</ref> <ref name="k">Hans Krahe, "Die Sprache der Illyrier. Erster Teil: Die Quellen", Wiesbaden, 1955.</ref> }} *[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27086 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Iliri] {{Indoeuropski jezici}} [[Kategorija:Indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Iliri]] smbylyqsts9rnwragzgd1oi8jy0yoyv Fiat automobili Srbija 0 485996 6432607 6304170 2022-07-25T19:38:32Z Medvedek Uhec 276086 Izbrisao riječ prvo koja je bila napisana dvaput i tako ispravio zatipak. wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{pasive u aktive}} {{Infookvir tvrtka |ime =Zastava automobili |slika = [[Datoteka:FCA Srbija logo.png|200px]] |vrsta =Privatno vlasništvo |osnutak =1953. |sjedište =Kragujevac,Srbija |industrija =automobili |vlasnik =FIAT }} '''Fiat automobili Srbija''' je tvrtka za proizvodnju automobila iz [[Kragujevac|Kragujevca]], [[Srbija]].Tvrtka proizvodi automobile već više od pedeset godina. Iako poznata kao Zastava, službeno ime tvrtke je FAS ([[Fiat]] automobili Srbija). ==Povijest== Zastava Kragujevac je osnovana [[1853.]] godine nakon odluke srpskog Ministarstva unutarnjih poslova da središte industrije oružja bude u Kragujevcu. Tvrtka uspješno proizvodi puške i topove. Sljedeće godine počinje obrazovanje majstorskih kadrova u Srbiji. S radom počinje prva stručna škola u Srbiji, vojno-zanatska škola. Osamdesetih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] proizvodi pušku koja je proglašena najboljom na svijetu.[[1904.]] godine u tvrtci počinje popravak vozila. Također se u posebnoj auto-mehaničkoj radionici proizvode i pojedini auto dijelovi. [[1939.]] godine počinje montiranje vozila [[SAD|američkog]] [[Chevrolet|Chevrolet-a]]. [[1953.]] godine tvrtka slavi sto godina postojanja. Iste godine tvrtka je sklopila ugovor s Fiat-om o otkupu licence za proizvodnju automobila, traktora i kamiona. Dvije godine kasnije proizvedeno je prvo nacionalno vozilo, [[Zastava 750]]. Sljedećih 35 godina tvrtka napreduje, te proizvedi razne automobile ne samo poznate u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], nego u cijelom svijetu. [[1989.]] godina je rekordna godina kada je proizvedeno 230.570 vozila. [[1991.]] godine počinje raspad Jugoslavije i rat, te sankcije Srbiji. Zbog toga Zastava prestaje izvoziti automobile što usporava napredak. Još gore, 1999. godine tijekom [[NATO|NATO-vog]] bombardiranja većina tvornice biva oštećena. Uz pomoć radnika, tvrtka opet započinje s proizvodnjom već nakon 6 mjeseci. [[2001.]] godine proizveden je četiri milijunti putnički automobil, te izvezeno preko 700.000 automobila u 74 zemlje svijeta. [[2008.]] godine Fiat kao većinski vlasnik preuzima tvrtku, te se ona od tada zove FAS (Fiat automobili Srbija). ==Najpoznatiji modeli== ===Zastava 750=== Prva Zastava 750 sišla je s proizvodnih traka [[1955.]] godine. Automobil je ubrzo stekao nadimak "Fićo" te će pod tim nazivom ostati zapamćeni kao najpoznatiji srpski automobil svih vremena. Bio je pristupačan i nevjerojatno šarmantan. Nastao je po uzoru na [[Italija|talijanski]] [[Fiat_600|Fiat 600]]. Imao je motor snage 16 kW. Proizvodio se punih 30 godina sve do [[1985.]] godine. Za to vrijeme proizvedeno je 923.487 Zastava 750. 15. listopada [[2005.]] godine, stotine vlasnika Zastave 750 okupilo se u [[Kragujevac|Kragujevcu]] ispred ureda tvrtke kako bi obilježili 50. rođendan ovog automobila. Zastava 750 odigrala je presudnu ulogu u razvoju jugoslavenske automobilske industrije. ===[[Zastava 101]]=== [[1971.]] godine Zastava je proizvela novi, moderniji automobil. Bila je to Zastava 101, popularno zvana "Stojadin". Bio je važan model automobilske industrije [[1970-ih]] i najuspješniji model svih vremena. Proizvedene su dvije inačice ovog automobila. Prvo s pet, a kasnije model [[Mediteran]] s troja vrata. Njegov motor imao je radnu zapremninu od 1116 cm kubičnih i snagu od 55 konjskih snaga. Proizvodnja ovog automobila prestala je 2008. godine. Proizvedeno je ukupno 1.273.532 Zastava 101. ===[[Yugo]] 45=== Yugo 45 počeo je s proizvodnjom [[1981.]] godine u kragujevačkoj Zastavi. Izvozio se u cijelu [[Europa|Europu]], a kasnih osamdesetih u SAD. Zastava je projektirala [[Italija|talijanska]] tvrtke Fiat. Prestaje se proizvoditi 2001. godine. ==Svi modeli== *Zastava 750 *[[Zastava 1300/1500]] *[[Zastava 128]] *Zastava 101 *Yugo 45 *Yugo 55 *Yugo 60 *Yugo Cabrio *[[Yugo Florida]] *[[Zastava 10]] ==Izvori== {{izvori}} Zastava automobili web stranica [[Kategorija:automobili]] 8vjahnn7pexiy7ufi09fwftv67fzh4k Predložak:Grčki jezik 10 504929 6432593 6431441 2022-07-25T19:17:00Z Etiktov 253954 Popravak wikitext text/x-wiki {{navigacija | naziv = Grčki jezik | stanje = {{{state|}}} | naslov = [[Grčki jezik]] | slika = [[datoteka:P46.jpg|100px|link=papirus 46]] | grupa1 = porijeklo | popis1 = [[predgrčki supstrat]]{{·w}} [[grčko-arijski jezik|grčko-arijski]]{{·w}} [[grčko-armenski jezik|grčko-armenski]] | grupa2 = [[povijest grčkog jezika|povijest]] | popis2 = [[pragrčki jezik|pragrčki]] (o. 3. tisućljeća pr. Kr.){{·w}} [[mikenski grčki jezik|mikenski]] (o. 1600. – 1100. pr. Kr.){{·w}} [[starogrčki jezik|starogrčki]] (o. 800. – 300. pr. Kr.){{·w}} [[koine]] (o. 300. pr. Kr. – 330. po. Kr.){{·w}} [[srednjovjekovni grčki|srednjovjekovni]] (o. 330. – 1453.){{·w}} [[novogrčki jezik|novogrčki]] (od 1453.) | grupa3 = [[grčki alfabet|alfabet]] | popis3 = {{navigacija podgrupa | popisstyle=width:auto; | popis1 = [[linear B]]{{·w}} [[ciparski silabarij]]{{·w}} [[povijest grčkog alfabeta|povijest]]{{·w}} [[arhajski grčki alfabeti|arhajske forme]]{{·w}} [[grčki pravopis|pravopis]]{{·w}} [[grčka brajica|brajica]]{{·w}} [[romanizacija grčkog jezika|romanizacija]]{{·w}} [[grčki dijakritici|dijakritici]]{{·w}} [[grčke brojke|brojke]] | grupa2 = slova | popis2 = [[alfa]]{{·w}} [[beta (slovo)|beta]]{{·w}} [[gama]]{{·w}} [[delta (slovo)|delta]]{{·w}} [[epsilon]]{{·w}} [[zeta (slovo)|zeta]]{{·w}} [[eta]]{{·w}} [[theta]]{{·w}} [[jota]]{{·w}} [[kapa]]{{·w}} [[lambda]]{{·w}} [[mi]]{{·w}} [[ni]]{{·w}} [[ksi]]{{·w}} [[omikron]]{{·w}} [[pi]]{{·w}} [[ro]]{{·w}} [[sigma]]{{·w}} [[tau]]{{·w}} [[ipsilon]]{{·w}} [[fi]]{{·w}} [[hi]]{{·w}} [[psi (slovo)|psi]]{{·w}} [[omega]]{{·w}} ''zastarjela:'' [[digama]]{{·w}} [[stigma (slovo)|stigma]]{{·w}} [[heta]]{{·w}} [[san (slovo)|san]]{{·w}} [[kopa]]{{·w}} [[sampi]] {{·w}} [[šo]] }} | grupa4 = fonologija | popis4 = [[fonologija starogrčkog jezika|starogrčki]] ([[naglasak starogrčkog jezika|naglasak]]){{·w}} [[fonologija koine|koine]]{{·w}} [[fonologija novogrčkog jezika|novogrčki]] | grupa5 = gramatika | popis5 = [[gramatika starogrčkog jezika|starogrčki]] ([[gramatika starogrčkog jezika (tablice)|tablice]]){{·w}} [[gramatika novogrčkog jezika|novogrčki]] | grupa6 = varijante | popis6 = {{navigacija podgrupa | popisstyle=width:auto; | grupa1 = [[Starogrčki jezik|starogrčki]] | popis1 = [[arkadociparsko narječje|arkadociparski]]{{·w}} [[atičko narječje|atičko]]-[[jonsko narječje|jonski]]{{·w}} [[dorsko narječje|dorski]] ([[sjeverozapadno dorsko narječje|sjeverozapadni]]){{·w}} [[eolsko narječje|eolski]]{{·w}} [[epirski dijalekt|epirski]]{{·w}} [[homerski jezik|homerski]]{{·w}} [[lokrijski dijalekt|lokrijski]]{{·w}} [[pamfilski dijalekt|pamfilski]]{{·w}} [[staromakedonski jezik|makedonski]] | grupa2 = [[Novogrčki jezik|novogrčki]] | popis2 = [[cakonski jezik|cakonski]]{{·w}} [[ciparski grčki|ciparski]]{{·w}} ''[[dimotiki]]'' (demotski){{·w}} [[himarski dijalekt|himarski]]{{·w}} [[istanbulski dijalekt|istanbulski]]{{·w}} italski ([[griko|grčko-apulijski]]{{·w}} [[kalabrijski grčki dijalekt|grčko-kalabrijski]]){{·w}} [[judeogrčki jezik|judeogrčki]]{{·w}} [[kapadocijski grčki jezik|kapadocijski]] (''[[misthiotika]]''){{·w}} ''[[katarevusa]]''{{·w}} [[kretsko narječje|kretski]]{{·w}} [[manijski dijalekt|manijski]]{{·w}} [[Rumeíka|mariupoljski]] (rumeíka){{·w}} [[pontski jezik|pontski]]{{·w}} [[sarakačanski dijalekt|sarakačanski]] }} | grupa7 = [[grčka književnost|književnost]] | popis7 = [[starogrčka književnost|starogrčka]]{{·w}} [[bizantska književnost|bizantska]]{{·w}} [[novogrčka književnost|novogrčka]] | grupa8 = promocija i proučavanje | popis8 = [[Helenska zaklada za kulturu]]{{·w}} [[Centar za grčki jezik]] | grupa9 = povezane teme | popis9 = [[helenski jezici]]{{·w}} [[grčki prefiksi|prefiksi]]{{·w}} [[popis grčkih fraza|izreke]]{{·w}} [[grčke riječi za ljubav|riječi za ljubav]]{{·w}} [[grčko jezično pitanje]]{{·w}} [[Wikipedija na grčkom jeziku|grčka wikipedija]]{{·w}} ''[[heureka]]'' }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Molim vas da metapodatke dodajete u odjeljak <includeonly> pri dnu podstranice /doc --> </noinclude> mhileyk6w5qez4sdme2u49etr67k6vy 6432843 6432593 2022-07-26T11:48:03Z Etiktov 253954 Popravak wikitext text/x-wiki {{navigacija | naziv = Grčki jezik | stanje = {{{state|}}} | naslov = [[Grčki jezik]] | slika = [[datoteka:P46.jpg|100px|link=papirus 46]] | grupa1 = porijeklo | popis1 = [[predgrčki supstrat]]{{·w}} [[grčko-arijski jezik|grčko-arijski]]{{·w}} [[grčko-armenski jezik|grčko-armenski]] | grupa2 = [[povijest grčkog jezika|povijest]] | popis2 = [[pragrčki jezik|pragrčki]] (o. 3. tisućljeća pr. Kr.){{·w}} [[mikenski grčki jezik|mikenski]] (o. 1600. – 1100. pr. Kr.){{·w}} [[starogrčki jezik|starogrčki]] (o. 800. – 300. pr. Kr.){{·w}} [[koine]] (o. 300. pr. Kr. – 330. po. Kr.){{·w}} [[srednjovjekovni grčki|srednjovjekovni]] (o. 330. – 1453.){{·w}} [[novogrčki jezik|novogrčki]] (od 1453.) | grupa3 = [[grčki alfabet|alfabet]] | popis3 = {{navigacija podgrupa | popisstyle=width:auto; | popis1 = [[linear B]]{{·w}} [[ciparski silabarij]]{{·w}} [[povijest grčkog alfabeta|povijest]]{{·w}} [[arhajski grčki alfabeti|arhajske forme]]{{·w}} [[grčki pravopis|pravopis]]{{·w}} [[grčka brajica|brajica]]{{·w}} [[romanizacija grčkog jezika|romanizacija]]{{·w}} [[grčki dijakritički znakovi|dijakritički znakovi]]{{·w}} [[grčke brojke|brojke]] | grupa2 = slova | popis2 = [[alfa]]{{·w}} [[beta (slovo)|beta]]{{·w}} [[gama]]{{·w}} [[delta (slovo)|delta]]{{·w}} [[epsilon]]{{·w}} [[zeta (slovo)|zeta]]{{·w}} [[eta]]{{·w}} [[theta]]{{·w}} [[jota]]{{·w}} [[kapa]]{{·w}} [[lambda]]{{·w}} [[mi]]{{·w}} [[ni]]{{·w}} [[ksi]]{{·w}} [[omikron]]{{·w}} [[pi]]{{·w}} [[ro]]{{·w}} [[sigma]]{{·w}} [[tau]]{{·w}} [[ipsilon]]{{·w}} [[fi]]{{·w}} [[hi]]{{·w}} [[psi (slovo)|psi]]{{·w}} [[omega]]{{·w}} ''zastarjela:'' [[digama]]{{·w}} [[stigma (slovo)|stigma]]{{·w}} [[heta]]{{·w}} [[san (slovo)|san]]{{·w}} [[kopa]]{{·w}} [[sampi]] {{·w}} [[šo]] }} | grupa4 = fonologija | popis4 = [[fonologija starogrčkog jezika|starogrčki]] ([[naglasak starogrčkog jezika|naglasak]]){{·w}} [[fonologija koine|koine]]{{·w}} [[fonologija novogrčkog jezika|novogrčki]] | grupa5 = gramatika | popis5 = [[gramatika starogrčkog jezika|starogrčki]] ([[gramatika starogrčkog jezika (tablice)|tablice]]){{·w}} [[gramatika novogrčkog jezika|novogrčki]] | grupa6 = varijante | popis6 = {{navigacija podgrupa | popisstyle=width:auto; | grupa1 = [[Starogrčki jezik|starogrčki]] | popis1 = [[arkadociparsko narječje|arkadociparski]]{{·w}} [[atičko narječje|atičko]]-[[jonsko narječje|jonski]]{{·w}} [[dorsko narječje|dorski]] ([[sjeverozapadno dorsko narječje|sjeverozapadni]]){{·w}} [[eolsko narječje|eolski]]{{·w}} [[epirski dijalekt|epirski]]{{·w}} [[homerski jezik|homerski]]{{·w}} [[lokrijski dijalekt|lokrijski]]{{·w}} [[pamfilski dijalekt|pamfilski]]{{·w}} [[staromakedonski jezik|makedonski]] | grupa2 = [[Novogrčki jezik|novogrčki]] | popis2 = [[cakonski jezik|cakonski]]{{·w}} [[ciparski grčki|ciparski]]{{·w}} ''[[dimotiki]]'' (demotski){{·w}} [[himarski dijalekt|himarski]]{{·w}} [[istanbulski dijalekt|istanbulski]]{{·w}} italski ([[griko|grčko-apulijski]]{{·w}} [[kalabrijski grčki dijalekt|grčko-kalabrijski]]){{·w}} [[judeogrčki jezik|judeogrčki]]{{·w}} [[kapadocijski grčki jezik|kapadocijski]] (''[[misthiotika]]''){{·w}} ''[[katarevusa]]''{{·w}} [[kretsko narječje|kretski]]{{·w}} [[manijski dijalekt|manijski]]{{·w}} [[Rumeíka|mariupoljski]] (rumeíka){{·w}} [[pontski jezik|pontski]]{{·w}} [[sarakačanski dijalekt|sarakačanski]] }} | grupa7 = [[grčka književnost|književnost]] | popis7 = [[starogrčka književnost|starogrčka]]{{·w}} [[bizantska književnost|bizantska]]{{·w}} [[novogrčka književnost|novogrčka]] | grupa8 = promocija i proučavanje | popis8 = [[Helenska zaklada za kulturu]]{{·w}} [[Centar za grčki jezik]] | grupa9 = povezane teme | popis9 = [[helenski jezici]]{{·w}} [[grčki prefiksi|prefiksi]]{{·w}} [[popis grčkih fraza|izreke]]{{·w}} [[grčke riječi za ljubav|riječi za ljubav]]{{·w}} [[grčko jezično pitanje]]{{·w}} [[Wikipedija na grčkom jeziku|grčka wikipedija]]{{·w}} ''[[heureka]]'' }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Molim vas da metapodatke dodajete u odjeljak <includeonly> pri dnu podstranice /doc --> </noinclude> 6sco648hw0ky64jo226jhh3y37pl2yz Osijek Vojakovački 0 513881 6432450 6432379 2022-07-25T12:02:51Z Rajko Rajković 245806 Ispravak teksta. wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ime = Osijek Vojakovački | slika = | slika_opis = | županija = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] | općina = [[Križevci]] | najgrad = | površina = | nadvisina = | z. širina = 46.13305556 | z. dužina = 16.55 | brojstan2011= 205 | gustoća2011 = | domaćinstva2011 = | pošta = 48260 Križevci | pozbroj = 048 | autooznaka = KŽ | karta2 = Koprivničko-križevačka županija | naziv karte2= [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] }} '''Osijek Vojakovački''' (do [[1900.]] godine '''Osijek''') [[naselje]] je u sastavu [[Križevci|Grada Križevaca]], u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]]. Za vrijeme [[SFRJ]] bio je u sastavu Općine Križevci. [[Datoteka:Info turistička tabla.jpg|mini|Info-edukativna turistička tabla u središtu mjesta na kojoj se nalaze brojne povijesno-kulturne znamenitosti koje rado posjećuju turisti, znanstvenici, učenici osnovnih škola i gimnazija te drugi građani iz križevačkog kraja i drugih dijelova Hrvatske. [https://www.portalnovosti.com/turisticki-putokazi-u-vojakovackom-osijeku]]] ==Povijest == [[Datoteka:Graničar-Krajišnik.jpg|alt=http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=89512&upit=0000012802 |mini|Skulptura Krajišnik - Graničar ilustrira krajišku prošlost Vojakovačkog Osijeka i ujedno je jedna od turističkih atrakcija. O povijesti Vojne Krajine na prostoru Vojakovačkog Osijeka među ostalima, pisao je i hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić. [https://www.portalnovosti.com/hrvoje-petric-o-dolasku-srba-u-15-stoljecu-svjedoci-sacuvana-historijska-gradja] ]] Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom<ref>{{Citiranje časopisa |title=Kantakuzina Katarina Brankovic {{!}} Srpska pravoslavna opsta gimnazija |url=https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b |accessdate=2019-07-28}}</ref> Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Osijeka Vojakovačkog u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. – 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije,<ref>{{Citiranje časopisa |title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/ |date=2019-01-23 |accessdate=2019-07-28}}</ref> došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)<ref>{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-07-28}}</ref> protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa "Osječana" bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo ''Kulturno-umjetničko društvo "Seljačko kolo", "Srpska zemljoradnička zadruga", "Srpsko privredno društvo "Privrednik"'' te razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca). Nakon rata osnovana je Srpsko-kulturno društvo "Prosvjeta", udruga Antifašistički front žena (AFŽ), i mjesna organizacija Saveza socijalističke omladine te Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD). Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa ("Šojkina grupa")<ref>{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-07-28}}</ref> iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine, u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci<ref>{{Citiranje časopisa |title=ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19 |accessdate=2019-07-28}}</ref> (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek. ==Ime== Naziv "Vojakovački" izveden u vrijeme postojanja sela i općine Vojakovac (selo Vojakovac najprije se zvalo Batinjani [https://www.glaspodravine.hr/ovdje-je-pred-140-godina-zivjelo-1000-stanovnika-a-danas-ih-je-cetiri-puta-manje-vojakovac/]), pa su pripadajuća sela dobila pridjev "vojakovački" koji upućuje na vojnokrajiško porijeklo. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i "Osek", "Osjek" te "Osik"), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije. ==Stanovništvo== Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2143.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina, zabilježen je porast stanovništva. Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 770 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 337 |p2 = 422 |p3 = 464 |p4 = 562 |p5 = 664 |p6 = 769 |p7 = 755 |p8 = 752 |p9 = 475 |p10 = 474 |p11 = 494 |p12 = 394 |p13 = 314 |p14 = 274 |p15 = 215 |p16 = 205 |izvor = Državni zavod za statistiku }} == Poznate osobe == * Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni<ref>{{Citiranje časopisa |title=Glogovnička buna |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/ |date=2019-04-01 |accessdate=2019-08-13}}</ref> * Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]<ref>{{Citiranje časopisa |title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/ |date=2019-03-09 |accessdate=2019-08-13}}</ref> * Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a "Seljačko kolo" (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)<ref>{{Citiranje časopisa |title=Prva feministkinja Prigorja |url=https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja |accessdate=2019-08-13}}</ref> [[Datoteka:Crkva Svetog Nikolaja.jpg|alt=https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/|mini|Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikolaja izgrađena 1763. u doba Vojne Krajine. U njezinoj obnovi nakon Drugog svjetskog rata sudjelovali su donacijama i arapski studenti. [https://radiokrizevci.hr/2019/09/arapi-pomogli-obnovu-crkve-u-prigorju/]]] ==Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti == * Pravoslavana crkva Svetog Nikolaja<ref>{{Citiranje časopisa |author=Geocaching |title=Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site |url=https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9 |accessdate=2019-08-14}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA&nbsp;&nbsp;-&nbsp;&nbsp;Registar kulturnih dobara |url=https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=373385764 |accessdate=2019-08-14}}</ref> - zaštićeni spomenik kulture * Arheološko nalazište "Mihalj"<ref>{{Citiranje časopisa |title=15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački |url=https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/ |accessdate=2019-08-14}}</ref> - zaštićeni spomenik kulture * Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)<ref>{{Citiranje časopisa |title=Komemoracija u Prigorju |url=https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/ |date=2019-07-22 |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Krajiška pučka škola iz 19. stoljeća, tzv. Stara škola, u budućnosti predviđena obnova<ref>{{Citiranje časopisa |title=Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje |url=https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-url=https://web.archive.org/web/20200419132417/https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje |archive-date=19. travnja 2020. |access-date=14. kolovoza 2019.}}</ref> * ''Božja noga'', veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2019-01-30|title=Božja noga|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/|url-status=live|access-date=2022-05-23|language=hr}}</ref> * Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice<ref>{{Citiranje časopisa |title=Vratno |url=http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28 |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)<ref>{{Citiranje časopisa |title=Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice |url=https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa) * Kuća Mileve Cetušić (ulica Habdije) * Partizansko groblje Vratno * Hrast kitnjak "Visovi" - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine<ref>{{Citiranje časopisa |title=Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year) |url=https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/ |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S<ref>{{Citiranje časopisa |title=Partizanska bolnica Stupe |url=https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/ |date=2018-09-21 |accessdate=2019-08-14}}</ref> ==Tradicionalni društveni događaji== * Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - "Prvomajski krijes"<ref>{{Citiranje časopisa |title=Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/ |date=2019-05-01 |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - "Uskrsni ili Vaskrsni krijes"<ref>{{Citiranje časopisa |title=Uskrsno zajedništvo |url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/ |date=2019-04-22 |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Proslava "Nikolaja" - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole * Tradicionalna "Maškarada" - fašnička povorka maškra ili mačkara<ref>{{Citiranje časopisa |title=Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku |url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/ |date=2019-03-04 |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana<ref>{{Citiranje weba |url=https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/ |title=Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan |date=2019-05-05 |accessdate=2019-08-14}}</ref> * [[Datoteka:Spomenik NOB-a Vojakovački Osijek.jpg|mini|Spomenik NOB-a u Spomen parku Dudnjak gdje se svake godine održava komemoracija u čast žrtvama fašističkog terora i palim borcima. [https://hr-vjesnik.hr/obnovljen-spomenik-nob-a-u-vojakovackom-osijeku/]]]Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata<ref>{{Citiranje časopisa |title=Vijenci u Prigorju |url=https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju |accessdate=2019-08-14}}</ref> * Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka<ref>{{Citiranje časopisa |title=Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku |url=https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku |accessdate=2019-08-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/ |title=Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji |work=Križevci.info |language=hr |accessdate=2019-08-14}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Crkvena ikona.jpg|mini|Jedna od najstarijih i najvrjednijih ikona mjesne pravoslavne crkve Svetog Nikolaja. Dio ikone napisan je na srpskoj ćirilici, a sadrži informacije o povijesti izgradnje crkve, zaslužnih svećenika i osječkih krajišnika. Ovu i druge slične ikone rado posjećuju i razgledavaju brojni turisti, vjernici, učenici i drugi izletnici iz Hrvatske, Italije i drugih europskih zemalja. ]] Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja. == Galerija == [[Datoteka:SKD Prosvjeta - pododbor Vojakovački Osijek.jpg|mini|Novinski isječak članka Srpske riječi iz 1948. godine koji govori o osnivanju pododbora Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" u Vojakovačkom Osijeku. Dokument preuzet iz Državnog arhiva Republike Hrvatske u Zagrebu.]] [[Datoteka:Dragan i Mileva Cetušić.jpg|mini|Bračni par Dragan i Mileva Cetušić, najpoznatije ličnosti Vojakovačkog Osijeka. Svojim kulturnim, prosvjetnim i političkim radom dali su značajan doprinos razvoju i prepoznatljivosti mjesta. [https://www.portalnovosti.com/na-mladima-prosvjeta-ostaje]]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{Križevci}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Križevci]] [[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]] ah10bh6d7vfx6zpr76p1n8x9mlunuw3 Julije Budisavljević 0 530487 6432476 6432377 2022-07-25T13:11:41Z Ponor 38361 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/SmileyEnvelope|SmileyEnvelope]] — ovo je [[WP:OR]] wikitext text/x-wiki '''Julije Budisavljević''' ([[Požega]], [[2. ožujka]] [[1882.]] {{--}} [[Innsbruck]], [[5. svibnja]] [[1981.]]) je bio hrvatski [[kirurg]] i humanitarac.<ref name="enc">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9986 Julije Budisavljević], Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> Brat [[Srđan Budisavljević|Srđana Budisavljevića]], hrvatskog političara i pravnika.<ref>Hrvoje Matković (1989) , [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4894 Srđan Budisavljević], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> Iz ugledne su ličke obitelji [[Budisavljevići|Budisavljević]]. == Životopis == Dr. Budisavljević studij medicine završio je u Innsbrucku 1907. godine.<ref name="enc"/> U Innsbrucku je radio kao asistent na kirurškoj klinici.<ref name="enc"/> Ljeta 1913. boravio je s kolegama kao liječnik u Beogradu, gdje je pod Crvenim križem vodio istočno krilo stare vojne akademije koja je prenamijenjena u bolnicu.<ref name="foi">[https://library.foi.hr/m3/mda1.asp?B=1&A=0000016957&lang=hr Digitalna knjižnica Fakulteta organizacije i informatike], Metelgrad</ref> Objavio je nekoliko članaka u Liječničkom vjesniku.<ref name="foi"/> Oženio je 1917. Austrijanku [[Diana Budisavljević|Dianu Obexer]].<ref>Danijela Marjanić : [http://hrcak.srce.hr/file/83666 Biografija Diane Budisavljević], Fontes, studeni 2002.</ref> Po osnutku Medicinskog fakulteta u Zagrebu bio je imenovan profesorom kirurgije. Sa suprugom je došao u Zagreb 1919. godine. Pri [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] osnovao je Zavod za kirurgiju.<ref name="Ajduković">Marina Ajduković: [http://hrcak.srce.hr/file/11445 Djelovanje Diane Budisavljević s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu]</ref> Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu uvedeni su ovi kolegiji kojima je voditelj bio Julije Budisavljević: „Patologija i terapija kirurških bolesti s praktičnim vježbama (akademske godine 1919/1920.), „Operacijoni kurs na lješinama“ i „Kurs o zavojima“ (1920. i 1921.), „Kurs o frakturama i luksacijama“, te „Operacioni kurs na lješinama“ (1921. i 1922.). 1920. je godine otvorena je Kirurška klinika u Draškovićevoj ulici br. 19, gdje je Budisavljević bio predstojnik Katedre i Kirurške klinike.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mef.unizg.hr/druga.php?grupa=020313000000 |title=Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet - Kirurgija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402095318/http://www.mef.unizg.hr/druga.php?grupa=020313000000 |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=16. ožujka 2015.}}</ref> Dekan je bio akademske godine 1927./28. Kiruršku je kliniku vodio do 1953. godine.<ref name="enc"/> Posebno područje njegovog znanstvenog interesa bila je problematika [[peptički ulkus|peptičkog ulkusa]].<ref name="enc"/> Zajedno sa suprugom Dianom, pomagao je pri udomljivanju te djece koja su prvo bila smještena u sisački koncentracijski logor za djecu. Unuka Julija i Diane Budisavljević je dr. sc. [[Silvija Szabo]], umirovljena profesorica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<ref name="Ajduković"/> == Galerija == <gallery> Slika:Grobna ploča obitelji Budeta Buisavljevića, Mirogoj, Zagreb.png|Grobna ploča obitelji Julija Budisavljevića, Mirogoj, Zagreb Slika:Grob obitelji Budeta Budisavljevića.jpeg|Grob obitelji Julija Budisavljevića Slika:Mjesto ukopa obitelji Budeta Budisavljevića.jpeg|Grob obitelji Julija Budisavljevića, pogled na [[Kapela svetih apostola Petra i Pavla na Mirogoju|pravoslavnu kapelu na Mirogoju]] </gallery> == Literatura == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Budisavljević, Julije}} [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Kirurzi]] [[Kategorija:Hrvatski masoni]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] 125uny0zgqtsx82d9sg0546syknlbyq Ivica Osim 0 537253 6432688 6412292 2022-07-25T21:41:02Z Bakir123 208659 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ivica Osim | slika = [[Datoteka:Ivica Osim.jpg|200px]] | opis slike = Ivica Osim, 2006. | država = | puno ime = Ivan Osim | nadimak = | datum rođenja = [[6. svibnja]] [[1941.]] | datum smrti = [[1. svibnja]] [[2022.]] | visina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]] | ugovor = | mlade godine = 1954. – 1959. | juniorski klubovi = [[FK Željezničar Sarajevo]] | godina = 1959. – 1968. <br /> 1968. <br /> 1969. – 1970. <br /> 1970. – 1972. <br /> 1972. – 1975. <br /> 1975. – 1976. <br /> 1976. – 1978. | profesionalni klubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] <br /> [[Zwolsche Boys]] <br /> [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] <br /> [[RC Strasbourg|Strasbourg]] <br /> [[CS Sedan|Sedan]] <br /> [[FC Valenciennes|Valenciennes]] <br /> [[RC Strasbourg|Strasbourg]] | nastupi(golovi) = {{0}}168 {{0}}{{0}}(56) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(16) <br /> {{0}}105 {{0}}{{0}}(16) <br /> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = 1964. – 1969. | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine treniranja = 1978. – 1986. <br /> 1986. – 1992. <br /> 1991. – 1992. <br /> 1992. – 1994. <br /> 1994. – 2002. <br /> 2002. – 2006. <br /> 2006. – 2007. | klubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] <br /> {{NogRep|JUG}} <br /> [[FK Partizan Beograd|Partizan]] <br /> [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]] <br /> [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <br /> [[JEF United]] <br /> {{NogRep|JAP}} | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Ivica Osim''' ([[Sarajevo]], [[6. svibnja]] [[1941.]] – [[Graz]], [[1. svibnja]] [[2022.]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i trener. == Igračka karijera == Nogomet je počeo trenirati u omladinskoj školi [[Sarajevo|sarajevskog]] [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] u kojem je 1959. godine započeo seniorsku karijeru. Za Željezničar je odigrao 166 utakmica i postigao 56 pogodaka. Godine 1968. odlazi u nizozemski [[Zwolsche Boys]] za koji igra samo tri mjeseca zbog problema s ozljedom koljena. Potom se vraća u Željezničar, a 1970. odlazi u Francusku gdje igra za [[RC Strasbourg]], [[CS Sedan]] i [[FC Valenciennes]]. Karijeru završava 1978. godine u Strasbourgu. Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] odigrao je 16 utakmica i postigao 8 pogodaka. Reprezentativni debi imao je 13. listopada 1964. na [[XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]] (3:1).<ref>[http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1368&Itemid=12 Osim Ivan], reprezentacija.rs, preuzeto 25. ožujka 2015.</ref> == Trenerska karijera == Odmah nakon okončanja igračke karijere započeo je onu trenersku, u Željezničaru 1978. godine. Na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]] bio je asistent [[Ivan Toplak|Ivana Toplaka]] u jugoslavenskoj olimpijskoj reprezentaciji koja je osvojila brončanu medalju. Od 1986. je izbornik jugoslavenske reprezentacije s kojom je nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji]]. Od 1991. do 1992. usporedno s reprezentacijom vodi i [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]]. U svibnju 1992. daje ostavku na mjesto izbornika jugoslavenske reprezentacije. Nakon toga odlazi u Grčku gdje u dvije godine s [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosom]] osvaja po jedan [[Grčki nogometni kup|grčki kup]] i [[Grčki nogometni superkup|superkup]]. Između 1994. i 2002. bio je trener [[SK Sturm Graz|Sturma]] iz [[Graz]]a. Sa Sturmom osvaja u dva navrata [[Austrijska Bundesliga|Bundesligu]] i [[Austrijski nogometni superkup|superkup]] te jedan [[Austrijski nogometni kup|kup]]. Od 2003. radi u [[Japan]]u gdje preuzima [[JEF United]] s kojim 2005. osvaja [[J. League|japansku ligu]]. U JEF Unitedu radi do 2006. godine kada preuzima [[Japanska nogometna reprezentacija|japansku reprezentaciju]]. Reprezentaciju je vodio na [[AFC Azijski kup|Azijskom kupu]] 2007. godine. 16. studenog 2007. doživio je moždani udar,<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/352325/nogomet-nogometni-svijet/ivica-osim-dozivio-mozdani-udar/?print=1 Ivica Osim doživio moždani udar], hrsport.net, preuzeto 25. ožujka 2015.</ref> te se nakon oporavka više nije bavio trenerskim poslom. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.reprezentacija.rs/osim-ivan/ Biografija na internet portalu nogometne reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=61559/ Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402153334/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=61559/ |date=2. travnja 2015. }} na fifa.com {{GLAVNIRASPORED:Osim, Ivica}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] kfyszkfgx91scu9yc4gnynkmp3vy85d 6432689 6432688 2022-07-25T21:41:08Z Bakir123 208659 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ivica Osim | slika = [[Datoteka:Ivica Osim.jpg|200px]] | opis slike = Ivica Osim, 2005. | država = | puno ime = Ivan Osim | nadimak = | datum rođenja = [[6. svibnja]] [[1941.]] | datum smrti = [[1. svibnja]] [[2022.]] | visina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]] | ugovor = | mlade godine = 1954. – 1959. | juniorski klubovi = [[FK Željezničar Sarajevo]] | godina = 1959. – 1968. <br /> 1968. <br /> 1969. – 1970. <br /> 1970. – 1972. <br /> 1972. – 1975. <br /> 1975. – 1976. <br /> 1976. – 1978. | profesionalni klubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] <br /> [[Zwolsche Boys]] <br /> [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] <br /> [[RC Strasbourg|Strasbourg]] <br /> [[CS Sedan|Sedan]] <br /> [[FC Valenciennes|Valenciennes]] <br /> [[RC Strasbourg|Strasbourg]] | nastupi(golovi) = {{0}}168 {{0}}{{0}}(56) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(16) <br /> {{0}}105 {{0}}{{0}}(16) <br /> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = 1964. – 1969. | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine treniranja = 1978. – 1986. <br /> 1986. – 1992. <br /> 1991. – 1992. <br /> 1992. – 1994. <br /> 1994. – 2002. <br /> 2002. – 2006. <br /> 2006. – 2007. | klubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] <br /> {{NogRep|JUG}} <br /> [[FK Partizan Beograd|Partizan]] <br /> [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]] <br /> [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <br /> [[JEF United]] <br /> {{NogRep|JAP}} | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Ivica Osim''' ([[Sarajevo]], [[6. svibnja]] [[1941.]] – [[Graz]], [[1. svibnja]] [[2022.]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i trener. == Igračka karijera == Nogomet je počeo trenirati u omladinskoj školi [[Sarajevo|sarajevskog]] [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] u kojem je 1959. godine započeo seniorsku karijeru. Za Željezničar je odigrao 166 utakmica i postigao 56 pogodaka. Godine 1968. odlazi u nizozemski [[Zwolsche Boys]] za koji igra samo tri mjeseca zbog problema s ozljedom koljena. Potom se vraća u Željezničar, a 1970. odlazi u Francusku gdje igra za [[RC Strasbourg]], [[CS Sedan]] i [[FC Valenciennes]]. Karijeru završava 1978. godine u Strasbourgu. Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] odigrao je 16 utakmica i postigao 8 pogodaka. Reprezentativni debi imao je 13. listopada 1964. na [[XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]] (3:1).<ref>[http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1368&Itemid=12 Osim Ivan], reprezentacija.rs, preuzeto 25. ožujka 2015.</ref> == Trenerska karijera == Odmah nakon okončanja igračke karijere započeo je onu trenersku, u Željezničaru 1978. godine. Na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]] bio je asistent [[Ivan Toplak|Ivana Toplaka]] u jugoslavenskoj olimpijskoj reprezentaciji koja je osvojila brončanu medalju. Od 1986. je izbornik jugoslavenske reprezentacije s kojom je nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji]]. Od 1991. do 1992. usporedno s reprezentacijom vodi i [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]]. U svibnju 1992. daje ostavku na mjesto izbornika jugoslavenske reprezentacije. Nakon toga odlazi u Grčku gdje u dvije godine s [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosom]] osvaja po jedan [[Grčki nogometni kup|grčki kup]] i [[Grčki nogometni superkup|superkup]]. Između 1994. i 2002. bio je trener [[SK Sturm Graz|Sturma]] iz [[Graz]]a. Sa Sturmom osvaja u dva navrata [[Austrijska Bundesliga|Bundesligu]] i [[Austrijski nogometni superkup|superkup]] te jedan [[Austrijski nogometni kup|kup]]. Od 2003. radi u [[Japan]]u gdje preuzima [[JEF United]] s kojim 2005. osvaja [[J. League|japansku ligu]]. U JEF Unitedu radi do 2006. godine kada preuzima [[Japanska nogometna reprezentacija|japansku reprezentaciju]]. Reprezentaciju je vodio na [[AFC Azijski kup|Azijskom kupu]] 2007. godine. 16. studenog 2007. doživio je moždani udar,<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/352325/nogomet-nogometni-svijet/ivica-osim-dozivio-mozdani-udar/?print=1 Ivica Osim doživio moždani udar], hrsport.net, preuzeto 25. ožujka 2015.</ref> te se nakon oporavka više nije bavio trenerskim poslom. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.reprezentacija.rs/osim-ivan/ Biografija na internet portalu nogometne reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=61559/ Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402153334/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=61559/ |date=2. travnja 2015. }} na fifa.com {{GLAVNIRASPORED:Osim, Ivica}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] skyy02k78ik5q6ho3rlr8ym38ajdajf Demokratska partija Srba u Makedoniji 0 561524 6432733 6291178 2022-07-26T05:23:18Z 109.237.2.66 Pоpraviо sаm pravоpis wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Demokratska partija Srba u Makedoniji |izvorno ime = Демократска партија на Србите во Македонија |logo = |veličina = <!-- mora biti izražena u px --> |logo opis = |vođa = |predsjednik = [[Ivan Stoilković]] |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = Bora Ristić |slogan = |osnovana = 16. ožujka [[1992.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Skoplje]] |država = [[Sjeverna Makedonija]] |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = Forum mladih DPSM |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = zaštita prava srpske nacionalne manjine u Makedoniji |položaj = |nacionalna skupina = [[Srbi u Makedoniji]] |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = Parlament Makedonije |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|150}} |tijelo2 = |tijelo2 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = |službena stranica = http://www.dpsm.info/ |napomena = }} '''Demokratska Partija Srba u Makedoniji''' ('''DPSM''') (srp. ''Демократска партија Срба у Македонији'', mak. ''Демократска партија на Србите во Македонија'') je parlamentarna politička partija u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]]. Ova partija je osnovana [[1992.]] godine,<ref>[http://facta.junis.ni.ac.rs/teme/teme2-2004/teme2-2004-06.pdf PDF dokument]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} podnaslov Proces organizovanja srpske manjine u Makedoniji, 5. strana</ref> a od [[2001.]] godine djeluje pod rukovodstvom novog predsjednika partije [[Ivan Stoilković|Ivana Stoilkovića]], biznismena iz [[Kumanovo|Kumanova]] i poslanika u Parlamentu („''Sobranju''“) Republike Makedonije od 2002. godine. Partija je organizirana na području [[Skoplje|Skoplja]], Kumanova kao i u oblastima kao što su [[Skopska Crna Gora]], [[Đevđelija]], [[Kriva Palanka]], [[Kratovo]] i okolni seoski krajevi koji gravitiraju oko [[Srbija|Republike Srbije]]. Partija, pored uobičajenih dužnosti ima i dva dodatna tijela: Aktiv Žena kao i Forum Mladih koji ujedinjuje ove dvije grupe na političkim sastancima gdje se dijalogom i analizom utvrđuje položaj, planiraju se planovi za poboljšanje statusa ovih grupa. Članovi DPSM-a su i zamenik ministra za kulturu [[Dragan Nedeljković]], a [[Milovan Stojkovski]] je načelnik općine [[Staro Nagoričane]] kod Kumanova,<ref>[http://www.srbi.org.mk/sr/?option=com_content&view=article&id=150:tadic-za-izrucenje-ganica&catid=69:region&Itemid=93&lang=sr Poruke dobre volje na Svetosavskoj akademiji u Skoplju] srbi.org.mk</ref> u kojoj se nalazi [[manastir Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu|stari srpski manastir svetog Đorđa]], koji je početkom 14. stoljeća (1313.—1318.) podigao srpski kralj [[Stefan Uroš II.|Stefan Uroš II. Milutin]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://upload.ohshare.com/v/459830/dpsm.zip.html Program stranke (2005.)] * [http://www.dpsm.info Službena prezentacija partije] [[Kategorija:Politika Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Srbi u Sjevernoj Makedoniji]] mcu9wjwa54fuz6btodbum03dk8ztb3h Agrolaguna 0 569628 6432829 6432410 2022-07-26T10:38:06Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/194.126.214.170|194.126.214.170]] ([[User talk:194.126.214.170|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:RudnikU|RudnikU]] wikitext text/x-wiki '''Agrolaguna d.d.''', [[poduzeće]] za proizvodnju, preradbu i promet poljop. proizvodima. Osnovano je 1963. od poljoprivrednih [[zadruga]] s područja Poreštine kao Poljoprivredni kombinat [[Poreč]], a osnovna djelatnost bila mu je proizvodnja grožđa i vina, [[lješnjak]]a, ratarskih kultura ([[pšenica]], krmne kulture), zatim ovčarstvo i proizvodnja sira, tov junadi te trgovina poljop. repromaterijalom i robom široke potrošnje. ==Povijest== U sastav turist. poduzeća [[Plava laguna (poduzeće)|Plava laguna]] organizacijska jedinica Trgovina prešla je 1963. a preostali dio Poljoprivrednoga kombinata 1971. kao zaseban Poljoprivredni pogon. Organizacijskom pretvorbom Plave lagune u složenu organizaciju, Poljoprivredni pogon postao je radna organizacija Agrolaguna s trima osnovnim organizacijama: Vinogradar, za poljoprivrednu proizvodnju, Mlinpeks, za proizvodnju pekarskih proizvoda, i Kooperacija, za otkup i prodaju poljoprivrednih proizvoda. S promjenom društveno-polit. sustava i primjenom Zakona o poduzećima, A. je postala samostalnim društv. poduzećem, a dioničkim društvom 1992. Najviše je uloženo u proizvodne kapacitete 1980-ih, kada je poduzeće bilo u funkciji proizvodnje za tada bujajući turizam. ==Proizodi== Agrolaguna je najveći proizvođač maslinova ulja u Hrvatskoj (43 do 90 t/god.), istaknuti proizvođač vina (oko 260 vagona 2002), ovčjega sira i skute (13 t). Instalirani kapaciteti su: nasadi vinograda (271 ha), maslina (216 ha), ratarske površine (422 ha), vinarski podrum (1000 vagona), uljara (20 t dnevno), pekara (2000 kg/sat), silos za žitarice (720 vagona), farma ovaca (1000 grla), mljekara-sirana (1000 l/dan). ==Vrela== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.agrolaguna.hr/ Službena stranica] [[Kategorija:Hrvatske tvrtke]] cu1lx2amw68zzfa49iqukdieb12xka4 Mi2-MaMa 0 575764 6432616 6408434 2022-07-25T19:56:06Z Maticpetra 178345 /* Rana povijest */ wikitext text/x-wiki {{stil}} [[File:Logotip Multimedijalnog instituta.png|thumb|Logo Multimedijalnog instituta]] '''Multimedijalni institut''' (kratko i kolokvijalno '''mi2/MaMa''') je neprofitna organizacija civilnog društva iz [[Zagreb]]a. Djeluje prvenstveno na sjecištima kulture, umjetnosti, tehnologije i aktivizma, a prije i povremeno u poljima medija (u zajednici), digitalnog dizajna i neformalne edukacije. [[File:MaMa logo.png|MaMa logo<ref>{{Citiranje weba |url=http://rhizome.org/editorial/2009/jun/26/on-tour/ |title=On Tour |work=Rhizome |language=en |accessdate=2021-04-01}}</ref>|alt=MaMa logo|mini]] == Polja djelovanja == Od svojih početaka mi2 se formira oko zajednica koje povezuje interes za razna društvena i kulturna polja: 1) kritički usmjerene [[Digitalna umjetnost|digitalne umjetnosti]], film, glazba i književnost; 2) digitalna zajednička dobra: [[slobodni softver]], kultura i otvoreni pristup; 3) filozofija i teorija; 4) umrežavanje na polju kulture, zagovaranje i grassroot organiziranje; 5) zaštita javne domene i borba za prostornu pravdu.<ref>Brian Droitcour, [http://rhizome.org/editorial/2726 "On Tour: Southeastern Europe Travelogue, Part 2"], ''Rhizome'', 2009.</ref> Lokalno se mi2 najviše identificira s društvenim i kulturnim centrom MaMa, gdje organizira suvremene kulturne, obrazovne i tehnološke programe, okuplja lokalnu hakersku zajednicu i osigurava otvoreni prostor za druge kulturne i civilne inicijative. Mi2 skrbi za profesionalni ali i amaterski (često interdisciplinarni) istraživački rad, neformalnu edukaciju i informiranje kulturnih djelatnika, aktivista, novinara, tehnologa, znastvenika, ali i drugih, te objavljuje i promovira radove istih i u digitalnim i tiskanim izdanjima.<ref>Zlatic, Vinko & Božičević, Miran & Stefancic, Hrvoje & Domazet, Mladen. (2006). Wikipedias: Collaborative web-based encyclopedias as complex networks. Physical review. E, Statistical, nonlinear, and soft matter physics. 74. 016115. 10.1103/PhysRevE.74.016115. </ref><ref>Klaudio Štefančić, [http://www.nettime.org/Lists-Archives/nettime-l-0807/msg00024.html "New Media Art in Croatia"], ''Nettime'', 2008. </ref> Medijski arhiv je javna biblioteka specijaliziranih naslova (često nedostupnih u javnim bibliotekama) s oko 2000 publikacija (knjiga, časopisa, elektroničke građe) na teme kojima se bavi organizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mi2.hr/medijski-arhiv/ |title=MaMa medijski arhiv |work="novomedijska umjetnost i teorija, socijalna teorija i filozofija, aktivizam, rodni i queer studiji, digitalna politička ekonomija i pitanja prava intelektualnog vlasništva, kulturna politika, urbanizam..." |accessdate=2020-06-14}}</ref>[[Datoteka:Bob Stein in 2009.jpg|alt=Program u MaMa klubu, predavanje Bob Stein, 2009|mini|Predavanje [[:en:Robert Stein (computer pioneer)|Bob Stein]], MaMa klub net.kulture, 2009.]] == Rana povijest == Mi2 je formalno osnovan 12. veljače 1999. godine i djeluje sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Mi2 je započela svoje djelovanje po principu sličnom onom Ljubljanskog digitalnog medijskog laboratorija - [[Ljudmila]], kao media lab i dijeljeni uredski prostor za pristup internetu, za webhosting, digitaliziranje i drugu tehničku podršku fokusiranu na civilni sektor te za multimedijalnu edukaciju, produkciju i web izdavaštvo. Kasnije razvija i vlastita softverska riješenja poput TamTam wiki software i pripadajućeg web servisa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/sr/radionica-05-tamtam-software-za-web-kolaboraciju-aleksandar-erkalovic-multimedijalni-institut-zagreb |title=radionica 05: TamTam - software za web kolaboraciju, Aleksandar Erkalović, Multimedijalni Institut Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/en/workshop-05-tamtam-collaborative-web-application-aleksandar-erkalovic-multimedia-institut-mi2-zagreb |title=workshop 05: TamTam - Collaborative Web Application, Aleksandar Erkalović, Multimedia Institut mi2, Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref> Od 14. svibnja 2000. godine djeluje kroz javni prostor društvenog i kulturnog centra ''MaMa'' (prvotno: ''klub net.kulture MaMa''), te je uskoro počela više djelovati u šire kulturnim i suradničkim modelima, poput [[Kuda]] (Novi Sad) s kojima surađuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=iSMyfMiufz4 |title=Conference: The Idea of Radical Media, panel: Networks Rooted - Early Medialabs as Forms of Critical Engagement (2013) Luka Frelih (Ljudmila) - Tomislav Medak (MaMa) - Zoran Pantelić (kuda.org) |publisher=Multimedijalni institut |accessdate=2020-06-14}}</ref> U prostoru osim svojih programa je redovito ugošćavao i aktivnosti organizacija poput [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]], [[WHW]] ili [[Platforma 9.81]] koji su bili neprofitnog karaktera i uključuju približno sličnu (sub)kulturnu publiku i zajednice, a koje do tada nisu imale prostor za okupljanja u centru Zagreba.<ref>.[http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/mi2text.html "Multimedia Institute (mi2): Zeljko Blace, Marcell Mars & Tomi Medak interviewed by Joanne Richardson"], ''subsol'' 2002. a kasnije u knjizi "Anarchitexts: A Subsol Anthology" - Joanne Richardson, u izdanju Autonomedia, 2003</ref> MaMa je naknadno u prostoru napustila internet caffe usluge, te oformila hacklab i podržala neformalne aktivnosti zajednice #[https://www.razmjenavjestina.org/ RazmjeneVještina]. Mi2 je u prvim godinama organizirala redovite godišnje izložbe, te mjesečne ili češće programe na teme oko digitalne kulture i medijske umjetnosti s partnerima poput [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|HDLU]]<nowiki/>a, [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|MMSU]] i [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]<nowiki/>a. Mi2/MaMa - je bila suorganizator, podrška organizaciji i domaćin pred-programa prvog [[Zagreb Pride#Gay Pride Zagreb 2002.|Zagreb Pride-a 2002.]] godine, te inicijator mrežama poput [[Clubture]] i pokretima poput [[PravoNaGrad]]. Među velikim suradničkim projektima trebalo bi istaknuti ljetni program [[OTOKULTIVATOR]] nastao u suradnji s [[Klub Močvara|Udruženjem za razvoj kulture "URK"]] i [[EUASA]] (2001. – 2003.) na otoku Visu u bivšoj vojarni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mochvara.hr/info/sto-je-urk- |title=Otokultivator - ljetna škola kulture (2001.-2003., otok Vis, u suradnji s Multimedijalnim institutom i Udrugom studenata arhitekture EASA Hrvatska), |accessdate=2020-06-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/245/otok-kult-12094/ |title=Otok kult |author=Kruno Lokotar |date=2003-07-24 |work=Matica.hr |publisher=Matica Hrvatska |accessdate=2020-06-14}}</ref> Mi2 je s [[Udruženje za razvoj kulture "URK"|URK-om]] suorganizator festivala filmova o ljudskim pravima [[Human Rights Film Festivala]] koji djeluje do danas. == Vidljivost == Najvidljiviji od projekata prvih godina je svakako bio izdavački projekt i zajednica audio-vizualnih umjetnika [[EgoBoo.bits]], koja je pionirski u Hrvatskoj i regiji promovirala suvremenu glazbenu produkciju, otvoreni kod, medije i licence, kroz klubsku i DIY digitalnu kulturu, s nemalom vidljivošću u mainstream medijima.<ref>Tomislav Medak, [http://homepage2.nifty.com/ISEA-Japan/inl/inl93a.html "Multimedia Institute - mi2"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''ISEA Newsletter'' #93, 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://interakcije.net/novimediji/egoboo-bits/ |title=Egoboo.bits |author=Marcell Mars |accessdate=2020-04-17}}</ref> Mi2 je prepoznat kao suorganizator koncerata i radionica elektronske glazbe, inicijator izdavačkih projekata i aktivnosti (medijska i queer teorija, filozofija, kulturologija...), povremenih izložbi, te je [[creativecommonswiki:wiki/Croatia|hrvatski lokalizator]] [[Creative Commons]] licenci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://monoskop.org/MaMa#Publications |title=MaMa - Monoskop |work=monoskop.org |accessdate=2021-04-01}}</ref> Međunarodna i regionalna vidljivost mi2 nadrasla je krugove lokalne i regionalne medijske kulture, umjetnosti i aktivizma, relativno brzo nakon otvaranja MaMa centra, prvenstveno zbog svoje radikalne politike i otvorenih resursa,<ref>{{Citiranje knjige |title=Bastards of Utopia: Living Radical Politics after Socialism |origdate=201 |date=2015-04-06 |chapter=2 |language=Engleski |pages=82-84 |publisher=Indiana University Press |quote=The Multimedia Institute, whose most public face was MaMa, the Internet cafe, social club, lecture hall, and meeting space, was crucial resource to many of Zagreb's political and social subcultures.}}</ref> a kasnije zbog rada u zagovaračkim politikama i aktivizmu (osobito oko komercijalizacije javnog prostora i umrežavanja nezavisne kulture).<ref>{{Citiranje knjige |title=Leap into the city: Chișinău, Sofia, Pristina, Sarajevo, Warsaw, Zagreb, Ljubljana : cultural positions, political conditions : seven scenes from Europe |orig-year=2006 |editor=Katrin Klingan, Ines Kappert |pages=399 |publisher=DuMont Literatur und Kunst Verlag |quote=MULTIMEDIA INSTITUTE ml2 is a Zagreb-based nongovernmental organization dealing with critical digital culture, social theory, and cultural politics. It is primarily known for activities in its public interface net. culture club mama, its digital ...}}</ref> Među poznatijim gostima programa su bili i [[Jimmy Wales]], [[Richard Stallman]], [[Lawrence Lessig]], te drugi ključni promotori otvorenog, [[Slobodna programska podrška|slobodnog software]], sadržaja, licenci i metoda vezanih uz takve kolaboracije. Svoj rad mi2 (kao MaMa, mi2lab i [[EgoBoo.bits]]) opsežnije međunarodno predstavila na brojnim konferencijama ali i festivalima poput [[ctm]] i [[transmediale]] festivala u Berlinu unutar programa 2004 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607223238/https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |archive-date=7. lipnja 2020. |access-date=7. lipnja 2020.}}</ref> Multimedijalni institut je opisan u istraživanje [[wikidata:Q105846033|CreatingCommons]] i referiran u knjizi ''Aesthetics of the Commons'' kao primjer institucionalne inovacije u polju digitalnih zajedničkih dobara (digital commons).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diaphanes.net/titel/aesthetics-of-the-commons-6419 |title=Shusha Niederberger (Hg.), Cornelia Sollfrank (Hg.), Felix Stalder (Hg.): Aesthetics of the Commons |work=www.diaphanes.net |language=de |accessdate=2021-03-10}}</ref> == Vidi još == * [http://mama.mi2.hr/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327084633/http://mama.mi2.hr/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://www.discogs.com/label/8687-Egoboobits Discogs listings of EgoBoo.bits releases] * [https://monoskop.org/MaMa Monoskop wiki o (primarno novomedijskoj) kulturi i umjetnosti u regiji] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] fn6pb04oyrcg3sa15qwaw5ag1i8gen3 6432618 6432616 2022-07-25T19:58:17Z Maticpetra 178345 /* Rana povijest */ wikitext text/x-wiki {{stil}} [[File:Logotip Multimedijalnog instituta.png|thumb|Logo Multimedijalnog instituta]] '''Multimedijalni institut''' (kratko i kolokvijalno '''mi2/MaMa''') je neprofitna organizacija civilnog društva iz [[Zagreb]]a. Djeluje prvenstveno na sjecištima kulture, umjetnosti, tehnologije i aktivizma, a prije i povremeno u poljima medija (u zajednici), digitalnog dizajna i neformalne edukacije. [[File:MaMa logo.png|MaMa logo<ref>{{Citiranje weba |url=http://rhizome.org/editorial/2009/jun/26/on-tour/ |title=On Tour |work=Rhizome |language=en |accessdate=2021-04-01}}</ref>|alt=MaMa logo|mini]] == Polja djelovanja == Od svojih početaka mi2 se formira oko zajednica koje povezuje interes za razna društvena i kulturna polja: 1) kritički usmjerene [[Digitalna umjetnost|digitalne umjetnosti]], film, glazba i književnost; 2) digitalna zajednička dobra: [[slobodni softver]], kultura i otvoreni pristup; 3) filozofija i teorija; 4) umrežavanje na polju kulture, zagovaranje i grassroot organiziranje; 5) zaštita javne domene i borba za prostornu pravdu.<ref>Brian Droitcour, [http://rhizome.org/editorial/2726 "On Tour: Southeastern Europe Travelogue, Part 2"], ''Rhizome'', 2009.</ref> Lokalno se mi2 najviše identificira s društvenim i kulturnim centrom MaMa, gdje organizira suvremene kulturne, obrazovne i tehnološke programe, okuplja lokalnu hakersku zajednicu i osigurava otvoreni prostor za druge kulturne i civilne inicijative. Mi2 skrbi za profesionalni ali i amaterski (često interdisciplinarni) istraživački rad, neformalnu edukaciju i informiranje kulturnih djelatnika, aktivista, novinara, tehnologa, znastvenika, ali i drugih, te objavljuje i promovira radove istih i u digitalnim i tiskanim izdanjima.<ref>Zlatic, Vinko & Božičević, Miran & Stefancic, Hrvoje & Domazet, Mladen. (2006). Wikipedias: Collaborative web-based encyclopedias as complex networks. Physical review. E, Statistical, nonlinear, and soft matter physics. 74. 016115. 10.1103/PhysRevE.74.016115. </ref><ref>Klaudio Štefančić, [http://www.nettime.org/Lists-Archives/nettime-l-0807/msg00024.html "New Media Art in Croatia"], ''Nettime'', 2008. </ref> Medijski arhiv je javna biblioteka specijaliziranih naslova (često nedostupnih u javnim bibliotekama) s oko 2000 publikacija (knjiga, časopisa, elektroničke građe) na teme kojima se bavi organizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mi2.hr/medijski-arhiv/ |title=MaMa medijski arhiv |work="novomedijska umjetnost i teorija, socijalna teorija i filozofija, aktivizam, rodni i queer studiji, digitalna politička ekonomija i pitanja prava intelektualnog vlasništva, kulturna politika, urbanizam..." |accessdate=2020-06-14}}</ref>[[Datoteka:Bob Stein in 2009.jpg|alt=Program u MaMa klubu, predavanje Bob Stein, 2009|mini|Predavanje [[:en:Robert Stein (computer pioneer)|Bob Stein]], MaMa klub net.kulture, 2009.]] == Rana povijest == Mi2 je formalno osnovan 12. veljače 1999. godine i djeluje sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Mi2 je započela svoje djelovanje po principu sličnom onom Ljubljanskog digitalnog medijskog laboratorija - [[Ljudmila]], kao media lab i dijeljeni uredski prostor za pristup internetu, za webhosting, digitaliziranje i drugu tehničku podršku fokusiranu na civilni sektor te za multimedijalnu edukaciju, produkciju i web izdavaštvo. Kasnije razvija i vlastita softverska riješenja poput TamTam wiki software i pripadajućeg web servisa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/sr/radionica-05-tamtam-software-za-web-kolaboraciju-aleksandar-erkalovic-multimedijalni-institut-zagreb |title=radionica 05: TamTam - software za web kolaboraciju, Aleksandar Erkalović, Multimedijalni Institut Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/en/workshop-05-tamtam-collaborative-web-application-aleksandar-erkalovic-multimedia-institut-mi2-zagreb |title=workshop 05: TamTam - Collaborative Web Application, Aleksandar Erkalović, Multimedia Institut mi2, Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref> Od 14. svibnja 2000. godine djeluje kroz javni prostor društvenog i kulturnog centra ''MaMa'' (prvotno: ''klub net.kulture MaMa''), te je uskoro počela više djelovati u šire kulturnim i suradničkim modelima, poput [[Kuda]] (Novi Sad) s kojima surađuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=iSMyfMiufz4 |title=Conference: The Idea of Radical Media, panel: Networks Rooted - Early Medialabs as Forms of Critical Engagement (2013) Luka Frelih (Ljudmila) - Tomislav Medak (MaMa) - Zoran Pantelić (kuda.org) |publisher=Multimedijalni institut |accessdate=2020-06-14}}</ref> U prostoru osim svojih programa je redovito ugošćavao i aktivnosti organizacija neprofitnog karaktera poput [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]], [[WHW]] ili [[Platforma 9.81]], koje uključuju približno sličnu (sub)kulturnu publiku i zajednice, a do tada nisu imale prostor za okupljanja u centru Zagreba.<ref>.[http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/mi2text.html "Multimedia Institute (mi2): Zeljko Blace, Marcell Mars & Tomi Medak interviewed by Joanne Richardson"], ''subsol'' 2002. a kasnije u knjizi "Anarchitexts: A Subsol Anthology" - Joanne Richardson, u izdanju Autonomedia, 2003</ref> MaMa je naknadno u prostoru napustila internet caffe usluge, te oformila hacklab i podržala neformalne aktivnosti zajednice #[https://www.razmjenavjestina.org/ RazmjeneVještina]. Mi2 je u prvim godinama organizirala redovite godišnje izložbe te mjesečne ili češće programe na teme oko digitalne kulture i medijske umjetnosti s partnerima poput [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|HDLU]]<nowiki/>a, [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|MMSU]] i [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]<nowiki/>a. Mi2/MaMa - je bila suorganizator, podrška organizaciji i domaćin pred-programa prvog [[Zagreb Pride#Gay Pride Zagreb 2002.|Zagreb Pride-a 2002.]] godine, te inicijator mrežama poput [[Clubture]] i pokretima poput [[PravoNaGrad]]. Među velikim suradničkim projektima ističe se ljetni program [[OTOKULTIVATOR]] nastao u suradnji s [[Klub Močvara|Udruženjem za razvoj kulture "URK"]] i [[EUASA]] (2001. – 2003.) na otoku Visu u bivšoj vojarni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mochvara.hr/info/sto-je-urk- |title=Otokultivator - ljetna škola kulture (2001.-2003., otok Vis, u suradnji s Multimedijalnim institutom i Udrugom studenata arhitekture EASA Hrvatska), |accessdate=2020-06-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/245/otok-kult-12094/ |title=Otok kult |author=Kruno Lokotar |date=2003-07-24 |work=Matica.hr |publisher=Matica Hrvatska |accessdate=2020-06-14}}</ref> Mi2 je s [[Udruženje za razvoj kulture "URK"|URK-om]] suorganizator festivala filmova o ljudskim pravima [[Human Rights Film Festivala]] koji djeluje do danas. == Vidljivost == Najvidljiviji od projekata prvih godina je svakako bio izdavački projekt i zajednica audio-vizualnih umjetnika [[EgoBoo.bits]], koja je pionirski u Hrvatskoj i regiji promovirala suvremenu glazbenu produkciju, otvoreni kod, medije i licence, kroz klubsku i DIY digitalnu kulturu, s nemalom vidljivošću u mainstream medijima.<ref>Tomislav Medak, [http://homepage2.nifty.com/ISEA-Japan/inl/inl93a.html "Multimedia Institute - mi2"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''ISEA Newsletter'' #93, 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://interakcije.net/novimediji/egoboo-bits/ |title=Egoboo.bits |author=Marcell Mars |accessdate=2020-04-17}}</ref> Mi2 je prepoznat kao suorganizator koncerata i radionica elektronske glazbe, inicijator izdavačkih projekata i aktivnosti (medijska i queer teorija, filozofija, kulturologija...), povremenih izložbi, te je [[creativecommonswiki:wiki/Croatia|hrvatski lokalizator]] [[Creative Commons]] licenci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://monoskop.org/MaMa#Publications |title=MaMa - Monoskop |work=monoskop.org |accessdate=2021-04-01}}</ref> Međunarodna i regionalna vidljivost mi2 nadrasla je krugove lokalne i regionalne medijske kulture, umjetnosti i aktivizma, relativno brzo nakon otvaranja MaMa centra, prvenstveno zbog svoje radikalne politike i otvorenih resursa,<ref>{{Citiranje knjige |title=Bastards of Utopia: Living Radical Politics after Socialism |origdate=201 |date=2015-04-06 |chapter=2 |language=Engleski |pages=82-84 |publisher=Indiana University Press |quote=The Multimedia Institute, whose most public face was MaMa, the Internet cafe, social club, lecture hall, and meeting space, was crucial resource to many of Zagreb's political and social subcultures.}}</ref> a kasnije zbog rada u zagovaračkim politikama i aktivizmu (osobito oko komercijalizacije javnog prostora i umrežavanja nezavisne kulture).<ref>{{Citiranje knjige |title=Leap into the city: Chișinău, Sofia, Pristina, Sarajevo, Warsaw, Zagreb, Ljubljana : cultural positions, political conditions : seven scenes from Europe |orig-year=2006 |editor=Katrin Klingan, Ines Kappert |pages=399 |publisher=DuMont Literatur und Kunst Verlag |quote=MULTIMEDIA INSTITUTE ml2 is a Zagreb-based nongovernmental organization dealing with critical digital culture, social theory, and cultural politics. It is primarily known for activities in its public interface net. culture club mama, its digital ...}}</ref> Među poznatijim gostima programa su bili i [[Jimmy Wales]], [[Richard Stallman]], [[Lawrence Lessig]], te drugi ključni promotori otvorenog, [[Slobodna programska podrška|slobodnog software]], sadržaja, licenci i metoda vezanih uz takve kolaboracije. Svoj rad mi2 (kao MaMa, mi2lab i [[EgoBoo.bits]]) opsežnije međunarodno predstavila na brojnim konferencijama ali i festivalima poput [[ctm]] i [[transmediale]] festivala u Berlinu unutar programa 2004 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607223238/https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |archive-date=7. lipnja 2020. |access-date=7. lipnja 2020.}}</ref> Multimedijalni institut je opisan u istraživanje [[wikidata:Q105846033|CreatingCommons]] i referiran u knjizi ''Aesthetics of the Commons'' kao primjer institucionalne inovacije u polju digitalnih zajedničkih dobara (digital commons).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diaphanes.net/titel/aesthetics-of-the-commons-6419 |title=Shusha Niederberger (Hg.), Cornelia Sollfrank (Hg.), Felix Stalder (Hg.): Aesthetics of the Commons |work=www.diaphanes.net |language=de |accessdate=2021-03-10}}</ref> == Vidi još == * [http://mama.mi2.hr/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327084633/http://mama.mi2.hr/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://www.discogs.com/label/8687-Egoboobits Discogs listings of EgoBoo.bits releases] * [https://monoskop.org/MaMa Monoskop wiki o (primarno novomedijskoj) kulturi i umjetnosti u regiji] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] 4lhi8kgw78sdce6agrkhn0t5221b4ni 6432619 6432618 2022-07-25T19:58:41Z Maticpetra 178345 /* Rana povijest */ wikitext text/x-wiki {{stil}} [[File:Logotip Multimedijalnog instituta.png|thumb|Logo Multimedijalnog instituta]] '''Multimedijalni institut''' (kratko i kolokvijalno '''mi2/MaMa''') je neprofitna organizacija civilnog društva iz [[Zagreb]]a. Djeluje prvenstveno na sjecištima kulture, umjetnosti, tehnologije i aktivizma, a prije i povremeno u poljima medija (u zajednici), digitalnog dizajna i neformalne edukacije. [[File:MaMa logo.png|MaMa logo<ref>{{Citiranje weba |url=http://rhizome.org/editorial/2009/jun/26/on-tour/ |title=On Tour |work=Rhizome |language=en |accessdate=2021-04-01}}</ref>|alt=MaMa logo|mini]] == Polja djelovanja == Od svojih početaka mi2 se formira oko zajednica koje povezuje interes za razna društvena i kulturna polja: 1) kritički usmjerene [[Digitalna umjetnost|digitalne umjetnosti]], film, glazba i književnost; 2) digitalna zajednička dobra: [[slobodni softver]], kultura i otvoreni pristup; 3) filozofija i teorija; 4) umrežavanje na polju kulture, zagovaranje i grassroot organiziranje; 5) zaštita javne domene i borba za prostornu pravdu.<ref>Brian Droitcour, [http://rhizome.org/editorial/2726 "On Tour: Southeastern Europe Travelogue, Part 2"], ''Rhizome'', 2009.</ref> Lokalno se mi2 najviše identificira s društvenim i kulturnim centrom MaMa, gdje organizira suvremene kulturne, obrazovne i tehnološke programe, okuplja lokalnu hakersku zajednicu i osigurava otvoreni prostor za druge kulturne i civilne inicijative. Mi2 skrbi za profesionalni ali i amaterski (često interdisciplinarni) istraživački rad, neformalnu edukaciju i informiranje kulturnih djelatnika, aktivista, novinara, tehnologa, znastvenika, ali i drugih, te objavljuje i promovira radove istih i u digitalnim i tiskanim izdanjima.<ref>Zlatic, Vinko & Božičević, Miran & Stefancic, Hrvoje & Domazet, Mladen. (2006). Wikipedias: Collaborative web-based encyclopedias as complex networks. Physical review. E, Statistical, nonlinear, and soft matter physics. 74. 016115. 10.1103/PhysRevE.74.016115. </ref><ref>Klaudio Štefančić, [http://www.nettime.org/Lists-Archives/nettime-l-0807/msg00024.html "New Media Art in Croatia"], ''Nettime'', 2008. </ref> Medijski arhiv je javna biblioteka specijaliziranih naslova (često nedostupnih u javnim bibliotekama) s oko 2000 publikacija (knjiga, časopisa, elektroničke građe) na teme kojima se bavi organizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mi2.hr/medijski-arhiv/ |title=MaMa medijski arhiv |work="novomedijska umjetnost i teorija, socijalna teorija i filozofija, aktivizam, rodni i queer studiji, digitalna politička ekonomija i pitanja prava intelektualnog vlasništva, kulturna politika, urbanizam..." |accessdate=2020-06-14}}</ref>[[Datoteka:Bob Stein in 2009.jpg|alt=Program u MaMa klubu, predavanje Bob Stein, 2009|mini|Predavanje [[:en:Robert Stein (computer pioneer)|Bob Stein]], MaMa klub net.kulture, 2009.]] == Rana povijest == Mi2 je formalno osnovan 12. veljače 1999. godine i djeluje sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Mi2 je započela svoje djelovanje po principu sličnom onom Ljubljanskog digitalnog medijskog laboratorija - [[Ljudmila]], kao media lab i dijeljeni uredski prostor za pristup internetu, za webhosting, digitaliziranje i drugu tehničku podršku fokusiranu na civilni sektor te za multimedijalnu edukaciju, produkciju i web izdavaštvo. Kasnije razvija i vlastita softverska riješenja poput TamTam wiki software i pripadajućeg web servisa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/sr/radionica-05-tamtam-software-za-web-kolaboraciju-aleksandar-erkalovic-multimedijalni-institut-zagreb |title=radionica 05: TamTam - software za web kolaboraciju, Aleksandar Erkalović, Multimedijalni Institut Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/en/workshop-05-tamtam-collaborative-web-application-aleksandar-erkalovic-multimedia-institut-mi2-zagreb |title=workshop 05: TamTam - Collaborative Web Application, Aleksandar Erkalović, Multimedia Institut mi2, Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref> Od 14. svibnja 2000. godine djeluje kroz javni prostor društvenog i kulturnog centra ''MaMa'' (prvotno: ''klub net.kulture MaMa''), te je uskoro počela više djelovati u šire kulturnim i suradničkim modelima, poput [[Kuda]] (Novi Sad) s kojima surađuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=iSMyfMiufz4 |title=Conference: The Idea of Radical Media, panel: Networks Rooted - Early Medialabs as Forms of Critical Engagement (2013) Luka Frelih (Ljudmila) - Tomislav Medak (MaMa) - Zoran Pantelić (kuda.org) |publisher=Multimedijalni institut |accessdate=2020-06-14}}</ref> U prostoru osim svojih programa je redovito ugošćavao i aktivnosti organizacija neprofitnog karaktera poput [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]], [[WHW]] ili [[Platforma 9.81]], koje uključuju približno sličnu (sub)kulturnu publiku i zajednice, a do tada nisu imale prostor za okupljanja u centru Zagreba.<ref>.[http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/mi2text.html "Multimedia Institute (mi2): Zeljko Blace, Marcell Mars & Tomi Medak interviewed by Joanne Richardson"], ''subsol'' 2002. a kasnije u knjizi "Anarchitexts: A Subsol Anthology" - Joanne Richardson, u izdanju Autonomedia, 2003</ref> MaMa je naknadno u prostoru napustila internet caffe usluge, te oformila hacklab i podržala neformalne aktivnosti zajednice #[https://www.razmjenavjestina.org/ RazmjeneVještina]. Mi2 je u prvim godinama organizirala redovite godišnje izložbe te mjesečne ili češće programe na teme oko digitalne kulture i medijske umjetnosti s partnerima poput [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|HDLU]]<nowiki/>a, [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|MMSU]] i [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]<nowiki/>a. Mi2/MaMa - je bila suorganizator, podrška organizaciji i domaćin pred-programa prvog [[Zagreb Pride#Gay Pride Zagreb 2002.|Zagreb Pride-a 2002.]] godine, te inicijator mrežama poput [[Clubture]] i pokretima poput [[PravoNaGrad]]. Među velikim suradničkim projektima ističe se ljetni program [[Otokultivator]] nastao u suradnji s [[Klub Močvara|Udruženjem za razvoj kulture "URK"]] i [[EUASA]] (2001. – 2003.) na otoku Visu u bivšoj vojarni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mochvara.hr/info/sto-je-urk- |title=Otokultivator - ljetna škola kulture (2001.-2003., otok Vis, u suradnji s Multimedijalnim institutom i Udrugom studenata arhitekture EASA Hrvatska), |accessdate=2020-06-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/245/otok-kult-12094/ |title=Otok kult |author=Kruno Lokotar |date=2003-07-24 |work=Matica.hr |publisher=Matica Hrvatska |accessdate=2020-06-14}}</ref> Mi2 je s [[Udruženje za razvoj kulture "URK"|URK-om]] suorganizator festivala filmova o ljudskim pravima [[Human Rights Film Festivala]] koji djeluje do danas. == Vidljivost == Najvidljiviji od projekata prvih godina je svakako bio izdavački projekt i zajednica audio-vizualnih umjetnika [[EgoBoo.bits]], koja je pionirski u Hrvatskoj i regiji promovirala suvremenu glazbenu produkciju, otvoreni kod, medije i licence, kroz klubsku i DIY digitalnu kulturu, s nemalom vidljivošću u mainstream medijima.<ref>Tomislav Medak, [http://homepage2.nifty.com/ISEA-Japan/inl/inl93a.html "Multimedia Institute - mi2"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''ISEA Newsletter'' #93, 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://interakcije.net/novimediji/egoboo-bits/ |title=Egoboo.bits |author=Marcell Mars |accessdate=2020-04-17}}</ref> Mi2 je prepoznat kao suorganizator koncerata i radionica elektronske glazbe, inicijator izdavačkih projekata i aktivnosti (medijska i queer teorija, filozofija, kulturologija...), povremenih izložbi, te je [[creativecommonswiki:wiki/Croatia|hrvatski lokalizator]] [[Creative Commons]] licenci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://monoskop.org/MaMa#Publications |title=MaMa - Monoskop |work=monoskop.org |accessdate=2021-04-01}}</ref> Međunarodna i regionalna vidljivost mi2 nadrasla je krugove lokalne i regionalne medijske kulture, umjetnosti i aktivizma, relativno brzo nakon otvaranja MaMa centra, prvenstveno zbog svoje radikalne politike i otvorenih resursa,<ref>{{Citiranje knjige |title=Bastards of Utopia: Living Radical Politics after Socialism |origdate=201 |date=2015-04-06 |chapter=2 |language=Engleski |pages=82-84 |publisher=Indiana University Press |quote=The Multimedia Institute, whose most public face was MaMa, the Internet cafe, social club, lecture hall, and meeting space, was crucial resource to many of Zagreb's political and social subcultures.}}</ref> a kasnije zbog rada u zagovaračkim politikama i aktivizmu (osobito oko komercijalizacije javnog prostora i umrežavanja nezavisne kulture).<ref>{{Citiranje knjige |title=Leap into the city: Chișinău, Sofia, Pristina, Sarajevo, Warsaw, Zagreb, Ljubljana : cultural positions, political conditions : seven scenes from Europe |orig-year=2006 |editor=Katrin Klingan, Ines Kappert |pages=399 |publisher=DuMont Literatur und Kunst Verlag |quote=MULTIMEDIA INSTITUTE ml2 is a Zagreb-based nongovernmental organization dealing with critical digital culture, social theory, and cultural politics. It is primarily known for activities in its public interface net. culture club mama, its digital ...}}</ref> Među poznatijim gostima programa su bili i [[Jimmy Wales]], [[Richard Stallman]], [[Lawrence Lessig]], te drugi ključni promotori otvorenog, [[Slobodna programska podrška|slobodnog software]], sadržaja, licenci i metoda vezanih uz takve kolaboracije. Svoj rad mi2 (kao MaMa, mi2lab i [[EgoBoo.bits]]) opsežnije međunarodno predstavila na brojnim konferencijama ali i festivalima poput [[ctm]] i [[transmediale]] festivala u Berlinu unutar programa 2004 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607223238/https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |archive-date=7. lipnja 2020. |access-date=7. lipnja 2020.}}</ref> Multimedijalni institut je opisan u istraživanje [[wikidata:Q105846033|CreatingCommons]] i referiran u knjizi ''Aesthetics of the Commons'' kao primjer institucionalne inovacije u polju digitalnih zajedničkih dobara (digital commons).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diaphanes.net/titel/aesthetics-of-the-commons-6419 |title=Shusha Niederberger (Hg.), Cornelia Sollfrank (Hg.), Felix Stalder (Hg.): Aesthetics of the Commons |work=www.diaphanes.net |language=de |accessdate=2021-03-10}}</ref> == Vidi još == * [http://mama.mi2.hr/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327084633/http://mama.mi2.hr/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://www.discogs.com/label/8687-Egoboobits Discogs listings of EgoBoo.bits releases] * [https://monoskop.org/MaMa Monoskop wiki o (primarno novomedijskoj) kulturi i umjetnosti u regiji] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] 9q8msl3zjp6e9lu6bsosuw7edfs9z2x 6432620 6432619 2022-07-25T19:58:59Z Maticpetra 178345 /* Rana povijest */ wikitext text/x-wiki {{stil}} [[File:Logotip Multimedijalnog instituta.png|thumb|Logo Multimedijalnog instituta]] '''Multimedijalni institut''' (kratko i kolokvijalno '''mi2/MaMa''') je neprofitna organizacija civilnog društva iz [[Zagreb]]a. Djeluje prvenstveno na sjecištima kulture, umjetnosti, tehnologije i aktivizma, a prije i povremeno u poljima medija (u zajednici), digitalnog dizajna i neformalne edukacije. [[File:MaMa logo.png|MaMa logo<ref>{{Citiranje weba |url=http://rhizome.org/editorial/2009/jun/26/on-tour/ |title=On Tour |work=Rhizome |language=en |accessdate=2021-04-01}}</ref>|alt=MaMa logo|mini]] == Polja djelovanja == Od svojih početaka mi2 se formira oko zajednica koje povezuje interes za razna društvena i kulturna polja: 1) kritički usmjerene [[Digitalna umjetnost|digitalne umjetnosti]], film, glazba i književnost; 2) digitalna zajednička dobra: [[slobodni softver]], kultura i otvoreni pristup; 3) filozofija i teorija; 4) umrežavanje na polju kulture, zagovaranje i grassroot organiziranje; 5) zaštita javne domene i borba za prostornu pravdu.<ref>Brian Droitcour, [http://rhizome.org/editorial/2726 "On Tour: Southeastern Europe Travelogue, Part 2"], ''Rhizome'', 2009.</ref> Lokalno se mi2 najviše identificira s društvenim i kulturnim centrom MaMa, gdje organizira suvremene kulturne, obrazovne i tehnološke programe, okuplja lokalnu hakersku zajednicu i osigurava otvoreni prostor za druge kulturne i civilne inicijative. Mi2 skrbi za profesionalni ali i amaterski (često interdisciplinarni) istraživački rad, neformalnu edukaciju i informiranje kulturnih djelatnika, aktivista, novinara, tehnologa, znastvenika, ali i drugih, te objavljuje i promovira radove istih i u digitalnim i tiskanim izdanjima.<ref>Zlatic, Vinko & Božičević, Miran & Stefancic, Hrvoje & Domazet, Mladen. (2006). Wikipedias: Collaborative web-based encyclopedias as complex networks. Physical review. E, Statistical, nonlinear, and soft matter physics. 74. 016115. 10.1103/PhysRevE.74.016115. </ref><ref>Klaudio Štefančić, [http://www.nettime.org/Lists-Archives/nettime-l-0807/msg00024.html "New Media Art in Croatia"], ''Nettime'', 2008. </ref> Medijski arhiv je javna biblioteka specijaliziranih naslova (često nedostupnih u javnim bibliotekama) s oko 2000 publikacija (knjiga, časopisa, elektroničke građe) na teme kojima se bavi organizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mi2.hr/medijski-arhiv/ |title=MaMa medijski arhiv |work="novomedijska umjetnost i teorija, socijalna teorija i filozofija, aktivizam, rodni i queer studiji, digitalna politička ekonomija i pitanja prava intelektualnog vlasništva, kulturna politika, urbanizam..." |accessdate=2020-06-14}}</ref>[[Datoteka:Bob Stein in 2009.jpg|alt=Program u MaMa klubu, predavanje Bob Stein, 2009|mini|Predavanje [[:en:Robert Stein (computer pioneer)|Bob Stein]], MaMa klub net.kulture, 2009.]] == Rana povijest == Mi2 je formalno osnovan 12. veljače 1999. godine i djeluje sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Mi2 je započela svoje djelovanje po principu sličnom onom Ljubljanskog digitalnog medijskog laboratorija - [[Ljudmila]], kao media lab i dijeljeni uredski prostor za pristup internetu, za webhosting, digitaliziranje i drugu tehničku podršku fokusiranu na civilni sektor te za multimedijalnu edukaciju, produkciju i web izdavaštvo. Kasnije razvija i vlastita softverska riješenja poput TamTam wiki software i pripadajućeg web servisa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/sr/radionica-05-tamtam-software-za-web-kolaboraciju-aleksandar-erkalovic-multimedijalni-institut-zagreb |title=radionica 05: TamTam - software za web kolaboraciju, Aleksandar Erkalović, Multimedijalni Institut Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/en/workshop-05-tamtam-collaborative-web-application-aleksandar-erkalovic-multimedia-institut-mi2-zagreb |title=workshop 05: TamTam - Collaborative Web Application, Aleksandar Erkalović, Multimedia Institut mi2, Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref> Od 14. svibnja 2000. godine djeluje kroz javni prostor društvenog i kulturnog centra ''MaMa'' (prvotno: ''klub net.kulture MaMa''), te je uskoro počela više djelovati u šire kulturnim i suradničkim modelima, poput [[Kuda]] (Novi Sad) s kojima surađuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=iSMyfMiufz4 |title=Conference: The Idea of Radical Media, panel: Networks Rooted - Early Medialabs as Forms of Critical Engagement (2013) Luka Frelih (Ljudmila) - Tomislav Medak (MaMa) - Zoran Pantelić (kuda.org) |publisher=Multimedijalni institut |accessdate=2020-06-14}}</ref> U prostoru osim svojih programa je redovito ugošćavao i aktivnosti organizacija neprofitnog karaktera poput [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]], [[WHW]] ili [[Platforma 9.81]], koje uključuju približno sličnu (sub)kulturnu publiku i zajednice, a do tada nisu imale prostor za okupljanja u centru Zagreba.<ref>.[http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/mi2text.html "Multimedia Institute (mi2): Zeljko Blace, Marcell Mars & Tomi Medak interviewed by Joanne Richardson"], ''subsol'' 2002. a kasnije u knjizi "Anarchitexts: A Subsol Anthology" - Joanne Richardson, u izdanju Autonomedia, 2003</ref> MaMa je naknadno u prostoru napustila internet caffe usluge, te oformila hacklab i podržala neformalne aktivnosti zajednice #[https://www.razmjenavjestina.org/ RazmjeneVještina]. Mi2 je u prvim godinama organizirala redovite godišnje izložbe te mjesečne ili češće programe na teme oko digitalne kulture i medijske umjetnosti s partnerima poput [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|HDLU]]<nowiki/>a, [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|MMSU]] i [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]<nowiki/>a. Mi2/MaMa - je bila suorganizator, podrška organizaciji i domaćin pred-programa prvog [[Zagreb Pride#Gay Pride Zagreb 2002.|Zagreb Pride-a 2002.]] godine, te inicijator mrežama poput [[Clubture]] i pokretima poput [[PravoNaGrad]]. Među velikim suradničkim projektima ističe se ljetni program [[Otokultivator]], nastao u suradnji s [[Klub Močvara|Udruženjem za razvoj kulture "URK"]] i [[EUASA]] (2001. – 2003.) na otoku Visu u bivšoj vojarni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mochvara.hr/info/sto-je-urk- |title=Otokultivator - ljetna škola kulture (2001.-2003., otok Vis, u suradnji s Multimedijalnim institutom i Udrugom studenata arhitekture EASA Hrvatska), |accessdate=2020-06-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/245/otok-kult-12094/ |title=Otok kult |author=Kruno Lokotar |date=2003-07-24 |work=Matica.hr |publisher=Matica Hrvatska |accessdate=2020-06-14}}</ref> Mi2 je s [[Udruženje za razvoj kulture "URK"|URK-om]] suorganizator festivala filmova o ljudskim pravima [[Human Rights Film Festivala]] koji djeluje do danas. == Vidljivost == Najvidljiviji od projekata prvih godina je svakako bio izdavački projekt i zajednica audio-vizualnih umjetnika [[EgoBoo.bits]], koja je pionirski u Hrvatskoj i regiji promovirala suvremenu glazbenu produkciju, otvoreni kod, medije i licence, kroz klubsku i DIY digitalnu kulturu, s nemalom vidljivošću u mainstream medijima.<ref>Tomislav Medak, [http://homepage2.nifty.com/ISEA-Japan/inl/inl93a.html "Multimedia Institute - mi2"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''ISEA Newsletter'' #93, 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://interakcije.net/novimediji/egoboo-bits/ |title=Egoboo.bits |author=Marcell Mars |accessdate=2020-04-17}}</ref> Mi2 je prepoznat kao suorganizator koncerata i radionica elektronske glazbe, inicijator izdavačkih projekata i aktivnosti (medijska i queer teorija, filozofija, kulturologija...), povremenih izložbi, te je [[creativecommonswiki:wiki/Croatia|hrvatski lokalizator]] [[Creative Commons]] licenci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://monoskop.org/MaMa#Publications |title=MaMa - Monoskop |work=monoskop.org |accessdate=2021-04-01}}</ref> Međunarodna i regionalna vidljivost mi2 nadrasla je krugove lokalne i regionalne medijske kulture, umjetnosti i aktivizma, relativno brzo nakon otvaranja MaMa centra, prvenstveno zbog svoje radikalne politike i otvorenih resursa,<ref>{{Citiranje knjige |title=Bastards of Utopia: Living Radical Politics after Socialism |origdate=201 |date=2015-04-06 |chapter=2 |language=Engleski |pages=82-84 |publisher=Indiana University Press |quote=The Multimedia Institute, whose most public face was MaMa, the Internet cafe, social club, lecture hall, and meeting space, was crucial resource to many of Zagreb's political and social subcultures.}}</ref> a kasnije zbog rada u zagovaračkim politikama i aktivizmu (osobito oko komercijalizacije javnog prostora i umrežavanja nezavisne kulture).<ref>{{Citiranje knjige |title=Leap into the city: Chișinău, Sofia, Pristina, Sarajevo, Warsaw, Zagreb, Ljubljana : cultural positions, political conditions : seven scenes from Europe |orig-year=2006 |editor=Katrin Klingan, Ines Kappert |pages=399 |publisher=DuMont Literatur und Kunst Verlag |quote=MULTIMEDIA INSTITUTE ml2 is a Zagreb-based nongovernmental organization dealing with critical digital culture, social theory, and cultural politics. It is primarily known for activities in its public interface net. culture club mama, its digital ...}}</ref> Među poznatijim gostima programa su bili i [[Jimmy Wales]], [[Richard Stallman]], [[Lawrence Lessig]], te drugi ključni promotori otvorenog, [[Slobodna programska podrška|slobodnog software]], sadržaja, licenci i metoda vezanih uz takve kolaboracije. Svoj rad mi2 (kao MaMa, mi2lab i [[EgoBoo.bits]]) opsežnije međunarodno predstavila na brojnim konferencijama ali i festivalima poput [[ctm]] i [[transmediale]] festivala u Berlinu unutar programa 2004 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607223238/https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |archive-date=7. lipnja 2020. |access-date=7. lipnja 2020.}}</ref> Multimedijalni institut je opisan u istraživanje [[wikidata:Q105846033|CreatingCommons]] i referiran u knjizi ''Aesthetics of the Commons'' kao primjer institucionalne inovacije u polju digitalnih zajedničkih dobara (digital commons).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diaphanes.net/titel/aesthetics-of-the-commons-6419 |title=Shusha Niederberger (Hg.), Cornelia Sollfrank (Hg.), Felix Stalder (Hg.): Aesthetics of the Commons |work=www.diaphanes.net |language=de |accessdate=2021-03-10}}</ref> == Vidi još == * [http://mama.mi2.hr/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327084633/http://mama.mi2.hr/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://www.discogs.com/label/8687-Egoboobits Discogs listings of EgoBoo.bits releases] * [https://monoskop.org/MaMa Monoskop wiki o (primarno novomedijskoj) kulturi i umjetnosti u regiji] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] 9wgt4fiqaxfpv26e84vwzxfgchpw3sq 6432621 6432620 2022-07-25T20:00:58Z Maticpetra 178345 /* Vidljivost */ wikitext text/x-wiki {{stil}} [[File:Logotip Multimedijalnog instituta.png|thumb|Logo Multimedijalnog instituta]] '''Multimedijalni institut''' (kratko i kolokvijalno '''mi2/MaMa''') je neprofitna organizacija civilnog društva iz [[Zagreb]]a. Djeluje prvenstveno na sjecištima kulture, umjetnosti, tehnologije i aktivizma, a prije i povremeno u poljima medija (u zajednici), digitalnog dizajna i neformalne edukacije. [[File:MaMa logo.png|MaMa logo<ref>{{Citiranje weba |url=http://rhizome.org/editorial/2009/jun/26/on-tour/ |title=On Tour |work=Rhizome |language=en |accessdate=2021-04-01}}</ref>|alt=MaMa logo|mini]] == Polja djelovanja == Od svojih početaka mi2 se formira oko zajednica koje povezuje interes za razna društvena i kulturna polja: 1) kritički usmjerene [[Digitalna umjetnost|digitalne umjetnosti]], film, glazba i književnost; 2) digitalna zajednička dobra: [[slobodni softver]], kultura i otvoreni pristup; 3) filozofija i teorija; 4) umrežavanje na polju kulture, zagovaranje i grassroot organiziranje; 5) zaštita javne domene i borba za prostornu pravdu.<ref>Brian Droitcour, [http://rhizome.org/editorial/2726 "On Tour: Southeastern Europe Travelogue, Part 2"], ''Rhizome'', 2009.</ref> Lokalno se mi2 najviše identificira s društvenim i kulturnim centrom MaMa, gdje organizira suvremene kulturne, obrazovne i tehnološke programe, okuplja lokalnu hakersku zajednicu i osigurava otvoreni prostor za druge kulturne i civilne inicijative. Mi2 skrbi za profesionalni ali i amaterski (često interdisciplinarni) istraživački rad, neformalnu edukaciju i informiranje kulturnih djelatnika, aktivista, novinara, tehnologa, znastvenika, ali i drugih, te objavljuje i promovira radove istih i u digitalnim i tiskanim izdanjima.<ref>Zlatic, Vinko & Božičević, Miran & Stefancic, Hrvoje & Domazet, Mladen. (2006). Wikipedias: Collaborative web-based encyclopedias as complex networks. Physical review. E, Statistical, nonlinear, and soft matter physics. 74. 016115. 10.1103/PhysRevE.74.016115. </ref><ref>Klaudio Štefančić, [http://www.nettime.org/Lists-Archives/nettime-l-0807/msg00024.html "New Media Art in Croatia"], ''Nettime'', 2008. </ref> Medijski arhiv je javna biblioteka specijaliziranih naslova (često nedostupnih u javnim bibliotekama) s oko 2000 publikacija (knjiga, časopisa, elektroničke građe) na teme kojima se bavi organizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mi2.hr/medijski-arhiv/ |title=MaMa medijski arhiv |work="novomedijska umjetnost i teorija, socijalna teorija i filozofija, aktivizam, rodni i queer studiji, digitalna politička ekonomija i pitanja prava intelektualnog vlasništva, kulturna politika, urbanizam..." |accessdate=2020-06-14}}</ref>[[Datoteka:Bob Stein in 2009.jpg|alt=Program u MaMa klubu, predavanje Bob Stein, 2009|mini|Predavanje [[:en:Robert Stein (computer pioneer)|Bob Stein]], MaMa klub net.kulture, 2009.]] == Rana povijest == Mi2 je formalno osnovan 12. veljače 1999. godine i djeluje sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Mi2 je započela svoje djelovanje po principu sličnom onom Ljubljanskog digitalnog medijskog laboratorija - [[Ljudmila]], kao media lab i dijeljeni uredski prostor za pristup internetu, za webhosting, digitaliziranje i drugu tehničku podršku fokusiranu na civilni sektor te za multimedijalnu edukaciju, produkciju i web izdavaštvo. Kasnije razvija i vlastita softverska riješenja poput TamTam wiki software i pripadajućeg web servisa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/sr/radionica-05-tamtam-software-za-web-kolaboraciju-aleksandar-erkalovic-multimedijalni-institut-zagreb |title=radionica 05: TamTam - software za web kolaboraciju, Aleksandar Erkalović, Multimedijalni Institut Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/en/workshop-05-tamtam-collaborative-web-application-aleksandar-erkalovic-multimedia-institut-mi2-zagreb |title=workshop 05: TamTam - Collaborative Web Application, Aleksandar Erkalović, Multimedia Institut mi2, Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref> Od 14. svibnja 2000. godine djeluje kroz javni prostor društvenog i kulturnog centra ''MaMa'' (prvotno: ''klub net.kulture MaMa''), te je uskoro počela više djelovati u šire kulturnim i suradničkim modelima, poput [[Kuda]] (Novi Sad) s kojima surađuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=iSMyfMiufz4 |title=Conference: The Idea of Radical Media, panel: Networks Rooted - Early Medialabs as Forms of Critical Engagement (2013) Luka Frelih (Ljudmila) - Tomislav Medak (MaMa) - Zoran Pantelić (kuda.org) |publisher=Multimedijalni institut |accessdate=2020-06-14}}</ref> U prostoru osim svojih programa je redovito ugošćavao i aktivnosti organizacija neprofitnog karaktera poput [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]], [[WHW]] ili [[Platforma 9.81]], koje uključuju približno sličnu (sub)kulturnu publiku i zajednice, a do tada nisu imale prostor za okupljanja u centru Zagreba.<ref>.[http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/mi2text.html "Multimedia Institute (mi2): Zeljko Blace, Marcell Mars & Tomi Medak interviewed by Joanne Richardson"], ''subsol'' 2002. a kasnije u knjizi "Anarchitexts: A Subsol Anthology" - Joanne Richardson, u izdanju Autonomedia, 2003</ref> MaMa je naknadno u prostoru napustila internet caffe usluge, te oformila hacklab i podržala neformalne aktivnosti zajednice #[https://www.razmjenavjestina.org/ RazmjeneVještina]. Mi2 je u prvim godinama organizirala redovite godišnje izložbe te mjesečne ili češće programe na teme oko digitalne kulture i medijske umjetnosti s partnerima poput [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|HDLU]]<nowiki/>a, [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|MMSU]] i [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]<nowiki/>a. Mi2/MaMa - je bila suorganizator, podrška organizaciji i domaćin pred-programa prvog [[Zagreb Pride#Gay Pride Zagreb 2002.|Zagreb Pride-a 2002.]] godine, te inicijator mrežama poput [[Clubture]] i pokretima poput [[PravoNaGrad]]. Među velikim suradničkim projektima ističe se ljetni program [[Otokultivator]], nastao u suradnji s [[Klub Močvara|Udruženjem za razvoj kulture "URK"]] i [[EUASA]] (2001. – 2003.) na otoku Visu u bivšoj vojarni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mochvara.hr/info/sto-je-urk- |title=Otokultivator - ljetna škola kulture (2001.-2003., otok Vis, u suradnji s Multimedijalnim institutom i Udrugom studenata arhitekture EASA Hrvatska), |accessdate=2020-06-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/245/otok-kult-12094/ |title=Otok kult |author=Kruno Lokotar |date=2003-07-24 |work=Matica.hr |publisher=Matica Hrvatska |accessdate=2020-06-14}}</ref> Mi2 je s [[Udruženje za razvoj kulture "URK"|URK-om]] suorganizator festivala filmova o ljudskim pravima [[Human Rights Film Festivala]] koji djeluje do danas. == Vidljivost == Najvidljiviji od projekata prvih godina bio je izdavački projekt i zajednica audio-vizualnih umjetnika [[EgoBoo.bits]], koja je pionirski u Hrvatskoj i regiji promovirala suvremenu glazbenu produkciju, otvoreni kod, medije i licence kroz klubsku i DIY digitalnu kulturu, s nemalom vidljivošću u mainstream medijima.<ref>Tomislav Medak, [http://homepage2.nifty.com/ISEA-Japan/inl/inl93a.html "Multimedia Institute - mi2"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''ISEA Newsletter'' #93, 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://interakcije.net/novimediji/egoboo-bits/ |title=Egoboo.bits |author=Marcell Mars |accessdate=2020-04-17}}</ref> Mi2 je prepoznat kao suorganizator koncerata i radionica elektronske glazbe, inicijator izdavačkih projekata i aktivnosti (medijska i queer teorija, filozofija, kulturologija...), povremenih izložbi, te je [[creativecommonswiki:wiki/Croatia|hrvatski lokalizator]] [[Creative Commons]] licenci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://monoskop.org/MaMa#Publications |title=MaMa - Monoskop |work=monoskop.org |accessdate=2021-04-01}}</ref> Međunarodna i regionalna vidljivost mi2 nadrasla je krugove lokalne i regionalne medijske kulture, umjetnosti i aktivizma relativno brzo nakon otvaranja MaMa centra, prvenstveno zbog svoje radikalne politike i otvorenih resursa,<ref>{{Citiranje knjige |title=Bastards of Utopia: Living Radical Politics after Socialism |origdate=201 |date=2015-04-06 |chapter=2 |language=Engleski |pages=82-84 |publisher=Indiana University Press |quote=The Multimedia Institute, whose most public face was MaMa, the Internet cafe, social club, lecture hall, and meeting space, was crucial resource to many of Zagreb's political and social subcultures.}}</ref> a kasnije zbog rada u zagovaračkim politikama i aktivizmu (osobito oko komercijalizacije javnog prostora i umrežavanja nezavisne kulture).<ref>{{Citiranje knjige |title=Leap into the city: Chișinău, Sofia, Pristina, Sarajevo, Warsaw, Zagreb, Ljubljana : cultural positions, political conditions : seven scenes from Europe |orig-year=2006 |editor=Katrin Klingan, Ines Kappert |pages=399 |publisher=DuMont Literatur und Kunst Verlag |quote=MULTIMEDIA INSTITUTE ml2 is a Zagreb-based nongovernmental organization dealing with critical digital culture, social theory, and cultural politics. It is primarily known for activities in its public interface net. culture club mama, its digital ...}}</ref> Među poznatijim gostima programa su bili i [[Jimmy Wales]], [[Richard Stallman]], [[Lawrence Lessig]], te drugi ključni promotori otvorenog, [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]], sadržaja, licenci i metoda vezanih uz takve kolaboracije. Svoj rad mi2 (kao MaMa, mi2lab i [[EgoBoo.bits]]) opsežnije međunarodno predstavila na brojnim konferencijama, ali i festivalima poput [[ctm]] i [[transmediale]] festivala u Berlinu unutar programa 2004 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607223238/https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |archive-date=7. lipnja 2020. |access-date=7. lipnja 2020.}}</ref> Multimedijalni institut je opisan u istraživanju [[wikidata:Q105846033|CreatingCommons]] i referiran u knjizi ''Aesthetics of the Commons'' kao primjer institucionalne inovacije u polju digitalnih zajedničkih dobara (digital commons).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diaphanes.net/titel/aesthetics-of-the-commons-6419 |title=Shusha Niederberger (Hg.), Cornelia Sollfrank (Hg.), Felix Stalder (Hg.): Aesthetics of the Commons |work=www.diaphanes.net |language=de |accessdate=2021-03-10}}</ref> == Vidi još == * [http://mama.mi2.hr/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327084633/http://mama.mi2.hr/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://www.discogs.com/label/8687-Egoboobits Discogs listings of EgoBoo.bits releases] * [https://monoskop.org/MaMa Monoskop wiki o (primarno novomedijskoj) kulturi i umjetnosti u regiji] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] j3pzl24vi1i8ptwfev1o13yw1o19obf Marattiaceae 0 583401 6432686 6426762 2022-07-25T21:38:12Z Zeljko 1196 /* Rodovi i broj vrsta */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Marattiaceae'' | slika = Ptisana purpurascens 1.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ugrožena vrsta ''Ptisana purpurascens'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Marattiopsida]] | ordo ='''''Marattiales''''' | ordo_autorstvo= <small>Link, 1833</small> | familia ='''''Marattiaceae''''' | familia_autorstvo=<small>Kaulf., 1824</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Marattiaceae''', porodica [[paprati]] jedina u redu Marattiales. Tipični rod ''[[Marattia]]'' dao je svoje ime i porodici i redu. U tropskim močvarama kasnog [[paleozoik]]a rasle su vrste iz roda ''[[Crenulopteris]]'', nekad nazivan ''Lobatopteris''.<ref>[http://www.ingentaconnect.com/content/tandf/jsp/2015/00000013/00000008/art00001 A revision of the Pennsylvanian marattialean fern Lobatopteris vestita auct. and related species]</ref> Među današnjim vrstama porodice ''Marattiaceae'' postoji 6 rodova s preko 150 vrsta, od kojih se jedna vodi kao invazivna, to je ''[[Angiopteris evecta]]'' s [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i jugoistočne Azije i nekih otoka [[Oceanija|Oceanije]], a koja je uvezena na havaje i Jamajku, i jedna kao kritično ugrožena, ''[[Ptisana purpurascens]]'' s otoka [[Ascension]]. == Rodovi i broj vrsta == # ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm., 1796</small>, 47 # ''[[Christensenia (Plantae)|Christensenia]]'' <small>Maxon, 1905</small>, 2 # ''[[Danaea]]'' <small>Sm., 1793</small>, 51 # ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm., 1841</small>, 4 # ''[[Marattia]]'' <small>Sw., 1788</small>, 6 # ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock, 2008</small>, 34 # †''[[Crenulopteris]]'' <small>Wittry et al.</small> {{commonscat|Marattiaceae}} {{wikispecies|Marattiaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Marattiopsida]] [[Kategorija:Biljni redovi]] [[Kategorija:Biljne porodice]] 6aov6kylijox055ss639qd41pxv8j6w Papratnice 0 583436 6432497 6432343 2022-07-25T13:58:49Z Zeljko 1196 /* Redovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Papratnice | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis ='''''Polypodiopsida''''' | classis_autorstvo=<small>Cronquist, Takht. & W. Zimm., 1966</small> | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike. Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]''). Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka. == Redovi == Papratnice se dijele na 11 redova<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>: {{div col|cols=3}} # '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' <small>A. B. Frank</small> ## familia ''[[Cibotiaceae]]'' <small>Korall</small> ### genus ''[[Cibotium]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Culcitaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Cyatheaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Cyathea]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Sphaeropteris]]'' <small>Bernh.</small> ## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' <small>M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) R. A. White & M. D. Turner</small> ### genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> ### genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Loxsomataceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Loxsoma]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Loxsomopsis]]'' <small>Christ</small> ## familia ''[[Metaxyaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Metaxya]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' <small>Bower</small> ### genus ''[[Plagiogyria]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> ## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Thyrsopteris]]'' <small>Kunze</small> # '''ordo ''[[Equisetales]]''''' <small>DC. ex Bercht. & J. Presl</small> ## familia ''[[Equisetaceae]]'' <small>Michx. ex DC.</small> ### genus ''[[Equisetum]]'' <small>L.</small> # '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> ### genus ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> ## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> ### genus ''[[Dicranopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Diplopterygium]]'' <small>(Diels) Nakai</small> ### genus ''[[Gleichenella]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Gleichenia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Rouxopteris]]'' <small>Hong M.Liu</small> ### genus ''[[Sticherus]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Stromatopteris]]'' <small>Mett.</small> ## familia ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Matonia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank ## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' <small>Mart.</small> ### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> #### genus ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Marattiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Marattiaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm.</small> ### genus ''[[Christensenia]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Danaea]]'' <small>Sm.</small> ### genus ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Marattia]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock</small> # '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' <small>Martynov</small> ### subfamilia [[Botrychioideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Botrychium]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Botrypus]]'' <small>Michx.</small> #### genus ''[[Japanobotrychum]]'' <small>Masam.</small> #### genus ''[[Sahashia]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Sceptridium]]'' <small>Lyon</small> ### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Helminthostachys]]'' <small>Kaulf.</small> ### subfamilia [[Mankyuoideae]] <small>J. R. Grant & B. Dauphin</small> #### genus [[Mankyua]] <small>B.Y.Sun, M.H.Kim & C.H.Kim</small> ### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Cheiroglossa]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ophioderma]]'' <small>(Blume) Endlicher</small> #### genus ''[[Ophioglossum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Rhizoglossum]]'' <small>C. Presl</small> # '''ordo ''[[Osmundales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Osmundaceae]]'' <small>Martynov</small> ### genus ''[[Claytosmunda]]'' <small>(Y. Yatabe, N. Murak. & K. Iwats.) Metzgar & Rouhan</small> ### genus ''[[Leptopteris]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmunasium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Osmunda]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Osmundastrum]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmuntonia]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Plenasium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Todea]]'' <small>Willd.</small> # '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Aspleniaceae]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Asplenium]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Hymenasplenium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Athyriaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> ### genus ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> ### genus ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> ### genus ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ## familia ''[[Blechnaceae]]'' <small>Newman</small> ### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus: Austroblechnum <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Blechnidium]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Blechnopsis]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Blechnum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Brainea]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Cranfillia]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Diploblechnum]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Doodia]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Icarus]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Lomaria]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Lomaridium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lomariocycas]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Neoblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Oceaniopteris]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Parablechnum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Sadleria]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Spicantopsis]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Struthiopteris]]'' <small>Scop</small> ### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' <small>(Ching) J. P. Roux</small> #### genus ''[[Salpichlaena]]'' <small>Hook.</small> #### genus ''[[Stenochlaena]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus [[Telmatoblechnum]] <small>Perrie, D. J. Ohlsen & Brownsey</small> ### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Anchistea]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lorinseria]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Woodwardia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Cystodiaceae]]'' <small>J. R. Croft</small> ### genus ''[[Cystodium]]'' <small>J. Sm.</small> ## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' <small>(Payer) Shmakov</small> ### genus ''[[Acystopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[×Cystocarpium]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> ### genus ''[[Cystopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Gymnocarpium]]'' <small>Newman</small> ## familia ''[[Davalliaceae]]'' <small>(Gaudich.) M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Davallia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' <small>Lotsy</small> ### genus ''[[Blotiella]]'' <small>R. M. Tryon</small> ### genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>T. Moore</small> ### genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J. Agardh) J. Sm.</small> ### genus ''[[Hiya]]'' <small>H. Shang</small> ### genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### genus ''[[Microlepia]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Paesia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> ### genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gled. ex Scop.</small> ## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ### genus ''[[Desmophlebium]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' <small>Ching ex Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> ### genus ''[[Didymochlaena]]'' <small>Desv.</small> ## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' <small>X. C. Zhang & Christenh.</small> ### genus ''[[Diplaziopsis]]'' <small>C. Chr.</small> ### genus ''[[Homalosorus]]'' <small>Small ex Pic. Serm.</small> ## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' <small>Herter</small> ### subfamilia [[Dryopteridoideae]] <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Arachniodes]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Ctenitis]]'' <small>C. Chr. ex C. Chr.</small> #### genus ''[[Cyrtomium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Dryopteris]]'' <small>Adans.</small> #### genus ''[[Dryostichum]]'' <small>W. H. Wagner</small> #### genus ''[[Phanerophlebia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Polystichum]]'' <small>Roth</small> ### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] <small>(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Arthrobotrya]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Bolbitis]]'' <small>Schott</small> #### genus ''[[Elaphoglossum]]'' <small>Schott ex J. Sm.</small> #### genus ''[[Lastreopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Lomagramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Megalastrum]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mickelia]]'' <small>R. C. Moran, Labiak & Sundue</small> #### genus ''[[Parapolystichum]]'' <small>Keyserl.</small> #### genus ''[[Pleocnemia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Rumohra]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Teratophyllum]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' <small>H. M. Liu & X. C. Zhang</small> #### genus ''[[Cyclobotrya]]'' <small>Engels & Canestraro</small> #### genus ''[[Cyclodium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Maxonia]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Olfersia]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Polybotrya]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Polystichopsis]]'' <small>(J. Sm.) Holttum</small> #### genus ''[[Stigmatopteris]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Trichoneuron]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia nije dodijeljeno #### genus ''[[Atalopteris]]'' <small>Maxon</small> ## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' <small>Christenh. & H. Schneid.</small> ### genus [[Hemidictyum]] <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' <small>Ching</small> ### genus [[Hypodematium]] <small>Kunze</small> ### genus [[Leucostegia]] <small>C. Presl</small> ## familia Lindsaeaceae <small>C. Presl</small> ### genus: Lindsaea <small>Dryand.</small> ### genus: Lindsaeosoria <small>W. H. Wagner</small> ### genus: Nesolindsaea <small>Lehtonen & Christenh.</small> ### genus: Odontosoria <small>(C. Presl) Fée</small> ### genus: Osmolindsaea <small>(K. U. Kramer) Lehtonen & Christenh.</small> ### genus: Sphenomeris <small>Maxon</small> ### genus: Tapeinidium <small>(C. Presl) C. Chr.</small> ### genus: Xyropteris <small>K. U. Kramer</small> ## familia Lomariopsidaceae <small>Alston</small> ### genus: Cyclopeltis <small>J. Sm.</small> ### genus: Dracoglossum <small>Christenh.</small> ### genus: Dryopolystichum <small>Copel.</small> ### genus: Lomariopsis <small>Fée</small> ## familia Lonchitidaceae <small>C. Presl ex M. R. Schomb.</small> ### genus: Lonchitis <small>L.</small> ## familia Nephrolepidaceae <small>Pic. Serm.</small> ### genus: Nephrolepis <small>Schott</small> ## familia Oleandraceae <small>(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.</small> ### genus: Oleandra <small>Cav.</small> ## familia Onocleaceae <small>Pic. Serm.</small> ### genus: Matteuccia <small>Tod.</small> ### genus: Onoclea <small>L.</small> ### genus: Onocleopsis <small>Ballard</small> ### genus: Pentarhizidium <small>Hayata</small> ## familia Polypodiaceae <small>J. & C. Presl</small> ### subfamilia Drynarioideae <small>Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus: Drynaria <small>(Bory) J. Sm.</small> #### genus: Gymnogrammitis <small>Griffith</small> #### genus: Pichisermollodes <small>Fraser-Jenk. & Challis</small> #### genus: Selliguea <small>Bory</small> #### genus: Sellimeris <small>Fraser-Jenk., Sushil K. Singh & J. Fraser-Jenk.</small> ### subfamilia Grammitidoideae <small>Parris & Sundue</small> #### genus: Acrosorus <small>Copel.</small> #### genus: Adenophorus <small>Gaudich</small> #### genus: Alansmia <small>M. Kessler, Moguel, Sundue & Labiak</small> #### genus: Archigrammitis <small>Parris</small> #### genus: Ascogrammitis <small>Sundue</small> #### genus: Calymmodon <small>C. Presl</small> #### genus: Ceradenia <small>L. E. Bishop</small> #### genus: Chrysogrammitis <small>Parris</small> #### genus: Cochlidium <small>Kaulf.</small> #### genus: Ctenopterella <small>Parris</small> #### genus: Dasygrammitis <small>Parris</small> #### genus: Enterosora <small>Baker</small> #### genus: Galactodenia <small>Sundue & Labiak</small> #### genus: Lellingeria <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus: Leucotrichum <small>Labiak</small> #### genus: Lomaphlebia <small>J. Sm.</small> #### genus: Luisma Murillo <small>& A. R. Sm.</small> #### genus: Melpomene <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus: Micropolypodium <small>Hayata</small> #### genus: Moranopteris <small>R. Y. Hirai & J. Prado</small> #### genus: Mycopteris <small>Sundue</small> #### genus: Notogrammitis Parris #### genus: Oreogrammitis Copel. #### genus: Parrisia Shalisko & Sundue #### genus: Prosaptia C. Presl #### genus: Scleroglossum Alderw. #### genus: Stenogrammitis Labiak #### genus: Terpsichore A. R. Sm. #### genus: Tomophyllum (E. Fourn.) Parris #### genus: Xiphopterella Parris ### subfamilia Loxogrammoideae H. Schneid. #### genus: Dictymia J. Sm. #### genus: Loxogramme (Blume) C. Presl ### subfamilia Microsoroideae B. K. Nayar #### genus: Bosmania Testo #### genus: Goniophlebium (Blume) C. Presl #### genus: Lecanopteris Reinw. #### genus: Lepisorus (J. Sm.) Ching #### genus: Leptochilus Kaulf. #### genus: Microsorum Link #### genus: Podosorus Holttum #### genus: Thylacopteris Kunze ex J. Sm. ### subfamilia Platycerioideae B. K. Nayar #### genus: Hovenkampia Li Bing Zhang & X. M. Zhou #### genus: Platycerium Desv. #### genus: Pyrrosia Mirb. ### subfamilia Polypodioideae Sw. #### genus: Adetogramma T. E. Almeida #### genus: Campyloneurum C. Presl #### genus: Microgramma C. Presl #### genus: Niphidium J. Sm. #### genus: Pecluma M. G. Price #### genus: Phlebodium (R. Br.) J. Sm. #### genus: Phlebosia Viane & Pompe #### genus: Pleopeltis Humb. & Bonpl. ex Willd. #### genus: Pleurosoriopsis Fomin #### genus: Polypodium L. #### genus: Serpocaulon A. R. Sm. #### genus: Synammia C. Presl ## familia Pteridaceae E. D. M. Kirchn. ### subfamilia Cheilanthoideae Horvath #### genus: Adiantopsis Fée #### genus: Aleuritopteris Fée #### genus: Argyrochosma (J. Sm.) Windham #### genus: Aspidotis (Nutt. ex Hook.) Copel. #### genus: Astrolepis D. M. Benham & Windham #### genus: Baja Windham & L. O. George #### genus: Bommeria E. Fourn. #### genus: Calciphilopteris Yesilyurt & H. Schneid. #### genus: Cheilanthes Sw. #### genus: Cheiloplecton Fée #### genus: Doryopteris J.Sm. #### genus: Gaga Pryer, Fay W. Li & Windham #### genus: Hemionitis L. #### genus: Lytoneuron (Klotzsch) Yesilyurt #### genus: Mickelopteris Fraser-Jenk. #### genus: Mildella Trevis. #### genus: Myriopteris Fée #### genus: Notholaena R. Br. #### genus: Oeosporangium Vis. #### genus: Ormopteris J. Sm. #### genus: Paragymnopteris K. H. Shing #### genus: Pellaea Link #### genus: Pentagramma Yatsk., Windham & E. Wollenw. #### genus: Trachypteris André ### subfamilia Cryptogrammoideae S. Linds. #### genus: Coniogramme Fée #### genus: Cryptogramma R. Br. #### genus: Llavea Lag. ### subfamilia Parkerioideae Burnett #### genus: Acrostichum L. #### genus: Ceratopteris Brongn. ### subfamilia Pteridoideae C. Chr. ex Crabbe, Jermy & Mickel #### genus: Actiniopteris Link #### genus: Anogramma Link #### genus: Austrogramme E. Fourn. #### genus: Cerosora Baker ex Domin #### genus: Cosentinia Tod. #### genus: Gastoniella Li Bing Zhang & Liang Zhang #### genus: Jamesonia Hook. & Grev. #### genus: Onychium Kaulf. #### genus: Pityrogramma Link #### genus: Pteris L. #### genus: Pterozonium Fée #### genus: Syngramma J. Sm. #### genus: Taenitis Willd. ex Spreng. #### genus: Tryonia Schuettp., J. Prado & A. T. Cochran ### subfamilia Vittarioideae (C. Presl) Crabbe, Jermy & Mickel #### genus: Adiantum L. #### genus: Ananthacorus Underw. & Maxon #### genus: Antrophyopsis (Benedict) Schuettp. #### genus: Antrophyum Kaulf. #### genus: Haplopteris C. Presl #### genus: Hecistopteris J. Sm. #### genus: Polytaenium Desv. #### genus: Radiovittaria (Benedict) E. H. Crane #### genus: Rheopteris Alston #### genus: Scoliosorus T. Moore #### genus: Vaginularia Fée #### genus: Vittaria J. E. Sm. ##familia Rhachidosoraceae X. C. Zhang ### genus: Rhachidosorus Ching ## familia Saccolomataceae Doweld ### genus: Orthiopteris Copel. ### genus: Saccoloma Kaulf. ## familia Tectariaceae Panigrahi ### subfamilia Arthropteridoideae ined. #### genus: Arthropteris J. Sm. ### subfamilia Pteridryoideae ined. #### genus: Draconopteris Li Bing Zhang & Liang Zhang #### genus: Malaifilix Li Bing Zhang & Schuettp. #### genus: Polydictyum C. Presl #### genus: Pteridrys C. Chr. & Ching ### subfamilia Tectarioideae ined. #### genus: Hypoderris R. Br. #### genus: Tectaria Cav. #### genus: Triplophyllum Holttum ## familia Thelypteridaceae Ching ex Pic. Serm. ### subfamilia Phegopteridoideae Salino, A. R. Sm. & T. E. Almeida #### genus: Macrothelypteris (H. Itô) Ching #### genus: Phegopteris (C. Presl) Fée #### genus: Pseudophegopteris Ching ### subfamilia Thelypteroideae C. F. Reed #### genus: Abacopteris Fée #### genus: Amauropelta Kunze #### genus: Amblovenatum J. P. Roux #### genus: Ampelopteris Kunze #### genus: Chingia Holttum #### genus: Chrinephrium Nakaike #### genus: Chrismatopteris Quansah & D. S. Edwards #### genus: Christella Lév. #### genus: Coryphopteris Holttum #### genus: Cyclogramma Tagawa #### genus: Cyclosorus Link #### genus: Glaphypseudosorus Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid. #### genus: Glaphyropteridopsis Ching #### genus: Goniopteris C. Presl #### genus: Grypothrix (Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm. #### genus: Hoiokula S.E. Fawc. & A.R. Sm. #### genus: Leptogramma J. Sm. #### genus: Menisciopsis (Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm. #### genus: Meniscium Schreb. #### genus: Menisorus Alston #### genus: Mesophlebion Holttum #### genus: Mesopteris Ching #### genus: Metathelypteris (H. Itô) Ching #### genus: Oreopteris Holub #### genus: Pakau S.E. Fawc. & A.R. Sm. #### genus: Pelazoneuron <small>(Holttum) A.R. Sm. & S.E. Fawc.</small> #### genus: Plesioneuron <small>(Holttum) Holttum</small> #### genus: Pneumatopteris <small>Nakai</small> #### genus: Pronephrium <small>C. Presl</small> #### genus: Pseudocyclosorus <small>Ching</small> #### genus: Reholttumia <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Sphaerostephanos <small>J. Sm.</small> #### genus: Stegnogramma <small>Blume</small> #### genus: Steiropteris <small>(C. Chr.) Pic. Serm.</small> #### genus: Strophocaulon <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Thelypteris <small>Schmidel</small> #### genus: Trigonospora <small>Holttum</small> ## familia Woodsiaceae <small>(A. Gray) Herter</small> ### genus: Physematium <small>Kaulf.</small> ### genus: Woodsia <small>R. Br.</small> ### genus: Woodsimatium <small>Li Bing Zhang, N.T.Lu & X.F.Gao</small> # '''ordo ''[[Psilotales]]''''' <small>Prantl</small> ## familia Psilotaceae <small>J. W. Griff. & Henfr.</small> ### genus Psilotum <small>Sw.</small> ### genus Tmesipteris <small>Sw.</small> # '''ordo ''[[Salviniales]]''''' <small>Bartl.</small> ## familia ''[[Marsileaceae]]'' <small>Mirb.</small> ### genus ''[[Marsilea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Pilularia]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Regnellidium]]'' <small>Lindm.</small> ## familia ''[[Salviniaceae]]'' <small>Rchb.</small> ### genus ''[[Azolla]]'' <small>Lam.</small> ### genus ''[[Salvinia]]'' <small>Ség.</small> # '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Anemiaceae]]'' <small>Link</small> ### genus ''[[Anemia]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Lygodiaceae]]'' <small>M. Roem.</small> ### genus ''[[Lygodium]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Schizaeaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Actinostachys]]'' <small>R. Br. ex Wall.</small> ### genus ''[[Schizaea]]'' <small>J. E. Sm</small> {{div col end}} {{commonscat|Polypodiopsida}} {{wikispecies|Polypodiopsida}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Papratnice| ]] [[Kategorija:Papratnjače]] [[Kategorija:Biljni razredi]] ie244f50q9u8p6y3qax27jkujwsii0q 6432501 6432497 2022-07-25T14:08:09Z Zeljko 1196 /* Redovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Papratnice | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis ='''''Polypodiopsida''''' | classis_autorstvo=<small>Cronquist, Takht. & W. Zimm., 1966</small> | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike. Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]''). Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka. == Redovi == Papratnice se dijele na 11 redova<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>: {{div col|cols=3}} # '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' <small>A. B. Frank</small> ## familia ''[[Cibotiaceae]]'' <small>Korall</small> ### genus ''[[Cibotium]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Culcitaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Cyatheaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Cyathea]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Sphaeropteris]]'' <small>Bernh.</small> ## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' <small>M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) R. A. White & M. D. Turner</small> ### genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> ### genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Loxsomataceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Loxsoma]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Loxsomopsis]]'' <small>Christ</small> ## familia ''[[Metaxyaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Metaxya]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' <small>Bower</small> ### genus ''[[Plagiogyria]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> ## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Thyrsopteris]]'' <small>Kunze</small> # '''ordo ''[[Equisetales]]''''' <small>DC. ex Bercht. & J. Presl</small> ## familia ''[[Equisetaceae]]'' <small>Michx. ex DC.</small> ### genus ''[[Equisetum]]'' <small>L.</small> # '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> ### genus ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> ## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> ### genus ''[[Dicranopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Diplopterygium]]'' <small>(Diels) Nakai</small> ### genus ''[[Gleichenella]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Gleichenia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Rouxopteris]]'' <small>Hong M.Liu</small> ### genus ''[[Sticherus]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Stromatopteris]]'' <small>Mett.</small> ## familia ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Matonia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank ## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' <small>Mart.</small> ### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> #### genus ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Marattiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Marattiaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm.</small> ### genus ''[[Christensenia]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Danaea]]'' <small>Sm.</small> ### genus ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Marattia]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock</small> # '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' <small>Martynov</small> ### subfamilia [[Botrychioideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Botrychium]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Botrypus]]'' <small>Michx.</small> #### genus ''[[Japanobotrychum]]'' <small>Masam.</small> #### genus ''[[Sahashia]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Sceptridium]]'' <small>Lyon</small> ### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Helminthostachys]]'' <small>Kaulf.</small> ### subfamilia [[Mankyuoideae]] <small>J. R. Grant & B. Dauphin</small> #### genus [[Mankyua]] <small>B.Y.Sun, M.H.Kim & C.H.Kim</small> ### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Cheiroglossa]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ophioderma]]'' <small>(Blume) Endlicher</small> #### genus ''[[Ophioglossum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Rhizoglossum]]'' <small>C. Presl</small> # '''ordo ''[[Osmundales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Osmundaceae]]'' <small>Martynov</small> ### genus ''[[Claytosmunda]]'' <small>(Y. Yatabe, N. Murak. & K. Iwats.) Metzgar & Rouhan</small> ### genus ''[[Leptopteris]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmunasium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Osmunda]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Osmundastrum]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmuntonia]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Plenasium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Todea]]'' <small>Willd.</small> # '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Aspleniaceae]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Asplenium]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Hymenasplenium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Athyriaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> ### genus ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> ### genus ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> ### genus ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ## familia ''[[Blechnaceae]]'' <small>Newman</small> ### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus: Austroblechnum <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Blechnidium]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Blechnopsis]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Blechnum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Brainea]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Cranfillia]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Diploblechnum]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Doodia]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Icarus]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Lomaria]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Lomaridium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lomariocycas]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Neoblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Oceaniopteris]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Parablechnum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Sadleria]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Spicantopsis]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Struthiopteris]]'' <small>Scop</small> ### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' <small>(Ching) J. P. Roux</small> #### genus ''[[Salpichlaena]]'' <small>Hook.</small> #### genus ''[[Stenochlaena]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus [[Telmatoblechnum]] <small>Perrie, D. J. Ohlsen & Brownsey</small> ### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Anchistea]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lorinseria]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Woodwardia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Cystodiaceae]]'' <small>J. R. Croft</small> ### genus ''[[Cystodium]]'' <small>J. Sm.</small> ## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' <small>(Payer) Shmakov</small> ### genus ''[[Acystopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[×Cystocarpium]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> ### genus ''[[Cystopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Gymnocarpium]]'' <small>Newman</small> ## familia ''[[Davalliaceae]]'' <small>(Gaudich.) M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Davallia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' <small>Lotsy</small> ### genus ''[[Blotiella]]'' <small>R. M. Tryon</small> ### genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>T. Moore</small> ### genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J. Agardh) J. Sm.</small> ### genus ''[[Hiya]]'' <small>H. Shang</small> ### genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### genus ''[[Microlepia]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Paesia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> ### genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gled. ex Scop.</small> ## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ### genus ''[[Desmophlebium]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' <small>Ching ex Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> ### genus ''[[Didymochlaena]]'' <small>Desv.</small> ## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' <small>X. C. Zhang & Christenh.</small> ### genus ''[[Diplaziopsis]]'' <small>C. Chr.</small> ### genus ''[[Homalosorus]]'' <small>Small ex Pic. Serm.</small> ## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' <small>Herter</small> ### subfamilia [[Dryopteridoideae]] <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Arachniodes]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Ctenitis]]'' <small>C. Chr. ex C. Chr.</small> #### genus ''[[Cyrtomium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Dryopteris]]'' <small>Adans.</small> #### genus ''[[Dryostichum]]'' <small>W. H. Wagner</small> #### genus ''[[Phanerophlebia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Polystichum]]'' <small>Roth</small> ### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] <small>(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Arthrobotrya]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Bolbitis]]'' <small>Schott</small> #### genus ''[[Elaphoglossum]]'' <small>Schott ex J. Sm.</small> #### genus ''[[Lastreopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Lomagramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Megalastrum]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mickelia]]'' <small>R. C. Moran, Labiak & Sundue</small> #### genus ''[[Parapolystichum]]'' <small>Keyserl.</small> #### genus ''[[Pleocnemia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Rumohra]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Teratophyllum]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' <small>H. M. Liu & X. C. Zhang</small> #### genus ''[[Cyclobotrya]]'' <small>Engels & Canestraro</small> #### genus ''[[Cyclodium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Maxonia]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Olfersia]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Polybotrya]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Polystichopsis]]'' <small>(J. Sm.) Holttum</small> #### genus ''[[Stigmatopteris]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Trichoneuron]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia nije dodijeljeno #### genus ''[[Atalopteris]]'' <small>Maxon</small> ## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' <small>Christenh. & H. Schneid.</small> ### genus [[Hemidictyum]] <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' <small>Ching</small> ### genus [[Hypodematium]] <small>Kunze</small> ### genus [[Leucostegia]] <small>C. Presl</small> ## familia Lindsaeaceae <small>C. Presl</small> ### genus: Lindsaea <small>Dryand.</small> ### genus: Lindsaeosoria <small>W. H. Wagner</small> ### genus: Nesolindsaea <small>Lehtonen & Christenh.</small> ### genus: Odontosoria <small>(C. Presl) Fée</small> ### genus: Osmolindsaea <small>(K. U. Kramer) Lehtonen & Christenh.</small> ### genus: Sphenomeris <small>Maxon</small> ### genus: Tapeinidium <small>(C. Presl) C. Chr.</small> ### genus: Xyropteris <small>K. U. Kramer</small> ## familia Lomariopsidaceae <small>Alston</small> ### genus: Cyclopeltis <small>J. Sm.</small> ### genus: Dracoglossum <small>Christenh.</small> ### genus: Dryopolystichum <small>Copel.</small> ### genus: Lomariopsis <small>Fée</small> ## familia Lonchitidaceae <small>C. Presl ex M. R. Schomb.</small> ### genus: Lonchitis <small>L.</small> ## familia Nephrolepidaceae <small>Pic. Serm.</small> ### genus: Nephrolepis <small>Schott</small> ## familia Oleandraceae <small>(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.</small> ### genus: Oleandra <small>Cav.</small> ## familia Onocleaceae <small>Pic. Serm.</small> ### genus: Matteuccia <small>Tod.</small> ### genus: Onoclea <small>L.</small> ### genus: Onocleopsis <small>Ballard</small> ### genus: Pentarhizidium <small>Hayata</small> ## familia Polypodiaceae <small>J. & C. Presl</small> ### subfamilia Drynarioideae <small>Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus: Drynaria <small>(Bory) J. Sm.</small> #### genus: Gymnogrammitis <small>Griffith</small> #### genus: Pichisermollodes <small>Fraser-Jenk. & Challis</small> #### genus: Selliguea <small>Bory</small> #### genus: Sellimeris <small>Fraser-Jenk., Sushil K. Singh & J. Fraser-Jenk.</small> ### subfamilia Grammitidoideae <small>Parris & Sundue</small> #### genus: Acrosorus <small>Copel.</small> #### genus: Adenophorus <small>Gaudich</small> #### genus: Alansmia <small>M. Kessler, Moguel, Sundue & Labiak</small> #### genus: Archigrammitis <small>Parris</small> #### genus: Ascogrammitis <small>Sundue</small> #### genus: Calymmodon <small>C. Presl</small> #### genus: Ceradenia <small>L. E. Bishop</small> #### genus: Chrysogrammitis <small>Parris</small> #### genus: Cochlidium <small>Kaulf.</small> #### genus: Ctenopterella <small>Parris</small> #### genus: Dasygrammitis <small>Parris</small> #### genus: Enterosora <small>Baker</small> #### genus: Galactodenia <small>Sundue & Labiak</small> #### genus: Lellingeria <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus: Leucotrichum <small>Labiak</small> #### genus: Lomaphlebia <small>J. Sm.</small> #### genus: Luisma Murillo <small>& A. R. Sm.</small> #### genus: Melpomene <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus: Micropolypodium <small>Hayata</small> #### genus: Moranopteris <small>R. Y. Hirai & J. Prado</small> #### genus: Mycopteris <small>Sundue</small> #### genus: Notogrammitis <small>Parris</small> #### genus: Oreogrammitis <small>Copel.</small> #### genus: Parrisia <small>Shalisko & Sundue</small> #### genus: Prosaptia <small>C. Presl</small> #### genus: Scleroglossum <small>Alderw.</small> #### genus: Stenogrammitis <small>Labiak</small> #### genus: Terpsichore <small>A. R. Sm.</small> #### genus: Tomophyllum <small>(E. Fourn.) Parris</small> #### genus: Xiphopterella <small>Parris</small> ### subfamilia Loxogrammoideae <small>H. Schneid.</small> #### genus: Dictymia <small>J. Sm.</small> #### genus: Loxogramme <small>(Blume) C. Presl</small> ### subfamilia Microsoroideae <small>B. K. Nayar</small> #### genus: Bosmania <small>Testo</small> #### genus: Goniophlebium <small>(Blume) C. Presl</small> #### genus: Lecanopteris <small>Reinw.</small> #### genus: Lepisorus <small>(J. Sm.) Ching</small> #### genus: Leptochilus <small>Kaulf.</small> #### genus: Microsorum <small>Link</small> #### genus: Podosorus <small>Holttum</small> #### genus: Thylacopteris <small>Kunze ex J. Sm.</small> ### subfamilia Platycerioideae <small>B. K. Nayar</small> #### genus: Hovenkampia <small>Li Bing Zhang & X. M. Zhou</small> #### genus: Platycerium <small>Desv.</small> #### genus: Pyrrosia <small>Mirb.</small> ### subfamilia Polypodioideae <small>Sw.</small> #### genus: Adetogramma <small>T. E. Almeida</small> #### genus: Campyloneurum <small>C. Presl</small> #### genus: Microgramma <small>C. Presl</small> #### genus: Niphidium <small>J. Sm.</small> #### genus: Pecluma <small>M. G. Price</small> #### genus: Phlebodium <small>(R. Br.) J. Sm.</small> #### genus: Phlebosia <small>Viane & Pompe</small> #### genus: Pleopeltis <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> #### genus: Pleurosoriopsis <small>Fomin</small> #### genus: Polypodium <small>L.</small> #### genus: Serpocaulon <small>A. R. Sm.</small> #### genus: Synammia <small>C. Presl</small> ## familia Pteridaceae <small>E. D. M. Kirchn.</small> ### subfamilia Cheilanthoideae <small>Horvath</small> #### genus: Adiantopsis <small>Fée</small> #### genus: Aleuritopteris <small>Fée</small> #### genus: Argyrochosma <small>(J. Sm.) Windham</small> #### genus: Aspidotis <small>(Nutt. ex Hook.) Copel.</small> #### genus: Astrolepis <small>D. M. Benham & Windham</small> #### genus: Baja <small>Windham & L. O. George</small> #### genus: Bommeria <small>E. Fourn.</small> #### genus: Calciphilopteris <small>Yesilyurt & H. Schneid.</small> #### genus: Cheilanthes <small>Sw.</small> #### genus: Cheiloplecton <small>Fée</small> #### genus: Doryopteris <small>J.Sm.</small> #### genus: Gaga <small>Pryer, Fay W. Li & Windham</small> #### genus: Hemionitis <small>L.</small> #### genus: Lytoneuron <small>(Klotzsch) Yesilyurt</small> #### genus: Mickelopteris <small>Fraser-Jenk.</small> #### genus: Mildella <small>Trevis.</small> #### genus: Myriopteris <small>Fée</small> #### genus: Notholaena <small>R. Br.</small> #### genus: Oeosporangium <small>Vis.</small> #### genus: Ormopteris <small>J. Sm.</small> #### genus: Paragymnopteris <small>K. H. Shing</small> #### genus: Pellaea <small>Link</small> #### genus: Pentagramma <small>Yatsk., Windham & E. Wollenw.</small> #### genus: Trachypteris <small>André</small> ### subfamilia Cryptogrammoideae <small>S. Linds.</small> #### genus: Coniogramme <small>Fée</small> #### genus: Cryptogramma <small>R. Br.</small> #### genus: Llavea <small>Lag.</small> ### subfamilia Parkerioideae <small>Burnett</small> #### genus: Acrostichum <small>L.</small> #### genus: Ceratopteris <small>Brongn.</small> ### subfamilia Pteridoideae <small>C. Chr. ex Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus: Actiniopteris <small>Link</small> #### genus: Anogramma <small>Link</small> #### genus: Austrogramme <small>E. Fourn.</small> #### genus: Cerosora <small>Baker ex Domin</small> #### genus: Cosentinia <small>Tod.</small> #### genus: Gastoniella <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus: Jamesonia <small>Hook. & Grev.</small> #### genus: Onychium <small>Kaulf.</small> #### genus: Pityrogramma <small>Link</small> #### genus: Pteris <small>L.</small> #### genus: Pterozonium <small>Fée</small> #### genus: Syngramma <small>J. Sm.</small> #### genus: Taenitis <small>Willd. ex Spreng.</small> #### genus: Tryonia <small>Schuettp., J. Prado & A. T. Cochran</small> ### subfamilia Vittarioideae <small>(C. Presl) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus: Adiantum <small>L.</small> #### genus: Ananthacorus <small>Underw. & Maxon</small> #### genus: Antrophyopsis <small>(Benedict) Schuettp.</small> #### genus: Antrophyum <small>Kaulf.</small> #### genus: Haplopteris <small>C. Presl</small> #### genus: Hecistopteris <small>J. Sm.</small> #### genus: Polytaenium <small>Desv.</small> #### genus: Radiovittaria <small>(Benedict) E. H. Crane</small> #### genus: Rheopteris <small>Alston</small> #### genus: Scoliosorus <small>T. Moore</small> #### genus: Vaginularia <small>Fée</small> #### genus: Vittaria <small>J. E. Sm.</small> ##familia Rhachidosoraceae <small>X. C. Zhang</small> ### genus: Rhachidosorus <small>Ching</small> ## familia Saccolomataceae <small>Doweld</small> ### genus: Orthiopteris <small>Copel.</small> ### genus: Saccoloma <small>Kaulf.</small> ## familia Tectariaceae <small>Panigrahi</small> ### subfamilia Arthropteridoideae <small>ined.</small> #### genus: Arthropteris <small>J. Sm.</small> ### subfamilia Pteridryoideae <small>ined.</small> #### genus: Draconopteris <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus: Malaifilix <small>Li Bing Zhang & Schuettp.</small> #### genus: Polydictyum <small>C. Presl</small> #### genus: Pteridrys <small>C. Chr. & Ching</small> ### subfamilia Tectarioideae <small>ined.</small> #### genus: Hypoderris <small>R. Br.</small> #### genus: Tectaria <small>Cav.</small> #### genus: Triplophyllum <small>Holttum</small> ## familia Thelypteridaceae <small>Ching ex Pic. Serm.</small> ### subfamilia Phegopteridoideae <small>Salino, A. R. Sm. & T. E. Almeida</small> #### genus: Macrothelypteris <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus: Phegopteris <small>(C. Presl) Fée</small> #### genus: Pseudophegopteris <small>Ching</small> ### subfamilia Thelypteroideae <small>C. F. Reed</small> #### genus: Abacopteris <small>Fée</small> #### genus: Amauropelta <small>Kunze</small> #### genus: Amblovenatum <small>J. P. Roux</small> #### genus: Ampelopteris <small>Kunze</small> #### genus: Chingia <small>Holttum</small> #### genus: Chrinephrium <small>Nakaike</small> #### genus: Chrismatopteris <small>Quansah & D. S. Edwards</small> #### genus: Christella <small>Lév.</small> #### genus: Coryphopteris <small>Holttum</small> #### genus: Cyclogramma <small>Tagawa</small> #### genus: Cyclosorus <small>Link</small> #### genus: Glaphypseudosorus <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> #### genus: Glaphyropteridopsis <small>Ching</small> #### genus: Goniopteris <small>C. Presl</small> #### genus: Grypothrix <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Hoiokula <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Leptogramma <small>J. Sm.</small> #### genus: Menisciopsis <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Meniscium <small>Schreb.</small> #### genus: Menisorus <small>Alston</small> #### genus: Mesophlebion <small>Holttum</small> #### genus: Mesopteris <small>Ching</small> #### genus: Metathelypteris <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus: Oreopteris <small>Holub</small> #### genus: Pakau <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Pelazoneuron <small>(Holttum) A.R. Sm. & S.E. Fawc.</small> #### genus: Plesioneuron <small>(Holttum) Holttum</small> #### genus: Pneumatopteris <small>Nakai</small> #### genus: Pronephrium <small>C. Presl</small> #### genus: Pseudocyclosorus <small>Ching</small> #### genus: Reholttumia <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Sphaerostephanos <small>J. Sm.</small> #### genus: Stegnogramma <small>Blume</small> #### genus: Steiropteris <small>(C. Chr.) Pic. Serm.</small> #### genus: Strophocaulon <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus: Thelypteris <small>Schmidel</small> #### genus: Trigonospora <small>Holttum</small> ## familia Woodsiaceae <small>(A. Gray) Herter</small> ### genus: Physematium <small>Kaulf.</small> ### genus: Woodsia <small>R. Br.</small> ### genus: Woodsimatium <small>Li Bing Zhang, N.T.Lu & X.F.Gao</small> # '''ordo ''[[Psilotales]]''''' <small>Prantl</small> ## familia Psilotaceae <small>J. W. Griff. & Henfr.</small> ### genus Psilotum <small>Sw.</small> ### genus Tmesipteris <small>Sw.</small> # '''ordo ''[[Salviniales]]''''' <small>Bartl.</small> ## familia ''[[Marsileaceae]]'' <small>Mirb.</small> ### genus ''[[Marsilea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Pilularia]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Regnellidium]]'' <small>Lindm.</small> ## familia ''[[Salviniaceae]]'' <small>Rchb.</small> ### genus ''[[Azolla]]'' <small>Lam.</small> ### genus ''[[Salvinia]]'' <small>Ség.</small> # '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Anemiaceae]]'' <small>Link</small> ### genus ''[[Anemia]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Lygodiaceae]]'' <small>M. Roem.</small> ### genus ''[[Lygodium]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Schizaeaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Actinostachys]]'' <small>R. Br. ex Wall.</small> ### genus ''[[Schizaea]]'' <small>J. E. Sm</small> {{div col end}} {{commonscat|Polypodiopsida}} {{wikispecies|Polypodiopsida}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Papratnice| ]] [[Kategorija:Papratnjače]] [[Kategorija:Biljni razredi]] iq2wsq6olg6uke43s9vu9szs4zrbt7p 6432521 6432501 2022-07-25T14:33:42Z Zeljko 1196 /* Redovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Papratnice | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis ='''''Polypodiopsida''''' | classis_autorstvo=<small>Cronquist, Takht. & W. Zimm., 1966</small> | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike. Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]''). Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka. == Redovi == Papratnice se dijele na 11 redova<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>: {{div col|cols=3}} # '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' <small>A. B. Frank</small> ## familia ''[[Cibotiaceae]]'' <small>Korall</small> ### genus ''[[Cibotium]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Culcitaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Cyatheaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Cyathea]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Sphaeropteris]]'' <small>Bernh.</small> ## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' <small>M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) R. A. White & M. D. Turner</small> ### genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> ### genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Loxsomataceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Loxsoma]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Loxsomopsis]]'' <small>Christ</small> ## familia ''[[Metaxyaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Metaxya]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' <small>Bower</small> ### genus ''[[Plagiogyria]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> ## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Thyrsopteris]]'' <small>Kunze</small> # '''ordo ''[[Equisetales]]''''' <small>DC. ex Bercht. & J. Presl</small> ## familia ''[[Equisetaceae]]'' <small>Michx. ex DC.</small> ### genus ''[[Equisetum]]'' <small>L.</small> # '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> ### genus ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> ## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> ### genus ''[[Dicranopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Diplopterygium]]'' <small>(Diels) Nakai</small> ### genus ''[[Gleichenella]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Gleichenia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Rouxopteris]]'' <small>Hong M.Liu</small> ### genus ''[[Sticherus]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Stromatopteris]]'' <small>Mett.</small> ## familia ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Matonia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank ## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' <small>Mart.</small> ### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> #### genus ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Marattiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Marattiaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm.</small> ### genus ''[[Christensenia]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Danaea]]'' <small>Sm.</small> ### genus ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Marattia]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock</small> # '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' <small>Martynov</small> ### subfamilia [[Botrychioideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Botrychium]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Botrypus]]'' <small>Michx.</small> #### genus ''[[Japanobotrychum]]'' <small>Masam.</small> #### genus ''[[Sahashia]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Sceptridium]]'' <small>Lyon</small> ### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Helminthostachys]]'' <small>Kaulf.</small> ### subfamilia [[Mankyuoideae]] <small>J. R. Grant & B. Dauphin</small> #### genus [[Mankyua]] <small>B.Y.Sun, M.H.Kim & C.H.Kim</small> ### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Cheiroglossa]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ophioderma]]'' <small>(Blume) Endlicher</small> #### genus ''[[Ophioglossum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Rhizoglossum]]'' <small>C. Presl</small> # '''ordo ''[[Osmundales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Osmundaceae]]'' <small>Martynov</small> ### genus ''[[Claytosmunda]]'' <small>(Y. Yatabe, N. Murak. & K. Iwats.) Metzgar & Rouhan</small> ### genus ''[[Leptopteris]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmunasium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Osmunda]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Osmundastrum]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmuntonia]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Plenasium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Todea]]'' <small>Willd.</small> # '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Aspleniaceae]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Asplenium]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Hymenasplenium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Athyriaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> ### genus ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> ### genus ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> ### genus ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ## familia ''[[Blechnaceae]]'' <small>Newman</small> ### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus: Austroblechnum <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Blechnidium]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Blechnopsis]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Blechnum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Brainea]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Cranfillia]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Diploblechnum]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Doodia]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Icarus]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Lomaria]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Lomaridium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lomariocycas]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Neoblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Oceaniopteris]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Parablechnum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Sadleria]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Spicantopsis]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Struthiopteris]]'' <small>Scop</small> ### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' <small>(Ching) J. P. Roux</small> #### genus ''[[Salpichlaena]]'' <small>Hook.</small> #### genus ''[[Stenochlaena]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Telmatoblechnum]]'' <small>Perrie, D. J. Ohlsen & Brownsey</small> ### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Anchistea]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lorinseria]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Woodwardia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Cystodiaceae]]'' <small>J. R. Croft</small> ### genus ''[[Cystodium]]'' <small>J. Sm.</small> ## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' <small>(Payer) Shmakov</small> ### genus ''[[Acystopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[×Cystocarpium]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> ### genus ''[[Cystopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Gymnocarpium]]'' <small>Newman</small> ## familia ''[[Davalliaceae]]'' <small>(Gaudich.) M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Davallia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' <small>Lotsy</small> ### genus ''[[Blotiella]]'' <small>R. M. Tryon</small> ### genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>T. Moore</small> ### genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J. Agardh) J. Sm.</small> ### genus ''[[Hiya]]'' <small>H. Shang</small> ### genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### genus ''[[Microlepia]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Paesia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> ### genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gled. ex Scop.</small> ## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ### genus ''[[Desmophlebium]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' <small>Ching ex Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> ### genus ''[[Didymochlaena]]'' <small>Desv.</small> ## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' <small>X. C. Zhang & Christenh.</small> ### genus ''[[Diplaziopsis]]'' <small>C. Chr.</small> ### genus ''[[Homalosorus]]'' <small>Small ex Pic. Serm.</small> ## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' <small>Herter</small> ### subfamilia [[Dryopteridoideae]] <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Arachniodes]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Ctenitis]]'' <small>C. Chr. ex C. Chr.</small> #### genus ''[[Cyrtomium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Dryopteris]]'' <small>Adans.</small> #### genus ''[[Dryostichum]]'' <small>W. H. Wagner</small> #### genus ''[[Phanerophlebia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Polystichum]]'' <small>Roth</small> ### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] <small>(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Arthrobotrya]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Bolbitis]]'' <small>Schott</small> #### genus ''[[Elaphoglossum]]'' <small>Schott ex J. Sm.</small> #### genus ''[[Lastreopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Lomagramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Megalastrum]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mickelia]]'' <small>R. C. Moran, Labiak & Sundue</small> #### genus ''[[Parapolystichum]]'' <small>Keyserl.</small> #### genus ''[[Pleocnemia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Rumohra]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Teratophyllum]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' <small>H. M. Liu & X. C. Zhang</small> #### genus ''[[Cyclobotrya]]'' <small>Engels & Canestraro</small> #### genus ''[[Cyclodium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Maxonia]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Olfersia]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Polybotrya]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Polystichopsis]]'' <small>(J. Sm.) Holttum</small> #### genus ''[[Stigmatopteris]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Trichoneuron]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia nije dodijeljeno #### genus ''[[Atalopteris]]'' <small>Maxon</small> ## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' <small>Christenh. & H. Schneid.</small> ### genus [[Hemidictyum]] <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Hypodematium]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Leucostegia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Lindsaeaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Lindsaea]]'' <small>Dryand.</small> ### genus ''[[×Lindsaeosoria]]'' <small>W. H. Wagner</small> ### genus ''[[Nesolindsaea]]'' <small>Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Odontosoria]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> ### genus ''[[Osmolindsaea]]'' <small>(K. U. Kramer) Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Sphenomeris]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Tapeinidium]]'' <small>(C. Presl) C. Chr.</small> ### genus ''[[Xyropteris]]'' <small>K. U. Kramer</small> ## familia ''[[Lomariopsidaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Cyclopeltis]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Dracoglossum]]'' <small>Christenh.</small> ### genus ''[[Dryopolystichum]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Lomariopsis]]'' <small>Fée</small> ## familia ''[[Lonchitidaceae]]'' <small>C. Presl ex M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Lonchitis]]'' <small>L.</small> ## familia ''[[Nephrolepidaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Nephrolepis]]'' <small>Schott</small> ## familia ''[[Oleandraceae]]'' <small>(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Oleandra]]'' <small>Cav.</small> ## familia ''[[Onocleaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Matteuccia]]'' <small>Tod.</small> ### genus ''[[Onoclea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Onocleopsis]]'' <small>Ballard</small> ### genus ''[[Pentarhizidium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Polypodiaceae]]'' <small>J. & C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Drynarioideae]]'' <small>Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Drynaria]]'' <small>(Bory) J. Sm.</small> #### genus ''[[Gymnogrammitis]]'' <small>Griffith</small> #### genus ''[[Pichisermollodes]]'' <small>Fraser-Jenk. & Challis</small> #### genus ''[[Selliguea]]'' <small>Bory</small> #### genus ''[[Sellimeris]]'' <small>Fraser-Jenk., Sushil K. Singh & J. Fraser-Jenk.</small> ### subfamilia ''[[Grammitidoideae]]'' <small>Parris & Sundue</small> #### genus ''[[Acrosorus]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Adenophorus]]'' <small>Gaudich</small> #### genus ''[[Alansmia]]'' <small>M. Kessler, Moguel, Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Archigrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Ascogrammitis]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Calymmodon]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ceradenia]]'' <small>L. E. Bishop</small> #### genus ''[[Chrysogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Cochlidium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Ctenopterella]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Dasygrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Enterosora]]'' <small>Baker</small> #### genus ''[[Galactodenia]]'' <small>Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Lellingeria]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Leucotrichum]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Lomaphlebia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Luisma Murillo]]'' <small>& A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Melpomene]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Micropolypodium]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Moranopteris]]'' <small>R. Y. Hirai & J. Prado</small> #### genus ''[[Mycopteris]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Notogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Oreogrammitis]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Parrisia]]'' <small>Shalisko & Sundue</small> #### genus ''[[Prosaptia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Scleroglossum]]'' <small>Alderw.</small> #### genus ''[[Stenogrammitis]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Terpsichore]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Tomophyllum]]'' <small>(E. Fourn.) Parris</small> #### genus ''[[Xiphopterella]]'' <small>Parris</small> ### subfamilia ''[[Loxogrammoideae]]'' <small>H. Schneid.</small> #### genus ''[[Dictymia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Loxogramme]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Microsoroideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Bosmania]]'' <small>Testo</small> #### genus ''[[Goniophlebium]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> #### genus ''[[Lecanopteris]]'' <small>Reinw.</small> #### genus ''[[Lepisorus]]'' <small>(J. Sm.) Ching</small> #### genus ''[[Leptochilus]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Microsorum]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Podosorus]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Thylacopteris]]'' <small>Kunze ex J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Platycerioideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus [[Hovenkampia]] <small>Li Bing Zhang & X. M. Zhou</small> #### genus [[Platycerium]] <small>Desv.</small> #### genus [[Pyrrosia]] <small>Mirb.</small> ### subfamilia ''[[Polypodioideae]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Adetogramma]]'' <small>T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Campyloneurum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Microgramma]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Niphidium]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Pecluma]]'' <small>M. G. Price</small> #### genus ''[[Phlebodium]]'' <small>(R. Br.) J. Sm.</small> #### genus ''[[Phlebosia]]'' <small>Viane & Pompe</small> #### genus ''[[Pleopeltis]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> #### genus ''[[Pleurosoriopsis]]'' <small>Fomin</small> #### genus ''[[Polypodium]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Serpocaulon]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Synammia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Pteridaceae]]'' <small>E. D. M. Kirchn.</small> ### subfamilia ''[[Cheilanthoideae]]'' <small>Horvath</small> #### genus ''[[Adiantopsis]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Aleuritopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Argyrochosma]]'' <small>(J. Sm.) Windham</small> #### genus ''[[Aspidotis]]'' <small>(Nutt. ex Hook.) Copel.</small> #### genus ''[[Astrolepis]]'' <small>D. M. Benham & Windham</small> #### genus ''[[Baja]]'' <small>Windham & L. O. George</small> #### genus ''[[Bommeria]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Calciphilopteris]]'' <small>Yesilyurt & H. Schneid.</small> #### genus ''[[Cheilanthes]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Cheiloplecton]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Doryopteris]]'' <small>J.Sm.</small> #### genus ''[[Gaga]]'' <small>Pryer, Fay W. Li & Windham</small> #### genus ''[[Hemionitis]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Lytoneuron]]'' <small>(Klotzsch) Yesilyurt</small> #### genus ''[[Mickelopteris]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> #### genus ''[[Mildella]]'' <small>Trevis.</small> #### genus ''[[Myriopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Notholaena]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Oeosporangium]]'' <small>Vis.</small> #### genus ''[[Ormopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Paragymnopteris]]'' <small>K. H. Shing</small> #### genus ''[[Pellaea]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pentagramma]]'' <small>Yatsk., Windham & E. Wollenw.</small> #### genus ''[[Trachypteris]]'' <small>André</small> ### subfamilia ''[[Cryptogrammoideae]]'' <small>S. Linds.</small> #### genus ''[[Coniogramme]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Cryptogramma]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Llavea]]'' <small>Lag.</small> ### subfamilia ''[[Parkerioideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Acrostichum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ceratopteris]]'' <small>Brongn.</small> ### subfamilia ''[[Pteridoideae]]'' <small>C. Chr. ex Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Actiniopteris]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Anogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Austrogramme]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Cerosora]]'' <small>Baker ex Domin</small> #### genus ''[[Cosentinia]]'' <small>Tod.</small> #### genus ''[[Gastoniella]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Jamesonia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> #### genus ''[[Onychium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Pityrogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pteris]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Pterozonium]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Syngramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Taenitis]]'' <small>Willd. ex Spreng.</small> #### genus ''[[Tryonia]]'' <small>Schuettp., J. Prado & A. T. Cochran</small> ### subfamilia [[Vittarioideae]] <small>(C. Presl) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Adiantum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ananthacorus]]'' <small>Underw. & Maxon</small> #### genus ''[[Antrophyopsis]]'' <small>(Benedict) Schuettp.</small> #### genus ''[[Antrophyum]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Haplopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Hecistopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Polytaenium]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Radiovittaria]]'' <small>(Benedict) E. H. Crane</small> #### genus ''[[Rheopteris]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Scoliosorus]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Vaginularia]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Vittaria]]'' <small>J. E. Sm.</small> ##familia ''[[Rhachidosoraceae]]'' <small>X. C. Zhang</small> ### genus ''[[Rhachidosorus]]'' <small>Ching</small> ## familia ''[[Saccolomataceae]]'' <small>Doweld</small> ### genus ''[[Orthiopteris]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Saccoloma]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Tectariaceae]]'' <small>Panigrahi</small> ### subfamilia ''[[Arthropteridoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Arthropteris]]'' <small>J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Pteridryoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Draconopteris]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Malaifilix]]'' <small>Li Bing Zhang & Schuettp.</small> #### genus ''[[Polydictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pteridrys]]'' <small>C. Chr. & Ching</small> ### subfamilia ''[[Tectarioideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Hypoderris]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Tectaria]]'' <small>Cav.</small> #### genus ''[[Triplophyllum]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Thelypteridaceae]]'' <small>Ching ex Pic. Serm.</small> ### subfamilia ''[[Phegopteridoideae]]'' <small>Salino, A. R. Sm. & T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Macrothelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Phegopteris]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> #### genus ''[[Pseudophegopteris]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia ''[[Thelypteroideae]]'' <small>C. F. Reed</small> #### genus ''[[Abacopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Amauropelta]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Amblovenatum]]'' <small>J. P. Roux</small> #### genus ''[[Ampelopteris]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Chingia]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Chrinephrium]]'' <small>Nakaike</small> #### genus ''[[Chrismatopteris]]'' <small>Quansah & D. S. Edwards</small> #### genus ''[[Christella]]'' <small>Lév.</small> #### genus ''[[Coryphopteris]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Cyclogramma]]'' <small>Tagawa</small> #### genus ''[[Cyclosorus]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Glaphypseudosorus]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> #### genus ''[[Glaphyropteridopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Goniopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Grypothrix]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Hoiokula]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Leptogramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Menisciopsis]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Meniscium]]'' <small>Schreb.</small> #### genus ''[[Menisorus]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Mesophlebion]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mesopteris]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Metathelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Oreopteris]]'' <small>Holub</small> #### genus ''[[Pakau]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Pelazoneuron]]'' <small>(Holttum) A.R. Sm. & S.E. Fawc.</small> #### genus ''[[Plesioneuron]]'' <small>(Holttum) Holttum</small> #### genus ''[[Pneumatopteris]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Pronephrium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pseudocyclosorus]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Reholttumia]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Sphaerostephanos]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Stegnogramma]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Steiropteris]]'' <small>(C. Chr.) Pic. Serm.</small> #### genus ''[[Strophocaulon]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Thelypteris]]'' <small>Schmidel</small> #### genus ''[[Trigonospora]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Woodsiaceae]]'' <small>(A. Gray) Herter</small> ### genus ''[[Physematium]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Woodsia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[×Woodsimatium]]'' <small>Li Bing Zhang, N.T.Lu & X.F.Gao</small> # '''ordo ''[[Psilotales]]''''' <small>Prantl</small> ## familia ''[[Psilotaceae]]'' <small>J. W. Griff. & Henfr.</small> ### genus ''[[Psilotum]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Tmesipteris]]'' <small>Sw.</small> # '''ordo ''[[Salviniales]]''''' <small>Bartl.</small> ## familia ''[[Marsileaceae]]'' <small>Mirb.</small> ### genus ''[[Marsilea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Pilularia]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Regnellidium]]'' <small>Lindm.</small> ## familia ''[[Salviniaceae]]'' <small>Rchb.</small> ### genus ''[[Azolla]]'' <small>Lam.</small> ### genus ''[[Salvinia]]'' <small>Ség.</small> # '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Anemiaceae]]'' <small>Link</small> ### genus ''[[Anemia]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Lygodiaceae]]'' <small>M. Roem.</small> ### genus ''[[Lygodium]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Schizaeaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Actinostachys]]'' <small>R. Br. ex Wall.</small> ### genus ''[[Schizaea]]'' <small>J. E. Sm</small> {{div col end}} {{commonscat|Polypodiopsida}} {{wikispecies|Polypodiopsida}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Papratnice| ]] [[Kategorija:Papratnjače]] [[Kategorija:Biljni razredi]] pv1c2ujy01ylzd158unhkqpo08sig5v 6432522 6432521 2022-07-25T14:36:09Z Zeljko 1196 /* Redovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Papratnice | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis ='''''Polypodiopsida''''' | classis_autorstvo=<small>Cronquist, Takht. & W. Zimm., 1966</small> | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike. Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]''). Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka. == Redovi == Papratnice se dijele na 11 redova<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>: {{div col|cols=3}} # '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' <small>A. B. Frank</small> ## familia ''[[Cibotiaceae]]'' <small>Korall</small> ### genus ''[[Cibotium]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Culcitaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Cyatheaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Cyathea]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Sphaeropteris]]'' <small>Bernh.</small> ## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' <small>M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) R. A. White & M. D. Turner</small> ### genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> ### genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Loxsomataceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Loxsoma]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Loxsomopsis]]'' <small>Christ</small> ## familia ''[[Metaxyaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Metaxya]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' <small>Bower</small> ### genus ''[[Plagiogyria]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> ## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Thyrsopteris]]'' <small>Kunze</small> # '''ordo ''[[Equisetales]]''''' <small>DC. ex Bercht. & J. Presl</small> ## familia ''[[Equisetaceae]]'' <small>Michx. ex DC.</small> ### genus ''[[Equisetum]]'' <small>L.</small> # '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> ### genus ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> ## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> ### genus ''[[Dicranopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Diplopterygium]]'' <small>(Diels) Nakai</small> ### genus ''[[Gleichenella]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Gleichenia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Rouxopteris]]'' <small>Hong M.Liu</small> ### genus ''[[Sticherus]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Stromatopteris]]'' <small>Mett.</small> ## familia ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Matonia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank ## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' <small>Mart.</small> ### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> #### genus ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Marattiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Marattiaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm.</small> ### genus ''[[Christensenia]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Danaea]]'' <small>Sm.</small> ### genus ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Marattia]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock</small> # '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' <small>Martynov</small> ### subfamilia [[Botrychioideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Botrychium]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Botrypus]]'' <small>Michx.</small> #### genus ''[[Japanobotrychum]]'' <small>Masam.</small> #### genus ''[[Sahashia]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Sceptridium]]'' <small>Lyon</small> ### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Helminthostachys]]'' <small>Kaulf.</small> ### subfamilia [[Mankyuoideae]] <small>J. R. Grant & B. Dauphin</small> #### genus [[Mankyua]] <small>B.Y.Sun, M.H.Kim & C.H.Kim</small> ### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Cheiroglossa]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ophioderma]]'' <small>(Blume) Endlicher</small> #### genus ''[[Ophioglossum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Rhizoglossum]]'' <small>C. Presl</small> # '''ordo ''[[Osmundales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Osmundaceae]]'' <small>Martynov</small> ### genus ''[[Claytosmunda]]'' <small>(Y. Yatabe, N. Murak. & K. Iwats.) Metzgar & Rouhan</small> ### genus ''[[Leptopteris]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmunasium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Osmunda]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Osmundastrum]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmuntonia]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Plenasium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Todea]]'' <small>Willd.</small> # '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Aspleniaceae]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Asplenium]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Hymenasplenium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Athyriaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> ### genus ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> ### genus ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> ### genus ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ## familia ''[[Blechnaceae]]'' <small>Newman</small> ### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus: Austroblechnum <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Blechnidium]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Blechnopsis]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Blechnum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Brainea]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Cranfillia]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Diploblechnum]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Doodia]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Icarus]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Lomaria]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Lomaridium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lomariocycas]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Neoblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Oceaniopteris]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Parablechnum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Sadleria]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Spicantopsis]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Struthiopteris]]'' <small>Scop</small> ### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' <small>(Ching) J. P. Roux</small> #### genus ''[[Salpichlaena]]'' <small>Hook.</small> #### genus ''[[Stenochlaena]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Telmatoblechnum]]'' <small>Perrie, D. J. Ohlsen & Brownsey</small> ### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Anchistea]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lorinseria]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Woodwardia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Cystodiaceae]]'' <small>J. R. Croft</small> ### genus ''[[Cystodium]]'' <small>J. Sm.</small> ## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' <small>(Payer) Shmakov</small> ### genus ''[[Acystopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[×Cystocarpium]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> ### genus ''[[Cystopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Gymnocarpium]]'' <small>Newman</small> ## familia ''[[Davalliaceae]]'' <small>(Gaudich.) M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Davallia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' <small>Lotsy</small> ### genus ''[[Blotiella]]'' <small>R. M. Tryon</small> ### genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>T. Moore</small> ### genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J. Agardh) J. Sm.</small> ### genus ''[[Hiya]]'' <small>H. Shang</small> ### genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### genus ''[[Microlepia]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Paesia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> ### genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gled. ex Scop.</small> ## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ### genus ''[[Desmophlebium]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' <small>Ching ex Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> ### genus ''[[Didymochlaena]]'' <small>Desv.</small> ## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' <small>X. C. Zhang & Christenh.</small> ### genus ''[[Diplaziopsis]]'' <small>C. Chr.</small> ### genus ''[[Homalosorus]]'' <small>Small ex Pic. Serm.</small> ## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' <small>Herter</small> ### subfamilia [[Dryopteridoideae]] <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Arachniodes]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Ctenitis]]'' <small>C. Chr. ex C. Chr.</small> #### genus ''[[Cyrtomium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Dryopteris]]'' <small>Adans.</small> #### genus ''[[Dryostichum]]'' <small>W. H. Wagner</small> #### genus ''[[Phanerophlebia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Polystichum]]'' <small>Roth</small> ### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] <small>(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Arthrobotrya]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Bolbitis]]'' <small>Schott</small> #### genus ''[[Elaphoglossum]]'' <small>Schott ex J. Sm.</small> #### genus ''[[Lastreopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Lomagramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Megalastrum]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mickelia]]'' <small>R. C. Moran, Labiak & Sundue</small> #### genus ''[[Parapolystichum]]'' <small>Keyserl.</small> #### genus ''[[Pleocnemia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Rumohra]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Teratophyllum]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' <small>H. M. Liu & X. C. Zhang</small> #### genus ''[[Cyclobotrya]]'' <small>Engels & Canestraro</small> #### genus ''[[Cyclodium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Maxonia]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Olfersia]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Polybotrya]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Polystichopsis]]'' <small>(J. Sm.) Holttum</small> #### genus ''[[Stigmatopteris]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Trichoneuron]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia nije dodijeljeno #### genus ''[[Atalopteris]]'' <small>Maxon</small> ## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' <small>Christenh. & H. Schneid.</small> ### genus [[Hemidictyum]] <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Hypodematium]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Leucostegia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Lindsaeaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Lindsaea]]'' <small>Dryand.</small> ### genus ''[[×Lindsaeosoria]]'' <small>W. H. Wagner</small> ### genus ''[[Nesolindsaea]]'' <small>Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Odontosoria]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> ### genus ''[[Osmolindsaea]]'' <small>(K. U. Kramer) Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Sphenomeris]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Tapeinidium]]'' <small>(C. Presl) C. Chr.</small> ### genus ''[[Xyropteris]]'' <small>K. U. Kramer</small> ## familia ''[[Lomariopsidaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Cyclopeltis]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Dracoglossum]]'' <small>Christenh.</small> ### genus ''[[Dryopolystichum]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Lomariopsis]]'' <small>Fée</small> ## familia ''[[Lonchitidaceae]]'' <small>C. Presl ex M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Lonchitis]]'' <small>L.</small> ## familia ''[[Nephrolepidaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Nephrolepis]]'' <small>Schott</small> ## familia ''[[Oleandraceae]]'' <small>(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Oleandra]]'' <small>Cav.</small> ## familia ''[[Onocleaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Matteuccia]]'' <small>Tod.</small> ### genus ''[[Onoclea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Onocleopsis]]'' <small>Ballard</small> ### genus ''[[Pentarhizidium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Polypodiaceae]]'' <small>J. & C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Drynarioideae]]'' <small>Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Drynaria]]'' <small>(Bory) J. Sm.</small> #### genus ''[[Gymnogrammitis]]'' <small>Griffith</small> #### genus ''[[Pichisermollodes]]'' <small>Fraser-Jenk. & Challis</small> #### genus ''[[Selliguea]]'' <small>Bory</small> #### genus ''[[Sellimeris]]'' <small>Fraser-Jenk., Sushil K. Singh & J. Fraser-Jenk.</small> ### subfamilia ''[[Grammitidoideae]]'' <small>Parris & Sundue</small> #### genus ''[[Acrosorus]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Adenophorus]]'' <small>Gaudich</small> #### genus ''[[Alansmia]]'' <small>M. Kessler, Moguel, Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Archigrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Ascogrammitis]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Calymmodon]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ceradenia]]'' <small>L. E. Bishop</small> #### genus ''[[Chrysogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Cochlidium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Ctenopterella]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Dasygrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Enterosora]]'' <small>Baker</small> #### genus ''[[Galactodenia]]'' <small>Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Lellingeria]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Leucotrichum]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Lomaphlebia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Luisma Murillo]]'' <small>& A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Melpomene]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Micropolypodium]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Moranopteris]]'' <small>R. Y. Hirai & J. Prado</small> #### genus ''[[Mycopteris]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Notogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Oreogrammitis]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Parrisia]]'' <small>Shalisko & Sundue</small> #### genus ''[[Prosaptia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Scleroglossum]]'' <small>Alderw.</small> #### genus ''[[Stenogrammitis]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Terpsichore]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Tomophyllum]]'' <small>(E. Fourn.) Parris</small> #### genus ''[[Xiphopterella]]'' <small>Parris</small> ### subfamilia ''[[Loxogrammoideae]]'' <small>H. Schneid.</small> #### genus ''[[Dictymia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Loxogramme]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Microsoroideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Bosmania]]'' <small>Testo</small> #### genus ''[[Goniophlebium]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> #### genus ''[[Lecanopteris]]'' <small>Reinw.</small> #### genus ''[[Lepisorus]]'' <small>(J. Sm.) Ching</small> #### genus ''[[Leptochilus]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Microsorum]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Podosorus]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Thylacopteris]]'' <small>Kunze ex J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Platycerioideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus [[Hovenkampia]] <small>Li Bing Zhang & X. M. Zhou</small> #### genus [[Platycerium]] <small>Desv.</small> #### genus [[Pyrrosia]] <small>Mirb.</small> ### subfamilia ''[[Polypodioideae]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Adetogramma]]'' <small>T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Campyloneurum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Microgramma]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Niphidium]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Pecluma]]'' <small>M. G. Price</small> #### genus ''[[Phlebodium]]'' <small>(R. Br.) J. Sm.</small> #### genus ''[[Phlebosia]]'' <small>Viane & Pompe</small> #### genus ''[[Pleopeltis]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> #### genus ''[[Pleurosoriopsis]]'' <small>Fomin</small> #### genus ''[[Polypodium]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Serpocaulon]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Synammia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Pteridaceae]]'' <small>E. D. M. Kirchn.</small> ### subfamilia ''[[Cheilanthoideae]]'' <small>Horvath</small> #### genus ''[[Adiantopsis]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Aleuritopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Argyrochosma]]'' <small>(J. Sm.) Windham</small> #### genus ''[[Aspidotis]]'' <small>(Nutt. ex Hook.) Copel.</small> #### genus ''[[Astrolepis]]'' <small>D. M. Benham & Windham</small> #### genus ''[[Baja]]'' <small>Windham & L. O. George</small> #### genus ''[[Bommeria]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Calciphilopteris]]'' <small>Yesilyurt & H. Schneid.</small> #### genus ''[[Cheilanthes]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Cheiloplecton]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Doryopteris]]'' <small>J.Sm.</small> #### genus ''[[Gaga]]'' <small>Pryer, Fay W. Li & Windham</small> #### genus ''[[Hemionitis]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Lytoneuron]]'' <small>(Klotzsch) Yesilyurt</small> #### genus ''[[Mickelopteris]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> #### genus ''[[Mildella]]'' <small>Trevis.</small> #### genus ''[[Myriopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Notholaena]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Oeosporangium]]'' <small>Vis.</small> #### genus ''[[Ormopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Paragymnopteris]]'' <small>K. H. Shing</small> #### genus ''[[Pellaea]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pentagramma]]'' <small>Yatsk., Windham & E. Wollenw.</small> #### genus ''[[Trachypteris]]'' <small>André</small> ### subfamilia ''[[Cryptogrammoideae]]'' <small>S. Linds.</small> #### genus ''[[Coniogramme]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Cryptogramma]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Llavea]]'' <small>Lag.</small> ### subfamilia ''[[Parkerioideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Acrostichum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ceratopteris]]'' <small>Brongn.</small> ### subfamilia ''[[Pteridoideae]]'' <small>C. Chr. ex Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Actiniopteris]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Anogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Austrogramme]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Cerosora]]'' <small>Baker ex Domin</small> #### genus ''[[Cosentinia]]'' <small>Tod.</small> #### genus ''[[Gastoniella]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Jamesonia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> #### genus ''[[Onychium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Pityrogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pteris]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Pterozonium]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Syngramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Taenitis]]'' <small>Willd. ex Spreng.</small> #### genus ''[[Tryonia]]'' <small>Schuettp., J. Prado & A. T. Cochran</small> ### subfamilia [[Vittarioideae]] <small>(C. Presl) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Adiantum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ananthacorus]]'' <small>Underw. & Maxon</small> #### genus ''[[Antrophyopsis]]'' <small>(Benedict) Schuettp.</small> #### genus ''[[Antrophyum]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Haplopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Hecistopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Polytaenium]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Radiovittaria]]'' <small>(Benedict) E. H. Crane</small> #### genus ''[[Rheopteris]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Scoliosorus]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Vaginularia]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Vittaria]]'' <small>J. E. Sm.</small> ##familia ''[[Rhachidosoraceae]]'' <small>X. C. Zhang</small> ### genus ''[[Rhachidosorus]]'' <small>Ching</small> ## familia ''[[Saccolomataceae]]'' <small>Doweld</small> ### genus ''[[Orthiopteris]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Saccoloma]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Tectariaceae]]'' <small>Panigrahi</small> ### subfamilia ''[[Arthropteridoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Arthropteris]]'' <small>J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Pteridryoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Draconopteris]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Malaifilix]]'' <small>Li Bing Zhang & Schuettp.</small> #### genus ''[[Polydictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pteridrys]]'' <small>C. Chr. & Ching</small> ### subfamilia ''[[Tectarioideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Hypoderris]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Tectaria]]'' <small>Cav.</small> #### genus ''[[Triplophyllum]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Thelypteridaceae]]'' <small>Ching ex Pic. Serm.</small> ### subfamilia ''[[Phegopteridoideae]]'' <small>Salino, A. R. Sm. & T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Macrothelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Phegopteris]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> #### genus ''[[Pseudophegopteris]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia ''[[Thelypteroideae]]'' <small>C. F. Reed</small> #### genus ''[[Abacopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Amauropelta]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Amblovenatum]]'' <small>J. P. Roux</small> #### genus ''[[Ampelopteris]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Chingia]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[×Chrinephrium]]'' <small>Nakaike</small> #### genus ''[[×Chrismatopteris]]'' <small>Quansah & D. S. Edwards</small> #### genus ''[[Christella]]'' <small>Lév.</small> #### genus ''[[Coryphopteris]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Cyclogramma]]'' <small>Tagawa</small> #### genus ''[[Cyclosorus]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[×Glaphypseudosorus]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> #### genus ''[[Glaphyropteridopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Goniopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Grypothrix]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Hoiokula]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Leptogramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Menisciopsis]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Meniscium]]'' <small>Schreb.</small> #### genus ''[[Menisorus]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Mesophlebion]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mesopteris]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Metathelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Oreopteris]]'' <small>Holub</small> #### genus ''[[Pakau]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Pelazoneuron]]'' <small>(Holttum) A.R. Sm. & S.E. Fawc.</small> #### genus ''[[Plesioneuron]]'' <small>(Holttum) Holttum</small> #### genus ''[[Pneumatopteris]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Pronephrium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pseudocyclosorus]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Reholttumia]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Sphaerostephanos]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Stegnogramma]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Steiropteris]]'' <small>(C. Chr.) Pic. Serm.</small> #### genus ''[[Strophocaulon]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Thelypteris]]'' <small>Schmidel</small> #### genus ''[[Trigonospora]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Woodsiaceae]]'' <small>(A. Gray) Herter</small> ### genus ''[[Physematium]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Woodsia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[×Woodsimatium]]'' <small>Li Bing Zhang, N.T.Lu & X.F.Gao</small> # '''ordo ''[[Psilotales]]''''' <small>Prantl</small> ## familia ''[[Psilotaceae]]'' <small>J. W. Griff. & Henfr.</small> ### genus ''[[Psilotum]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Tmesipteris]]'' <small>Sw.</small> # '''ordo ''[[Salviniales]]''''' <small>Bartl.</small> ## familia ''[[Marsileaceae]]'' <small>Mirb.</small> ### genus ''[[Marsilea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Pilularia]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Regnellidium]]'' <small>Lindm.</small> ## familia ''[[Salviniaceae]]'' <small>Rchb.</small> ### genus ''[[Azolla]]'' <small>Lam.</small> ### genus ''[[Salvinia]]'' <small>Ség.</small> # '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Anemiaceae]]'' <small>Link</small> ### genus ''[[Anemia]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Lygodiaceae]]'' <small>M. Roem.</small> ### genus ''[[Lygodium]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Schizaeaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Actinostachys]]'' <small>R. Br. ex Wall.</small> ### genus ''[[Schizaea]]'' <small>J. E. Sm</small> {{div col end}} {{commonscat|Polypodiopsida}} {{wikispecies|Polypodiopsida}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Papratnice| ]] [[Kategorija:Papratnjače]] [[Kategorija:Biljni razredi]] 4o0b4idvnkp625j2rxqdpza7gv0p5yo 6432524 6432522 2022-07-25T14:41:26Z Zeljko 1196 /* Redovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Papratnice | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis ='''''Polypodiopsida''''' | classis_autorstvo=<small>Cronquist, Takht. & W. Zimm., 1966</small> | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike. Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]''). Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka. == Redovi == Papratnice se dijele na 11 redova<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>: {{div col|cols=3}} # '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' <small>A. B. Frank</small> ## familia ''[[Cibotiaceae]]'' <small>Korall</small> ### genus ''[[Cibotium]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Culcitaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Cyatheaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Cyathea]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Sphaeropteris]]'' <small>Bernh.</small> ## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' <small>M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) R. A. White & M. D. Turner</small> ### genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> ### genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Loxsomataceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Loxsoma]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Loxsomopsis]]'' <small>Christ</small> ## familia ''[[Metaxyaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Metaxya]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' <small>Bower</small> ### genus ''[[Plagiogyria]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> ## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Thyrsopteris]]'' <small>Kunze</small> # '''ordo ''[[Equisetales]]''''' <small>DC. ex Bercht. & J. Presl</small> ## familia ''[[Equisetaceae]]'' <small>Michx. ex DC.</small> ### genus ''[[Equisetum]]'' <small>L.</small> # '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> ### genus ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> ## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> ### genus ''[[Dicranopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Diplopterygium]]'' <small>(Diels) Nakai</small> ### genus ''[[Gleichenella]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Gleichenia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Rouxopteris]]'' <small>Hong M.Liu</small> ### genus ''[[Sticherus]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Stromatopteris]]'' <small>Mett.</small> ## familia ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Matonia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank ## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' <small>Mart.</small> ### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> #### genus ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Marattiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Marattiaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm.</small> ### genus ''[[Christensenia]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Danaea]]'' <small>Sm.</small> ### genus ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Marattia]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock</small> # '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' <small>Martynov</small> ### subfamilia [[Botrychioideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Botrychium]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Botrypus]]'' <small>Michx.</small> #### genus ''[[Japanobotrychum]]'' <small>Masam.</small> #### genus ''[[Sahashia]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Sceptridium]]'' <small>Lyon</small> ### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Helminthostachys]]'' <small>Kaulf.</small> ### subfamilia [[Mankyuoideae]] <small>J. R. Grant & B. Dauphin</small> #### genus [[Mankyua]] <small>B.Y.Sun, M.H.Kim & C.H.Kim</small> ### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Cheiroglossa]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ophioderma]]'' <small>(Blume) Endlicher</small> #### genus ''[[Ophioglossum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Rhizoglossum]]'' <small>C. Presl</small> # '''ordo ''[[Osmundales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Osmundaceae]]'' <small>Martynov</small> ### genus ''[[Claytosmunda]]'' <small>(Y. Yatabe, N. Murak. & K. Iwats.) Metzgar & Rouhan</small> ### genus ''[[Leptopteris]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmunasium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Osmunda]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Osmundastrum]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmuntonia]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Plenasium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Todea]]'' <small>Willd.</small> # '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Aspleniaceae]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Asplenium]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Hymenasplenium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Athyriaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> ### genus ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> ### genus ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> ### genus ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ## familia ''[[Blechnaceae]]'' <small>Newman</small> ### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus: Austroblechnum <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Blechnidium]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Blechnopsis]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Blechnum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Brainea]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Cranfillia]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Diploblechnum]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Doodia]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Icarus]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Lomaria]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Lomaridium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lomariocycas]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Neoblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Oceaniopteris]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Parablechnum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Sadleria]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Spicantopsis]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Struthiopteris]]'' <small>Scop</small> ### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' <small>(Ching) J. P. Roux</small> #### genus ''[[Salpichlaena]]'' <small>Hook.</small> #### genus ''[[Stenochlaena]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Telmatoblechnum]]'' <small>Perrie, D. J. Ohlsen & Brownsey</small> ### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Anchistea]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lorinseria]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Woodwardia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Cystodiaceae]]'' <small>J. R. Croft</small> ### genus ''[[Cystodium]]'' <small>J. Sm.</small> ## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' <small>(Payer) Shmakov</small> ### genus ''[[Acystopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[×Cystocarpium]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> ### genus ''[[Cystopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Gymnocarpium]]'' <small>Newman</small> ## familia ''[[Davalliaceae]]'' <small>(Gaudich.) M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Davallia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' <small>Lotsy</small> ### genus ''[[Blotiella]]'' <small>R. M. Tryon</small> ### genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>T. Moore</small> ### genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J. Agardh) J. Sm.</small> ### genus ''[[Hiya]]'' <small>H. Shang</small> ### genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### genus ''[[Microlepia]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Paesia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> ### genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gled. ex Scop.</small> ## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ### genus ''[[Desmophlebium]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' <small>Ching ex Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> ### genus ''[[Didymochlaena]]'' <small>Desv.</small> ## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' <small>X. C. Zhang & Christenh.</small> ### genus ''[[Diplaziopsis]]'' <small>C. Chr.</small> ### genus ''[[Homalosorus]]'' <small>Small ex Pic. Serm.</small> ## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' <small>Herter</small> ### subfamilia [[Dryopteridoideae]] <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Arachniodes]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Ctenitis]]'' <small>C. Chr. ex C. Chr.</small> #### genus ''[[Cyrtomium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Dryopteris]]'' <small>Adans.</small> #### genus ''[[Dryostichum]]'' <small>W. H. Wagner</small> #### genus ''[[Phanerophlebia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Polystichum]]'' <small>Roth</small> ### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] <small>(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Arthrobotrya]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Bolbitis]]'' <small>Schott</small> #### genus ''[[Elaphoglossum]]'' <small>Schott ex J. Sm.</small> #### genus ''[[Lastreopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Lomagramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Megalastrum]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mickelia]]'' <small>R. C. Moran, Labiak & Sundue</small> #### genus ''[[Parapolystichum]]'' <small>Keyserl.</small> #### genus ''[[Pleocnemia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Rumohra]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Teratophyllum]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' <small>H. M. Liu & X. C. Zhang</small> #### genus ''[[Cyclobotrya]]'' <small>Engels & Canestraro</small> #### genus ''[[Cyclodium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Maxonia]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Olfersia]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Polybotrya]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Polystichopsis]]'' <small>(J. Sm.) Holttum</small> #### genus ''[[Stigmatopteris]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Trichoneuron]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia nije dodijeljeno #### genus ''[[Atalopteris]]'' <small>Maxon</small> ## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' <small>Christenh. & H. Schneid.</small> ### genus [[Hemidictyum]] <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Hypodematium]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Leucostegia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Lindsaeaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Lindsaea]]'' <small>Dryand.</small> ### genus ''[[×Lindsaeosoria]]'' <small>W. H. Wagner</small> ### genus ''[[Nesolindsaea]]'' <small>Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Odontosoria]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> ### genus ''[[Osmolindsaea]]'' <small>(K. U. Kramer) Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Sphenomeris]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Tapeinidium]]'' <small>(C. Presl) C. Chr.</small> ### genus ''[[Xyropteris]]'' <small>K. U. Kramer</small> ## familia ''[[Lomariopsidaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Cyclopeltis]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Dracoglossum]]'' <small>Christenh.</small> ### genus ''[[Dryopolystichum]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Lomariopsis]]'' <small>Fée</small> ## familia ''[[Lonchitidaceae]]'' <small>C. Presl ex M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Lonchitis]]'' <small>L.</small> ## familia ''[[Nephrolepidaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Nephrolepis]]'' <small>Schott</small> ## familia ''[[Oleandraceae]]'' <small>(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Oleandra]]'' <small>Cav.</small> ## familia ''[[Onocleaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Matteuccia]]'' <small>Tod.</small> ### genus ''[[Onoclea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Onocleopsis]]'' <small>Ballard</small> ### genus ''[[Pentarhizidium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Polypodiaceae]]'' <small>J. & C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Drynarioideae]]'' <small>Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Drynaria]]'' <small>(Bory) J. Sm.</small> #### genus ''[[Gymnogrammitis]]'' <small>Griffith</small> #### genus ''[[Pichisermollodes]]'' <small>Fraser-Jenk. & Challis</small> #### genus ''[[Selliguea]]'' <small>Bory</small> #### genus ''[[Sellimeris]]'' <small>Fraser-Jenk., Sushil K. Singh & J. Fraser-Jenk.</small> ### subfamilia ''[[Grammitidoideae]]'' <small>Parris & Sundue</small> #### genus ''[[Acrosorus]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Adenophorus]]'' <small>Gaudich</small> #### genus ''[[Alansmia]]'' <small>M. Kessler, Moguel, Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Archigrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Ascogrammitis]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Calymmodon]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ceradenia]]'' <small>L. E. Bishop</small> #### genus ''[[Chrysogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Cochlidium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Ctenopterella]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Dasygrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Enterosora]]'' <small>Baker</small> #### genus ''[[Galactodenia]]'' <small>Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Lellingeria]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Leucotrichum]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Lomaphlebia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Luisma Murillo]]'' <small>& A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Melpomene]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Micropolypodium]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Moranopteris]]'' <small>R. Y. Hirai & J. Prado</small> #### genus ''[[Mycopteris]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Notogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Oreogrammitis]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Parrisia]]'' <small>Shalisko & Sundue</small> #### genus ''[[Prosaptia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Scleroglossum]]'' <small>Alderw.</small> #### genus ''[[Stenogrammitis]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Terpsichore]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Tomophyllum]]'' <small>(E. Fourn.) Parris</small> #### genus ''[[Xiphopterella]]'' <small>Parris</small> ### subfamilia ''[[Loxogrammoideae]]'' <small>H. Schneid.</small> #### genus ''[[Dictymia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Loxogramme]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Microsoroideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Bosmania]]'' <small>Testo</small> #### genus ''[[Goniophlebium]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> #### genus ''[[Lecanopteris]]'' <small>Reinw.</small> #### genus ''[[Lepisorus]]'' <small>(J. Sm.) Ching</small> #### genus ''[[Leptochilus]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Microsorum]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Podosorus]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Thylacopteris]]'' <small>Kunze ex J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Platycerioideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus [[Hovenkampia]] <small>Li Bing Zhang & X. M. Zhou</small> #### genus [[Platycerium]] <small>Desv.</small> #### genus [[Pyrrosia]] <small>Mirb.</small> ### subfamilia ''[[Polypodioideae]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Adetogramma]]'' <small>T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Campyloneurum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Microgramma]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Niphidium]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Pecluma]]'' <small>M. G. Price</small> #### genus ''[[Phlebodium]]'' <small>(R. Br.) J. Sm.</small> #### genus ''[[Phlebosia]]'' <small>Viane & Pompe</small> #### genus ''[[Pleopeltis]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> #### genus ''[[Pleurosoriopsis]]'' <small>Fomin</small> #### genus ''[[Polypodium]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Serpocaulon]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Synammia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Pteridaceae]]'' <small>E. D. M. Kirchn.</small> ### subfamilia ''[[Cheilanthoideae]]'' <small>Horvath</small> #### genus ''[[Adiantopsis]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Aleuritopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Argyrochosma]]'' <small>(J. Sm.) Windham</small> #### genus ''[[Aspidotis]]'' <small>(Nutt. ex Hook.) Copel.</small> #### genus ''[[Astrolepis]]'' <small>D. M. Benham & Windham</small> #### genus ''[[Baja (biljni rod)|Baja]]'' <small>Windham & L. O. George</small> #### genus ''[[Bommeria]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Calciphilopteris]]'' <small>Yesilyurt & H. Schneid.</small> #### genus ''[[Cheilanthes]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Cheiloplecton]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Doryopteris]]'' <small>J.Sm.</small> #### genus ''[[Gaga]]'' <small>Pryer, Fay W. Li & Windham</small> #### genus ''[[Hemionitis]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Lytoneuron]]'' <small>(Klotzsch) Yesilyurt</small> #### genus ''[[Mickelopteris]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> #### genus ''[[Mildella]]'' <small>Trevis.</small> #### genus ''[[Myriopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Notholaena]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Oeosporangium]]'' <small>Vis.</small> #### genus ''[[Ormopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Paragymnopteris]]'' <small>K. H. Shing</small> #### genus ''[[Pellaea]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pentagramma]]'' <small>Yatsk., Windham & E. Wollenw.</small> #### genus ''[[Trachypteris]]'' <small>André</small> ### subfamilia ''[[Cryptogrammoideae]]'' <small>S. Linds.</small> #### genus ''[[Coniogramme]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Cryptogramma]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Llavea]]'' <small>Lag.</small> ### subfamilia ''[[Parkerioideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Acrostichum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ceratopteris]]'' <small>Brongn.</small> ### subfamilia ''[[Pteridoideae]]'' <small>C. Chr. ex Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Actiniopteris]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Anogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Austrogramme]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Cerosora]]'' <small>Baker ex Domin</small> #### genus ''[[Cosentinia]]'' <small>Tod.</small> #### genus ''[[Gastoniella]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Jamesonia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> #### genus ''[[Onychium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Pityrogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pteris]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Pterozonium]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Syngramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Taenitis]]'' <small>Willd. ex Spreng.</small> #### genus ''[[Tryonia]]'' <small>Schuettp., J. Prado & A. T. Cochran</small> ### subfamilia [[Vittarioideae]] <small>(C. Presl) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Adiantum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ananthacorus]]'' <small>Underw. & Maxon</small> #### genus ''[[Antrophyopsis]]'' <small>(Benedict) Schuettp.</small> #### genus ''[[Antrophyum]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Haplopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Hecistopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Polytaenium]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Radiovittaria]]'' <small>(Benedict) E. H. Crane</small> #### genus ''[[Rheopteris]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Scoliosorus]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Vaginularia]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Vittaria]]'' <small>J. E. Sm.</small> ##familia ''[[Rhachidosoraceae]]'' <small>X. C. Zhang</small> ### genus ''[[Rhachidosorus]]'' <small>Ching</small> ## familia ''[[Saccolomataceae]]'' <small>Doweld</small> ### genus ''[[Orthiopteris]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Saccoloma]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Tectariaceae]]'' <small>Panigrahi</small> ### subfamilia ''[[Arthropteridoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Arthropteris]]'' <small>J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Pteridryoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Draconopteris]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Malaifilix]]'' <small>Li Bing Zhang & Schuettp.</small> #### genus ''[[Polydictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pteridrys]]'' <small>C. Chr. & Ching</small> ### subfamilia ''[[Tectarioideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Hypoderris]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Tectaria]]'' <small>Cav.</small> #### genus ''[[Triplophyllum]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Thelypteridaceae]]'' <small>Ching ex Pic. Serm.</small> ### subfamilia ''[[Phegopteridoideae]]'' <small>Salino, A. R. Sm. & T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Macrothelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Phegopteris]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> #### genus ''[[Pseudophegopteris]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia ''[[Thelypteroideae]]'' <small>C. F. Reed</small> #### genus ''[[Abacopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Amauropelta]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Amblovenatum]]'' <small>J. P. Roux</small> #### genus ''[[Ampelopteris]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Chingia]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[×Chrinephrium]]'' <small>Nakaike</small> #### genus ''[[×Chrismatopteris]]'' <small>Quansah & D. S. Edwards</small> #### genus ''[[Christella]]'' <small>Lév.</small> #### genus ''[[Coryphopteris]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Cyclogramma]]'' <small>Tagawa</small> #### genus ''[[Cyclosorus]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[×Glaphypseudosorus]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> #### genus ''[[Glaphyropteridopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Goniopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Grypothrix]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Hoiokula]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Leptogramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Menisciopsis]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Meniscium]]'' <small>Schreb.</small> #### genus ''[[Menisorus]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Mesophlebion]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mesopteris]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Metathelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Oreopteris]]'' <small>Holub</small> #### genus ''[[Pakau]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Pelazoneuron]]'' <small>(Holttum) A.R. Sm. & S.E. Fawc.</small> #### genus ''[[Plesioneuron]]'' <small>(Holttum) Holttum</small> #### genus ''[[Pneumatopteris]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Pronephrium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pseudocyclosorus]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Reholttumia]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Sphaerostephanos]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Stegnogramma]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Steiropteris]]'' <small>(C. Chr.) Pic. Serm.</small> #### genus ''[[Strophocaulon]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Thelypteris]]'' <small>Schmidel</small> #### genus ''[[Trigonospora]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Woodsiaceae]]'' <small>(A. Gray) Herter</small> ### genus ''[[Physematium]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Woodsia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[×Woodsimatium]]'' <small>Li Bing Zhang, N.T.Lu & X.F.Gao</small> # '''ordo ''[[Psilotales]]''''' <small>Prantl</small> ## familia ''[[Psilotaceae]]'' <small>J. W. Griff. & Henfr.</small> ### genus ''[[Psilotum]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Tmesipteris]]'' <small>Sw.</small> # '''ordo ''[[Salviniales]]''''' <small>Bartl.</small> ## familia ''[[Marsileaceae]]'' <small>Mirb.</small> ### genus ''[[Marsilea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Pilularia]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Regnellidium]]'' <small>Lindm.</small> ## familia ''[[Salviniaceae]]'' <small>Rchb.</small> ### genus ''[[Azolla]]'' <small>Lam.</small> ### genus ''[[Salvinia]]'' <small>Ség.</small> # '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Anemiaceae]]'' <small>Link</small> ### genus ''[[Anemia]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Lygodiaceae]]'' <small>M. Roem.</small> ### genus ''[[Lygodium]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Schizaeaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Actinostachys]]'' <small>R. Br. ex Wall.</small> ### genus ''[[Schizaea]]'' <small>J. E. Sm</small> {{div col end}} {{commonscat|Polypodiopsida}} {{wikispecies|Polypodiopsida}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Papratnice| ]] [[Kategorija:Papratnjače]] [[Kategorija:Biljni razredi]] e5n25ap840fv8ox4z5pj5siycox9wia 6432530 6432524 2022-07-25T15:03:05Z Zeljko 1196 /* Redovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Papratnice | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis ='''''Polypodiopsida''''' | classis_autorstvo=<small>Cronquist, Takht. & W. Zimm., 1966</small> | ordo = | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike. Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]''). Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka. == Redovi == Papratnice se dijele na 11 redova<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>: {{div col|cols=3}} # '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' <small>A. B. Frank</small> ## familia ''[[Cibotiaceae]]'' <small>Korall</small> ### genus ''[[Cibotium]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Culcitaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Cyatheaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Cyathea]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Sphaeropteris]]'' <small>Bernh.</small> ## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' <small>M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) R. A. White & M. D. Turner</small> ### genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> ### genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Loxsomataceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Loxsoma]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Loxsomopsis]]'' <small>Christ</small> ## familia ''[[Metaxyaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Metaxya]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' <small>Bower</small> ### genus ''[[Plagiogyria]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> ## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Thyrsopteris]]'' <small>Kunze</small> # '''ordo ''[[Equisetales]]''''' <small>DC. ex Bercht. & J. Presl</small> ## familia ''[[Equisetaceae]]'' <small>Michx. ex DC.</small> ### genus ''[[Equisetum]]'' <small>L.</small> # '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> ### genus ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> ## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> ### genus ''[[Dicranopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Diplopterygium]]'' <small>(Diels) Nakai</small> ### genus ''[[Gleichenella]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Gleichenia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### genus ''[[Rouxopteris]]'' <small>Hong M.Liu</small> ### genus ''[[Sticherus]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Stromatopteris]]'' <small>Mett.</small> ## familia ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Matonia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank ## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' <small>Mart.</small> ### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> #### genus ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> # '''ordo ''[[Marattiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Marattiaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Angiopteris]]'' <small>Hoffm.</small> ### genus ''[[Christensenia]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Danaea]]'' <small>Sm.</small> ### genus ''[[Eupodium]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Marattia]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ptisana]]'' <small>Murdock</small> # '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' <small>Martynov</small> ### subfamilia [[Botrychioideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Botrychium]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Botrypus]]'' <small>Michx.</small> #### genus ''[[Japanobotrychum]]'' <small>Masam.</small> #### genus ''[[Sahashia]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Sceptridium]]'' <small>Lyon</small> ### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Helminthostachys]]'' <small>Kaulf.</small> ### subfamilia [[Mankyuoideae]] <small>J. R. Grant & B. Dauphin</small> #### genus [[Mankyua]] <small>B.Y.Sun, M.H.Kim & C.H.Kim</small> ### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Cheiroglossa]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ophioderma]]'' <small>(Blume) Endlicher</small> #### genus ''[[Ophioglossum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Rhizoglossum]]'' <small>C. Presl</small> # '''ordo ''[[Osmundales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Osmundaceae]]'' <small>Martynov</small> ### genus ''[[Claytosmunda]]'' <small>(Y. Yatabe, N. Murak. & K. Iwats.) Metzgar & Rouhan</small> ### genus ''[[Leptopteris]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmunasium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Osmunda]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Osmundastrum]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[xOsmuntonia]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ### genus ''[[Plenasium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Todea]]'' <small>Willd.</small> # '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' <small>Link</small> ## familia ''[[Aspleniaceae]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Asplenium]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Hymenasplenium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Athyriaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> ### genus ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> ### genus ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> ### genus ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> ### genus ''[[Schnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> ## familia ''[[Blechnaceae]]'' <small>Newman</small> ### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Austroblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Blechnidium]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Blechnopsis]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Blechnum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Brainea]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Cranfillia]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Diploblechnum]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Doodia]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Icarus]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Lomaria]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Lomaridium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lomariocycas]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Neoblechnum]]'' <small>Gasper & V. A. O. Dittrich</small> #### genus ''[[Oceaniopteris]]'' <small>Gasper & Salino</small> #### genus ''[[Parablechnum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Sadleria]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Spicantopsis]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Struthiopteris]]'' <small>Scop</small> ### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' <small>(Ching) J. P. Roux</small> #### genus ''[[Salpichlaena]]'' <small>Hook.</small> #### genus ''[[Stenochlaena]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Telmatoblechnum]]'' <small>Perrie, D. J. Ohlsen & Brownsey</small> ### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' <small>Gasper, V. A. O. Dittrich & Salino</small> #### genus ''[[Anchistea]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Lorinseria]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Woodwardia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Cystodiaceae]]'' <small>J. R. Croft</small> ### genus ''[[Cystodium]]'' <small>J. Sm.</small> ## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' <small>(Payer) Shmakov</small> ### genus ''[[Acystopteris]]'' <small>Nakai</small> ### genus ''[[×Cystocarpium]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> ### genus ''[[Cystopteris]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Gymnocarpium]]'' <small>Newman</small> ## familia ''[[Davalliaceae]]'' <small>(Gaudich.) M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Davallia]]'' <small>J. E. Sm.</small> ## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' <small>Lotsy</small> ### genus ''[[Blotiella]]'' <small>R. M. Tryon</small> ### genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>T. Moore</small> ### genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J. Agardh) J. Sm.</small> ### genus ''[[Hiya]]'' <small>H. Shang</small> ### genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> ### genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### genus ''[[Microlepia]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Paesia]]'' <small>A. St.-Hil.</small> ### genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gled. ex Scop.</small> ## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ### genus ''[[Desmophlebium]]'' <small>Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran & Rouhan</small> ## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' <small>Ching ex Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> ### genus ''[[Didymochlaena]]'' <small>Desv.</small> ## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' <small>X. C. Zhang & Christenh.</small> ### genus ''[[Diplaziopsis]]'' <small>C. Chr.</small> ### genus ''[[Homalosorus]]'' <small>Small ex Pic. Serm.</small> ## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' <small>Herter</small> ### subfamilia [[Dryopteridoideae]] <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Arachniodes]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Ctenitis]]'' <small>C. Chr. ex C. Chr.</small> #### genus ''[[Cyrtomium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Dryopteris]]'' <small>Adans.</small> #### genus ''[[Dryostichum]]'' <small>W. H. Wagner</small> #### genus ''[[Phanerophlebia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Polystichum]]'' <small>Roth</small> ### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] <small>(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Arthrobotrya]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Bolbitis]]'' <small>Schott</small> #### genus ''[[Elaphoglossum]]'' <small>Schott ex J. Sm.</small> #### genus ''[[Lastreopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Lomagramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Megalastrum]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mickelia]]'' <small>R. C. Moran, Labiak & Sundue</small> #### genus ''[[Parapolystichum]]'' <small>Keyserl.</small> #### genus ''[[Pleocnemia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Rumohra]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Teratophyllum]]'' <small>Mett. ex Kuhn</small> ### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' <small>H. M. Liu & X. C. Zhang</small> #### genus ''[[Cyclobotrya]]'' <small>Engels & Canestraro</small> #### genus ''[[Cyclodium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Maxonia]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Olfersia]]'' <small>Raddi</small> #### genus ''[[Polybotrya]]'' <small>Willd.</small> #### genus ''[[Polystichopsis]]'' <small>(J. Sm.) Holttum</small> #### genus ''[[Stigmatopteris]]'' <small>C. Chr.</small> #### genus ''[[Trichoneuron]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia nije dodijeljeno #### genus ''[[Atalopteris]]'' <small>Maxon</small> ## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' <small>Christenh. & H. Schneid.</small> ### genus [[Hemidictyum]] <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' <small>Ching</small> ### genus ''[[Hypodematium]]'' <small>Kunze</small> ### genus ''[[Leucostegia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Lindsaeaceae]]'' <small>C. Presl</small> ### genus ''[[Lindsaea]]'' <small>Dryand.</small> ### genus ''[[×Lindsaeosoria]]'' <small>W. H. Wagner</small> ### genus ''[[Nesolindsaea]]'' <small>Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Odontosoria]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> ### genus ''[[Osmolindsaea]]'' <small>(K. U. Kramer) Lehtonen & Christenh.</small> ### genus ''[[Sphenomeris]]'' <small>Maxon</small> ### genus ''[[Tapeinidium]]'' <small>(C. Presl) C. Chr.</small> ### genus ''[[Xyropteris]]'' <small>K. U. Kramer</small> ## familia ''[[Lomariopsidaceae]]'' <small>Alston</small> ### genus ''[[Cyclopeltis]]'' <small>J. Sm.</small> ### genus ''[[Dracoglossum]]'' <small>Christenh.</small> ### genus ''[[Dryopolystichum]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Lomariopsis]]'' <small>Fée</small> ## familia ''[[Lonchitidaceae]]'' <small>C. Presl ex M. R. Schomb.</small> ### genus ''[[Lonchitis]]'' <small>L.</small> ## familia ''[[Nephrolepidaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Nephrolepis]]'' <small>Schott</small> ## familia ''[[Oleandraceae]]'' <small>(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Oleandra]]'' <small>Cav.</small> ## familia ''[[Onocleaceae]]'' <small>Pic. Serm.</small> ### genus ''[[Matteuccia]]'' <small>Tod.</small> ### genus ''[[Onoclea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Onocleopsis]]'' <small>Ballard</small> ### genus ''[[Pentarhizidium]]'' <small>Hayata</small> ## familia ''[[Polypodiaceae]]'' <small>J. & C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Drynarioideae]]'' <small>Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Drynaria]]'' <small>(Bory) J. Sm.</small> #### genus ''[[Gymnogrammitis]]'' <small>Griffith</small> #### genus ''[[Pichisermollodes]]'' <small>Fraser-Jenk. & Challis</small> #### genus ''[[Selliguea]]'' <small>Bory</small> #### genus ''[[Sellimeris]]'' <small>Fraser-Jenk., Sushil K. Singh & J. Fraser-Jenk.</small> ### subfamilia ''[[Grammitidoideae]]'' <small>Parris & Sundue</small> #### genus ''[[Acrosorus]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Adenophorus]]'' <small>Gaudich</small> #### genus ''[[Alansmia]]'' <small>M. Kessler, Moguel, Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Archigrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Ascogrammitis]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Calymmodon]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Ceradenia]]'' <small>L. E. Bishop</small> #### genus ''[[Chrysogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Cochlidium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Ctenopterella]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Dasygrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Enterosora]]'' <small>Baker</small> #### genus ''[[Galactodenia]]'' <small>Sundue & Labiak</small> #### genus ''[[Lellingeria]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Leucotrichum]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Lomaphlebia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Luisma Murillo]]'' <small>& A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Melpomene]]'' <small>A. R. Sm. & R. C. Moran</small> #### genus ''[[Micropolypodium]]'' <small>Hayata</small> #### genus ''[[Moranopteris]]'' <small>R. Y. Hirai & J. Prado</small> #### genus ''[[Mycopteris]]'' <small>Sundue</small> #### genus ''[[Notogrammitis]]'' <small>Parris</small> #### genus ''[[Oreogrammitis]]'' <small>Copel.</small> #### genus ''[[Parrisia]]'' <small>Shalisko & Sundue</small> #### genus ''[[Prosaptia]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Scleroglossum]]'' <small>Alderw.</small> #### genus ''[[Stenogrammitis]]'' <small>Labiak</small> #### genus ''[[Terpsichore]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Tomophyllum]]'' <small>(E. Fourn.) Parris</small> #### genus ''[[Xiphopterella]]'' <small>Parris</small> ### subfamilia ''[[Loxogrammoideae]]'' <small>H. Schneid.</small> #### genus ''[[Dictymia]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Loxogramme]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> ### subfamilia ''[[Microsoroideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus ''[[Bosmania]]'' <small>Testo</small> #### genus ''[[Goniophlebium]]'' <small>(Blume) C. Presl</small> #### genus ''[[Lecanopteris]]'' <small>Reinw.</small> #### genus ''[[Lepisorus]]'' <small>(J. Sm.) Ching</small> #### genus ''[[Leptochilus]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Microsorum]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Podosorus]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Thylacopteris]]'' <small>Kunze ex J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Platycerioideae]]'' <small>B. K. Nayar</small> #### genus [[Hovenkampia]] <small>Li Bing Zhang & X. M. Zhou</small> #### genus [[Platycerium]] <small>Desv.</small> #### genus [[Pyrrosia]] <small>Mirb.</small> ### subfamilia ''[[Polypodioideae]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Adetogramma]]'' <small>T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Campyloneurum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Microgramma]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Niphidium]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Pecluma]]'' <small>M. G. Price</small> #### genus ''[[Phlebodium]]'' <small>(R. Br.) J. Sm.</small> #### genus ''[[Phlebosia]]'' <small>Viane & Pompe</small> #### genus ''[[Pleopeltis]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> #### genus ''[[Pleurosoriopsis]]'' <small>Fomin</small> #### genus ''[[Polypodium]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Serpocaulon]]'' <small>A. R. Sm.</small> #### genus ''[[Synammia]]'' <small>C. Presl</small> ## familia ''[[Pteridaceae]]'' <small>E. D. M. Kirchn.</small> ### subfamilia ''[[Cheilanthoideae]]'' <small>Horvath</small> #### genus ''[[Adiantopsis]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Aleuritopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Argyrochosma]]'' <small>(J. Sm.) Windham</small> #### genus ''[[Aspidotis]]'' <small>(Nutt. ex Hook.) Copel.</small> #### genus ''[[Astrolepis]]'' <small>D. M. Benham & Windham</small> #### genus ''[[Baja (biljni rod)|Baja]]'' <small>Windham & L. O. George</small> #### genus ''[[Bommeria]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Calciphilopteris]]'' <small>Yesilyurt & H. Schneid.</small> #### genus ''[[Cheilanthes]]'' <small>Sw.</small> #### genus ''[[Cheiloplecton]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Doryopteris]]'' <small>J.Sm.</small> #### genus ''[[Gaga]]'' <small>Pryer, Fay W. Li & Windham</small> #### genus ''[[Hemionitis]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Lytoneuron]]'' <small>(Klotzsch) Yesilyurt</small> #### genus ''[[Mickelopteris]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> #### genus ''[[Mildella]]'' <small>Trevis.</small> #### genus ''[[Myriopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Notholaena]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Oeosporangium]]'' <small>Vis.</small> #### genus ''[[Ormopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Paragymnopteris]]'' <small>K. H. Shing</small> #### genus ''[[Pellaea]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pentagramma]]'' <small>Yatsk., Windham & E. Wollenw.</small> #### genus ''[[Trachypteris]]'' <small>André</small> ### subfamilia ''[[Cryptogrammoideae]]'' <small>S. Linds.</small> #### genus ''[[Coniogramme]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Cryptogramma]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Llavea]]'' <small>Lag.</small> ### subfamilia ''[[Parkerioideae]]'' <small>Burnett</small> #### genus ''[[Acrostichum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ceratopteris]]'' <small>Brongn.</small> ### subfamilia ''[[Pteridoideae]]'' <small>C. Chr. ex Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Actiniopteris]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Anogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Austrogramme]]'' <small>E. Fourn.</small> #### genus ''[[Cerosora]]'' <small>Baker ex Domin</small> #### genus ''[[Cosentinia]]'' <small>Tod.</small> #### genus ''[[Gastoniella]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Jamesonia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> #### genus ''[[Onychium]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Pityrogramma]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[Pteris]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Pterozonium]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Syngramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Taenitis]]'' <small>Willd. ex Spreng.</small> #### genus ''[[Tryonia]]'' <small>Schuettp., J. Prado & A. T. Cochran</small> ### subfamilia [[Vittarioideae]] <small>(C. Presl) Crabbe, Jermy & Mickel</small> #### genus ''[[Adiantum]]'' <small>L.</small> #### genus ''[[Ananthacorus]]'' <small>Underw. & Maxon</small> #### genus ''[[Antrophyopsis]]'' <small>(Benedict) Schuettp.</small> #### genus ''[[Antrophyum]]'' <small>Kaulf.</small> #### genus ''[[Haplopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Hecistopteris]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Polytaenium]]'' <small>Desv.</small> #### genus ''[[Radiovittaria]]'' <small>(Benedict) E. H. Crane</small> #### genus ''[[Rheopteris]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Scoliosorus]]'' <small>T. Moore</small> #### genus ''[[Vaginularia]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Vittaria]]'' <small>J. E. Sm.</small> ##familia ''[[Rhachidosoraceae]]'' <small>X. C. Zhang</small> ### genus ''[[Rhachidosorus]]'' <small>Ching</small> ## familia ''[[Saccolomataceae]]'' <small>Doweld</small> ### genus ''[[Orthiopteris]]'' <small>Copel.</small> ### genus ''[[Saccoloma]]'' <small>Kaulf.</small> ## familia ''[[Tectariaceae]]'' <small>Panigrahi</small> ### subfamilia ''[[Arthropteridoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Arthropteris]]'' <small>J. Sm.</small> ### subfamilia ''[[Pteridryoideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Draconopteris]]'' <small>Li Bing Zhang & Liang Zhang</small> #### genus ''[[Malaifilix]]'' <small>Li Bing Zhang & Schuettp.</small> #### genus ''[[Polydictyum]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pteridrys]]'' <small>C. Chr. & Ching</small> ### subfamilia ''[[Tectarioideae]]'' <small>ined.</small> #### genus ''[[Hypoderris]]'' <small>R. Br.</small> #### genus ''[[Tectaria]]'' <small>Cav.</small> #### genus ''[[Triplophyllum]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Thelypteridaceae]]'' <small>Ching ex Pic. Serm.</small> ### subfamilia ''[[Phegopteridoideae]]'' <small>Salino, A. R. Sm. & T. E. Almeida</small> #### genus ''[[Macrothelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Phegopteris]]'' <small>(C. Presl) Fée</small> #### genus ''[[Pseudophegopteris]]'' <small>Ching</small> ### subfamilia ''[[Thelypteroideae]]'' <small>C. F. Reed</small> #### genus ''[[Abacopteris]]'' <small>Fée</small> #### genus ''[[Amauropelta]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Amblovenatum]]'' <small>J. P. Roux</small> #### genus ''[[Ampelopteris]]'' <small>Kunze</small> #### genus ''[[Chingia]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[×Chrinephrium]]'' <small>Nakaike</small> #### genus ''[[×Chrismatopteris]]'' <small>Quansah & D. S. Edwards</small> #### genus ''[[Christella]]'' <small>Lév.</small> #### genus ''[[Coryphopteris]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Cyclogramma]]'' <small>Tagawa</small> #### genus ''[[Cyclosorus]]'' <small>Link</small> #### genus ''[[×Glaphypseudosorus]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> #### genus ''[[Glaphyropteridopsis]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Goniopteris]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Grypothrix]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Hoiokula]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Leptogramma]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Menisciopsis]]'' <small>(Holttum) S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Meniscium]]'' <small>Schreb.</small> #### genus ''[[Menisorus]]'' <small>Alston</small> #### genus ''[[Mesophlebion]]'' <small>Holttum</small> #### genus ''[[Mesopteris]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Metathelypteris]]'' <small>(H. Itô) Ching</small> #### genus ''[[Oreopteris]]'' <small>Holub</small> #### genus ''[[Pakau]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Pelazoneuron]]'' <small>(Holttum) A.R. Sm. & S.E. Fawc.</small> #### genus ''[[Plesioneuron]]'' <small>(Holttum) Holttum</small> #### genus ''[[Pneumatopteris]]'' <small>Nakai</small> #### genus ''[[Pronephrium]]'' <small>C. Presl</small> #### genus ''[[Pseudocyclosorus]]'' <small>Ching</small> #### genus ''[[Reholttumia]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Sphaerostephanos]]'' <small>J. Sm.</small> #### genus ''[[Stegnogramma]]'' <small>Blume</small> #### genus ''[[Steiropteris]]'' <small>(C. Chr.) Pic. Serm.</small> #### genus ''[[Strophocaulon]]'' <small>S.E. Fawc. & A.R. Sm.</small> #### genus ''[[Thelypteris]]'' <small>Schmidel</small> #### genus ''[[Trigonospora]]'' <small>Holttum</small> ## familia ''[[Woodsiaceae]]'' <small>(A. Gray) Herter</small> ### genus ''[[Physematium]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Woodsia]]'' <small>R. Br.</small> ### genus ''[[×Woodsimatium]]'' <small>Li Bing Zhang, N.T.Lu & X.F.Gao</small> # '''ordo ''[[Psilotales]]''''' <small>Prantl</small> ## familia ''[[Psilotaceae]]'' <small>J. W. Griff. & Henfr.</small> ### genus ''[[Psilotum]]'' <small>Sw.</small> ### genus ''[[Tmesipteris]]'' <small>Sw.</small> # '''ordo ''[[Salviniales]]''''' <small>Bartl.</small> ## familia ''[[Marsileaceae]]'' <small>Mirb.</small> ### genus ''[[Marsilea]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Pilularia]]'' <small>L.</small> ### genus ''[[Regnellidium]]'' <small>Lindm.</small> ## familia ''[[Salviniaceae]]'' <small>Rchb.</small> ### genus ''[[Azolla]]'' <small>Lam.</small> ### genus ''[[Salvinia]]'' <small>Ség.</small> # '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' <small>Schimp.</small> ## familia ''[[Anemiaceae]]'' <small>Link</small> ### genus ''[[Anemia]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Lygodiaceae]]'' <small>M. Roem.</small> ### genus ''[[Lygodium]]'' <small>Sw.</small> ## familia ''[[Schizaeaceae]]'' <small>Kaulf.</small> ### genus ''[[Actinostachys]]'' <small>R. Br. ex Wall.</small> ### genus ''[[Schizaea]]'' <small>J. E. Sm</small> {{div col end}} {{commonscat|Polypodiopsida}} {{wikispecies|Polypodiopsida}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Papratnice| ]] [[Kategorija:Papratnjače]] [[Kategorija:Biljni razredi]] hgi4yh4j78s1gwao71le562837e9hmg Gleihenijolike 0 591319 6432687 6362917 2022-07-25T21:40:19Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Gleihenijolike | slika = Polypodium hesperium 6322.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Polypodium hesperium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo ='''''Gleicheniales''''' | ordo_autorstvo = <small>Link</small> | familia = | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Gleihenijolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gleicheniales''), red pravih paprati koji je dobio ime po rodu [[gleihenija]] i porodici [[gleihenijevke|gleihenijevki]]. Sastoji se od preko 160 vrsta unutar tri porodice.<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/895573787598a913f39b81ed21b36262 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]</ref> Rod Gleihenija su trajnice raširene po [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]], [[Tasmanija|Tasmaniji]] i [[Malezija|Maleziji]]. == Porodice == # ''[[Dipteridaceae]]'' <small>(Diels) Seward & E. Dale</small> (11 spp.) # ''[[Gleicheniaceae]]'' <small>(R. Br.) C. Presl</small> (151 spp.) # ''[[Matoniaceae]]'' <small>C. Presl</small>, (4 spp.) {{commonscat|Gleicheniales}} {{wikispecies|Gleicheniales}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gleihenijolike| ]] [[Kategorija:Papratnice]] 6m83zy5r6dfxl907530bkvkpz0zj6kd Tankolistovke 0 591324 6432690 6427219 2022-07-25T21:43:14Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Tankolistovke'' | slika = Hymenophyllum tunbrigense 001.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Hymenophyllum tunbrigense]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo ='''''Hymenophyllales''''' | ordo_autorstvo = <small>A.B. Frank</small> | familia ='''''Hymenophyllaceae''''' | familia_autorstvo =<small>Mart.</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Tankolistovke''' (himenofilumovke, [[Latinski jezik|lat.]] ''Hymenophyllaceae''), porodica [[Prave paprati|pravih paprati]] koj se sastoji od 9 rodova i 583 vrsta,<ref>[https://www.catalogueoflife.org/?taxonKey=93N2Z Catalogue of Life] pristupljeno 13. srpnja 2022</ref> i čini samostalni red ''Hymenophyllales''. Ime porodice i reda dolazi po rodu [[himenofilum]] ili [[kožna paprat|kožnoj paprati]]. Velika većina vrsta živi u tropskim kišnim šumama, ali ima predstavnika i u umjerenom pojasu, [[Velika Britanija]], [[Irska]], [[Azori]], [[Njemačka]], [[Italija]]. Kožna paprat ne smije se brkati s [[Kožnata paprat|kožnatom paprati]] (''[[Rumohra]]'') koja pripada porodici ''[[Dryopteridaceae]]'' i redu [[Polypodiales]], ni [[Kožnato drvo|kožnatim drvetom]] ([[Dirca]]). Jedini predstavnik ove porodice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[omrežnjača]] ili [[tunbrigški tankolist]], ''[[Hymenophyllum tunbrigense]]''.<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=1394476337 FCD] pristupljeno 13. srpnja 2022</ref> == Potporodice i rodovi == # '''''[[Hymenophylloideae]]''''' <small>Burnett</small> ## ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> # '''''[[Trichomanoideae]]''''' <small>C. Presl</small> ## ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> ## ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> ## ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> ## ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> ## ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> ## ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> ## ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> ## ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> == Sinonimi == * ''Hymenophyllaceae subfam.Cardiomanioideae'' <small>K.Iwats.</small> * ''Trichomanaceae'' <small>Burmeist.</small> {{commonscat|Hymenophyllaceae}} {{wikispecies|Hymenophyllaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tankolistovke| ]] [[Kategorija:Papratnice]] s18kc9b8m69ydfwkzuqjlsj4oihob5m Predložak:Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj 10 594348 6432488 6429839 2022-07-25T13:52:13Z 62.113.5.136 Isprаvila sаm pоdаtаk wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj | naslov = Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj | iznad = '''Papa:''' {{ZD|A|ARG}} [[Franjo]]&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<br> '''Prefekt [[Kongregacija za biskupe|Kongregacije za biskupe]]:''' {{ZD|K|KAN}} [[Marc Ouellet]] | grupa1 = Nadbiskupi metropoliti | popis1 = <div> [[Josip Bozanić]] <small>([[Zagrebačka nadbiskupija|Zagreb]])</small> • [[Dražen Kutleša]] <small>([[Splitsko-makarska nadbiskupija|Split-Makarska]])</small> • [[Đuro Hranić]] <small>([[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Ðakovo-Osijek]])</small> • [[Ivan Devčić (biskup)|Ivan Devčić]] <small>([[Riječka nadbiskupija|Rijeka]])</small> • [[Želimir Puljić]] <small>([[Zadarska nadbiskupija|Zadar]])</small> </div> | grupa2 = Biskupi koadjutori | popis2= <div> [[Mate Uzinić]] <small>(Rijeka)</small> • [[Milan Zgrablić]] <small>(Zadar)</small> </div> | grupa3 = Biskupi | popis3 = <div> {{Nowrap|[[Vjekoslav Huzjak]] <small>([[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovar-Križevci]])</small> • }} {{Nowrap|[[Roko Glasnović]] <small>([[Dubrovačka biskupija|Dubrovnik]])</small> • }} {{Nowrap|[[Zdenko Križić]] <small>([[Gospićko-senjska biskupija|Gospić-Senj]])</small> • }} {{Nowrap|[[Ranko Vidović]] <small>([[Hvarska biskupija|Hvar]])</small> • }} {{Nowrap|[[Ivica Petanjak]] <small>([[Krčka biskupija|Krk]])</small> • }} {{Nowrap|''[[sede vacante]]'' ([[Dražen Kutleša]], <small>apostolski administrator</small>) <small>([[Porečko-pulska biskupija|Poreč i Pula]])</small> • }} {{Nowrap|[[Antun Škvorčević]] <small>([[Požeška biskupija|Požega]])</small> • }} {{Nowrap|[[Tomislav Rogić]] <small>([[Šibenska biskupija|Šibenik]])</small> • }} {{Nowrap|[[Vlado Košić]] <small>([[Sisačka biskupija|Sisak]])</small> • }} {{Nowrap|[[Bože Radoš]] <small>([[Varaždinska biskupija|Varaždin]])</small>}} </div> | grupa4 = Pomoćni biskupi | popis4 = <div> [[Mijo Gorski]] <small>(Zagreb)</small> • [[Ivan Šaško]] <small>(Zagreb)</small> • [[Ivan Ćurić]] <small>(Đakovo-Osijek)</small> </div> | grupa5 = Grkokatolički biskup | popis5 = [[Milan Stipić]] <small>([[Križevačka eparhija|Križevci]])</small> | grupa6 = [[Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj|Vojni biskup]] | popis6 = [[Jure Bogdan]] | grupa7 = Apostolski [[nuncij]] | popis7 = {{ZD|I|ITA}} [[Giorgio Lingua]] | grupa8 = Naslovni biskupi<br> povijesnih<br> hrvatskih biskupija | popis8 = <div> {{Nowrap|{{ZD|I|ITA}} [[Giovanni Gaspari]] <small>([[Biogradska biskupija|Biograd na Moru]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|H|HRV}} [[Mijo Gorski]] <small>([[Biskupija Epidaurum|Cavtat]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|H|HRV}} [[Nikola Eterović]] <small>([[Biskupija Cibalae|Cibalae]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|H|HRV}} [[Ante Jozić]] <small>([[Cissanska biskupija|Cissa]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|F|FRA}} [[Pierre Olivier Tremblay]] <small>([[Kninska biskupija|Knin]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|P|PUE}} [[Juan Miguel Betancourt]] <small>([[Korčulanska biskupija|Korčula]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|S|SLO}} [[Ivan Jurkovič]] <small>([[Krbavska biskupija|Krbava]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|S|SAD}} [[Dominick John Lagonegro]] <small>([[Modruška biskupija|Modruš]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|M|MEX}} [[Heriberto Cavazos Pérez]] <small>([[Naronska biskupija|Narona]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|H|HRV}} [[Martin Vidović]] <small>([[Ninska biskupija|Nin]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|P|POR}} [[José Avelino Bettencourt]] <small>([[Novigradska biskupija|Novigrad]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Peter Henrici]] <small>([[Osorska biskupija|Osor]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|K|KOL}} [[Joaquín Humberto Pinzón Güiza]] <small>([[Otočačka biskupija|Otočac]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|H|HRV}} [[Valentin Pozaić]] <small>([[Pićanska biskupija|Pićan]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|B|BRA}} [[Júlio César Souza de Jesus]] <small>([[Rapska biskupija|Rab]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|K|KAN}} [[Jude Saint-Antoine]] <small>([[Skradinska biskupija|Skradin]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|K|KOL}} [[Jorge Iván Castaño Rubio]] <small>([[Stonska biskupija|Ston]])</small> • }} {{Nowrap|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Pierre Farine]] <small>([[Trogirska biskupija|Trogir]])</small>}} </div> | ispod = <span class="plainlinks">[http://www.catholic-hierarchy.org/country/hr.html Catholic-hierarchy.org]</span> }}<noinclude> '''''Bilješka''': Za ažuriranje naslovnih biskupa gledaj poveznice na [[Razgovor o predlošku:Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj|stranici za razgovor]].'' [[Kategorija:Skupni religijski predlošci]] [[Kategorija:Biskupi u Hrvatskoj|*]] </noinclude> s4u9pyccbzd1vsnuove59s3ai52epen Robert Bosch 0 596877 6432693 6335221 2022-07-25T21:49:17Z Gorski Lav 6360 Predložak wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Robert Bosch | slika = Robert Bosch mit Hut 1888 - 10031.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Robert Bosch 1888. | datum_rođenja = 23. IX. 1861. | mjesto_rođenja = Albeck, Kraljevina [[Württemberg]], Njemačka konfederacija | datum_smrti = 12. III. 1942. (80 god.) | mjesto_smrti = [[Stuttgart]], [[Njemačka]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[automobilska industrija|autoindustrija]] | radna_institucija = | alma_mater = Realschule u Ulm-u (precizni mehaničar) | doktorski_mentor = | poznat_po = Osnivač mega-tvrtke ''Robert Bosch GmbH''<br /> -visokonaponski magnetski upaljač<br /> -svjećica za paljenje<br /> -pumpa za ubrizgavanje goriva u [[Dieselov motor|Diesel-motor]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Robert August Bosch''' (Albeck kod [[Ulm]]a, [[23. rujna]] [[1861.]] – [[Stuttgart]], [[12. ožujka]] [[1942.]]), njemački tehničar, [[izumitelj]] i industrijalac. Svojim izumima visokonaponskog magnetnog upaljača, pumpe za uštrcavanje goriva u [[Dieselov motor]] i dr. bitno pridonio razvoju automobilskih [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora]] i probio se od malog obrtnika do tvorničara. Utemeljitelj je industrijskog koncerna [[Robert Bosch GmbH]].<ref> [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8900 Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedija] natuknica: Robert Bosch, struke: strojarstvo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Školovao se u [[SAD]]-u, gdje je radio s [[Thomas Alva Edison|Thomasom Alvom Edisonom]]. Njegovi izumi omogućili su široku primjenu [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]]. Za svoje vrijeme imao je vrlo napredna društvena gledišta kojima je poboljšao uvjete radnika.<ref> [http://www.zeit.de/2009/47/Vorbilder-Bosch Mrežno izdanje Die Zeit-a - Zeit online] Dietmar H Lamparter. ''Robert Bosch'', www.zeit.de, 12. studenog 2009. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Tako je [[1906.]] uveo [[osmosatno radno vrijeme|osmosatni radni dan]] i zagovarao industrijsku arbitražu.<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/13156/ Mrežno izdanje Proleksis enciklopedije] natuknica: Bosch, Robert August, struke: gopodarske znanosti, ličnosti, proleksis.lzmk.hr, 4. travnja 2014. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> U [[Stuttgart]]u je o 75. rođendanu i 50. obljetnici rada tvrtke [[1936.]] godine osnovao Bolnicu Roberta Boscha te ju poklonio gradu.<ref> [https://www.rbk.de/ueber-uns/geschichte.html Službene stranice Bolnice Roberta Boscha] odijeljak: O nama, ''Povijest Bolnice Roberta Boscha', www.rbk.de (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Zbog društvene zauzetosti, humanitarnog i karitativnog rada te mirotvorstva bio je na meti [[Treći Reich|nacističkog režima]] u posljednjim godinama svoga života. Iako je bio borac protiv [[nacizam|nacizma]], pokopan je sa svim počastima na državnom groblju [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].<ref> [https://www.youtube.com/watch?time_continue=9&v=rJijc6OrYmc Medijski servis Youtube] ''Die Deutsche Wochenschau - 1942-03-25 - Nr. 603 - Robert Bosch Bestattung'', www.youtube.com, 8. kolovoza 2015. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Godine [[1984.]] uvršten je u Dvoranu slavnih automotorne industrije. Bio je oženjen i imao je dvoje djece: sina Roberta Boscha ml. i kći Evu Madelung.<ref> [https://www.handelsblatt.com/archiv/robert-bosch-der-juengere-gestorben/2372906.html Handelsblatt] dpa/pismohrana. ''Robert Bosch der Jüngere gestorben'' (Umro Robert Bosch mlađi), www.handelsblatt.com, 29. srpnja 2004. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bosch, Robert}} [[Kategorija:Njemački izumitelji]] lc5n86gbvxnoldtsptoihd90d6sua80 Split (kulturno-povijesna cjelina) 0 597427 6432565 6287534 2022-07-25T17:02:29Z Vhorvat 22436 Slika, Infookvir, poveznice wikitext text/x-wiki {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska | naziv = Kulturno - povijesna cjelina grada Splita | slika = Luftbild von Split in Kroatien (48608242248).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Pogled iz zraka na kulturno-povijesnu<br />cjelinu grada Splita | reg. broj = Z-3778 | lokacija = [[Split]] | autor = | koordinate = {{Coord|43.5103|N|16.4396|E|region:HR-17_type:landmark_scale:10000|display=inline,title|format=dms}} | datacija = | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro / Kulturno dobro nacionalnog značenja, N-3 | vrsta = Kulturnopovijesna cjelina | klasifikacija = urbana cjelina }} '''Kulturno-povijesna cjelina grada [[Split]]a''' u [[Split]]u, [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref><ref name="min-kulture-RH-novo">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=408891795 ''Split, Kulturno - povijesna cjelina grada Splita''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307225729/https://min-kulture.gov.hr/default.aspx |date=7. ožujka 2021. }} Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 2. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> == Opis == Unutar zaštićene cjeline Splita izdvajaju se zasebne cjeline: [[Dioklecijanova palača]] sa srednjovjekovnom jezgrom, te nekadašnja pučka predgrađa [[Varoš (Split)|Veli Varoš]], [[Dobri (Split)|Dobri]], [[Manuš]] i [[Lučac]] koji se rušenjem baroknih zidina pripajaju jezgri. Između dva svjetska rata, Split se kao najvažniji grad na istočnoj jadranskoj obali ubrzano izgrađuje prema regulacijskom planu iz [[1923.]] godine. Među pojedinačno zaštićenim građevinama izvan cjelina ističe se trasa [[Dioklecijanov akvedukt|Dioklecijanovog akvedukta]], niz srednjovjekovnih crkava, veći broj stambenih zgrada te nekoliko industrijskih građevina. Na čitavom području Splitskog poluotoka pored poznatih lokaliteta očekuju se potencijalni arheološki nalazi.<ref name="min-kulture-RH-novo"/> == Zaštita == Nosi oznake Z-3778 i N-3.<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 20. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> Pod oznakom Z-3778 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificiranog kao "kulturno-povijesna cjelina".<ref name="min-kulture-RH"/> Pod zaštitom je UNESCOa (Lista svjetske baštine).<ref name="min-kulture-RH-novo"/> Pod oznakom N-3 Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split zavedeni su kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa [[kulturno dobro od nacionalnog značenja|kulturnog dobra od nacionalnog značenja]], klasificiranog kao [[kulturno-povijesna cjelina]].<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Građevine u Splitu]] [[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]] [[Kategorija:Kulturno dobro od nacionalnog značenja]] jusex4f8hjqbjjo8a6fwbyhw9hlmjop Kristina Jovanović 0 599838 6432695 6427308 2022-07-25T21:52:23Z 93.86.99.45 žao mi je wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Kristina Jovanović |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1993.]] |mjesto rođenja = [[Beograd]], [[Srbija]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica, pjevačica |godine rada = [[2012.]] - danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = "[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]" kao Maja Bogdan |važniji filmovi = "[[Grubi rez]]" kao Aja |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Kristina Jovanović''' ([[Beograd]], [[1993.]]) [[srbija]]nska je filmska, televizijska, glasovna [[glumac|glumica]] i [[pjevač]]ica.<ref>[https://www.rtl.hr/prava-zena/1966903/upoznajte-djevojku-koja-glumi-maju-ona-je-glumica-pjevacica-i-zaljubljena-je-u-zivot/ Upoznajte djevojku koja glumi Maju: Ona je glumica, pjevačica i zaljubljena je u život], rtl.hr, preuzeto 31. prosinca 2017,</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Dva brata protiv Hipokrata]]" kao Mica Ljubičica ([[2018.]]) * "[[Grofov motel]]" kao Teja ([[2018.]]) * "[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]" kao Maja Bogdan ([[2016.]] – [[2017.]]) * "[[Sinđelići]]" kao Vanja ([[2013.]]) * "[[Igra sudbine]]" kao Jelena Radman ([[2020.]]) * "[[Reži]]" kao Aja ([[2019.]]) * "[[Istine i laži]]" kao Jelisaveta „Beti” Minić ([[2018.]]) * "[[Jedini izlaz]]" kao Natasa Vranješ ([[2021.]]) === Filmske uloge === * "[[Grubi rez]]" kao Aja ([[2018.]]) * "[[Mač osvete]]" kao Kwen ([[2015.]]) * "[[Poslednja noć]]" kao Sofija ([[2012.]]) === Sinkronizacija === * "[[Barbi Palčica]]" * "[[Winx]]" kao Mjuza,Roksi ([[2012.]] – [[2014.]]) * "[[Ekstremi Fudbal]]" kao Luna ([[2018.]] – [[2019.]]) * "[[Zak i Kvak]]" ([[2019.]]) * "[[Lolirok]]" kao Oriana,Misi Robins,Kraljica Efedija ([[2019.]]) * "[[Gavejn]]" kao Elsped,Ksiao Long ([[2019.]]) * "[[Hejdi (TV serija iz 2015)|Hejdi]]" kao Hejdi Mejer ([[2020.]]) * "[[Fantastični povratak u OZ]]" ([[2020.]]) * "[[Jakari i veličanstveno pero]]" kao Jakari ([[2020.]]) * "[[Edisonova tajna laboratorija]]" kao Niki ([[2020.]]) * "[[Oli (TV serija)|Oli]]" kao Oli ([[2021.]]) * "[[K3]]" kao Kim ([[2021.]]) * "[[Superčudovišta: Čudovišna parada]]" kao Spajk ([[2021.]]) * "[[Žizel i zelena ekipa]]" kao Aleks ([[2022.]]) * "[[Plim Plim]]" ([[2022.]]) === Ostalo === * "Kronika Pulskog filmskog festivala" kao sudionica u prilogu ([[2019.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=6390419|ime=Kristina Jovanović}} {{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Kristina}} [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Glumci iz Beograda]] 8tukcjbkfw7dm9dmpnm22wyu9zcanir 6432701 6432695 2022-07-25T21:58:42Z 93.86.99.45 Update. wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Kristina Jovanović |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1993.]] |mjesto rođenja = [[Beograd]], [[Srbija]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica, pjevačica |godine rada = [[2012.]] - danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = "[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]" kao Maja Bogdan |važniji filmovi = "[[Grubi rez]]" kao Aja |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Kristina Jovanović''' ([[Beograd]], [[1993.]]) [[srbija]]nska je filmska, televizijska, glasovna [[glumac|glumica]] i [[pjevač]]ica.<ref>[https://www.rtl.hr/prava-zena/1966903/upoznajte-djevojku-koja-glumi-maju-ona-je-glumica-pjevacica-i-zaljubljena-je-u-zivot/ Upoznajte djevojku koja glumi Maju: Ona je glumica, pjevačica i zaljubljena je u život], rtl.hr, preuzeto 31. prosinca 2017,</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Dva brata protiv Hipokrata]]" kao Mica Ljubičica ([[2018.]]) * "[[Grofov motel]]" kao Teja ([[2018.]]) * "[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]" kao Maja Bogdan ([[2016.]] – [[2017.]]) * "[[Sinđelići]]" kao Vanja ([[2013.]]) * "[[Igra sudbine]]" kao Jelena Radman ([[2020.]]) * "[[Reži]]" kao Aja ([[2019.]]) * "[[Istine i laži]]" kao Jelisaveta „Beti” Minić ([[2018.]]) * "[[Jedini izlaz]]" kao Natasa Vranješ ([[2021.]]) === Filmske uloge === * "[[Grubi rez]]" kao Aja ([[2018.]]) * "[[Mač osvete]]" kao Kwen ([[2015.]]) * "[[Poslednja noć]]" kao Sofija ([[2012.]]) === Sinkronizacija === * "[[Barbi Palčica]]" * "[[Winx]]" kao Mjuza,Roksi ([[2012.]] – [[2014.]]) * "[[Ekstremi Fudbal]]" kao Luna ([[2018.]] – [[2019.]]) * "[[Zak i Kvak]]" ([[2019.]]) * "[[Lolirok]]" kao Oriana,Misi Robins,Kraljica Efedija ([[2019.]]) * "[[Hejdi (TV serija iz 2015)|Hejdi]]" kao Hejdi Mejer ([[2020.]]) * "[[Fantastični povratak u OZ]]" ([[2020.]]) * "[[Jakari i veličanstveno pero]]" kao Jakari ([[2020.]]) * "[[Edisonova tajna laboratorija]]" kao Niki ([[2020.]]) * "[[Oli (TV serija)|Oli]]" kao Oli ([[2021.]]) * "[[K3]]" kao Kim ([[2021.]]) * "[[Superčudovišta: Čudovišna parada]]" kao Spajk ([[2021.]]) * "[[Žizel i zelena ekipa]]" kao Aleks ([[2022.]]) * "[[Plim Plim]]" ([[2022.]]) === Ostalo === * "Kronika Pulskog filmskog festivala" kao sudionica u prilogu ([[2019.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=6390419|ime=Kristina Jovanović}} {{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Kristina}} [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Glumci iz Beograda]] 43edhr92vgj8qcsx9mfidpjjyjky8mh 6432718 6432701 2022-07-26T02:52:01Z 93.86.99.45 Update. wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Kristina Jovanović |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1993.]] |mjesto rođenja = [[Beograd]], [[Srbija]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica, pjevačica |godine rada = [[2012.]] - danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = "[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]" kao Maja Bogdan |važniji filmovi = "[[Grubi rez]]" kao Aja |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Kristina Jovanović''' ([[Beograd]], [[1993.]]) [[srbija]]nska je filmska, televizijska, glasovna [[glumac|glumica]] i [[pjevač]]ica.<ref>[https://www.rtl.hr/prava-zena/1966903/upoznajte-djevojku-koja-glumi-maju-ona-je-glumica-pjevacica-i-zaljubljena-je-u-zivot/ Upoznajte djevojku koja glumi Maju: Ona je glumica, pjevačica i zaljubljena je u život], rtl.hr, preuzeto 31. prosinca 2017,</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Dva brata protiv Hipokrata]]" kao Mica Ljubičica ([[2018.]]) * "[[Grofov motel]]" kao Teja ([[2018.]]) * "[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]" kao Maja Bogdan ([[2016.]] – [[2017.]]) * "[[Sinđelići]]" kao Vanja ([[2013.]]) * "[[Igra sudbine]]" kao Jelena Radman ([[2020.]]) * "[[Reži]]" kao Aja ([[2019.]]) * "[[Istine i laži]]" kao Jelisaveta „Beti” Minić ([[2018.]]) * "[[Jedini izlaz]]" kao Natasa Vranješ ([[2021.]]) === Filmske uloge === * "[[Grubi rez]]" kao Aja ([[2018.]]) * "[[Mač osvete]]" kao Kwen ([[2015.]]) * "[[Poslednja noć]]" kao Sofija ([[2012.]]) === Sinkronizacija === * "[[Winx]]" kao Mjuza,Roksi ([[2012.]] – [[2014.]]) * "[[Ekstremi Fudbal]]" kao Luna ([[2018.]] – [[2019.]]) * "[[Zak i Kvak]]" ([[2019.]]) * "[[Lolirok]]" kao Oriana,Misi Robins,Kraljica Efedija ([[2019.]]) * "[[Hejdi (TV serija iz 2015)|Hejdi]]" kao Hejdi Mejer ([[2020.]]) * "[[Fantastični povratak u OZ]]" ([[2020.]]) * "[[Jakari i veličanstveno pero]]" kao Jakari ([[2020.]]) * "[[Edisonova tajna laboratorija]]" kao Niki ([[2020.]]) * "[[Oli (TV serija)|Oli]]" kao Oli ([[2021.]]) * "[[K3]]" kao Kim ([[2021.]]) * "[[Superčudovišta: Čudovišna parada]]" kao Spajk ([[2021.]]) * "[[Žizel i zelena ekipa]]" kao Aleks ([[2022.]]) * "[[Plim Plim]]" ([[2022.]]) === Ostalo === * "Kronika Pulskog filmskog festivala" kao sudionica u prilogu ([[2019.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=6390419|ime=Kristina Jovanović}} {{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Kristina}} [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Glumci iz Beograda]] qb1avbldxsj1zqn4frlytdwxv9pvu8l Denstetijevke 0 605969 6432702 6430310 2022-07-25T22:02:21Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Denstetijevke'' | slika = Dennstaedtia punctilobula 0zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Dennstaedtia punctilobula]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia ='''''Dennstaedtiaceae''''' | familia_autorstvo = <small>Lotsy</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Denstetijevke''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dennstaedtiaceae''), porodica papratnjača u redu [[osladolike]]. Imenovana je po rodu ''[[Dennstaedtia]]''. Postoji 238 priznatih vrsta.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#1658784922 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26 srpnja 2022</ref> == Rodovi == # Genus ''[[Blotiella]]'' <small>R.M.Tryon</small> # Genus ''[[Dennstaedtia]]'' <small>Bernh.</small>, [[denstetija]] # Genus ''[[Histiopteris]]'' <small>(J.Agardh) J.Sm.</small> # Genus ''[[Hypolepis]]'' <small>Bernh.</small> # Genus ''[[Hiya]]'' <small>H.Shang</small> # Genus ''[[Leptolepia]]'' <small>Prantl</small> # Genus ''[[Microlepia]]'' <small>C.Presl</small>, [[mikrolepija]] # Genus ''[[Monachosorum]]'' <small>Kunze</small> # Genus ''[[Oenotrichia]]'' <small>Copel.</small> # Genus ''[[Paesia]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # Genus ''[[Pteridium]]'' <small>Gleditsch</small> [[Datoteka:Pteridium pinetorum ssp. sibiricum.jpg|230px|mini|lijevo|''Pteridium pinetorum ssp. sibiricum'' pod mikroskopom.]] {{commonscat|Dennstaedtiaceae}} {{wikispecies|Dennstaedtiaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Denstetijevke| ]] [[Kategorija:Osladolike]] 3z877xkean9id6q0nbkcesjf49bx9v6 Cijatovke 0 608960 6432692 6427932 2022-07-25T21:48:19Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Cyatheaceae | slika = Cyathea glauca fronds.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Cyathea glauca]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Cyatheales]] | familia ='''''Cyatheaceae''''' | famiolia_autorstvo =<small>Kaulf.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Cyatheaceae''''', porodica [[Papratnjače|papratnjača]] u redu ''[[Cyatheales]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/9f60169abf6fd2c84b35daaf5c704408 |title=Catalogue of Life: 26th February 2018 |journal= |access-date=25. ožujka 2018. |archive-date=25. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325232822/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/9f60169abf6fd2c84b35daaf5c704408 |url-status=dead }}</ref> Ime porodice i reda dolazi po rodu ''[[Cyathea]]'' . == Rodovi == # ''[[Alsophila]]'' <small>R. Br.</small> (251 spp.) # ''[[Cyathea]]'' Sm.</small> (303 spp.) # ''[[Gymnosphaera]]'' <small>Blume</small> (40 spp.) # ''[[Sphaeropteris]]'' Bernh.</small> (107 spp.) {{div col end}} {{commonscat|Cyatheaceae}} {{wikispecies|Cyatheaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cijatovke| ]] [[Kategorija:Cyatheales]] jeeefq21mxjk1u5xdmksnhsvqyq3yzv Fukare Tuzla 0 613663 6432520 6253846 2022-07-25T14:28:35Z 77.77.218.82 /* Prijateljstva */ .scampia87 wikitext text/x-wiki {{Infookvir navijačka skupina | ime = Fukare Tuzla | boja1 = | boja2 = | puni naziv = Fukare Tuzla 1987. | slika = | opis slike = | osnovana = | registrirana = [[Navijačke skupine u 1987.| 1987.]] | umirovljena = | mjesto = [[Tuzla]] | šport = [[nogomet]] | klupska pripadnost = [[FK Sloboda Tuzla]] | pokretači = | predsjednik = | potpredsjednik = | tajnik = | web = [http://www.fukare.ba Fukare Tuzla 1987. - službena stranica] }} '''Fukare Tuzla''' su navijačka skupina osnovana [[Navijačke skupine u 1987.| 1987.]] godine koja bodri [[FK Sloboda Tuzla| FK Slobodu]] iz [[Tuzla| Tuzle]]. == Povijest == Navijačka skupina "Fukare Tuzla 1987" je nastala u razdoblju kada su se u bivšoj Jugoslaviji osnivale u svakom gradu i gradiću navijačke skupine. Poslije ratnih zbivanja u BiH, gotovo svako naselje u Tuzli je dobilo Fukare Fan Club (FFC) gdje su se navijači okupljali nekoliko sati prije utakmice i odatle uz pjesmu i veselje pravili korteo kroz grad do Tušnja. Na Tušnju bi svih 90 minuta pjevali i bodrili "svetinju" koja je u razdoblju 2000-tih postizala značajne uspjehe u Premijer ligi BiH, ali i na europskoj pozornici.<ref name="FK Sloboda TZ">{{cite web |language=boš. |url=http://fkslobodatz.weebly.com/fukare-1987.html |title=O Fukurama iz Tuzle |publisher=fkslobodatz.weebly.com |accessdate=6. svibnja 2018.}}</ref> == Podgrupe i frakcije == == Prijateljstva == Fukare trenutno imaju prijateljski odnos sa navijackom grupom robijasi zenica == Galerija == == U medijima == === Knjige === === Pjesme === === Filmovi i serije === == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20090721175915/http://www.fukare.ba/ Fukare Tuzla 1987. - službena stranica] [[Kategorija:FK Sloboda Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke navijačke skupine]] abl9bykmcslbr936fw6kj9r54t8j6po 6432830 6432520 2022-07-26T10:38:28Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/77.77.218.82|77.77.218.82]] ([[User talk:77.77.218.82|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir navijačka skupina | ime = Fukare Tuzla | boja1 = | boja2 = | puni naziv = Fukare Tuzla 1987. | slika = | opis slike = | osnovana = | registrirana = [[Navijačke skupine u 1987.| 1987.]] | umirovljena = | mjesto = [[Tuzla]] | šport = [[nogomet]] | klupska pripadnost = [[FK Sloboda Tuzla]] | pokretači = | predsjednik = | potpredsjednik = | tajnik = | web = [http://www.fukare.ba Fukare Tuzla 1987. - službena stranica] }} '''Fukare Tuzla''' su navijačka skupina osnovana [[Navijačke skupine u 1987.| 1987.]] godine koja bodri [[FK Sloboda Tuzla| FK Slobodu]] iz [[Tuzla| Tuzle]]. == Povijest == Navijačka skupina "Fukare Tuzla 1987" je nastala u razdoblju kada su se u bivšoj Jugoslaviji osnivale u svakom gradu i gradiću navijačke skupine. Poslije ratnih zbivanja u BiH, gotovo svako naselje u Tuzli je dobilo Fukare Fan Club (FFC) gdje su se navijači okupljali nekoliko sati prije utakmice i odatle uz pjesmu i veselje pravili korteo kroz grad do Tušnja. Na Tušnju bi svih 90 minuta pjevali i bodrili "svetinju" koja je u razdoblju 2000-tih postizala značajne uspjehe u Premijer ligi BiH, ali i na europskoj pozornici.<ref name="FK Sloboda TZ">{{cite web |language=boš. |url=http://fkslobodatz.weebly.com/fukare-1987.html |title=O Fukurama iz Tuzle |publisher=fkslobodatz.weebly.com |accessdate=6. svibnja 2018.}}</ref> == Podgrupe i frakcije == == Prijateljstva == Fukare trenutno nemaju prijateljske odnose s nijednom navijačkom skupinom. == Galerija == == U medijima == === Knjige === === Pjesme === === Filmovi i serije === == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20090721175915/http://www.fukare.ba/ Fukare Tuzla 1987. - službena stranica] [[Kategorija:FK Sloboda Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke navijačke skupine]] p1xrm3xe3e7bduvlnj4zfgc9mat38n6 Diksonijevke 0 624171 6432691 6427922 2022-07-25T21:46:31Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Diksonijevke | slika = Dicksonia gigantea (11310015693).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Dicksonia gigantea]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Cyatheales]] | familia ='''''Dicksoniaceae''''' | familia_autorstvo = <small>M.R. Schomb.</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Diksonijevke''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dicksoniaceae'' nom. cons.), porodica [[Papratnice|papratnica]] koja je dobila ime po rodu listopadnog i vazdazelenog drveća, [[diksonija]] (''[[Dicksonia]]''). Postoji tridesetak priznatih vrsta unutar 3 roda.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/b53c2bda8396bddc7590d9f85f4075e3 |title=Catalogue of Life: 30th June 2018 |journal= |access-date=30. srpnja 2018. |archive-date=30. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730140454/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/b53c2bda8396bddc7590d9f85f4075e3 |url-status=dead }}</ref> == Rodovi == # Genus ''[[Calochlaena]]'' <small>(Maxon) M.D. Turner & R.A. White</small> • 5 spp # Genus ''[[Dicksonia]]'' <small>L'Hér.</small> • (32 spp.) # Genus ''[[Lophosoria]]'' <small>C. Presl</small> • 2 spp == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Dicksoniaceae}} {{wikispecies|Dicksoniaceae}} [[Kategorija:Diksonijevke| ]] [[Kategorija:Cyatheales]] ohmaqzv7dahqiq8gmvj42qcz6iny7hk Strateška obrambena inicijativa 0 625748 6432802 6178853 2022-07-26T09:56:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Ground-Space based hybrid laser weapon concept art.jpg|mini|desno|300px|Cilj programa rata zvijezda bio je pronaći [[tehnologija|tehnologije]] za presretanje dolazećih [[raketa|projektia]] i njihovo uništavanje visoko iznad [[Zemlja|Zemlje]].]] '''Rat zvijezda''' je popularni naziv za američki [[Vojska|vojni]] [[Istraživački satelit|istraživački program]] - "'''Strateška obrambena inicijativa'''" ([[Engleski jezik|engl]]. ''Strategic Defense Initiative'' ili SDI), koji je 1983. pokrenuo američki predsjednik [[Ronald Reagan|R. Reagan]]. Sam naziv je iskovan prema američkome znanstveno-fantastičnomu filmu [[Zvjezdani ratovi]] (eng. ''Star Wars'') [[George Lucas|G. Lucasa]] iz 1977. == Koncept == Koncepcija [[program]]a temeljila se na razvoju zemaljskih i svemirskih sustava za zaštitu [[SAD]]-a od napada strateških [[Interkontinentalni balistički projektili|nuklearnih balističkih projektila]], a u manjoj mjeri i uvođenje [[Oružje|oružja]] za takvu [[Vojna obrana|obranu]]. Cilj programa bio je pronaći [[tehnologija|tehnologije]] za presretanje dolazećih [[raketa]] i njihovo uništavanje visoko iznad [[Zemlja|Zemlje]]. Zamisao je bila da se u [[svemir]]u i na kopnu razmjeste "oružja usmjerene energije" ([[laser]]i, snopovi [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]]) ili oružja s [[kinetička energija|kinetičkom energijom]] (rakete, [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski]] [[top]]ovi) pod središnjim nadzorom [[superračunala]]. Troškovi razvoja i postavljanja takva sustava bili su procjenjivani na 100 do 1000 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]], a u prvih 6 godina bilo je utrošeno oko 30 milijardi. Osim zbog velikih troškova, program je doživio mnoge kritike kao neizvediv, pa nikada nije do kraja proveden.<ref> '''Rat zvijezda''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51965] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> Jedan od bitnih ljudi koji su Reagana poticali na razvoj S.O.I.-a bio je, čini se, dr. [[Edward Teller]], koji je ranije igrao važnu ulogu u razvijanju vodikove bombe.<ref>{{Citiranje novina |title=Reagan's Star Wars Bid: Many Ideas Converging |url=https://www.nytimes.com/1985/03/04/world/reagan-s-star-wars-bid-many-ideas-converging.html |work=The New York Times |date=1985-03-04 |accessdate=2019-03-08 |id=0362-4331 |language=en-US |last=William J. Broad}}</ref> Dodatna ideja koju je Regan htio postići ovim programom bila je da se kroz jačanje izdvajanja za obranu, prisili Sovjete čine isto žele li držati korak, u uvjetima u kojima je sovjetski proračun ionako bio jako napregnut.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |title=The Collapse of the Soviet Union and Ronald Reagan |url=https://wais.stanford.edu/History/history_ussrandreagan.htm |accessdate=2019-03-09}}</ref> Dok je s novom politikom Reagan podigao izdvajanja za obranu na 7% BDP-a, SSSR je u osamdesetima dizao izdvajanja za obranu s 22% BDP-a na čak 27% BDP-a.<ref name=":1" /> == Sovjetska reakcija == Iako je bila riječ o prvenstveno obrambenom oružju, sovjetske čelnike iznimno je uznemiravala pomisao da Sjedinjene Države razviju ovakvo oružje jer je to značilo otpadanje dotadašnje doktrine "Osiguranog uzajamnog uništenja" (engl: Mutually Assured Destruction - MAD), koja je određivala strateški odnos snaga na globalnoj razini. U teoriji je također i davala mogćnost državi koja razvije ovakvo oružje da arbitrarno izvede prvi nuklearni udar a da druga strana nije u stanju na njega uzvratiti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP09T00367R000300070001-8.pdf |title=SOVIET ACTIONS TO COUNTER THE US STRATEGIC DEFENSE INITIATIVE |language=engleski |publisher=CIA |accessdate=2019-03-09 |quote=str 5 |archive-date=22. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170122232841/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP09T00367R000300070001-8.pdf |url-status=dead }}</ref> Kao odgovor na S.O.I. sovjetski čelnik [[Jurij Andropov]] razmatrao je nekoliko opcija: * povećanje broja projektila<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |author=Armin Rosen |title=A Newly Declassified CIA Paper Details A Tense Subplot In The Cold War Arms Race |url=https://www.businessinsider.com/why-missile-defense-terrified-the-soviets-2014-10 |accessdate=2019-03-08}}</ref> * ojačavanje vlastitih lansirnih silosa kako bi ih bilo teže uništiti nuklearnim udarom<ref name=":0" /> * postavljanje mamaca na [[Interkontinentalni balistički projektili|ICBM]]-ove kako bi ih bilo teže presresti<ref name=":0" /> * razmještanje podvodnih projektila na koje štit iz svemira ne bi imao utjecaj<ref name=":0" /> * tajno razmještanje nuklearnih projektila blizu SAD-a (poput [[Kubanska kriza|Kubanske krize iz 1962.]]) kako bi ojačao pregovaračku poziciju za uklanjanje S.O.I<ref name=":0" /> == Summit u Reykjaviku 1986. == Nakon dobrog starta summita u Reykjaviku u listopadu 1986., gdje su i Reagan i [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]] relativno brzo našli zajednički jezik, na američki prijedlog početi su pregovori o kompletnoj eliminaciji svih strateških nuklearnih projektila, odnosno potpunoj denuklearizaciji. Gorbačov je pristao, ali je takav potez uvjetovao američkim odustajanjem od "Ratova zvijezda", što je pak Reagan beskompromisno odbijao. U konačnici je zbog tvrdih stavova koje su obje strane držale ovakva opcija otpisana.<ref>{{Citiranje časopisa |title=The Reykjavik Summit: The Story — The Reagan Vision |url=https://www.thereaganvision.org/the-reykjavik-summit-the-story/ |accessdate=2019-03-09}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{HladniRat}} {{Mrva-rat}} [[Kategorija:Hladni rat]] 0m592nvn1cgxwmzr53ergzu98i9wqaf Suradnik:TheFlag 2 626408 6432468 6430585 2022-07-25T12:56:59Z TheFlag 83912 /* Moji ili dobrim dijelom moji članci */ wikitext text/x-wiki == Moji ili dobrim dijelom moji članci == * [[Pasivni glagolski oblici]] * [[Haplogrupa R1a]] * [[Haplogrupa R1b]] * [[Haplogrupa I2]] * [[Problemi s pisanjem glasa C]] * [[Politika Njemačke]] * [[Bundesrat]] * [[Bundesversammlung]] * [[Mauro Biglino]] * [[Županijski dom Hrvatskog sabora]] *[[Laborec (vojskovođa)]] *[[Zamašni moment]] *[[Glagolski oblici u njemačkom jeziku]] *[[Karlovački miljokaz]] *[[Senjski miljokaz]] *[[Rodbinski nazivi]] *[[Die Linke]] *[[Njemačke savezne pokrajine]] *[[Guernsey]] *[[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca|Popis poznatih osoba iz Karlovca]] *[[Dvojina]] == Moji doprinosi == * [[Genetičko podrijetlo Hrvata]] * [[Njemačka]] * [[Grčki alfabet]] * [[Korijen (funkcija)]] * [[Gramatika starogrčkog jezika (tablice)]] * [[Imperfekt]] * [[Aorist]] * [[Pluskvamperfekt]] * [[Kondicional sadašnji|Kondcional I]] * [[Futur prvi|Futur I]] * [[Škotski jezik]] * [[Teokracija]] * [[Istočne pravoslavne Crkve]] * [[Weimarska Republika]] * [[Đulin ponor]] * [[Lied der Deutschen]] * [[Ribonukleinska kiselina]] * [[Deoksiribonukleinska kiselina]] * [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]] * [[Krunske zemlje Commonwealtha]] * [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva]] * [[Električna snaga]] * [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]] * [[Jersey (otok)|Jersey]] * [[Krunski posjed|Krunski posjedi]] izlm77p08ojsikwbzhb4bky9mes3z9k Athyriaceae 0 638464 6432705 6431938 2022-07-25T22:06:24Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Athyriaceae | slika = Athyrium microphyllum (4743672124).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Athyrium microphyllum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Athyriaceae]] | familia_autorstvo =<small>Alston</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Athyriaceae''''', porodica papratnica u redu [[osladolike]]. Sastoji se od 769 vrsta unutar 7 rodova, plus jedan hibridni sa jednom notovrstom Rodovi uključivani u porodicu ''Athyriaceae''<ref>[http://www.irmng.org/aphia.php?p=taxdetails&id=114408 IRMNG] pristupljeno 14. ožujka 2019</ref>: # ''[[Anisocampium]]'' <small>C. Presl</small> # ''[[Athyrium]]'' <small>Roth</small> # ''[[Cornopteris]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Deparia]]'' <small>Hook. & Grev.</small> # ''[[Diplazium]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Ephemeropteris]]'' <small>R. C. Moran & Sundue</small> # ''[[Pseudathyrium]]'' <small>Newman</small> # ''[[xSchnellerathyrium]]'' <small>Hong M.Liu, Schuettp. & H.Schneid.</small> {{commonscat|Athyriaceae}} {{wikispecies|Athyriaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Osladolike]] g9u41l5fwv2r56whgszuceo5lirfy5j Kategorija:Životopisi, Rogatica 14 652367 6432523 5328371 2022-07-25T14:40:15Z Koreanovsky 156368 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina|Životopisi, Bosna i Hercegovina]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi po gradovima, Bosna i Hercegovina|Životopisi po gradovima, Bosna i Hercegovina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Rogatica}} [[Kategorija:Životopisi po gradovima, Bosna i Hercegovina|Rogatica]] [[Kategorija:Rogatica|Životopisi]] jvee9kqqbcpvzdnswe3uquir50b34u0 Pitanja i odgovori Radio Erevana 0 657475 6432657 6161376 2022-07-25T20:26:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8 wikitext text/x-wiki '''Pitanja i odgovori Radio Erevana''', tj. '''vicevi Radio Erevana''' su bili [[Satira|satirični]] sadržaji, čiji su anonimni autori imitirali formu pitanja i odgovora na Armenskom Radiju, u formi "N. N. je pitao Radio Erevan" i "Radio Erevan odgovara". Riječ je o vicevima koji su se bili općerašireni u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], a s obzirom na to da se u njima nerijetko kritiziralo ili ismijavalo stvarnost života u komunizmu, pričalo ih se "da nitko ne čuje" - sve ako je bilo općepoznato da [[Odbor državne sigurnosti|KGB]] ima veliko mnoštvo doušnika koji prijavljuju tko priča takve viceve. Neki od viceva u formi pitanja i odgovora Radio Erevana su nastali i nakon raspada Sovjetskog Saveza. 2013. godine, [[CIA]] je objavila arhivski dokument sa stanovitim brojem viceva s tematikom iz Sovjetskog Saveza, pod naslovom "Soviet jokes for the DDCI" ("Sovjetski vicevi za Zamjenika direktora Središnje informativne agencije"). Iz samog dokumenta nije jasno je li viceve CIA prikupljala, ili ih je stvarala i širila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/document/cia-rdp89g00720r000800040003-6 |title=SOVIET JOKES FOR THE DDCI |date=16. rujna 2013. |language=engleski |publisher=CIA |accessdate=22. studenoga 2019. |archive-date=1. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191101100434/https://www.cia.gov/library/readingroom/document/cia-rdp89g00720r000800040003-6 |url-status=dead }}</ref> == Primjeri pitanja i odgovora: == * Slušatelj pita: “Koja je prednost čovjeka pred strojem?” Radio Erevan odgovara: “Još nisu izumili takav stroj koji ne bi znao ništa ne raditi!” * Slušatelj pita (za vrijeme dvotjedne državne žalosti zbog Staljinove smrti, u ožujku 1953.): “Je li u vrijeme državne žalosti dopušteno voditi ljubav?” Radio Erevan odgovara: “Da, ali jedino s vlastitom ženom, kako bi žalost bila posvemašnja!” * Slušatelj pita: “Možemo li od svoje plaće kupiti neprocjenjivo skupu stvar?” Radio Erevan odgovara: “Nikada. Možemo je jedino ukrasti!” * Slušatelj pita: “Može li kapitalistička zemlja, recimo [[Danska]], mirnim načinom postati komunistička?” Radio Erevan odgovara: “U načelu da. Ali čemu?” * Slušatelj pita: “Meni je 70 godina i u posljednje vrijeme izdaje me muškost. Znate li lijek za to?” Radio Erevan odgovara: “Ne znamo, jer ta pojava u vašoj dobi je prirodna!” * Slušatelj ponovno pita: “Ali moj brat je prešao 76 godina i posvuda priča kako dovodi do orgazma dvostruko mlađe žene, koje su u punoj snazi…” Radio Erevan mu odgovara: “Sada znamo lijek i za vas. I vi pričajte isto što i vaš brat!” * Slušatelj pita: “Moj mali sin progutao je metak. Što da učinim?” Radio Erevan odgovara: “Smjesta pozovite liječnika, a do njegova dolaska držite dječaka u položaju kako ni u koga ne bi naciljao!” * Slušatelj pita: “Kako se odviknuti od pušenja?” Radio Erevan odgovara: “Istodobno zapalite cigaretu s obje strane!” * Slušatelj pita: “Je li istina da je slavni nizozemski slikar Rembrandt naslikao gotovo 600 značajnih slika?”Radio Erevan odgovara: “Istina je! U Americi je prodano više od četiri tisuće originala!” * Slušatelj pita: “Stalno slušam na radiju kako naša proizvodnja maslaca, mesa, mlijeka i jaja napreduje krupnim koracima. Ali za svo to vrijeme hladnjak mi je prazan! Imate li savjet za mene?” Radio Erevan odgovara: “Imamo, imamo. Utaknite utikač hladnjaka u utičnicu za radio!” * Slušatelj pita: “Može li Komunistička partija pogriješiti?” Radio Erevan odgovara: “U načelu da. U stvarnosti, međutim, Komunistička partija nikada ne griješi!” * Slušatelj dodatno pita: “Otkud znate da je tako?” Radio Erevan odgovara: 'Pitali smo Komunističku partiju!'” * Slušatelj pita: “Nakon povratka s dugogodišnjega robijanja u Sibiru, glasoviti pisac Aleksandar Solženjicin u svome je svjetski poznatome romanu Arhipelag Gulag nazvao magarcem suca Vrhovnoga suda. Da li se on zbog toga jako uvrijedio?” Radio Erevan odgovara protupitanjem: 'Tko: sudac ili magarac?'” * Slušatelj pita: “Zašto muškarci više vjeruju Olimpijskim igrama nego svojim ženama i djevojkama?” Radio Erevan odgovara: “Zato što se na Olimpijskim igrama pouzdano zna tko je bio prvi!” * Slušatelj pita: “Kako zvati Židova koji je iz SSSR-a emigrirao u Izrael, a potom se vratio u SSSR?” Radio Erevan odgovara: “Dvostrukim herojem Sovjetskoga Saveza!” * Slušatelj pita: “Je li istina da je tanki list papira kontracepcijski pouzdaniji od pilula proizvedenih u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Europi?” Radio Erevan odgovara: “U načelu nije. Osim ako ga građanka ne steže čvrsto između koljena!” * Slušatelj pita (nakon [[Praško proljeće|upada sovjetskih trupa u Čehoslovačku 1968.]]): “Je li doista točno da je narod [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pozvao u pomoć našu slavnu armiju?” Radio Erevan odgovara: “U načelu da. Doduše, zahtjev je bio upućen 1939., ali bio je povoljno riješen 1968.” * Slušatelj pita: “Je li istina da je veliki ruski skladatelj Pjotr Iljič Čajkovski bio homoseksualac?” Radio Erevan odgovara: “Istina je. Ali mi ga volimo i zbog njegove božanske glazbe!” * Slušatelj pita: “Može li socijalistički poredak kontrolirati rađanje?” Radio Erevan odgovara: “U načelu da. Ali sprovođenje je otežano, budući da su, u ovome slučaju, sredstva za proizvodnju još u privatnim rukama.” * Slušatelj pita: “Može li se muška moć podići uz pomoć mrkve?” Radio Erevan odgovara: “U načelu može. Ali mrkva je veoma nezgodna da se pričvrsti!” * Slušatelj pita: “Može li sovjetski auto Volga sa 110 kilometara na sat ući u zavoj od 90 stupnjeva?” Radio Erevan odgovara: “U načelu da! Ali samo jednom!” * Slušatelj pita: “Što su govorili sovjetski vojnici nakon povlačenja iz Njemačke 1989.?” Radio Erevan odgovara: “Dobro je tamo gdje nas nema!” * Slušatelj pita: “Je li bezopasno jesti jabuke ubrane u Černobilu?” Radio Erevan odgovara: “U načelu da. Ali pošto ih pojedete, duboko zakopajte ogriske.” * Slušatelj pita: “Što bi se dogodilo kad bi se u grudi nekoga najvišeg sovjetskog partijskog čelnika presadilo srce čovjeka s kapitalističkoga Zapada?” Radio Erevan odgovara: “U načelu – ništa. Kod naših drugova, partijskih čelnika, srce nema nikakvu ulogu!” * Slušatelj pita: “Na tijelu čovjeka preminula u zatvoru nađeno je oko sto puščanih rana i uboda nožem. Što na to kaže policija?” Radio Erevan odgovara: “Samoubojstvo!” * Slušatelj pita: “Zašto pojedina pisma koja sam iz Amerike poslao rođacima u Sovjetskome Savezu nikad nisu stigla do njih?” Radio Erevan odgovara: “Nisu došla samo ona pisma u kojima ste zlonamjerno kritizirali sovjetsku vlast, tvrdeći kako je u našoj zemlji i osobna prepiska podvrgnuta cenzuri!” * Slušatelj pita: “Jesu li u javnim kućama u Hamburgu istaknute i neke političke parole?” Radio Erevan odgovara: “Da. A najpopularnija je: – Proleteri svih zemalja, ujedinite se kod nas!” * Slušatelj pita: “Je li korisno stavljati češnjak u votku?” Radio Erevan odgovara: “Štoviše, vrlo je korisno. Tada će vas lakše pronaći ispod stola, čak i u potpunoj tami!” * Slušatelj pita: “Kako to da odgovore Radio Erevana odmah objavljuje cijeli svjetski tisak?” Radio Erevan odgovara: “Moramo vas ispraviti. Naš, sovjetski, nikada ih ne objavljuje!”<ref>{{Citiranje weba |url=https://poskok.info/ovdje-radio-erevan/ |title=Ovdje radio Erevan |date=6. veljače 2019. |publisher=Poskok.info |accessdate=22. studenoga 2019.}}</ref> *Slušatelj pita: “Kakvi će biti rezultati sutrašnjih izbora?” Radio Erevan odgovara: “Nitko ne zna. Točne rezultate sutrašnjih izbora je netko jučer ukrao iz komiteta Komunističke partije!” *Slušatelj pita: “Što je kaos?” Radio Erevan odgovara: “Ne dajemo komentare o stanju nacionalne ekonomije!” *Slušatelj pita: “Bi li atomska bomba mogla uništiti naš ljubljeni grad Erevan, s njegovim divnim zgradama i prekrasnim vrtovima?” Radio Erevan odgovara: “U načelu, da. Ali Moskva je daleko ljepši grad!” *Slušatelj pita: “Jesu li Adam i Eva bili komunisti?” Radio Erevan odgovara: “Vjerojatno. Oblačili su se skromno, nisu mnogo jeli, nisu imali vlastitu kuću, i k tome su vjerovali da žive u raju!” *Slušatelj pita: “Bi li osoba koja tvrdi da je generalni sekretar [[Leonid Brežnjev|Brežnjev]] idiot mogla dobiti 10 godina zatvora?” Radio Erevan odgovara: “U načelu, da. Jer je to državna tajna!” *Slušatelj pita: “Bi li bilo moguće uvesti socijalizam u Sahari?” Radio Erevan odgovara: “U načelu, da. Ali bismo nakon prve petoljetke morali uvoziti pijesak!” *Slušatelj pita: “Zašto smo u [[Armenija|Armeniji]] osnovali Ministarstvo pomorstva, kada nemamo izlaz na more?” Radio Erevan odgovara: “Za inat [[Azerbajdžan]]u, koji je osnovao Ministarstvo kulture!” *Slušatelj pita: “Je li istina da je u Sovjetskom Savezu sloboda govora jednaka kao u Sjedinjenim Američkim Državama?” Radio Erevan odgovara: “U načelu, da. U SAD-u, svatko može nekažnjeno stati pred Bijelu kuću i vikati: 'Dolje Ronald Reagan.' U Sovjetskom Savezu, svatko može nekažnjeno stati na Crveni trg i vikati: 'Dolje [[Ronald Reagan]]!'” *Slušatelj pita: “Je li istina da je [[Vladimir Majakovski]] izvršio samoubojstvo?” Radio Erevan odgovara: “Da, čak su sačuvane i njegove posljednje riječi: 'Ne pucajte, drugovi!'” *Slušatelj pita: “Je li istina da su uvjeti u radnim logorima izvrsni?” Radio Erevan odgovara: “Izgleda tako. Jedan naš slušatelj nije bio u to uvjeren, pa je prije pet godina otišao provjeriti. Izgleda da mu se jako svidjelo - još se nije vratio!”<ref>{{Citiranje weba |url=https://web.archive.org/web/20140908045019/http://www.bratislavaguide.com/radio-yerevan-jokes |title=Radio Yerevan Jokes |author=Allan Stevo |date=11. siječnja 2011. |publisher=BratislavaGuide.com |accessdate=22. studenoga 2019.}}</ref><br /> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Humor]] [[Kategorija:SSSR]] [[Kategorija:Armenija]] 58mnrn2msoeicv35gehldgbrxdc4z32 Festival Omladina 1975. 0 658818 6432589 5386685 2022-07-25T18:55:10Z 46.217.48.43 Autori pesme Nema da se vratis wikitext text/x-wiki Festival Omladina 1975 Popis pjesama , autora glazbe , autora teksta i izvođača. 1. Jutarnja pesma ( ) - Grupa Kameni cvet 2. Vrati se ( ) - Miroslav Krkić 3. Duga ( ) - Vitomir Petković 4. Ti Dashuri ( ) - Grupa Luniazi 5. Dosta je bilo laži ( ) - Karlo Radosavljević 6. Lik iz mašte ( ) - Grupa Rezonansa 7. Nađi put ( ) - Nenad Rajčević 8. Dojdi vo mojite sništa ( ) - Jelena Velinova 9. Još uvek sanjam ( ) - Grupa Maj 10. Molim te , vrati se ( ) - Zvone Bukovec 11. Navrt'ja ( ) - Milina Mackova 12. Budi hrabra ( ) - Grupa Zlatni prsti 13. Sme se našle mnogu docna ( ) - Mirjana Tasevska 14. Zašto spavaš tako rano ( ) - Saša Aleks 15. Eg es fold kozott ( ) - Eva Domjan 16. Hej , mi smo mladi ( ) - Zbor "In spe" 17. Pjesma jednog usamljenika ( Miladin Šobić-Miladin Šobić) - Miladin Šobić 18. Kada budeš samo moja ( ) - Tomislav Ivčić 19. Hop mala garava ( ) - Grupa Iver 20. Nema da se vratiš ( Ljupcho Mirkovski-Vasil Sazdov-Slave Dimitrov ) - Verica Ristevska 21. Imamo , imamo ( ) - Nikica Mohenski Večer - Mi mladi ( večer alternativne glazbe , slobodne forme ) 1. Miladin Šobić - Od majmuna mi nijesmo ( Miladin Šobić ) 2. Grupa Zajedno - Bespuće 3. [[Jadranka Stojaković]] - 4. [[Srđan Marjanović]] - izvori : ilustrirani tjednik Studio == Vanjske poveznice == *(srp.) [http://www.festivalomladina.com/ Festival Omladina] *(srp.) [https://www.facebook.com/FestivalOmladinaSubotica/ Facebook] *(srp.) [https://www.subotica.com/tag/festival-omladina/ Subotica.com] {{Festival Omladina}} [[Kategorija:Festival Omladina|1975.]] 292ti3hcw09bzjcaprmoy6gobosj5jc Ixoroideae 0 670739 6432614 6379545 2022-07-25T19:53:10Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Ixoroideae'' | slika = Ixora longistipula 2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Ixora longistipula]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia ='''''Ixoroideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>[[Raf.]]</small> | tribus = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Ixoroideae''''', biljna potporodica, dio porodice ''[[Rubiaceae]]''.<ref>[https://academic.oup.com/botlinnean/article/173/3/387/2416214 Phylogenetic relationships and new tribal delimitations in subfamily Ixoroideae (Rubiaceae)] pristupljeno 15. travnja 2020</ref> Postoji 26 tribusa. == Tribusi == {{div col|cols=4}} # ''[[Posoquerieae]]'' <small>Delprete</small> # ''[[Sipaneeae]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Condamineeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Sabiceeae]]'' <small>A.Stahl</small> # ''[[Mussaendeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Steenisieae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Retiniphylleae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Jackieae]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Trailliaedoxeae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Glionnetieae]]'' <small>ined.</small> # ''[[Aleisanthieae]]'' <small>Mouly, J.Florence & B.Bremer</small> # ''[[Greeneeae]]'' <small>Mouly, J.Florence & B.Bremer</small> # ''[[Ixoreae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Vanguerieae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Crossopterygeae]]'' <small>F.White ex Bridson</small> # ''[[Augusteae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Alberteae]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Coffeeae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Bertiereae]]'' <small>Bridson</small> # ''[[Octotropideae]]'' <small>Bedd.</small> # ''[[Pavetteae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Sherbournieae]]'' <small>Mouly & B.Bremer</small> # ''[[Gardenieae]]'' <small>A.Rich. ex DC.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Ixoroideae}} {{wikispecies|Ixoroideae}} [[Kategorija:Ixoroideae| ]] [[Kategorija:Broćevke]] 6x6c54g50jitswsji2yq5e1sbdzy0p2 6432615 6432614 2022-07-25T19:53:29Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Ixoroideae'' | slika = Ixora longistipula 2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Ixora longistipula]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia ='''''Ixoroideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>[[Raf.]]</small> | tribus = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Ixoroideae''''', biljna potporodica, dio porodice ''[[Rubiaceae]]''.<ref>[https://academic.oup.com/botlinnean/article/173/3/387/2416214 Phylogenetic relationships and new tribal delimitations in subfamily Ixoroideae (Rubiaceae)] pristupljeno 15. travnja 2020</ref> Postoji 23 tribusa. == Tribusi == {{div col|cols=4}} # ''[[Posoquerieae]]'' <small>Delprete</small> # ''[[Sipaneeae]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Condamineeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Sabiceeae]]'' <small>A.Stahl</small> # ''[[Mussaendeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Steenisieae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Retiniphylleae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Jackieae]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Trailliaedoxeae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Glionnetieae]]'' <small>ined.</small> # ''[[Aleisanthieae]]'' <small>Mouly, J.Florence & B.Bremer</small> # ''[[Greeneeae]]'' <small>Mouly, J.Florence & B.Bremer</small> # ''[[Ixoreae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Vanguerieae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Crossopterygeae]]'' <small>F.White ex Bridson</small> # ''[[Augusteae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Alberteae]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Coffeeae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Bertiereae]]'' <small>Bridson</small> # ''[[Octotropideae]]'' <small>Bedd.</small> # ''[[Pavetteae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Sherbournieae]]'' <small>Mouly & B.Bremer</small> # ''[[Gardenieae]]'' <small>A.Rich. ex DC.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Ixoroideae}} {{wikispecies|Ixoroideae}} [[Kategorija:Ixoroideae| ]] [[Kategorija:Broćevke]] haetwwa34pyu4v2xicrmwnxllmk44zb 6432617 6432615 2022-07-25T19:58:16Z Zeljko 1196 /* Tribusi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Ixoroideae'' | slika = Ixora longistipula 2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Ixora longistipula]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia ='''''Ixoroideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>[[Raf.]]</small> | tribus = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Ixoroideae''''', biljna potporodica, dio porodice ''[[Rubiaceae]]''.<ref>[https://academic.oup.com/botlinnean/article/173/3/387/2416214 Phylogenetic relationships and new tribal delimitations in subfamily Ixoroideae (Rubiaceae)] pristupljeno 15. travnja 2020</ref> Postoji 23 tribusa. == Tribusi == {{div col|cols=4}} # ''[[Posoquerieae]]'' <small>Delprete</small> # ''[[Sipaneeae]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Condamineeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Sabiceeae]]'' <small>A.Stahl</small> # ''[[Mussaendeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Steenisieae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Retiniphylleae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Jackieae]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Trailliaedoxeae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Glionnetieae]]'' <small>ined.</small> # ''[[Aleisanthieae]]'' <small>Mouly, J.Florence & B.Bremer</small> # ''[[Greeneeae]]'' <small>Mouly, J.Florence & B.Bremer</small> # ''[[Ixoreae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Vanguerieae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Crossopterygeae]]'' <small>F.White ex Bridson</small> # ''[[Augusteae]]'' <small>Kainul. & B.Bremer</small> # ''[[Alberteae]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Coffeeae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Bertiereae]]'' <small>Bridson</small> # ''[[Octotropideae]]'' <small>Bedd.</small> # ''[[Pavetteae]]'' <small>Dumort.</small> # ''[[Sherbournieae]]'' <small>Mouly & B.Bremer</small> # ''[[Gardenieae]]'' <small>A.Rich. ex DC.</small> # neopisani tribus: ''[[Mantalania]]'' <small>Capuron ex Leroy</small> (3 spp.); ''[[Pseudomantalania]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (1 sp.) # neopisani tribus: ''[[Monosalpinx]]'' <small>N. Hallé</small> (1 sp.); ''[[Didymosalpinx]]'' <small>Keay</small> (5 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Ixoroideae}} {{wikispecies|Ixoroideae}} [[Kategorija:Ixoroideae| ]] [[Kategorija:Broćevke]] q4qh54ofzk0svij60ah6438h876h6oj Cinchonoideae 0 670740 6432599 6300986 2022-07-25T19:25:42Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Cinchonoideae'' | slika =Starr 020501-0057 Cinchona pubescens.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Cinchona pubescens]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia ='''''Cinchonoideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>[[Raf.]]</small> | tribus = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Cinchonoideae''''', biljna potporodica, dio porodice ''[[Rubiaceae]]''.<ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?id=169619 NCBI] pristupljeno 15. travnja 2020</ref> Postoji 13 tribusa. == Tribusi == # ''[[Airospermeae]]'' <small>Kainul. & B. Bremer</small> # ''[[Chiococceae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Chioneae]]'' <small>ined.</small> # ''[[Cinchoneae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Guettardeae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Hamelieae]]'' <small>A.Rich. ex DC.</small> # ''[[Hillieae]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Hymenodictyeae]]'' <small>Razafim. & B.Bremer</small> # ''[[Isertieae]]'' <small>A.Rich. ex DC.</small> # ''[[Naucleeae]]'' <small>Kostel.</small> # ''[[Rondeletieae]]'' <small>Burnett</small> # ''[[Scyphiphoreae]]'' <small>Kainul. & B. Bremer</small> # ''[[Strumpfieae]]'' # ''<s>[[Wandersong]]</s>'' <small>David W.Taylor</small> sinonim == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Cinchonoideae}} {{wikispecies|Cinchonoideae}} [[Kategorija:Cinchonoideae| ]] [[Kategorija:Broćevke]] ev4rlqhwrv7firspihjj5bt9uszin6p Rubioideae 0 670752 6432625 6340384 2022-07-25T20:10:13Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Rubioideae'' | slika = Rubia tenuifolia kz8.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Rubia tenuifolia]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia ='''''Rubioideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>[[Juss.]]</small> | tribus = | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Rubioideae''''', biljna potporodica, dio porodice ''[[Rubiaceae]]''.<ref>[https://link.springer.com/article/10.1007/BF00985458 Phylogeny and classification of the subfamily Rubioideae (Rubiaceae)] pristupljeno 15. travnja 2020</ref> Postoji 27 tribusa. == Tribusi == {{div col|cols=4}} # ''[[Colletoecemateae]]'' <small>Rydin & B.Bremer</small> # ''[[Seychelleeae]]'' <small>Razafim., Kainul. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhizeae]]'' <small>Bremek. ex Verdc.</small> # ''[[Urophylleae]]'' <small>Bremek. ex Verdc.</small> # ''[[Lasiantheae]]'' <small>B.Bremer & Manen</small> # ''[[Perameae]]'' <small>Bremek. ex S.P.Darwin</small> # ''[[Coussareeae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Schizocoleeae]]'' <small>Rydin & B.Bremer</small> # ''[[Schradereae]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Gaertnereae]]'' <small>Bremek. ex S.P.Darwin</small> # ''[[Craterispermeae]]'' <small>Verdc.</small> # ''[[Mitchelleae]]'' <small>Razafim. & B.Bremer</small> # ''[[Morindeae]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Prismatomerideae]]'' <small>Ruan</small> # ''[[Palicoureeae]]'' <small>Robbr. & Manen</small> # ''[[Psychotrieae]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Danaideae]]'' <small>B.Bremer & Manen</small> # ''[[Anthospermeae]]'' <small>Cham. & Schltdl. ex DC.</small> # ''[[Argostemmateae]]'' <small>Bremek. ex Verdc.</small> # ''[[Dunnieae]]'' <small>Rydin & B.Bremer</small> # ''[[Paederieae]]'' <small>DC.</small> # ''[[Theligoneae]]'' <small>Baill.</small> # ''[[Putorieae]]'' <small>Sweet</small> # ''[[Rubieae]]'' <small>Baill.</small> # ''[[Knoxieae]]'' <small>Benth. & Hook.f.</small> # ''[[Triainolepideae]]'' # ''[[Spermacoceae]]'' <small>Bercht. & J.Presl</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Rubioideae}} {{wikispecies|Rubioideae}} [[Kategorija:Rubioideae| ]] [[Kategorija:Broćevke]] ha9sz3v9ly3b1moffh21ygbfxndap0b Airospermeae 0 671050 6432603 6280186 2022-07-25T19:28:55Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Airospermeae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus ='''''Airospermeae''''' | tribus_autorstvo = <small>Kainul. & B.Bremer</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Airospermeae''''', tribus [[Broćevke|broćevki]], dio potporodice ''[[Cinchonoideae]]''. Pripada mu ukupno sedam vrsta unutar dva roda: ''[[Airosperma]]'' s [[Fidži]]ja i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] (6 vrsta) i monotuipičnog roda ''[[Boholia]]'' s [[Mali sundski otoci|Malih Sundskih otoka]], [[Filipini|Filipina]] i [[Sumatra|Sumatre]]. Ovaj tribus je uz još četiri druga nova tribusa opisan [[2013.]], to su: ''[[Augusteae]]'', ''[[Scyphiphoreae]]'', ''[[Steenisieae]]'' i ''[[Trailliaedoxeae]]''.<ref>[https://www.mendeley.com/catalogue/8784b86f-c255-343a-accc-774675623558/ Phylogenetic relationships and new tribal delimitations in subfamily Ixoroideae (Rubiaceae)] pristupljeno 18. travnja 2020</ref> == Rodovi == # ''[[Airosperma]]'' <small>K.Schum. & Lauterb.</small> # ''[[Boholia]]'' <small>Merr.</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Airospermeae}} {{wikispecies|Airospermeae}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] jzj051pa0vwn9b1rat8tomkokg6417c Alleizettella 0 679095 6432660 6379428 2022-07-25T20:35:44Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Alleizettella'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Ixoroideae]] | tribus =[[Gardenieae]] | subtribus =Aidia | genus ='''''Alleizettella''''' | genus_autorstvo = <small>[[Pit.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Alleizettella''''', biljni rod iz porodice [[Broćevke|broćevki]], dio tribusa ''[[Gardenieae]]''. Sastoji se od dvije priznate vrste<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-10412 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> rasprostranjene po jugoistočnoj [[Kina|Kini]], [[Hainan]]u i [[Vijetnam]]u. Rod je opisan [[1923.]]<ref>[http://legacy.tropicos.org/Name/40010038 Tropicos] pristupljeno 12. srpnja 2020</ref> == Vrste == # ''[[Alleizettella leucocarpa]]'' <small>(Champ. ex Benth.) Tirveng.</small> # ''[[Alleizettella rubra]]'' <small>Pit.</small> == Izvori == {{izvori}} {{wikispecies|Alleizettella}} [[Kategorija:Gardenieae]] 1d2o041nznuzhp91ig3zkosa0mn57ep Stari grad Tušćak 0 679941 6432711 6350731 2022-07-25T23:16:05Z IvanOS 20900 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/BlackArrow|BlackArrow]] ([[User talk:BlackArrow|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] wikitext text/x-wiki '''Stari grad Tušćak''' je je utvrda u ruševnom stanju u naselju [[Kravljak (Samobor)|Kravljak]] koji se nalazi u sastavu grada Samobora i zaštićeno je [[kulturno dobro]]<ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200603145504/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=414283660 ''Kravljak, Stari grad Tušćak''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 24. srpnja 2020. Pristupljeno 24. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref> == Opis dobra == Stari grad Tušćak smješten je na nižem od dva hrpta brijega u istočnom [[Žumberačka gora|Žumberku]], blizu sela Kravljak, iznad potoka Bregane. Sastoji se od dvije [[Toranj|kule]], građene od [[kamen]]ih ploča, debljine zida oko 1,50 m. Uglovi su ojačani velikim tesanim blokovima. Prva kula nije nikada dovršena. U drugoj je stanovao vlasnik i vjerojatno vojnička posada, na što ukazuju nalazi. Ova kula je gorjela, a po zatečenim slojevima imala je dva kata i drveni krov. U nju se ulazilo drvenim stepenicama u visini prvog kata, međukatovi su bili od drvenih greda, a pokrov od šindre. Stari grad Tušćak karakterističan je burg [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i tipološki je jedinstven jer se nije dalje razvijao kao suvremenici [[Okić grad|Okić]] i [[Stari grad Samobor|Samoborski grad]].<ref name="min-kulture-RH" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-1137 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – pojedinačno, pravna statusa [[Zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "arheološka baština".<ref name="min-kulture-RH" /> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]] [[Kategorija:Građevine u Samoboru]] htvntspcp6nyc875z9tzz7fixzbq6gm 6432712 6432711 2022-07-25T23:16:23Z IvanOS 20900 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/IvanOS|IvanOS]] ([[User talk:IvanOS|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:BlackArrow|BlackArrow]] wikitext text/x-wiki '''Stari grad Tušćak''' je utvrda u ruševnom stanju u naselju [[Kravljak (Samobor)|Kravljak]] koji se nalazi u sastavu grada Samobora i zaštićeno je [[kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200603145504/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=414283660 ''Kravljak, Stari grad Tušćak''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 24. srpnja 2020. Pristupljeno 24. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref> == Opis dobra == Stari grad Tušćak smješten je na nižem od dva hrpta brijega u istočnom [[Žumberačka gora|Žumberku]], blizu sela Kravljak, iznad potoka Bregane. Sastoji se od dvije [[Toranj|kule]], građene od [[kamen]]ih ploča, debljine zida oko 1,50 m. Uglovi su ojačani velikim tesanim blokovima. Prva kula nije nikada dovršena. U drugoj je stanovao vlasnik i vjerojatno vojnička posada, na što ukazuju nalazi. Ova kula je gorjela, a po zatečenim slojevima imala je dva kata i drveni krov. U nju se ulazilo drvenim stepenicama u visini prvog kata, međukatovi su bili od drvenih greda, a pokrov od šindre. Stari grad Tušćak karakterističan je burg [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i tipološki je jedinstven jer se nije dalje razvijao kao suvremenici [[Okić grad|Okić]] i [[Stari grad Samobor|Samoborski grad]].<ref name="min-kulture-RH" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-1137 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – pojedinačno, pravna statusa [[Zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "arheološka baština".<ref name="min-kulture-RH" /> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]] [[Kategorija:Građevine u Samoboru]] o58gihas90409nh5g1rflxzqofj3itx Autodrom Nazionale di Monza 0 680579 6432474 6274807 2022-07-25T13:09:10Z 141.138.46.204 Trkača promjenjeno u trkaća wikitext text/x-wiki {| {{Prettyinfobox}} |+ <font size=+1>'''Monza'''</font> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan="2"| {| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=140px | [[File:Monza track map.svg|250px]] |- align=center width=140px |} |- | '''Mjesto''' | [[Monza]], [[Lombardija]] |- | '''Država''' | {{ZD|I|ITA}} [[Italija]] |- | '''[[Vremenska zona]]''' | [[Srednjoeuropsko vrijeme|GMT+1]] |- | '''[[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]]''' | 45°37′14″N 9°17′22″E |- | '''Kapacitet''' | 113 860 gledatelja |- | '''Duljina''' | 5 793 [[metar]]a |} '''Autodrom Nazionale di Monza''' je [[automobilizam|trkaća]] staza, smještena u mjestu [[Monza]] kraj [[Milano|Milana]] u [[Italija|Italiji]], te je trenutno domaćin [[VN Italije|Velike nagrade Italije]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. ==Konfiguracija staze== Staza se od svoga otvorenja 1922. godine nije puno promijenila. Najveća promjena dogodila se 1960-ih godina zbog sigurnosnih razloga, kada je značajno smanjena duljina kruga. Dotad je krug bio dug oko 10 km, a ovalni nagnuti dijelovi zamijenjeni su sporim šikanama kako bi se bolidi usporili. Zbog svoje jedinstvene konfiguracije, naglasak pri podešavanju bolida je na što većoj brzini na pravcu, dobroj stabilnosti na kočenju i trakciji na izlasku iz zavoja. Zato bolidi imaju najravnija krila u cijeloj sezoni kako bi se postizale što veće brzine, zbog čega su bolidi dosta nemirni u zavojima. Kočnice su izuzetno opterećene, unatoč dobrom hlađenju na dugim pravcima, ali zbog najvećih brzina u cijeloj godini, energije kočenja izuzetno su visoke.<ref> [https://maxf1.net/kalendar-2020/italija/ VN Italije, Autodromo Nazionale Monza, 08. 09. 2019.] ''MAXF1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2020. </ref> ==Natjecanja== *[[Formula 1]] *Velika nagrada Italije u motociklizmu *1000 km Monze *[[Svjetsko prvenstvo turističkih automobila]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [https://www.statsf1.com/en/circuit-monza.aspx Monza] – ''StatsF1'' [[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Monza]] [[Kategorija:Staze Formule 1|Monza]] [[Kategorija:Formula 1 u Italiji|Monza]] [[Kategorija:Automobilizam u Italiji|Monza]] [[Kategorija:Športski objekti u Italiji]] 8aubajb0fnqa5nlkwyws6iqfitrtjrd Ivan Šprlje 0 685013 6432721 5931680 2022-07-26T03:13:46Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Ivo Šprlje]] na [[Ivan Šprlje]]: izvor u članku wikitext text/x-wiki '''Ivo Šprlje''' ([[Matijevići (Kula Norinska)|MatijevićI]], [[14. kolovoza]] [[1947.]] - [[Dubrovnik]], [[8. studenoga]] [[2007.]]), [[župan]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske]] županije u dva mandata, član [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a, i poznati gospodarstvenik. Obnašao je istaknute dužnosti u gospodarstvu, politici i športu. U više navrata obnašao je dužnosti predsjednika nogometnog kluba "[[NK Neretva Metković|Neretva]]" i rukometnog kluba "[[RK Metković|Metković]]". Smatra se začetnikom ideje o izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]] kojim bi se spojilo [[Komarna|Komarnu]] i [[Pelješac]], te time ujedinilo Dubrovnik s maticom zemljom. Šprlje će ostati zapamćen i kao prvi SDP-ov, 'crveni' župan u Republici Hrvatskoj, koji je na čelu Dubrovačko-neretvanske županije ostao od [[1998.]] do [[2005.]] godine, a zbog svoje ideje o izgradnji Pelješkog mosta u kampanji za županijske izbore [[2003.]] godine proglašen je ''županom koji povezuje i spaja''.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Preminuo Ivan Šprlje |url=http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=11 |date=2007-11-08 |journal=dubrovniknet.hr |accessdate=2020-10-01}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-biog-pol}} {{DEFAULTSORT:Šprlje, Ivo}} [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:SDP]] ra7reow9zv8bf84ssfhtduvfm34qcy6 Saccoloma 0 687964 6432698 6428459 2022-07-25T21:53:15Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Saccoloma'' | slika =Saccoloma brasiliense kz03.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Saccoloma brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia = [[Saccolomataceae]] | familia_autorstvo =<small>Doweld</small> | genus = '''''Saccoloma''''' | genus_autorstvo =<small>Kaulf.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Saccoloma''''', rod [[Papratnjače|papratnjča]] smješten u porodicu ''Saccolomataceae'', dio je reda [[osladolike]]. Postoje 12 vrsta rasprostrnjenih po Americi (od Meksika do Argentine), <ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-91 World Plants (Complete List)] pristupljeno 16. srpnja 2022</ref> U njega se učestalo uključuju i vrste roda ''[[Orthiopteris]]'' iz zapadnog [[Pacifik]]a, tropske [[Azija|Azije]] i [[Madagaskar]]a == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Saccoloma brasiliense]]'' <small>(C.Presl) Mett.</small> # ''[[Saccoloma domingense]]'' <small>(Spr.) Prantl</small> # ''[[Saccoloma elegans]]'' <small>Kaulf.</small> # ''[[Saccoloma galeottii]]'' <small>(Fée) A.Rojas</small> # ''[[Saccoloma inaequale]]'' <small>(Kunze) Mett.</small> # ''[[Saccoloma laxum]]'' <small>R.C.Moran & B.Øllg.</small> # ''[[Saccoloma membranaceum]]'' <small>Mickel</small> # ''[[Saccoloma moranii]]'' <small>A.Rojas</small> # ''[[Saccoloma nigrescens]]'' <small>(Mett.) A.Rojas</small> # ''[[Saccoloma quadripinnatum]]'' <small>A.Rojas</small> # ''[[Saccoloma squamosum]]'' <small>R.C.Moran</small> # ''[[Saccoloma sunduei]]'' <small>A.Rojas</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Saccoloma |wikivrste = Saccoloma }} [[Kategorija:Saccolomataceae]] qew9tdio0kmdotlfhu7azg48g2jjwdt Saccolomataceae 0 687965 6432694 5661966 2022-07-25T21:52:01Z Zeljko 1196 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Saccoloma]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Saccoloma'' | slika =Saccoloma brasiliense kz03.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Saccoloma brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia = '''''Saccolomataceae''''' | familia_autorstvo =<small>Doweld</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Saccoloma''''', porodica [[Papratnjače|papratnjča]], dio je reda [[osladolike]]. Sastoji se od dva roda sa ukupno 21 vrstom<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-91 World Plants (Complete List)] pristupljeno 16. srpnja 2022</ref> U njega se učestalo uključuju i vrste roda ''[[Orthiopteris]]'' iz zapadnog [[Pacifik]]a, tropske [[Azija|Azije]] i [[Madagaskar]]a == Rodovi == # ''[[Saccoloma]]'' <small>Kaulf.</small> (12 spp.) # ''[[Orthiopteris]]'' <small>Copel.</small> (9 spp.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Saccolomataceae |wikivrste = Saccolomataceae }} [[Kategorija:Osladolike]] d3tg3yazwcekmm6nf9f0qad0nc17wk6 6432696 6432694 2022-07-25T21:52:47Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Saccoloma'' | slika =Saccoloma brasiliense kz03.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Saccoloma brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia = '''''Saccolomataceae''''' | familia_autorstvo =<small>Doweld</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Saccoloma''''', porodica [[Papratnjače|papratnjča]], dio je reda [[osladolike]]. Sastoji se od dva roda sa ukupno 21 vrstom<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-91 World Plants (Complete List)] pristupljeno 16. srpnja 2022</ref> U njega se učestalo uključuju i vrste roda ''[[Orthiopteris]]'' iz zapadnog [[Pacifik]]a, tropske [[Azija|Azije]] i [[Madagaskar]]a == Rodovi == # ''[[Saccoloma]]'' <small>Kaulf.</small> (12 spp.) # ''[[Orthiopteris]]'' <small>Copel.</small> (9 spp.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Saccolomataceae |wikivrste = Saccolomataceae }} [[Kategorija:Saccolomataceae| ]] [[Kategorija:Osladolike]] jp1wubr1u83113hajrrlsm6de5kcjfb Ava Max 0 687998 6432713 6432320 2022-07-25T23:41:33Z Idunnobrooo 278004 add real photo wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2021.}} {{Glazbenik | Ime = Ava Max | Img = Ava Max 2022.png | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Amanda Koci | Rođenje = [[16. veljače]] [[1994.]], {{SAD grad|Milwaukee|Wisconsin}}, [[SAD]] | Mjesto rođenja = | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[pop]], [[dance-pop]] | Zanimanje = [[pjevač]]ica, [[kantautor]]ica | Djelatno_razdoblje = 2013. − danas | Producentska_kuća = [[Atlantic Records|Atlantic]] | URL = {{URL|avamax.com}} | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Amanda Ava Koci''' (rođena kao '''Amanda Koci'''; [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukee]], [[16. veljače]] [[1994.]]), poznatija pod umjetničkim imenom '''Ava Max''', [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je pjevačica i kantautorica. U djetinjstvu se selila u različite savezne države kako bi započela glazbenu karijeru te je na koncu 2016. potpisala ugovor s [[glazbeno izdavaštvo|diskografskom kućom]] [[Atlantic Records]], pod čijom je licencijom u kolovozu 2018. objavila pjesmu "[[Sweet but Psycho]]". Tim se singlom probila u glavnu struju – pojavio se na prvom mjestu glazbenih ljestvica u 22 države, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Novi Zeland. Pjesma se također pojavila na drugom mjestu u Australiji i desetom mjestu na ''[[Billboard]]ovoj'' ljestvici [[Billboard Hot 100|Hot 100]] u SAD-u. Debitantski album ''[[Heaven & Hell (album Ave Max)|Heaven & Hell]]'' objavila je 18. rujna 2020. ==Rane godine== Amanda Ava Koci rođena je 16. veljače 1994. kao Amanda Koci u [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukeeju]] u saveznoj državi [[Wisconsin]].<ref name="Post">{{cite web |url=https://www.pilotonline.com/entertainment/music/vp-db-ava-max-heaven-hell-20200918-dd32kjiokjcwhcncblrxebodn4-story.html |title=Rising pop star Ava Max releases her debut album today. The "Sweet But Psycho" singer calls Virginia Beach home. |last=Poulter |first=Amy |website=The Virginian-Pilot |date=18. rujna 2020. |access-date=19. rujna 2020.}}</ref> Dijete je Albanaca podrijetlom iz gradova [[Qeparo]] i [[Sarandë]]<ref>{{cite web |url=https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=458863 |title=Ava Max shpreh dëshirën për të ardhur në Shqipëri |trans-title=Ava Max expresses the desire to come to Albania |publisher=Radio Television of Kosovo (RTK) |language=Albanian |date=31. kolovoza 2020. |accessdate=6. listopada 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201006143218/https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=458863 |archivedate=6. listopada 2020.}}</ref> i ima starijeg brata.<ref name="AvaMaxVanityFair">{{cite web |url=https://www.vanityfair.com/style/2019/02/sweet-but-psycho-ava-max-interview |title='Sweet but Psycho' Singer Ava Max Is Trying to 'Bring Pop Back' |last=Duboff |first=Josh |website=Vanity Fair |date=13. veljače 2019. |access-date=20. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190213165239/https://www.vanityfair.com/style/2019/02/sweet-but-psycho-ava-max-interview |archive-date=13. veljače 2019. |url-status=live}}</ref> Godine 1991. njezini su roditelji napustili Albaniju nakon sloma [[komunizam|komunizma]] u državi i godinu su dana živjeli u [[Pariz|pariškoj]] crkvi. U Parizu su upoznali ženu iz Wisconsina koja im je dala putovnice, a zatim su imigrirali u Sjedinjene Države i preselili se u Wisconsin, gdje je Max i rođena.<ref name="MilwaukeeJournal">{{cite web |url=https://www.jsonline.com/story/entertainment/music/2020/09/15/after-sweet-but-psycho-ava-max-has-debut-pop-album-heaven-hell/5760870002/ |title=Following 'Sweet but Psycho' success, Ava Max ready to conquer the pop world with debut album 'Heaven & Hell' |last=Levy |first=Piet |website=Milwaukee Journal Sentinel |date=15. rujna 2020. |access-date=16. rujna 2020.}}</ref> U vrijeme Avina djetinjstva njezini su roditelji s naporom zarađivali novac jer nisu znali engleski, a svatko je od njih radio tri posla.<ref name="BelfastTelegraph">{{cite web |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/life/features/ava-max-my-parents-left-albania-in-1990-and-lived-in-a-church-in-paris-for-a-whole-year-37700264.html |title=Ava Max: My parents left Albania in 1990 and lived in a church in Paris for a whole year |date=11. siječnja 2019. |website=Belfast Telegraph |accessdate=11. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190111133412/https://www.belfasttelegraph.co.uk/life/features/ava-max-my-parents-left-albania-in-1990-and-lived-in-a-church-in-paris-for-a-whole-year-37700264.html |archive-date=11. siječnja 2019. |url-status=live}}</ref> Njezina je majka Andrea školovana [[opera|operna]] pjevačica koja je u kući pjevala [[arija|arije]], dok je njezin otac Paul svirao klavir.<ref name="MilwaukeeJournal"/> Kad joj je bilo osam godina, Max se sa svojom obitelji preselila u [[Virginia|Virginiju]]; ondje je prije odlaska u srednju školu sudjelovala u nekoliko natjecanja u pjevanju koje je u trgovačkim centrima diljem države organizirao [[Radio Disney]].<ref name="Post"/><ref name="Gulf">{{cite web |last=Rowlands |first=Geoffrey |url=https://www.gulf-times.com/story/617395/Sweet-But-Psycho-makes-Ava-a-star |title=Sweet But Psycho makes Ava a star |website=Gulf Times |date=24. prosinca 2018. |accessdate=21. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225115331/https://www.gulf-times.com/story/617395/Sweet-But-Psycho-makes-Ava-a-star |archive-date=25. prosinca 2018. |url-status=live}}</ref> Kao trinaestogodišnjakinja osmislila je srednje ime Ava, kojim se počela služiti kao običnim imenom jer je smatrala da joj Amanda ne pristaje.<ref name="WindyCity">{{cite web |url=http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/Ava-Max-Sings-Into-a-Sweet-Life/65727.html |title=Ava Max Sings Into a Sweet Life |last=Nunn |first=Jerry |website=Windy City Times |date=27. ožujka 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409205347/http://www.windycitymediagroup.com/lgbt/Ava-Max-Sings-Into-a-Sweet-Life/65727.html |archive-date=9. travnja 2019. |url-status=live}}</ref> Kad joj je bilo četrnaest godina, s majkom se preselila u Los Angeles kako bi započela glazbenu karijeru, no odbijali su je jer nije bila punoljetna.<ref name="Post"/><ref>{{cite web |url=https://wwd.com/eye/people/ava-max-heaven-and-hell-debut-album-1234590349/ |title=The Duality of Ava Max |last=Nordstrom |first=Leigh |website=Women's Wear Daily |date=18. rujna 2020. |access-date=18. rujna 2020.}}</ref> Godinu dana kasnije otišla je u [[Južna Karolina|Južnu Karolinu]] i ondje počela pisati pjesme o odnosima kojima je svjedočila, pa tako i onima njezina brata.<ref name="RollingStone"/> Izjavila je da joj je drago da se preselila jer joj je to omogućilo da ima normalno djetinjstvo.<ref name="AvaMaxVanityFair"/> Na koncu se kad joj je bilo sedamnaest godina vratila u Los Angeles s bratom.<ref name="Post"/><ref name="Idolator2019">{{cite web |url=https://www.idolator.com/7687574/ava-max-sweet-but-psycho-interview?ios=1&safari=1 |title=Ava Max On "Sweet But Psycho" & Making Pop Fun Again: Interview |first=Mike |last=Wass |publisher=Idolator |date=31. listopada 2018. |accessdate=22. ožujka 2019.}}</ref> ==Karijera== ===2013. – 2017.: Početci=== [[Slika:Ava Max Logo.png|mini|desno|Maxin logotip koji prikazuje 'Max Cut']] Debitantsku pjesmu "Take Away the Pain" objavila je 2013. pod umjetničkim imenom Ava;<ref>{{cite web |url=https://www.thenationalnews.com/arts-culture/music/it-is-inspirational-singer-ava-max-on-why-pop-music-will-never-die-1.1090833 |title='It is inspirational': singer Ava Max on why pop music will never die |last=Saeed |first=Saeed |website=The National |date=9. listopada 2020. |access-date=15. listopada 2020.}}</ref> tu je pjesmu u srpnju 2015. remiksao kanadski produkcijski duo [[Project 46]].<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=eOq1UTHyj5w |title=Project 46 - Take Away The Pain (feat. Ava Koci) [Cover Art] |author=Ultra Music |date=16. srpnja 2015. |via=[[YouTube]] |access-date=12. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150828204105/https://www.youtube.com/watch?v=eOq1UTHyj5w |archive-date=28. kolovoza 2015. |url-status=live}}</ref> Nakon što su njezine demosnimke više godina odbijali producenti i autori pjesama,<ref name="Gulf"/> na jednoj večeri 2014. upoznala je kanadskog glazbenog producenta [[Cirkut]]a,<ref name="Viral">{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8544341/artists-who-went-viral-2010s-timeline |title=From Rebecca Black to Lil Nas X: A Timeline Of Artists Going Viral in the 2010s |last=Spruch |first=Kirsten |website=Billboard |date=26. studenoga 2019. |access-date=15. lipnja 2020.}}</ref> koji je bio prijatelj njezina brata.<ref>{{cite web |url=https://rain-mag.com/ava-max/ |title=Ava Max Talks Fashion, Stalkers, and a Christmas Surprise |last=Benjamin |first=Mark |website=Rain Magazine |date=15. listopada 2020. |access-date=16. listopada 2020.}}</ref> Max mu je otpjevala "Sretan rođendan",<ref name="RollingStone"/><ref name="Chartbreaker"/><ref>{{cite web |url=https://www.vulture.com/2019/02/after-working-with-dr-luke-cirkut-breaks-out-on-his-own.html |title=After Working With Dr. Luke, Cirkut Breaks Out on His Own |first=Myles |last=Tanzer |website=Vulture |accessdate=24. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224085232/https://www.vulture.com/2019/02/after-working-with-dr-luke-cirkut-breaks-out-on-his-own.html |archive-date=24. veljače 2019. |url-status=live}}</ref> što je dovelo do njihove suradnje; napisali su stotine pjesama i na [[SoundCloud]]u u srpnju 2016. objavili "Anyone but You".<ref name="Viral"/> Ta je pjesma privukla pažnju različitih diskografskih kuća koje su s Max kontaktirale e-poštom te je na kraju iste godine potpisala ugovor s [[Atlantic Records]]om.<ref name="Post"/><ref name="Gulf"/> Max je istaknula da joj je rad s Cirkutom promijenio život jer je prethodno razmišljala o tome da napusti glazbenu industriju zbog nemogućnosti da se kreativno izrazi.<ref name="GayTimes">{{cite web |url=https://www.gaytimes.co.uk/culture/114358/ava-max-interview/ |title=Say hello to Ava Max: Our favourite new pop obsession |last=Corner |first=Lewis |website=Gay Times |date=24. listopada 2018. |access-date=15. lipnja 2020.}}</ref> Nakon što je potpisala ugovor, razmišljala je o tome kojim bi se umjetničkim prezimenom mogla koristiti i na koncu je izabrala Max. Obrazložila je da ga je izabrala jer je objedinjavalo muške i ženske karakteristike. Između 2016. i 2017. Max je počela nositi frizuru poznatu pod imenom 'Max Cut'; taj je tip frizure prikazan i u njezinu logotipu, u kojem mijenja slovo 'A' u riječi Max.<ref name="AvaMaxVanityFair"/> Dana 4. kolovoza 2017. gostovala je u pjesmi [[Le Youth]]a "Clap Your Hands", u kojoj je otpjevala dvije različite melodije.<ref name="Clap">{{cite web |url=http://www.billboard.com/articles/news/dance/7889773/le-youth-clap-your-hands |title=Le Youth's 'Clap Your Hands' Is Infectious Funk: Exclusive |work=Billboard |accessdate=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180627101000/https://www.billboard.com/articles/news/dance/7889773/le-youth-clap-your-hands |archive-date=27. lipnja 2018. |url-status=live}}</ref> ===2018. – danas: Proboj i ''Heaven & Hell''=== [[Slika:Ava Max at the Rix FM Festival in Gothenburg (48534754301) (cropped).jpg|mini|Max na nastupu na Gothenburg Rix FM Festivalu u kolovozu 2019.]] Pjesma "My Way" objavljena je 20. travnja 2018.<ref>{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Takes-Control-With-New-Single-My-Way-20180501 |title=Ava Max Takes Control With New Single 'My Way' |author=BWW News Desk |website=BroadwayWorld |accessdate=12. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927124938/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Takes-Control-With-New-Single-My-Way-20180501 |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}</ref> i pojavila se na 38. mjestu rumunjske ljestvice [[Airplay 100 (Rumunjska)|Airplay 100]].<ref>{{cite news |url=https://www.unsitedemuzica.ro/topuri/Top-Airplay-100-Matthew-Koma-ramane-regele-clasamentului-p5437 |title=Top Airplay 100 – Matthew Koma rămâne regele clasamentului |trans-title=Top Airplay 100 – Matthew Koma remains the king of the chart |language=ro|author=Arvunescu, Victor |date=18. lipnja 2018. |access-date=18. lipnja 2018. |publisher=Un site de muzică |archive-url=https://web.archive.org/web/20180618230509/https://www.unsitedemuzica.ro/topuri/Top-Airplay-100-Matthew-Koma-ramane-regele-clasamentului-p5437 |archive-date=18. lipnja 2018. |url-status=live}}</ref> Dana 11. svibnja 2018. objavljena je pjesma "Slippin", nastala u suradnji s reperom [[Gashi]]jem.<ref name="Slippin">{{cite web |title=Ava Max Releases 'Slippin' Featuring GASHI |url=https://the360mag.com/ava-max-releases-slippin-featuring-gashi |website=360 Magazine |accessdate=18. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927165137/https://the360mag.com/ava-max-releases-slippin-featuring-gashi/ |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=New Ava Max Track 'Slippin' Featuring Gashi |url=https://newmusicweekly.com/new-ava-max-track-slippin-featuring-gashi |website=New Music Weekly |access-date=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127223047/https://newmusicweekly.com/new-ava-max-track-slippin-featuring-gashi |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}</ref> Dana 8. lipnja 2018. gostovala je u pjesmi "Into Your Arms" američkog repera Witta Lowryja.<ref>{{cite web |url=https://itunes.apple.com/gb/album/into-your-arms-feat-ava-max-single/1390136615 |title=Into Your Arms (feat. Ava Max) – Single by Witt Lowry |publisher=iTunes Store (GB) |access-date=29. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181229173155/https://itunes.apple.com/gb/album/into-your-arms-feat-ava-max-single/1390136615 |archive-date=29. prosinca 2018. |url-status=live}}</ref> Mjesec dana kasnije na SoundCloudu je objavljena pjesma "[[Salt (pjesma Ave Max)|Salt]]".<ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7904225/ava-max-is-all-cried-out-feeling-fabulous-on-fierce-new-single-salt |title=Ava Max Is All Cried Out & Feeling Fabulous On Fierce New Single Salt |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=12. prosinca 2019. |access-date=22. prosinca 2019.}}</ref> Pjesmu "Not Your Barbie Girl" objavila je 13. kolovoza 2018. kao promidžbeni singl.<ref name="GayTimes"/><ref>{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/not-your-barbie-girl-single/1426026136 |title=Not Your Barbie Girl – Single |publisher=iTunes Store (US) |access-date=14. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180910054031/https://itunes.apple.com/us/album/not-your-barbie-girl-single/1426026136 |archive-date=10. rujna 2018. |url-status=live}}</ref> "[[Sweet but Psycho]]" objavljena je 17. kolovoza 2018. Tom se pjesmom Max probila u glavnu struju i pojavila se na prvom mjestu ljestvica u više od 22 države, među kojima su Njemačka, Švicarska, Austrija, Norveška, Švedska, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo; u potonjoj je državi na tom mjestu ostala četiri tjedna zaredom.<ref name="Stereogum">{{cite web |last=DeVille |first=Chris |title=Can Ava Max's Global Hit 'Sweet But Psycho' Take Over America Too? |url=https://www.stereogum.com/2029230/sweet-but-psycho-ava-max/franchises/the-week-in-pop/ |website=Stereogum |access-date=25. siječnja 2019. |date=24. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190125183402/https://www.stereogum.com/2029230/sweet-but-psycho-ava-max/franchises/the-week-in-pop/ |archive-date=25. siječnja 2019. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Who is Ava Max? The Sweet But Psycho star soaring up the charts |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/who-is-ava-max-the-sweet-but-psycho-star-soaring-up-the-charts__24768 |publisher=Official Charts Company |accessdate=28. studenoga 2018. |date=21. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127223046/https://www.officialcharts.com/chart-news/who-is-ava-max-the-sweet-but-psycho-star-soaring-up-the-charts__24768 |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=live}}</ref> U siječnju 2019. pjesma se pojavila na vrhu ''Billboardove'' ljestvice [[Dance Club Songs]], a kasnije je ušla i u najviših 10 mjesta ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].<ref name="Trust">{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8513170/lil-nas-x-old-town-road-hot-100-number-one-eighth-week |title=Lil Nas X's 'Old Town Road' Rules Billboard Hot 100 for Eighth Week, Ava Max's 'Sweet but Psycho' Hits Top 10 |last=Trust |first=Gary |website=Billboard |date=28. svibnja 2019. |accessdate=29. svibnja 2019. |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20190528171916/https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8513170/lil-nas-x-old-town-road-hot-100-number-one-eighth-week |archive-date=28. svibnja 2019. |url-status=live}}</ref> Max je 23. listopada 2018. gostovala u pjesmi "[[Make Up (pjesma Vicea i Jasona Derula)|Make Up]]" [[DJ Vice|Vicea]] i [[Jason Derulo|Jasona Derula]],<ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7687345/jason-derulo-ava-max-make-up-vice-video-review?chrome=1 |title=Jason Derulo & Ava Max Join Forces On Vice's 'Make Up' |last=Wass |first=Mike |publisher=Idolator |date=23. listopada 2018. |accessdate=16. prosinca 2019.}}</ref> a pojavila se i na pjesmi "Let It Be Me" koja je objavljena na albumu ''[[7 (album Davida Guette)|7]]'' [[David Guetta|Davida Guette]] iz 2018.<ref name="LetItBeMe">{{cite web |title=Pandora Predictions to Know: Flora Cash, Social House, Ava Max & Summer Walker |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8475032/pandora-predictions-flora-cash-social-house-ava-max |website=Billboard |url-access=subscription |access-date=27. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180927075253/https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8475032/pandora-predictions-flora-cash-social-house-ava-max |archive-date=27. rujna 2018. |url-status=live}}</ref> Dana 7. ožujka 2019. objavila je singl "[[So Am I]]", koji je ušao u deset najviših mjesta u Poljskoj, Norveškoj, Škotskoj i Švedskoj. Remiksana inačica pjesme objavljena je 3. srpnja 2019. i na njoj se pojavio južnokorejski ''[[boy band]]'' [[NCT 127]].<ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7820230/ava-max-teams-up-with-nct-127-on-so-am-i-remix |title=Ava Max Teams Up With NCT 127 On 'So Am I' Remix |publisher=Idolator |last=Nied |first=Mike |date=2. srpnja 2019. |accessdate=3. srpnja 2019.}}</ref> Pjesme "[[Blood, Sweat & Tears (pjesma Ave Max)|Blood, Sweat & Tears]]" i "[[Freaking Me Out]]" objavljene su u isto vrijeme u srpnju 2019. kao promidžbeni singlovi.<ref name="RSTwoSongs">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-new-songs-freaking-me-out-blood-sweat-tears-865746/ |title=Hear Ava Max's Two New Songs 'Freaking Me Out' and 'Blood, Sweat and Tears' |last=Spanos |first=Brittany |website=Rolling Stone |date=31. srpnja 2019. |access-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190731202509/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-new-songs-freaking-me-out-blood-sweat-tears-865746/ |archive-date=31. srpnja 2019. |url-status=live}}</ref> Max je 7. kolovoza 2019. gostovala u pjesmi "Slow Dance" američkog kantautora [[AJ Mitchell]]a,<ref>{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/3144913/aj-mitchell-slow-dance-mtv-push-two-proms/ |title=AJ Mitchell Wants 'Slow Dance' To Soundtrack Every Prom |last=Alston |first=Trey |publisher=MTV News |date=6. studenoga 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7850002/love-blossoms-on-aj-mitchell-ava-maxs-slow-dance? |title=Love Blossoms On AJ Mitchell & Ava Max's 'Slow Dance' |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=16. rujna 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}</ref> a pjesmu "[[Torn (pjesma Ave Max)|Torn]]" objavila je kao singl 19. kolovoza 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Unleashes-New-Disco-Tinged-Single-Torn-20190819 |title=Ava Max Unleashes New Disco-Tinged Single 'Torn' |website=BroadwayWorld |date=19. kolovoza 2019. |accessdate=21. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190820194222/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Unleashes-New-Disco-Tinged-Single-Torn-20190819 |archive-date=20. kolovoza 2019. |url-status=live}}</ref> Dana 4. rujna 2019. potpisala je ugovor o suizdavaštvu s [[Warner Chappell Music]]om i Artist Publishing Groupom.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/publishing/8529123/ava-max-co-publishing-warner-chappell-apg |title=Ava Max Signs Joint Co-Publishing Agreement With Warner Chappell and APG |website=Billboard |last=Atkinson |first=Katie |date=4. rujna 2019. |access-date=20. rujna 2019. |url-access=subscription |archive-url=https://web.archive.org/web/20190909003946/https://www.billboard.com/articles/business/publishing/8529123/ava-max-co-publishing-warner-chappell-apg |archive-date=9. rujna 2019. |url-status=live}}</ref> Za pjesmu "Freaking Me Out" glazbeni je spot objavila 31. listopada 2019. povodom Noći vještica.<ref>{{cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Release-Freaking-Me-Out-Music-Video-20191031 |title=Ava Max Release 'Freaking Me Out' Music Video |author=TV News Desk |website=BroadwayWorld |date=31. listopada 2019. |access-date=31. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191031174731/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Release-Freaking-Me-Out-Music-Video-20191031 |archive-date=31. listopada 2019. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-freaking-me-out-new-video-906130/ |title=Ava Max Is Trapped in Haunted Mansion for 'Freaking Me Out' Video |last=Spanos |first=Brittany |website=Rolling Stone |date=31. listopada 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}</ref> Na dodjeli nagrada MTV-ja Europe 2019. osvojila je nagradu za najbolju novu izvođačicu.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8542367/mtv-emas-2019-winners-list |title=Here Are All the Winners From the 2019 MTV EMAs |author=Billboard Staff |website=Billboard |date=4. studenoga 2019. |access-date=3. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104033032/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8542367/mtv-emas-2019-winners-list |archive-date=4. studenoga 2019. |url-status=live}}</ref> Max i [[Pablo Alborán]] 6. su studenog 2019. objavili duet "[[Tabú (pjesma)|Tabú]]".<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8541368/latin-notas-pablo-alboran-ava-max |title=This Week in Latin Notas: Pablo Alborán Announces a Collaboration With Ava Max & More |last=Fernandez |first=Suzette |website=Billboard |date=29. listopada 2019. |accessdate=6. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106214612/https://www.billboard.com/articles/columns/latin/8541368/latin-notas-pablo-alboran-ava-max |archive-date=6. studenoga 2019. |url-status=live}}</ref> Prethodno objavljena pjesma "Salt" 12. je prosinca 2019. objavljena i na digitalnim platformama za [[mrežno strujanje]].<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8546157/ava-max-salt-listen |title=Ava Max Finally Drops Fan Favorite Song 'Salt' |last=Aniftos |first=Rania |website=Billboard |date=12. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214031044/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8546157/ava-max-salt-listen |archive-date=14. prosinca 2019. |url-status=live}}</ref> Surađivala je s britansko-norveškim DJ-jem i glazbenim producentom [[Alan Walker|Alanom Walkerom]] na pjesmi "[[Alone, Pt. II]]", koja je objavljena 27. prosinca 2019.<ref>{{cite web |url=https://cultr.com/news/alan-walker-to-release-alone-pt-ii-with-ava-max-on-27th/ |title=Alan Walker To Release 'Alone, Pt. II' With Ava Max On 27th |last=Tryon |first=Oliver |website=Cultr |date=24. prosinca 2019. |access-date=12. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191226232653/https://cultr.com/news/alan-walker-to-release-alone-pt-ii-with-ava-max-on-27th/ |archive-date=26. prosinca 2019. |url-status=live}}</ref> Pjesma "[[On Somebody]]" objavljena je kao promidžbeni singl 30. prosinca 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7904951/ava-max-deals-with-breakup-blues-on-new-bop-on-somebody? |title=Ava Max Deals With Breakup Blues On New Bop 'On Somebody' |last=Nied |first=Mike |publisher=Idolator |date=30. prosinca 2019. |access-date=21. listopada 2020.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Releases-On-Somebody-20191230 |title=Ava Max Releases 'On Somebody' |date=30. prosinca 2019. |website=BroadwayWorld |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331193355/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Ava-Max-Releases-On-Somebody-20191230 |archive-date=31. ožujka 2020. |access-date=30. siječnja 2020.}}</ref> Max je 12. ožujka 2020. objavila pjesmu "[[Kings & Queens (Ava Max song)|Kings & Queens]]", koja je ujedno i peti singl s njezina debitantskog studijskog albuma ''[[Heaven & Hell (album Ave Max)|Heaven & Hell]]''.<ref name="MTVKings">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/3159543/ava-max-kings-and-queens-interview/ |title=Ava Max Breaks Down 'Kings & Queens,' Her Empowering Call To Arms |last=Rothman |first=Madeline |publisher=MTV News |date=12. ožujka 2020. |access-date=12. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200324154711/http://www.mtv.com/news/3159543/ava-max-kings-and-queens-interview/ |archive-date=24. ožujka 2020. |url-status=live}}</ref> Također je gostovala u [[country]] pjesmi "On Me" s [[Thomas Rhett|Thomasom Rhettom]] i [[Kane Brown|Kaneom Brownom]]. Ta se pjesma pojavila u glazbi za film ''[[Scoob!]]'' i za nju je 15. svibnja 2020. objavljen glazbeni spot.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9372204/scoob-soundtrack-charlie-puth-thomas-rhett |title=No Mystery Here: The 'Scoob!' Movie Album With Charlie Puth & More Has Arrived |last=Aniftos |first=Rania |website=Billboard |date=15. svibnja 2020. |access-date=21. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200521152815/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9372204/scoob-soundtrack-charlie-puth-thomas-rhett |archive-date=21. svibnja 2020. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://people.com/country/thomas-rhett-kane-brown-collaborate-ava-max-scooby-doo/ |title=Thomas Rhett and Kane Brown Release New Country Collab with Ava Max for Upcoming Scooby-Doo Film |last=Aderoju |first=Darlene |website=People |date=15. svibnja 2020. |access-date=21. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200521060340/https://people.com/country/thomas-rhett-kane-brown-collaborate-ava-max-scooby-doo/ |archive-date=21. svibnja 2020. |url-status=live}}</ref> Max je 30. srpnja 2020. objavila pjesmu "[[Who's Laughing Now]]",<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9427345/ava-max-whos-laughing-now-music-video |title=Ava Max Seeks Sweet But Psychotic Revenge in 'Who's Laughing Now' Music Video |last=Mamo |first=Heran |website=Billboard |date=30. srpnja 2020. |access-date=31. srpnja 2020.}}</ref> a 3. rujna 2020. pjesmu "[[OMG What's Happening]]"; obje su pjesme promidžbeni singlovi.<ref>{{cite web |url=http://www.virginradio.fr/omg-what-s-happening-ava-max-annonce-un-nouveau-single-a731000.html |title=OMG, What's Happening, Ava Max annonce un nouveau single ! |trans-title=OMG, What's Happening, Ava Max announces a new single! |website=Virgin Radio (France) |language=fr |date=3. rujna 2020. |access-date=3. rujna 2020.}}</ref> ''Heaven & Hell'' objavljen je 18. rujna 2020. uz osmi singl "[[Naked (pjesma Ave Max)|Naked]]".<ref>{{cite web |url=https://www.vulture.com/2020/09/song-review-ava-max-naked-heaven-hell.html |title=Can Ava Max Ever Follow Up 'Sweet But Psycho'? |last=Curto |first=Justin |website=Vulture.com |date=21. rujna 2020. |access-date=22. rujna 2020.}}</ref> Album se pojavio na drugom mjestu ljestvice [[UK Albums Chart]],<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20200925/7502/|title=Official Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|access-date=October 8, 2020}}</ref> i dvadeset i sedmom mjestu američke ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/billboard-200/2020-10-03?rank=27|title=Heaven & Hell by Ava Max {{!}} Billboard 200 Chart|website=Billboard|access-date=October 8, 2020}}</ref> Max je 13. studenoga 2020. bila jedna od izvođača koji su gostovali na singlu "Stop Crying Your Heart Out" [[BBC]]-jeve dobrotvorne udruge [[Children in Need]].<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/bbc-radio-2s-allstars-including-cher-kylie-and-robbie-williams-to-release-stop-crying-your-heart-out-cover-for-bbc-children-in-need__31577/ |title=BBC Radio 2's Allstars including Cher, Kylie and Robbie Williams to release Stop Crying Your Heart Out cover for BBC Children in Need |last=White |first=Jack |publisher=Official Charts Company |date=10. studenoga 2020. |access-date=20. studenoga 2020. |archive-date=10. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201110131011/https://www.officialcharts.com/chart-news/bbc-radio-2s-allstars-including-cher-kylie-and-robbie-williams-to-release-stop-crying-your-heart-out-cover-for-bbc-children-in-need__31577/ |url-status=live}}</ref> Singl se popeo do sedmog mjesta na ljestvici [[UK Singles Chart]].<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/ |title=Official Singles Chart Top 100 - 20 November 2020 - 26 November 2020 |publisher=Official Charts Company |access-date=20. studenoga 2020. |archive-date=4. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200704182731/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/ |url-status=live}}</ref> Pjesma "[[My Head & My Heart]]" objavljena je 19. studenoga 2020.; na uratku ''Heaven & Hell'' pojavljuje se kao bonus pjesma.<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-my-head-my-heart-1092683/ |title=Ava Max Interpolates ATC in New Song 'My Head and My Heart' |last=Shaffer |first=Claire |website=Rolling Stone |date=19. studenoga 2020. |access-date=21. studenoga 2020. |archive-date=20. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120002440/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ava-max-my-head-my-heart-1092683/ |url-status=live}}</ref> Dana 8. lipnja 2021. objavljena je pjesma "[[EveryTime I Cry]]", za koju je Max izjavila da je "nastavak" njezinog prethodno spomenutog studijskog albuma.<ref>{{cite web |url=https://los40.com/los40/2021/06/08/musica/1623175497_713014.html |title=Ava Max Vuelve A Levantarnos De La Silla Con 'Everytime I Cry', Su Nueva Canción |trans-title=Ava Max Raises Us From The Chair Again With 'Everytime I Cry', Her New Song |last=Venegas |first=Ivi |publisher=Los 40 |date=8. lipnja 2021. |access-date=9. lipnja 2021.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.wrmf.com/ava-max-releases-new-song-but-warns-fans-its-not-the-new-era-yet/ |title=Ava Max releases new song, but warns fans it's not "the new era"...yet |publisher=WRMF |date=8. lipnja 2021. |access-date=9. lipnja 2021.}}</ref> Dana 10. rujna 2021. s Kylie Cantrall gostovala je na pjesmi "Sad Boy" [[R3hab]]a i [[Jonas Blue|Jonasa Bluea]].<ref>{{cite web |url=https://los40.com/los40/2021/09/10/videos/1631270089_899708.html |title=Ava Max tiene nueva canción junto a los DJs R3HAB y Jonas Blue: así suena 'Sad Boy' |trans-title=Ava Max has a new song with DJs R3HAB and Jonas Blue: This is what 'Sad Boy' sounds like |language=es |last=Venegas |first=Ivi |publisher=Los 40 |date=10. rujna 2021. |access-date=12. rujna 2021.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://flaunt.com/content/r3hab-sad-boy |title=R3hab Taps Jonas Blue, Ava Max & Kylie Cantrall In 'Sad Boy' |last=Ju |first=Shirley |website=Flaunt |date=13. rujna 2021. |access-date=30. rujna 2021.}}</ref> ==Glazbeni stil i utjecaji== Među žanrovima glazbe kojima se Max bavi navode se [[pop]]<ref name="BelfastTelegraph"/><ref name="Chartbreaker"/> i [[dance-pop]].<ref name="RollingStone"/><ref name="Fashionista">{{cite web |url=https://fashionista.com/2020/09/ava-max-fashion-style |title=How I Shop: Ava Max |last=Soo Hoo |first=Fawnia |website=Fashionista |date=24. rujna 2020. |access-date=25. rujna 2020.}}</ref> U djetinjstvu je slušala izvođače kao što su [[Alicia Keys]], [[Norah Jones]],<ref name="RollingStone"/> [[Celine Dion]], [[Aretha Franklin]], [[Fugees]],<ref name="BillboardInfluence">{{cite web |title=Ava Max Talks 'Mind-Blowing' Rise of 'Sweet but Psycho,' Debut Album Plans & Why 'No One's Better' Than Beyonce |url=https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8505351/ava-max-interview-sweet-but-psycho-album-pop-shop-podcast |website=Billboard |last1=Atkinson |first1=Katie |last2=Caulfield |first2=Keith |url-access=subscription |date=2. travnja 2019. |access-date=2. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403015102/https://www.billboard.com/articles/columns/podcasts/8505351/ava-max-interview-sweet-but-psycho-album-pop-shop-podcast |archive-date=3. travnja 2019. |url-status=live}}</ref> [[Mariah Carey]] i [[Whitney Houston]].<ref name="WarnerNZ"/> Također je navela da su na nju utjecale [[Beyoncé]],<ref name="BillboardInfluence"/> [[Madonna]], [[Gwen Stefani]], [[Fergie]], [[Britney Spears]], [[Christina Aguilera]] i [[Lady Gaga]].<ref name="WarnerNZ">{{cite web |title=Ava Max Explains the Meaning Behind her Hit 'Sweet but Psycho' |url=https://www.warnermusic.co.nz/news/ava-max-explains-the-meaning-behind-sweet-but-psycho |publisher=Warner Music New Zealand |access-date=27. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220062050/https://www.warnermusic.co.nz/news/ava-max-explains-the-meaning-behind-sweet-but-psycho |archive-date=20. prosinca 2018. |url-status=live}}</ref> Komentirala je da je Carey najviše utjecala na nju i da je u djetinjstvu stalno slušala njezine pjesme,<ref name="Paper">{{cite web |url=https://www.papermag.com/ava-max-kings-and-queens-interview-2645581775.html |title=Ava Max Talks Quarantine and How Khaleesi Inspired Her New Single |last=Goldfine |first=Jael |website=Paper |date=27. ožujka 2020. |access-date=27. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200327204809/https://www.papermag.com/ava-max-kings-and-queens-interview-2645581775.html |archive-date=27. ožujka 2020. |url-status=live}}</ref> među kojima je bila i "[[Vision of Love]]" (iz 1990.).<ref name="Chartbreaker">{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8495624/ava-max-chartbreaker-sweet-but-psycho-interview |title=Chartbreaker: Ava Max On Breakout Hit 'Sweet But Psycho' and How She'll Follow It Up |last=Cirisano |first=Tatiana |website=[[Billboard (magazine) |Billboard]] |url-access=subscription |date=30. siječnja 2019. |accessdate=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190405110518/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8495624/ava-max-chartbreaker-sweet-but-psycho-interview |archive-date=5. travnja 2019. |url-status=live}}</ref> ==Imidž== {{quote box | width = 25% | align = desno | quote = Zapravo sam eksperimentirala s različitim frizurama i bojama... Roza kosom, plavom kosom i slično. Nisam smatrala da to odražava moju osobnost. Jednog sam dana rezala svoju kosu, odrezala sam dio na desnoj strani i sjećam se da sam nešto pekla; vjerojatno čokoladne kolačiće. Nisam odrezala dio kose na drugoj strani, nego sam potrčala niz stube. Pomislim: 'Bože, [kolačići] su skoro izgorjeli.' I dok sam se vraćala na gornji kat, u ogledalu sam vidjela svoj odraz i frizuru i... Nagnula sam glavu i upitala se 'Zašto imam osjećaj da sam to ja?' Osjećala sam se prirodno, kao da sam pronašla samu sebe. | source = Max o nastanku 'Max Cuta'<ref name="AvaMaxVanityFair"/> }} Max se često uspoređuje s Gagom zbog njezine glazbe i "razmetljiva imidža", odnosno njezine platinasto plave kose, osobnosti i umjetničkog imena.<ref name="AvaMaxVanityFair"/><ref>{{cite web |url=https://www.idolator.com/7721705/ava-max-addresses-lady-gaga-comparisons-huge-compliment |title=Ava Max Addresses Lady Gaga Comparisons: 'It's A Huge Compliment' |last=Wass |first=Mike |publisher=Idolator |date=13. ožujka 2019. |access-date=1. svibnja 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/wango-tango-see-5-memorable-looks-1215085 |title=The 5 Most Memorable Looks at Wango Tango 2019 |last=Weinberg |first=Lindsay |website=[[The Hollywood Reporter]] |date=3. lipnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020.}}</ref> Chris DeVille iz [[Stereogum]]a kritizirao je Max jer je smatrao da je njezin materijal previše sličan onom Lady Gage; izjavio je da je "ne dostiže ni na kojem planu, bilo da je riječ o tekstualnom, produkcijskom, melodijskom, dinamičkom planu ili osobnosti", premda je istaknuo da se njezinu osobnost često povezuje i s Madonninom.<ref name="Stereogum"/> Max je na te usporedbe izjavila da je Gaga "nevjerojatna" umjetnica, ali da ne želi da je uspoređuju s ostalim ljudima samo na temelju toga što imaju istu boju kose i objavljuju pop pjesme. Iako je usporedbe opisala "lijenima", komentirala je da razumije da ih je "lako činiti" jer je od djetinjstva fascinirana pop-izvođačima.<ref>{{cite web |url=https://www.list.co.uk/article/119197-people-shouldnt-compare-women-ava-max-on-lady-gaga-comparisons/ |title='People shouldn't compare women': Ava Max on Lady Gaga comparisons |author=Bang Showbiz |website=The List |date=15. rujna 2020. |access-date=17. rujna 2020.}}</ref> Max je komentirala da se tijekom izlazaka u javnost često suprotstavlja očekivanjima; surađuje s manje poznatim dizajnerima i nosi neobičnu odjeću jer "ljudima želi pružiti iskustvo".<ref name="AvaMaxVanityFair"/> Spomenula je da ju je nadahnula moda iz 1990-ih i da su na nju utjecale Stefani i [[Cindy Crawford]].<ref name="Fashionista"/> Međutim, komentirala je da joj je draži rad na glazbi u studiju nego izlazak u javnost jer ne voli pažnju osoba posebno odjevenih za crveni tepih i kamera.<ref name="BelfastTelegraph"/> Njezinu frizuru 'Max Cut' čini asimetrična umjetna plava kosa s razdjeljkom u sredini; s desne je strane kosa dugačka do obraza, a s lijeve je strane dulja i valovita.<ref name="Gulf"/> Izjavila je da se ne osjeća autentično s normalnom frizurom<ref name="WindyCity"/> i da se s tom frizurom osjeća jedinstveno.<ref name="RollingStone">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/ava-max-cirkut-sweet-but-psycho-831019/ |title=Ava Max Wants to Bring Dance-Pop Back |last=Spanos |first=Brittany |website=[[Rolling Stone]] |date=16. svibnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219015356/https://www.rollingstone.com/music/music-features/ava-max-cirkut-sweet-but-psycho-831019/ |archive-date=19. veljače 2020. |url-status=live}}</ref><ref name="Khaosod">{{cite web |url=https://www.khaosodenglish.com/life/entertainment/2019/04/29/positive-pop-singer-ava-max-on-her-albanian-heritage-and-being-bullied/ |title='Positive Pop' Singer Ava Max On Her Albanian Heritage And Being Bullied |last=Thaitrakulpanich |first=Asaree |website=Khaosod |date=29. travnja 2019. |access-date=12. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200614110203/https://www.khaosodenglish.com/life/entertainment/2019/04/29/positive-pop-singer-ava-max-on-her-albanian-heritage-and-being-bullied/ |archive-date=14. lipnja 2020. |url-status=live}}</ref> U intervjuu za [[Radio.com]] 2020. Max je za svoju kosu rekla da "simbolizira slobodu da činiš što želiš" i da "predočuje njezinu osobnost", kao i da je bijeg od konformnosti.<ref>{{cite web |url=https://www.radio.com/im-listening/ava-maxs-definition-of-success-is-about-being-authentic |title=Ava Max's Definition of Success Is All About Being Authentically You |last=Zipper |first=Marni |website=Radio.com |date=14. rujna 2020. |access-date=17. rujna 2020.}}</ref> ==Privatni život== Max se opisala "čistokrvnom Albankom" i izjavila da želi doprinijeti svojoj zajednici.<ref name="BelfastTelegraph"/> Može razgovarati na albanskom, ali ga ne zna čitati.<ref name="RollingStone"/> Također otvoreno podržava jačanje položaja žena u društvu, nešto što izražava i u svojoj glazbi.<ref name="BillboardInfluence"/> U intervjuu s časopisom ''[[Attitude (časopis)|Attitude]]'' 2019. izjavila je da su je u prošlosti privlačile žene, ali da ne želi nasloviti svoju seksualnost; dodala je da joj je važno "kad je riječ o tome tko si kao osoba. Ne volim kad mene i sve ljude koje poznajem uvrštavaju u određene kategorije".<ref>{{cite web |url=http://attitude.co.uk/article/ava-max-wont-label-her-sexuality/22000/ |title=Ava Max won't 'label' her sexuality |date=11. listopada 2019. |website=Attitude |access-date=14. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191012141616/http://attitude.co.uk/article/ava-max-wont-label-her-sexuality/22000/ |archive-date=12. listopada 2019. |url-status=live}}</ref> ==Diskografija== ;Studijski albumi *''[[Heaven & Hell (album Ave Max)|Heaven & Hell]]'' (2020.) *Diamonds & Dancefloors (2022.) ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+Naziv dodjele nagrada, godina održavanja, kategorija, nominirane osobe za nagradu i rezultat nominacije ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col"| Kategorija ! scope="col" | Rad ! scope="col"| Rezultat ! scope="col" class="unsortable"| {{Abbr|Izv.|Izvori}} |- ! scope="row"| 2019. ! scope="row"| [[Bravo Otto]] | Nova zvijezda | rowspan="4"| Ona sama | {{Dobitnik}} | style="text-align:center;"|<ref>{{cite web |url=https://www.bravo.de/bravo-otto-wahl-2019-vote-fuer-deinen-star-382841.html |title=BRAVO-Otto-Wahl 2019: Vote für deinen Star! |trans-title=Bravo Otto Choice 2019: Vote for your star! |publisher=Bravo |date=23. listopada 2019. |accessdate=26. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191023201845/https://www.bravo.de/bravo-otto-wahl-2019-vote-fuer-deinen-star-382841.html |archive-date=23. listopada 2019. |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row"| 2019. ! scope="row"| [[BreakTudo Awards]] | Novi međunarodni glazbenik | {{Nominiran}} | style="text-align:center;"|<ref>{{cite web |url=https://www.breaktudo.com/breaktudo-awards-2019-veja-a-lista-completa-de-indicados/ |title=BreakTudo Awards 2019: Veja a lista completa de indicados |trans-title=BreakTudo Awards 2019: See the full list of nominees |date=22. kolovoza 2019. |publisher=BreakTudo |language=pt-BR |access-date=28. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155505/https://www.breaktudo.com/breaktudo-awards-2019-veja-a-lista-completa-de-indicados/ |archive-date=27. kolovoza 2019. |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row"| 2019. ! scope="row"| [[Global Awards]] | Zvijezda u usponu | {{Nominiran}} | style="text-align:center;"|<ref>{{cite web |url=https://vote.global.com |title=Global Radio Awards 2019 |date=7. prosinca 2018. |accessdate=19. siječnja 2019. |publisher=Global Awards |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121162637/https://vote.global.com/ |archive-date=21. siječnja 2018. |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" rowspan="2"| 2019. ! scope="row" rowspan="2"| [[Gaffa (časopis)#GAFFA Awards|''GAFFA'' Awards (Švedska)]] | Najbolji novi strani izvođač | {{Nominiran}} | rowspan="2" style="text-align:center;"|<ref>{{cite web |url=http://gaffa.se/priset |title=Sweden GAFFA Awards |date=7. prosinca 2018. |accessdate=13. siječnja 2019. |website=Gaffa |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127071940/http://gaffa.se/priset |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}</ref> |- | Najbolja strana pjesma | rowspan="2"| "[[Sweet but Psycho]]" | {{Dobitnik}} |- ! scope="row" rowspan="2"| 2019. ! scope="row" rowspan="2"| [[LOS40 Music Awards]] | [[Premios 40 Principales for Best International Song|Najbolja međunarodna pjesma]] | {{Dobitnik}} | style="text-align:center;" rowspan="2"|<ref>{{cite web |url=https://los40.com/los40/2019/09/12/radio/1568271871_802645.html |title=Jonas Brothers, Rosalía, Aitana, Leiva y Manuel Carrasco, Máximos Nominados De LOS40 Music Awards 2019 |trans-title=Jonas Brothers, Rosalía, Aitana, Leiva and Manuel Carrasco, Top Nominees At LOS40 Music Awards 2019 |language=Spanish |publisher=Los 40 |accessdate=13. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921222110/https://los40.com/los40/2019/09/12/radio/1568271871_802645.html |archive-date=21. rujna 2019. |url-status=live}}</ref> |- |[[Premios 40 Principales for Best International New Artist|Najbolji međunarodni novi izvođač]] | rowspan="6"| Ona sama | {{Nominiran}} |- ! scope="row" rowspan="2"| 2019. ! scope="row" rowspan="2"| [[MTV Europe Music Awards]] | [[MTV Europe Music Award for Best New Act|Najbolji novi izvođač]] | {{Nominiran}} | style="text-align:center;" rowspan="2"|<ref>{{cite web |url=https://variety.com/2019/music/news/ariana-grande-billie-eilish-shawn-mendes-taylor-swift-mtv-ema-nominations-1203354459/ |title=Ariana Grande Leads 2019 MTV EMA Nominations |date=1. listopada 2019. |website=Variety |access-date=1. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191001094744/https://variety.com/2019/music/news/ariana-grande-billie-eilish-shawn-mendes-taylor-swift-mtv-ema-nominations-1203354459/ |archive-date=1. listopada 2019. |url-status=live}}</ref> |- | [[MTV Europe Music Award for Best Push Act|Najbolji novi izvođač]] | {{Dobitnik}} |- ! scope="row"| 2019. ! scope="row"| [[MTV Video Music Awards]] | [[MTV Video Music Award for Best New Artist|Najbolji novi glazbenik]] | {{Nominiran}} | style="text-align:center;"|<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8523471/2019-mtv-vma-nominations-video-music-awards-ariana-grande-taylor-swift |title=Ariana Grande & Taylor Swift Lead 2019 MTV VMA Nominations: See Full List |website=Billboard |date=23. srpnja 2019. |access-date=23. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190723175258/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8523471/2019-mtv-vma-nominations-video-music-awards-ariana-grande-taylor-swift |archive-date=23. srpnja 2019. |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row"| 2019. ! scope="row"| [[NRJ Music Awards]] | Novi međunarodni izvođač godine | {{Nominiran}} | style="text-align:center;"|<ref>{{cite web |title=NRJ Music Awards 2019 : Angèle, Roméo Elvis et Lil Nas X dominent la liste des nommés |trans-title=NRJ Music Awards 2019: Angèle, Romeo Elvis and Lil Nas X dominate the list of nominees |publisher=Ozap |url=https://www.ozap.com/actu/nrj-music-awards-2019-angele-romeo-elvis-et-lil-nas-x-dominent-la-liste-des-nommes/584030 |language=French |accessdate=30. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190930091606/https://www.ozap.com/actu/nrj-music-awards-2019-angele-romeo-elvis-et-lil-nas-x-dominent-la-liste-des-nommes/584030 |archive-date=30. rujna 2019. |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" rowspan="2"| 2019. ! scope="row" rowspan="2"| [[Teen Choice Awards]] | [[Teen Choice Award for Choice Summer Music Star: Female|Izabrana ljetna izvođačica]] | {{Nominiran}} | style="text-align:center;" rowspan="2"|<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/awards/8516707/2019-teen-choice-awards-nominations |title=Lil Nas X & Post Malone Lead 2019 Teen Choice Awards Nominations: See the List |last=Kaufman |first=Gil |date=16. lipnja 2019. |website=Billboard |access-date=8. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001058/https://www.billboard.com/articles/news/awards/8516707/2019-teen-choice-awards-nominations |archive-date=21. srpnja 2019. |url-status=live}}</ref> |- | Izabrana pjesma: Pop | "Sweet but Psycho" | {{Nominiran}} |- ! scope="row" | 2020. ! scope="row" | BreakTudo Awards | Umjetnik u usponu | rowspan="4"| Ona sama | {{Dobitnik}} | style="text-align:center;" |<ref>{{cite web |url=https://www.breaktudo.com/saiba-quem-sao-os-indicados-do-breaktudo-awards-2020/ |title=Saiba quem são os indicados do BreakTudo Awards 2020 |trans-title=Find out who are the nominees for the BreakTudo Awards 2020 |publisher=BreakTudo |language=pt-br |date=19. kolovoza 2020. |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> |- ! scope="row" | 2020. ! scope="row" | [[iHeartRadio Music Awards]] | Najbolji novi izvođač pop-glazbe | {{Nominiran}} | style="text-align:center;" |<ref>{{cite web |url=https://news.iheart.com/featured/iheartradio-music-awards/content/2020-01-08-2020-iheartradio-music-awards-nominees-revealed-see-the-full-list/ |title=2020 iHeartRadio Music Awards Nominees Revealed: See the Full List |last=Fields |first=Taylor |website=iHeartRadio |date=9. siječnja 2020. |access-date=7. rujna 2020.}}</ref> |- ! scope="row" | 2020. ! scope="row" | MTV Video Music Awards | [[MTV Video Music Award for Push Best New Artist|Najbolji novi glazbenik]] | <center>U širem izboru</center> | style="text-align:center;" |<ref>{{cite web |url=https://uproxx.com/music/doja-cat-pop-smoke-conan-gray-vmas-best-new-artist-nominations-2020/ |title=Doja Cat, Pop Smoke, And More Are Nominated For VMAs' Best New Artist |last=Drake |first=Carolyn |website=Uproxx |date=23. srpnja 2020. |access-date=19. kolovoza 2020.}}</ref> |- ! scope="row" rowspan="2" | 2020. ! scope="row" rowspan="2" | [[People's Choice Awards]] | Novi glazbenik godine | | style="text-align:center;" rowspan="2" |<ref>{{cite web |url=https://www.eonline.com/news/1193078/2020-peoples-choice-awards-complete-list-of-nominees |title=2020 People's Choice Awards: Complete List of Nominees |last=Jackson |first=Vannessa |website=[[E!#E! Online |E! Online]] |date=1. listopada 2020. |accessdate=1. listopada 2020.}}</ref> |- | Pjesma iz glazbe za film godine | "On Me" {{malo|(s [[Thomas Rhett|Thomasom Rhettom]] i [[Kane Brown|Kaneom Brownom]])}} | |- ! scope="row" | 2020. ! scope="row" | [[Spotify|Spotify Awards]] | EDM glazbenica čije su pjesme najviše reproducirane | Ona sama | {{Nominiran}} | style="text-align:center;" |<ref>{{cite web |url=https://www.nacionrex.com/amp/musica/spotify-awards-200-nominados-categorias-finalistas-premios-20200219-0007.html |title=Conoce a todos los nominados a los Spotify Awards 2020 |trans-title=Meet all the nominees for the Spotify Awards 2020 |last=Reyes |first=Vanessa |date=19. veljače 2020. |website=Nación Rex |accessdate=22. veljače 2020. |language=Spanish |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220133355/https://www.nacionrex.com/amp/musica/spotify-awards-200-nominados-categorias-finalistas-premios-20200219-0007.html |archive-date=20. veljače 2020. |url-status=live}}</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Ava Max |commonscathr = Ava Max |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === *[http://www.avamax.com Službeno mrežno mjesto] {{Ava Max}} {{GLAVNIRASPORED:Max, Ava}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Albanci]] pnigbiyssn6g6w70u29drhr3yig0knv Nazim Hikmet 0 693619 6432623 6255259 2022-07-25T20:03:48Z Koreanovsky 156368 sitn. wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Nazim Hikmet Ran | slika = Nazim Hikmet.jpg | veličina = 200px | opis slike = Nazim Hikmet (1952.) | pseudonim = | rođenje = [[Solun]], [[Osmansko Carstvo]]</br>15. siječnja [[1902.]] | smrt = [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]</br>3. lipnja [[1963.]] | mjesto_smrti = | nacionalnost = Turčin | zanimanje = Pisac, pjesnik | potpis = Nazim Hikmet Signature.png }} '''Nazim Hikmet Ran''' ([[Solun]], [[15. siječnja]] [[1902.]] – [[Moskva]], [[3. lipnja]] [[1963.]]),<ref>{{Cite news |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/265653/Nazim-Hikmet/265653rellinks/Related-Links |title=Nazım Hikmet {{!}} Turkish author |work=Encyclopedia Britannica |accessdate=2018-12-01 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.nazimhikmet.org.tr/kronolojik.asp |title=Kronoloji – Nâzım Hikmet Kültür ve Sanat Vakfı |website=www.nazimhikmet.org.tr |language=tr-TR |accessdate=2018-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070319184345/http://www.nazimhikmet.org.tr/kronolojik.asp |archivedate=19. ožujka 2007.}}</ref> poznatiji kao '''Nazim Hikmet''', bio je turski pjesnik, dramski pisac, romanopisac, scenarist i redatelj. Opisivan kao "romantični komunista"<ref name=":0">{{Cite book |url=https://www.worldcat.org/oclc/40417757 |title=Romantic communist : the life and work of Nazım Hikmet |last=Saime. |first=Göksu, |year=1999 |publisher=St. Martin's Press |others=Timms, Edward. |id={{ISBN |978-0-312-22247-5}}|location=New York|oclc=40417757}}</ref> i "romantični revolucionar",<ref name=":1">{{Cite book |url=https://www.worldcat.org/oclc/49356123 |title=Beyond the walls : selected poems |last=1902-1963. |first=Nâzım Hikmet, |year=2002 |publisher=Anvil Press Poetry |others=McKane, Richard., Christie, C. R. (Catherine Ruth), 1944-, Halman, Talât Sait. |id={{ISBN |978-0-85646-329-7}}|location=London|oclc=49356123}}</ref> više puta je bio zatvaran zbog svojih političkih uvjerenja, pa je veći dio svog odraslog života proveo u zatvoru ili u egzilu. Njegova poezija prevedena je na više od pedeset jezika. == Porodica == Prema Hikmetovim riječima, bio je turskog, njemačkog, poljskog i gruzijskog porijekla.<ref>{{Cite news |url=http://issuu.com/huseyinenol/docs/vera_tulyakova_hikmet_-_naz__m-la_s/210?e=0 |title=Vera tulyakova hikmet nazım la son söyleşimiz |work=Issuu |accessdate=2018-12-01 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?ei=Tt2JU_SlE-rW7QaujYH4CA&hl=tr&id=7GjiAAAAMAAJ&dq=Vera+Tulyakova+Hikmet&focus=searchwithinvolume&q=polonya+frans%C4%B1z+g%C3%BCrc%C3%BC |title=Nâzımʾla söyleşi |last=Hikmet |first=Vera Tulyakova |year=1989 |publisher=Cem Yayınevi |language=tr}}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?ei=zeCJU9KzMeKI7AbQ64Fw&hl=tr&id=XpY3AQAAIAAJ&dq=nazim+hikmet+g%C3%BCrc%C3%BC&focus=searchwithinvolume&q=+frans%C4%B1z+g%C3%BCrc%C3%BC |title=Nâzım Hikmet: siyasi biyografi |last=Akgül |first=Hikmet |year=2002 |publisher=Çiviyazilari |isbn=9789758663187 |language=tr}}</ref> Hikmetova je majka potjecala iz ugledne obitelji visokog socijalnog položaja s pretežno cerkeskim (adyghejskim) korijenima te vezom s poljskim plemstvom. S očeve strane imao je tursko porijeklo. == Mladost == [[Datoteka:Nazim Hikmet Bahriye.jpg|alt=|levo|mini|Nazim Hikmet s 15 godina (1917)]] Ran je rođen 15. siječnja 1902. godine u [[Solun]]u, gdje je njegov otac služio kao osmanlijski činovnik.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Pohađao je Tašmektep osnovnu školu u okrugu Goztepe u [[Istanbul]]u, a kasnije se upisao u juniorsko odjeljenje prestižne srednje škole Galatasaraj u oblasti Bejoglu, gdje je počeo da uči francuski jezik. Godine [[1918.]] diplomira na Otomanskoj pomorskoj školi na Hejbeliadi. Njegovi školski dani su se podudarali s periodom političkog prevrtanja, za vrijeme kojeg je otomanska vlada ušla u [[Prvi svjetski rat]] u savezu s [[Njemačko carstvo|Njemačkom]]. Kratak vremenski period bio je pomorski časnik na osmanskoj krstarici Hamidije; međutim, [[1919.]] godine se ozbljno razbolio i zbog nemogućnosti da se u potpunosti oporavi, [[1920.]] godine biva isključen iz pomorske službe. Godine [[1921.]] zajedno sa svojim prijateljima ([[Vali Nuredin]], [[Jusuf Zija Ortač]] i [[Faruk Nafiz Čamlibel]]), otišao je u [[Anadolija|Anadoliju]] kako bi se pridružio [[Turski rat za nezavisnost|Turskom ratu za nezavisnost]]. Odatle je otišao u [[Ankara|Ankaru]] (zajedno s Vali Nuredinom), gdje je bilo središte turskog oslobodilačkog pokreta. U Ankari su im predstavljeni [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafa Kemal Paša]] (Ataturk) koji je želio da dvojica prijatelja napišu pjesmu koja bi pozivala i nadahnula dobrovoljce iz Turske u Istanbulu i drugdje da se pridruže njihovoj borbi. Ova pjesma je bila veoma cijenjena, a Muhitin Birgen odlučuje da ih postavi za nastavnike u [[Bolu]], umjesto da ih pošalje na bojišnicu kao vojnike. Međutim, njihovi komunistički stavovi nisu bili cijenjeni od strane tamošnjih konzervativnih čelnika, pa odlučuju otići u [[Batumi]], u gruzijsku sovjetsku socijalističku republiku kako bi svjedočili rezultatima [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] iz [[1917.]] godine, dolazeći tamo 30. rujna 1921. godine. U srpnju [[1922.]] godine, dvojica prijatelja odlaze u [[Moskva|Moskvu]], gdje je Ran studirao ekonomiju i sociologiju na [[Komunistički univerzitet radnika Istoka|Komunističkom univerzitetu]] ranih 1920-ih godina. Na njega su utjecali umjetnički eksperimenti [[Vladimir Majakovski|Vladimira Majakovskog]] i [[Vsevolod Mejerhold|Vsevoloda Mejerholda]], kao i ideološke vizije [[Vladimir Lenjin|Lenjina]].<ref name=":0" /> == Kasnije godine i ostavština == Uhićen je [[1938.]] zbog navodnog poticanja vojske i naroda na pobunu i osuđen na 28 godine i 4 mjeseca stroge robije. 8. travnja [[1950.]] godine počinje štrajk glađu u znak prosvjeda protiv neuspjeha turskog parlamenta da uključi zakon o amnestiji na svoj dnevni red prije nego prestane s radom zbog nadolazećih izbora. Tada je prebačen iz zatvora iz [[Bursa|Burse]], najprije u ambulantu zatvora Sultanahmet u Istanbulu, a kasnije u zatvor Pašakapisi.<ref>{{Cite web |url=https://web.archive.org/web/20081006042859/http://www.nazimhikmetran.com/english/pages/biyografi5.html |title=Nâzım Hikmet |date=2008-10-06 |accessdate=2021-01-23}}</ref> Ozbiljno bolestan, Ran pauzira štrajk 23. travnja. Zahtjevi njegovog liječnika da ga liječe u bolnici tri mjeseca vlast je odbila. Kako se njegov status zatvorenika nije promijenio, nastavio je štrajk glađu 2. svibnja. Ranov štrajk glađu odjeknuo je širom zemlje. Potpisivane su peticije i objavljen je časopis nazvan po njemu. Njegova majka Dželile započela je štrajk glađu 9. svibnja, a sljedećeg dana štrajk započinju poznati turski pjesnici [[Orhan Veli]], [[Melih Dževdet]] i [[Oktaj Rifat]]. S obzirom na novu političku situaciju nakon izbora održanih 14. svibanja 1950. godine, štrajk je okončan pet dana kasnije, 19. svibnja, kada je konačno oslobođen nakon donošenja općeg zakona o amnestiji od strane nove vlade. Ran bježi iz Turske u [[Rumunjska|Rumunjsku]] brodom preko [[Crno more|Crnog mora]], a odatle se seli u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Zbog što je u [[Istočni blok|sovjetskom bloku]] jedina priznata turska manjina postojala u komunističkoj [[Bugarska|Bugarskoj]], njegove knjige su odmah objavljene u Bugarskoj, kako na [[Turski jezik|turskom]],<ref>Nazim Hikmet. 1951. ''Secilmis siirler'' [Selected Poems] (translated by Ludmil Stoyanof Lюdmil Stoяnov). Sofia: BKP</ref> tako i na [[Bugarski jezik|bugarskom]].<ref>Nazъm Hikmet Nazim Hikmet. 1952. Stihotvoreniя Stikhotvoreniia [Poems] (translated by Nikolai Tsonev Nikolaй Conev). Sofia: Bulgarski pisatel</ref> Komunističke vlasti u Bugarskoj su ga slavile kao "pjesnika slobode i mira".<ref>Kamilef, H [Kяmilev, X]. 1953. ''Nazim Hikmet - hurriyet ve baris sarkicisi'' [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Bulgarian into Turkish by Suleyman Hafizoglu). Sofia: BKP; Kяmilev, H. [Kiamilev, Kh]. 1953. ''Nazъm Hikmet, pevec na svobodata i mira'' Nazim Khikmet, pevets na svobadata i mira [Nazim Hikmet: A Singer of Liberty and Peace] (translated from the Russian into Bulgarian by Kruger Milovanov Krugev Milovanov]. Sofia: BKP.</ref> [[Datoteka:USSR stamp N.Hikmet 1982 6k.jpg|mini|226x226piskel|Poštanska marka Sovjetskog Saveza s Hikmetovim likom]] Ran je umro od srčanog udara u Moskvi 3. lipnja [[1963.]] godine u 61. godini.<ref>{{Cite web |url=http://www.cs.rpi.edu/~sibel/poetry/nazim_hikmet.html |title=Nazim Hikmet |website=www.cs.rpi.edu |accessdate=2021-01-23}}</ref> Sahranjen je na čuvenom [[Groblje Novodevičje|Novodevičjem]] groblju u Moskvi, gdje je njegov impozantni spomenik i danas mjesto hodočašća Turaka, komunista i mnogih ljudi iz cijelog svijeta. Njegova posljednja želja koja nikad provedena, bila je da ga sahrane na bilo kojem seoskom groblju u Anadoliji. Usprkos progonu turski je narod oduvijek poštovao Nazama Hikmeta. Njegove pjesme koje prikazuju ljude na selu, sela i gradove svoje domovine (''Memleketimden İnsan Manzaraları''), kao i Turski rat za nezavisnost (''Kurtuluş Savaşı Destanı'') i turske revolucionare (''Kuvâyi Milliye'') ubrajaju se među najveća patriotska književna djela Turske. Ran je imao poljsko i tursko državljanstvo. Tursko su mu oduzeli 1959. godine, a vratili tek 2009. godine.<ref>{{Citiranje weba|title="Nazım'la ilgili girişim iadeiitibar değil"|url=https://www.cnnturk.com/2009/turkiye/01/10/nazimla.ilgili.girisim.iadeiitibar.degil/508426.0/index.html|access-date=2022-01-01|website=CNN Türk|language=tr}}</ref> == Bibliografija == [[Datoteka:Nazim hikmet drawing.jpg|mini|261x261px||"Pjesme su ljudske ljepše od ljudi, Sigurnije od ljudi, Tužnije od ljudi, Čvršće od ljudi, I ja pjesme više volim od ljudi."]] === Drame === * Lubanja (1932, Kafatası) * Zaboravljeni čovjek (1935, Unutulan Adam) * Ferhad i Širin (1965, Ferhad ile Şirin) === Romani === * Život je dobar, brate (1967, Yaşamak Güzel Şey Be Kardeşim) * Krv ne govori (1965, Kan Konuşmaz) === Poezija === * İlk şiirler * 835 satır * Kuvâyi Milliye * Yatar Bursa Kalesinde * Memleketimden insan manzaraları : (insan manzaraları) * Yeni şiirler : (1951–1959) * Son şiirleri : (1959–1963) == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{Cite book |ref=harv |url=https://www.worldcat.org/oclc/40417757 |title=Romantic communist : the life and work of Nazım Hikmet |last=Saime. |first=Göksu, |year=1999 |publisher=St. Martin's Press |others=Timms, Edward. |id={{ISBN |978-0-312-22247-5}}|location=New York|oclc=40417757}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Nazım Hikmet Ran}} * https://www.marxists.org/subject/art/literature/nazim/ * http://www.politika.rs/scc/clanak/70430/Pomilovanje-turskog-pesnika-posle-pola-veka * https://web.archive.org/web/20081203160532/http://www.siirgen.org/siir/n/nazim_hikmet * https://librivox.org/author/8378?primary_key=8378&search_category=author&search_page=1&search_form=get_results {{DEFAULTSORT:Hikmet, Nazim}} [[Kategorija:Turski umjetnici]] [[Kategorija:Književnici]] [[Kategorija:Pjesnici]] [[Kategorija:Romanopisci]] 42hbx3kf2z80f8h1k9inyncbg32prqd Tom i Jerry (2021.) 0 694039 6432736 6297454 2022-07-26T05:55:56Z HRCuriousCat 278095 Poveznica riječi pijanist wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Wp+}} {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Tom i Jerry | naslov originala = Tom & Jerry | slika = Tom and Jerry logo (2021).png | opis slike = Logotip filma | veličina slike = 200px | režija = [[Tim Story]] | producenti = [[Chris DeFaria]] | scenarij = [[Kevin Costello]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Chloë Grace Moretz]]<br>[[Michael Peña]]<br>[[Colin Jost]]<br>[[Rob Delaney]]<br>[[Pallavi Sharda]]<br>[[Jordan Bolger]]<br>[[Patsy Ferran]]<br>[[Ken Jeong]] | glazba = [[Christopher Lennertz]] | snimatelj = [[Alan Stewart]] | montaža = [[Peter S. Elliot]] | scenografija = | kostimografija = | studio = [[Warner Animation Group]]<br>[[Turner Entertainment]]<br>The Story Company | distributer = [[Warner Bros. Pictures]] | godina = [[2021.]] | trajanje = 101 min. | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = 50.000.000 $ | zarada = 132.841.123 $ | žanr = [[animacijski film|animacija]]<br>[[pustolovni film|avantura]]<br>[[Komedija (film)|komedija]] | prethodni = | sljedeći = [[Tom and Jerry in New York]] (animirana serija) | web stranica = https://www.tomandjerrymovie.com/ | imdb_id = 1361336 }} '''''Tom i Jerry''''' (engl. ''Tom & Jerry'') (objavljen na nekim međunarodnim tržištima kao Tom i Jerry: Film) je američki [[Igrano-animirani film|igrano-animirani film]] u režiji i produkciji [[Tim Story]]ja. Zasnovan na [[Tom i Jerry|stoimenim likovima]]. Film je producirao [[Warner Animation Group]] studio, a distribuira ga [[Warner Bros. Pictures]]. Scenarij je napisao [[Kevin Costello]]. Film je u [[SAD]]-u objavljen [[26. veljače]] [[2021.]] a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dan ranije. == Radnja == Na Manhattanu, mačak Tom, koji sanja o tome da postane [[pijanist]], nastupa za prolaznike u [[Central Park]]u, predstavljajući se kao slijepa mačka. Miš Jerry, u potrazi za novim domom, uništava mu točku, a njih dvoje se na kraju jure. U međuvremenu, mlada Kayla Forester traži posao u Royal Gateu, najprestižnijem hotelu u [[New York]]u, koji ga je uspijela dobiti nakon što je predala ukradeni životopis. Zatim je zadužena za pomoć menadžeru Terenceu Mendozi u organizaciji raskošnog vjenčanja lokalnih zvijezda Preeta Mehta i Bena koje će se tamo održati. Jerry se smjestio u hotelu i uzrokuje nekoliko problema zbog krađe malih predmeta i hrane, bojeći se da bi to moglo uništiti ugled hotela i brak, menadžer Dubros prihvaća Kaylin prijedlog da preuzme zadatak da se riješi miša. Tom uspijeva provaliti u zgradu kako bi uhvatio Jerryja i, unatoč neuspjehu, sastaje se s Kaylom koja ga unajmljuje da joj pomogne uloviti Jerryja, unatoč Terenceovom neodobravanju. == Sinkronizacija == === Glasove posudili === * Kayla Judith Forester - [[Dajana Čuljak]] * Terence Mendoza - [[Jan Kerekeš]] * Henry Dubros - [[Dražen Čuček]] * Chef Jackie - [[Marko Cindrić]] * Ben - [[Ivan Colarić]] * Preeta Mehta - [[Mirna Medaković]] * Cameron - [[Ivan Šarić]] * Joy - [[Katarina Strahinić]] * Spike - [[Domagoj Janković]] === Ostali glasovi === * [[Marko Kutlić]] * [[Iskra Jirsak]] * [[Korana Gvozdić]] * [[Ivan Đuričić]] * [[Siniša Švec]] * [[Milan Peh]] * [[Marko Juraga]] * [[Ivan Pašalić]] * [[Vjekoslav Hudeček]] * [[Tomislav Meštrić]] * [[Gordan Grnović]] * [[Nikica Viličić]] * [[Ana Ćapalija]] * '''Sinkronizacija:''' Duplicato Media d.o.o. * '''Prijevod i prilagodba:''' [[Dražen Bratulić]] * '''Redatelj dijaloga:''' [[Luka Rukavina]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi 2020-ih]] snp21v1g73uy6wxj0tenchwy1fpn4l1 Human Rights Film Festival 0 700005 6432502 6432361 2022-07-25T14:08:26Z MarkoK1984 247459 /* Povijest */ wikitext text/x-wiki [[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip Human Rights Film Festivala]] '''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni [[filmski festival]] koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma. == Povijest == ''HRFF'' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}</ref> Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).<ref>{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}</ref> Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.<ref>{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}</ref> Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.<ref>{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}</ref> Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.<ref>{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}</ref> Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka|Rijeci]]. Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.<ref>{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}</ref> HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}</ref> Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine. == Lokacije festivala == [[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]] [[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]] Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine. Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:<ref>{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}</ref>{{Pojasniti|potrebno?}} * Kino Europa * [[Kino Tuškanac]] * Klub Mama * Klub Močvara * [[Književni klub Booksa]] * [[Medijateka Francuskog instituta]] * [[Galerija Nova]] * [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]] * [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]] Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je: * [[Art-kino Croatia]] == Partneri festivala == [[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]] [[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip Multimedijalnog instituta]] [[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip udruge Filmaktiv]] [[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]] Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju podršku omogućuju rad festivala: <ref>{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}</ref>{{Pojasniti|potrebno?}} * [[Filmaktiv]] * Art-kino Croatia * Kino Tuškanac * Booksa * What, How & for Whom ([[WHW]]) * [[Kulturtreger]] * Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH * Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH * Ured Pučke pravobraniteljice * [[Zaklada Solidarna]] * [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]] * [[Izvor (udruga)]] * [[Platforma za reproduktivnu pravdu]] * [[Roda (udruga)]] * [[U dobroj vjeri]] * [[GONG]] * [[Prekinimo šutnju]] * [[Kuća ljudskih prava]] * [[Human rights house foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava) * [[Centar za mirovne studije]] * [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]] * [[Isusovačka služba za izbjeglice]] * [[Udruga za samozastupanje]] * [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]] * [[Dugine obitelji]] * [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] * [[RoUm]] * [[ProPuh]] * [[Domino (udruga)]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival''] * [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku] [[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Filmska umjetnost]] 2497g9xd9zy6wcgjkmvexga7nkmr5by UEFA Liga prvaka 2021./22. 0 705452 6432461 6432438 2022-07-25T12:32:00Z Croxyz 205325 /* Timovi */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2021./22. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:StadeFranceNationsLeague2018.jpg|250 px]] | opis = [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[22. lipnja]] – [[25. kolovoza]] [[2021.]] (kvalifikacije) <br> [[14. rujna]] [[2021.]] – [[28. svibnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br />80 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]] | broj = 14 | drugi = {{ZD|E|ENG}} [[Liverpool|Liverpool]] | treći = | četvrti = | utakmice = 125 | golovi = 380 | gledanost = 4402255 | naj_strijelac = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]], 15 golova) | naj_igrač = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Best">{{cite news|date=31 May 2022|title=Karim Benzema named 2021/22 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15465014cfaf-b4d5f6398256-1000--karim-benzema-named-2021-22-uefa-champions-league-player-of-the/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_mladi = {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Young">{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] | sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] }} '''UEFA Liga prvaka 2021./22.''' 67. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 30. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 80 momčadi iz 54 nogometnih saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Natjecanje je osvojio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] dobivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalnoj utakmici]] koja je odigrana na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2021./2022. ukupno sudjeluje 80 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2021/22-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2021/22 Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2021 |access-date=30. travnja 2021.}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] i [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2020. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2015./16. do 2019./20.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |title=Association coefficients 2019/20 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2020 |access-date=24. kolovoza 2020. |archive-date=4. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191204125228/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |url-status=live}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|102,283 |align=center rowspan=4|4 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !2. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|90,462 | |- !3. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|74,784 | |- !4. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|70,653 | |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|59,248 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|49,449 | |- !7. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|45,549 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|37,900 | |- !9. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|36,100 | |- !10. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|35,750 | |- !11. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|33,600 | |- !12. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,925 | |- !13. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|29,250 | |- !14. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|27,300 | |- !16. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,400 | |- !18. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,300 | |- !19. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|25,500 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|24,875 |align=center rowspan=11|1 | |- !21. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|22,750 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,750 | |- !23. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|19,625 | |- !24. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|19,250 | |- !25. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|18,875 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|18,750 | |- !27. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|17,375 | |- !28. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|16,700 | |- !29. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|16,625 | |- !30. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|15,875 | |- !31. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|13,500 |align=center|0 | |- !32. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,000 |align=center rowspan=6|1 | |- !33. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|12,875 | |- !34. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,000 | |- !35. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|7,875 | |- !36. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,625 | |- !37. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,625 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !38. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !39. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,375 | |- !40. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|6,875 | |- !41. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,750 | |- !42. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|6,700 | |- !43. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,500 | |- !44. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|5,750 | |- !45. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|5,750 | |- !46. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|5,375 | |- !47. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !48. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|4,875 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,750 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|4,375 | |- !51. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,375 | |- !52. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|4,000 | |- !53. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|3,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|2,831 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|0,666 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=16. veljače 2020. |archive-date=4. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(32 momčadi) | * 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz pretkola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (26 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta | * 16 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 3 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 3 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2020./21.|4.]])<sup>[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|LP]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ([[La Liga 2020./21.|7.]])<sup>[[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|1.]]) |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2020./21.|1.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ([[Serie A 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2020./21.|4.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2020./21.|1.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2020./21.|2.]]) |{{ZD|P|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|1.]]) |{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|N|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2020./21.|1.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|A|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] ([[Danska Superliga 2020./21.|1.]]) | |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[Ligue 1 2020./21.|3.]]) |{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|U|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|2.]]) |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|C|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2020./21.|1.]]) ||{{ZD|S|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2020./21.|1.]]) |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2020./21.|2.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2020./21.|2.]]) |{{ZD|A|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|2.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|2.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{ZD|H|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2020.|1.]]) |{{ZD|N|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] ([[Eliteserien 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] ([[Izraelska premijer liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|K|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] ([[Kazahstanska Super Liga 2020.|1.]]) |{{ZD|B|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] ([[Bjeloruska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AZE}} [[Neftçi Baku]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|R|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|P|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ([[A Lyga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|L|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ALB}} [[KS Teuta|Teuta]] ([[Albanska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|M|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija Tetovo]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] ([[Irska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|F|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK]] ([[Veikkausliiga 2020.|1.]]) |{{ZD|G|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2020.|1.]]) |- |{{ZD|M|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] ([[Malteška Premier liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2020.|1.]]) |{{ZD|W|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|G|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps ]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|C|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2020.|1.]]) |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{ZD|K|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2020./21.|1.]]) |{{ZD|O|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] ([[Nogometna liga Føroyara 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SMR}} [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2020./21.|1.]]) |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 8. lipnja 2021. | 22. lipnja 2021. (polufinale) | 25. lipnja 2021. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2021. | 6. – 7. srpnja 2021. | 13. – 14. srpnja 2021. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 16. lipnja 2021. | 20. – 21. srpnja 2021. | 27. – 28. srpnja 2021. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 19. srpnja 2021. | 3. – 4. kolovoza 2021. | 10. kolovoza 2021. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2021. | 17. – 18. kolovoza 2021. | 24. – 25 kolovoza 2021. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 26. kolovoza 2021. |colspan=2 align=center| 14. – 15. rujna 2021. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 28. – 29. rujna 2021. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 19. – 20. listopada 2021. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 2. – 3. studenog 2021. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 23. – 24. studenog 2021. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 7. – 8. prosinca 2021. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 13. prosinca 2021. | 15. – 16. i 22. – 23. veljače 2022. | 8. – 9. i 15. – 16. ožujka 2022. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 18. ožujka 2022. | 5. – 6. travnja 2022. | 12. – 13. travnja 2022. |- | Polufinale | 26. – 27. travnja 2022. | 3. – 4. svibnja 2022. |- | Finale |colspan=2 align=center| 28. svibnja 2022. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 8. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PR">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001302/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=8. lipnja 2021. |access-date=8. lipnja 2021.}}</ref> Polufinalne utakmice odigrane su 22. lipnja, a finalna 25. lipnja 2021. [[KF Prishtina|Prishtina]] koja je pobjednik predeliminacijskog kola, plasirala se u prvo kvalifikacijsko kolo natjecanja, dok su gubitnici polufinalih i finalne utakmice prebačeni u drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] {{ZD|S|SMR}} || align=center | 0:2 || {{ZD|K|KOSV}} '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' |- | align=right | [[Havnar Bóltfelag|HB]] {{ZD|O|OVČ}} || align=center | 0:1 || {{ZD|A|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' {{ZD|K|KOSV}} || align=center | 2:0 || {{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q1">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001304/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=15. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 6. i 7. srpnja, a uzvratne 13. i 14. srpnja 2021. Pobjednici prvog kvalifikacijskog kola igraju drugo kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22., dok gubitnici igraju drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| [[CS Fola Esch|Fola Esch]]| {{ZD|L|LUKS}} | 2:7 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{ZD|G|GIB}} | 2:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{ZD|S|SLK}} | 3:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{ZD|I|IRS}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF|Malmö]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 2:1 | [[Riga FC|Riga]] | {{ZD|L|LAT}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{ZD|N|NOR}} | 2:5 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 2:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{ZD|W|WAL}} | 2:3 | '''[[Alaškert FK|Alaškert]]''' | {{ZD|A|ARM}} | 2:2 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[HJK Helsinki]]''' | {{ZD|F|FIN}} | 7:1 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{ZD|C|CG}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 4:3 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{ZD|B|BIH}} | 3:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{ZD|M|MAK}} | 0:6 | '''[[NŠ Mura|Mura]]''' | {{ZD|S|SLO}} | 0:1 | 0:5}} {{TwoLegResult| [[KS Teuta|Teuta]] | {{ZD|A|ALB}} | 0:5 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{ZD|G|GRU}} | 2:4 | '''[[Neftçi Baku|Neftçi]]''' | {{ZD|A|AZE}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{ZD|I|IZR}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{ZD|K|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{ZD|B|BJE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 6:1 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{ZD|K|KOSV}} | 3:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{ZD|L|LIT}} | 5:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{ZD|S|SJI}} | 3:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{ZD|E|EST}} | 5:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{ZD|M|MLT}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 5:2 | [[Valur]] | {{ZD|I|ISL}} | 3:2 | 2:0 }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q2">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001305/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. lipnja 2021. |access-date=16. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 20. i 21. srpnja, a uzvratne 27. i 28. srpnja 2021. Pobjednici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{ZD|C|CIP}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{ZD|S|SLK}} | 2:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 3:1 | [[FC Flora|Flora]] | {{ZD|E|EST}} | 2:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Alaškert FK|Alaškert]] | {{ZD|A|ARM}} | 1:4 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{ZD|G|GRČ}} | 2:0 | [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{ZD|A|AZE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{ZD|K|KAZ}} | 2:6 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] '''| {{ZD|S|SRB}} | 2:1 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{ZD|G|GIB}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:3 | [[HJK Helsinki|HJK]] | {{ZD|F|FIN}} | 2:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 5:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{ZD|L|LIT}} | 2:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] | {{ZD|S|SLO}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 0:0 | 1:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{ZD|A|AUT}} | 2:3 | '''[[Sparta Prag]]''' | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:3 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{ZD|D|DAN}} | 1:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 7:2 | [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{ZD|T|TUR}} | 5:1 | 2:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 19. srpnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q3">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001306/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19. srpnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 3. i 4. kolovoza, a uzvratne 10. kolovoza 2021. Pobjednici trećeg kvalifikacijskog kola igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili prvaci igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], dok gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili neprvaci igraju grupnu fazu UEFA Europske lige 2021./22. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 2:1 | [[Legia Varšava]] | {{ZD|P|POLJ}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{ZD|R|RUM}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 1:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{ZD|G|GRČ}} | 3:3 <br> (1:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 1:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{ZD|S|SRB}} | 1:2 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:2 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 2:1 | [[Slavia Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:0 | 0:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 4:0 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{ZD|D|DAN}} | 3:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | {{ZD|R|RUS}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[KRC Genk|Genk]] | {{ZD|B|BEL}} | 2:4 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Sparta Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 1:5 | '''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' | {{ZD|F|FRA}} | 0:2 | 1:3 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PO">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001307/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2. kolovoza 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 17. i 18. kolovoza, a uzvratne 24. i 25. kolovoza 2021. Pobjednici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22, dok gubitnici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Red Bull Salzburg]]''' | {{ZD|A|AUT}} | 4:2 | [[Brøndby IF|Brøndby]] | {{ZD|D|DAN}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 6:4 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{ZD|M|MAĐ}} | 3:2 | 3:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 3:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 3:0 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | 0:0 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{ZD|F|FRA}} | 2:3 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 0:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 2:1 | [[PSV Eindhoven]] | {{ZD|N|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }} |} == Grupna faza == Ždrijeb za grupnu fazu održan je u [[Istanbul|Carigradu]] 26. kolovoza 2021. u 18:00 po CEST-u.<ref name="ExCo">{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/026b-12c542441355-1c2040c5e54b-1000/ |title=Venues appointed for club competition finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. srpnja 2021. |access-date=16. srpnja 2021.}}</ref><ref name="draw GS">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001308/ |title=UEFA Champions League group stage draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021.}}</ref> 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi. Prvoplasirani i drugoplasirani svake grupe igraju osminu finala, trećeplasirani igraju doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], a četvrtoplasirani ispadaju iz svih europskih natjecanja. [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] prvi put igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. Ujedno je i prvi klub iz [[Moldavija|Moldavije]] koji igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. === Grupa A === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |6 |4 |0 |2 |18 |10 | +8 |'''12''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |6 |3 |2 |1 |13 |8 | +5 |'''11''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |6 |2 |1 |3 |15 |14 | +1 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |6 |1 |1 |4 |6 |20 | –14 |'''4''' | |} === Grupa B === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |6 |6 |0 |0 |17 |6 | +11 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |6 |2 |1 |3 |7 |8 | –1 |'''7''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] |6 |1 |2 |3 |4 |11 | –7 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |6 |1 |1 |4 |6 |9 | –3 |'''4''' | |} === Grupa C === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |6 |6 |0 |0 |20 |5 | +15 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] |6 |3 |0 |3 |14 |12 | +2 |'''9''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |6 |3 |0 |3 |10 |11 | –1 |'''9''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] |6 |0 |0 |6 |3 |19 | –16 |'''0''' | |} === Grupa D === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |6 |5 |0 |1 |14 |3 | +11 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |6 |3 |1 |2 |8 |5 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |6 |2 |1 |3 |7 |11 | –4 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |6 |0 |2 |4 |2 |12 | –10 |'''2''' | |} === Grupa E === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |6 |6 |0 |0 |22 |3 | +19 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |6 |2 |2 |2 |7 |9 | –2 |'''8''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |6 |2 |1 |3 |2 |9 | –7 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |6 |0 |1 |4 |1 |11 | –10 |'''1''' | |} === Grupa F === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |6 |3 |2 |1 |11 |8 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |6 |3 |1 |2 |12 |9 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |6 |1 |3 |2 |12 |13 |–1 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] |6 |1 |2 |3 |7 |12 | –5 |'''5''' | |} === Grupa G === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] |6 |3 |2 |1 |7 |4 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |6 |3 |1 |2 |8 |6 | +2 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |6 |1 |3 |2 |5 |5 |{{0}}0 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] |6 |1 |2 |3 |5 |10 | –5 |'''5''' | |} === Grupa H === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |6 |5 |0 |1 |10 |6 | +4 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |6 |4 |1 |1 |13 |4 | +9 |'''13''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] |6 |1 |2 |3 |10 |10 |{{0}}0 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] |6 |0 |1 |5 |1 |14 | –13 |'''0''' | |} == Drugi dio natjecanja == {{LP-Bracket |nowrap = |team-width = 180 |RD1 = Osmina finala |RD2 = Četvrtfinale |RD3 = Polufinale |RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|Finale]] |group1 = |group2 = |group3 = |RD1-team01 = {{DZ|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' |RD1-score01-1 = 2 |RD1-score01-2 = 1 |RD1-score01-agg = 3 |RD1-team02 = {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |RD1-score02-1 = 2 |RD1-score02-2 = 0 |RD1-score02-agg = 2 |RD1-team03 = {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |RD1-score03-1 = 0 |RD1-score03-2 = 1 |RD1-score03-agg = 1 |RD1-team04 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD1-score04-1 = 2 |RD1-score04-2 = 0 |RD1-score04-agg = 2 |RD1-team05 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD1-score05-1 = 1 |RD1-score05-2 = 3 |RD1-score05-agg = 4 |RD1-team06 = {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |RD1-score06-1 = 1 |RD1-score06-2 = 0 |RD1-score06-agg = 1 |RD1-team07 = {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |RD1-score07-1 = 1 |RD1-score07-2 = 1 |RD1-score07-agg = 2 |RD1-team08 = {{DZ|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' |RD1-score08-1 = 1 |RD1-score08-2 = 7 |RD1-score08-agg = 8 |RD1-team09 = {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] |RD1-score09-1 = 0 |RD1-score09-2 = 0 |RD1-score09-agg = 0 |RD1-team10 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD1-score10-1 = 5 |RD1-score10-2 = 0 |RD1-score10-agg = 5 |RD1-team11 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' |RD1-score11-1 = 1 |RD1-score11-2 = 1 |RD1-score11-agg = 2 |RD1-team12 = {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |RD1-score12-1 = 1 |RD1-score12-2 = 0 |RD1-score12-agg = 1 |RD1-team13 = {{DZ|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' |RD1-score13-1 = 2 |RD1-score13-2 = 2 |RD1-score13-agg = 4 |RD1-team14 = {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |RD1-score14-1 = 0 |RD1-score14-2 = 1 |RD1-score14-agg = 1 |RD1-team15 = {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |RD1-score15-1 = 1 |RD1-score15-2 = 1 |RD1-score15-agg = 2 |RD1-team16 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD1-score16-1 = 0 |RD1-score16-2 = 3 |RD1-score16-agg = 3 |RD2-team01 = {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |RD2-score01-1 = 1 |RD2-score01-2 = 3 |RD2-score01-agg = 4 |RD2-team02 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD2-score02-1 = 3 |RD2-score02-2 = 3 |RD2-score02-agg = 6 |RD2-team03 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD2-score03-1 = 1 |RD2-score03-2 = 1 |RD2-score03-agg = 2 |RD2-team04 = {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |RD2-score04-1 = 0 |RD2-score04-2 = 1 |RD2-score04-agg = 1 |RD2-team05 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD2-score05-1 = 1 |RD2-score05-2 = 0 |RD2-score05-agg = 1 |RD2-team06 = {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |RD2-score06-1 = 0 |RD2-score06-2 = 0 |RD2-score06-agg = 0 |RD2-team07 = {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |RD2-score07-1 = 1 |RD2-score07-2 = 3 |RD2-score07-agg = 4 |RD2-team08 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD2-score08-1 = 3 |RD2-score08-2 = 2 |RD2-score08-agg = 5 |RD3-team01 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD3-score01-1 = 2 |RD3-score01-2 = 3 |RD3-score01-agg = 5 |RD3-team02 = {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |RD3-score02-1 = 0 |RD3-score02-2 = 2 |RD3-score02-agg = 2 |RD3-team03 = {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |RD3-score03-1 = 4 |RD3-score03-2 = 1 |RD3-score03-agg = 5 |RD3-team04 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD3-score04-1 = 3 |RD3-score04-2 = 3 |RD3-score04-agg = 6 |RD4-team01 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |RD4-score01 =0 |RD4-team02 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' |RD4-score02 =1 }} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 13. prosinca 2021., prvotno u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001309/ |title=Round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}</ref> Tijekom izvlačenja desio se niz pogrešaka: [[Manchester United F.C.|Manchester United]] greškom je uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Villarreal CF|Villarreala]] (tijekom grupne faze oba kluba bila su u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa F|Grupi F]]) te je kasnije bio izvučen; druga je loptica potom izvučena, a njoj je bio [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. U idućem paru, [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je greškom uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] (oboje su bili u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa B|Grupi B]]), dok je Manchester United greškom izostavljen.<ref>{{cite news |last1=Crafton |first1=Adam |last2=Brown |first2=Luke |url=https://theathletic.com/news/controversy-as-manchester-united-incorrectly-excluded-from-section-of-champions-league-draw/1gkpbyKCs8qR/ |title=Controversy as Manchester United incorrectly excluded from section of Champions League draw |work=[[The Athletic]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, UEFA je poništila prvotni ždrijeb zbog „tehničkog problema” s kompjuterom koji je korišten prilikom izvlačenja, stoga je ždrijeb ponovno održan u 15:00 po CET-u.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0270-13f2ac0aff13-74f2ff9e43b1-1000/ |title=Champions League round of 16 draw declared void and will be redone at 15:00 CET |work=UEFA |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref><section end=R16 /> Originalni, poništeni parovi bili su:<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/uefa-champions-league/story/4546676/uefa-champions-league-round-of-16-draw-for-2021 |title=UCL chaos: UEFA confirm re-draw as Man United, Ronaldo initially pitted against Messi's PSG |work=[[ESPN]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] Parovi kasnijeg, konačnog ždrijeba bili su: * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] Prve utakmice odigrane su 15., 16. i 23. veljače, a uzvratne 8., 9., 15. i 16. ožujka 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Red Bull Salzburg]] | {{DZ|AUT}} | 1:8 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 1:7 }} {{TwoLegResult| [[Sporting CP]] | {{DZ|POR}} | 0:5 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:5 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{DZ|POR}} | 3:2 | [[AFC Ajax|Ajax]] | {{DZ|NIZ}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{DZ|ENG}} | 4:1 | [[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} | 2:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlético Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{DZ|ENG}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 4:1 | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{DZ|ITA}} | 1:1 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{DZ|ITA}} | 1:2 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{DZ|FRA}} | 2:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 1:3 }} |} === Četvrtfinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001310/ |title=Quarter and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice bit igrane su 5. i 6. travnja, a uzvratne 12. i 13. travnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{DZ|ENG}} | 4:5 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:3 | 3:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:0 | [[Atlético Madrid]] | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{DZ|NJE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4:6 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:3 | 3:3 }} |} === Polufinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u, nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 26. i 27. travnja, a uzvratne 3. i 4. svibnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{DZ|ENG}} | 5:6 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{DZ|ŠPA}} | 4:3 |1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 5:2 | [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:0 | 3:2}} |} === Finale === {{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2022.}} Finale će biti igrano 28. svibnja 2022. na [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 18. ožujka 2022., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> „Domaćin” (iz administrativnih razloga) određen je dodatnim ždrijebom održanim nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale. {{nogometna kutija |datum = 28. svibnja 2022. |vrijeme = 21:36 ([[CEST]]){{refn|group=note|Finale je prvotno trebalo započeti u 21:00 po CEST-u, no odgođeno je na 21:36 po CEST-u zbog sigurnosnih problema povezanih s ulaskom navijača na stadion.}} |momčad1 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |rezultat = 0:1 |momčad2 = {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|59}} |stadion = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]] |gledatelji = 75.000<ref name="attendance">{{cite web |url=https://www.kicker.de/liverpool-gegen-real-madrid-2022-champions-league-4768460/spielinfo |title=Spielinfo {{!}} FC Liverpool – Real Madrid 0:1 {{!}} Finale in Paris {{!}} Champions League 2021/22 |trans-title=Match info {{!}} Liverpool 0–1 Real Madrid {{!}} Final in Paris {{!}} 2021–22 Champions League |work=[[Kicker-Sportmagazin|kicker]] |date=28 May 2022 |access-date=29 May 2022 |language=}}</ref> |sudac = [[Clément Turpin]] ([[Francuski nogometni savez|Francuska]]) |izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2034586/ (izvještaj)] }} <br /> {| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;" |- !Pobjednik UEFA Lige prvaka 2021./22. |- |- |[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]<br />'''{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <br /> '''14. titula''' |} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |15 |1106 |- |2. |align=left|{{DZ|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |13 |876 |- |3. |align=left|{{DZ|CIV}} [[Sébastien Haller]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |11 |668 |- |4. |align=left|{{DZ|EGI}} [[Mohamed Salah]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |8 |1008 |- |rowspan="2"|5. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Christopher Nkunku]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |rowspan="2"|7 |531 |- |align=left|{{DZ|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |986 |- |rowspan="5"|7. |align=left|{{DZ|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |rowspan="5"|6 |611 |- |align=left|{{DZ|URU}} [[Darwin Núñez]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |613 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |798 |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Arnaut Danjuma]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |906 |- |} === Asistenti === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|POR}} [[Bruno Fernandes]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |7 |520 |- |rowspan="2"|2. |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |rowspan="2"|6 |798 |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1199 |- |4. |align=left|{{DZ|BRA}} [[Antony Matheus dos Santos|Antony]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |5 |577 |- |rowspan="7"|5. |align=left|{{DZ|POR}} [[João Mário]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |rowspan="7"|4 |493 |- |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Gerard Moreno]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |524 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |734 |- |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |794 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Étienne Capoue]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |1046 |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1077 |- |} == Momčad natjecanja == UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref name="TOTS">{{cite news|date=31 May 2022|title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Pozicija !Igrač !Momčad |- |Golman |align=left|{{DZ|BEL}} [[Thibaut Courtois]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=4|Braniči |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Antonio Rüdiger]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|ŠKO}} [[Andrew Robertson]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |rowspan=3|Vezni |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Fabinho (nogometaš, rođen 1993.)|Fabinho]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=3|Napadači |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |} === Igrač sezone === * {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Best" /> === Mladi igrač sezone === * {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Young" /> == Bilješke == {{reflist|group=note}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2021./22.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.]] * [[UEFA Superkup 2022.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2021-22}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2021-22]] 1tucrnazz33t05mhxerixirvf8e4k93 6432639 6432461 2022-07-25T20:18:53Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2021./22. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:StadeFranceNationsLeague2018.jpg|250 px]] | opis = [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[22. lipnja]] – [[25. kolovoza]] [[2021.]] (kvalifikacije) <br> [[14. rujna]] [[2021.]] – [[28. svibnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br />80 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]] | broj = 14 | drugi = {{ZD|E|ENG}} [[Liverpool|Liverpool]] | treći = | četvrti = | utakmice = 125 | golovi = 380 | gledanost = 4402255 | naj_strijelac = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]], 15 golova) | naj_igrač = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Best">{{cite news|date=31 May 2022|title=Karim Benzema named 2021/22 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15465014cfaf-b4d5f6398256-1000--karim-benzema-named-2021-22-uefa-champions-league-player-of-the/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_mladi = {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Young">{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] | sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] }} '''UEFA Liga prvaka 2021./22.''' 67. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 30. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 80 momčadi iz 54 nogometnih saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Natjecanje je osvojio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] dobivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalnoj utakmici]] koja je odigrana na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2021./2022. ukupno sudjeluje 80 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2021/22-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2021/22 Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2021 |access-date=30. travnja 2021.}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] i [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2020. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2015./16. do 2019./20.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |title=Association coefficients 2019/20 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2020 |access-date=24. kolovoza 2020. |archive-date=4. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191204125228/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |url-status=live}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|102,283 |align=center rowspan=4|4 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !2. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|90,462 | |- !3. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|74,784 | |- !4. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|70,653 | |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|59,248 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|49,449 | |- !7. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|45,549 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|37,900 | |- !9. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|36,100 | |- !10. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|35,750 | |- !11. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|33,600 | |- !12. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,925 | |- !13. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|29,250 | |- !14. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|27,300 | |- !16. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,400 | |- !18. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,300 | |- !19. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|25,500 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|24,875 |align=center rowspan=11|1 | |- !21. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|22,750 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,750 | |- !23. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|19,625 | |- !24. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|19,250 | |- !25. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|18,875 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|18,750 | |- !27. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|17,375 | |- !28. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|16,700 | |- !29. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|16,625 | |- !30. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|15,875 | |- !31. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|13,500 |align=center|0 | |- !32. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,000 |align=center rowspan=6|1 | |- !33. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|12,875 | |- !34. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,000 | |- !35. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|7,875 | |- !36. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,625 | |- !37. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,625 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !38. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !39. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,375 | |- !40. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|6,875 | |- !41. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,750 | |- !42. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|6,700 | |- !43. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,500 | |- !44. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|5,750 | |- !45. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|5,750 | |- !46. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|5,375 | |- !47. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !48. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|4,875 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,750 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|4,375 | |- !51. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,375 | |- !52. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|4,000 | |- !53. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|3,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|2,831 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|0,666 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=16. veljače 2020. |archive-date=4. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(32 momčadi) | * 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (26 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta | * 16 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 3 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 3 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2020./21.|4.]])<sup>[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|LP]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ([[La Liga 2020./21.|7.]])<sup>[[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|1.]]) |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2020./21.|1.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ([[Serie A 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2020./21.|4.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2020./21.|1.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2020./21.|2.]]) |{{ZD|P|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|1.]]) |{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|N|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2020./21.|1.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|A|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] ([[Danska Superliga 2020./21.|1.]]) | |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[Ligue 1 2020./21.|3.]]) |{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|U|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|2.]]) |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|C|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2020./21.|1.]]) ||{{ZD|S|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2020./21.|1.]]) |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2020./21.|2.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2020./21.|2.]]) |{{ZD|A|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|2.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|2.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{ZD|H|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2020.|1.]]) |{{ZD|N|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] ([[Eliteserien 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] ([[Izraelska premijer liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|K|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] ([[Kazahstanska Super Liga 2020.|1.]]) |{{ZD|B|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] ([[Bjeloruska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AZE}} [[Neftçi Baku]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|R|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|P|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ([[A Lyga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|L|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ALB}} [[KS Teuta|Teuta]] ([[Albanska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|M|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija Tetovo]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] ([[Irska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|F|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK]] ([[Veikkausliiga 2020.|1.]]) |{{ZD|G|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2020.|1.]]) |- |{{ZD|M|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] ([[Malteška Premier liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2020.|1.]]) |{{ZD|W|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|G|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps ]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|C|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2020.|1.]]) |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{ZD|K|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2020./21.|1.]]) |{{ZD|O|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] ([[Nogometna liga Føroyara 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SMR}} [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2020./21.|1.]]) |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 8. lipnja 2021. | 22. lipnja 2021. (polufinale) | 25. lipnja 2021. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2021. | 6. – 7. srpnja 2021. | 13. – 14. srpnja 2021. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 16. lipnja 2021. | 20. – 21. srpnja 2021. | 27. – 28. srpnja 2021. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 19. srpnja 2021. | 3. – 4. kolovoza 2021. | 10. kolovoza 2021. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2021. | 17. – 18. kolovoza 2021. | 24. – 25 kolovoza 2021. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 26. kolovoza 2021. |colspan=2 align=center| 14. – 15. rujna 2021. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 28. – 29. rujna 2021. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 19. – 20. listopada 2021. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 2. – 3. studenog 2021. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 23. – 24. studenog 2021. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 7. – 8. prosinca 2021. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 13. prosinca 2021. | 15. – 16. i 22. – 23. veljače 2022. | 8. – 9. i 15. – 16. ožujka 2022. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 18. ožujka 2022. | 5. – 6. travnja 2022. | 12. – 13. travnja 2022. |- | Polufinale | 26. – 27. travnja 2022. | 3. – 4. svibnja 2022. |- | Finale |colspan=2 align=center| 28. svibnja 2022. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 8. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PR">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001302/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=8. lipnja 2021. |access-date=8. lipnja 2021.}}</ref> Polufinalne utakmice odigrane su 22. lipnja, a finalna 25. lipnja 2021. [[KF Prishtina|Prishtina]] koja je pobjednik predeliminacijskog kola, plasirala se u prvo kvalifikacijsko kolo natjecanja, dok su gubitnici polufinalih i finalne utakmice prebačeni u drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] {{ZD|S|SMR}} || align=center | 0:2 || {{ZD|K|KOSV}} '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' |- | align=right | [[Havnar Bóltfelag|HB]] {{ZD|O|OVČ}} || align=center | 0:1 || {{ZD|A|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' {{ZD|K|KOSV}} || align=center | 2:0 || {{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q1">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001304/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=15. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 6. i 7. srpnja, a uzvratne 13. i 14. srpnja 2021. Pobjednici prvog kvalifikacijskog kola igraju drugo kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22., dok gubitnici igraju drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| [[CS Fola Esch|Fola Esch]]| {{ZD|L|LUKS}} | 2:7 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{ZD|G|GIB}} | 2:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{ZD|S|SLK}} | 3:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{ZD|I|IRS}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF|Malmö]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 2:1 | [[Riga FC|Riga]] | {{ZD|L|LAT}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{ZD|N|NOR}} | 2:5 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 2:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{ZD|W|WAL}} | 2:3 | '''[[Alaškert FK|Alaškert]]''' | {{ZD|A|ARM}} | 2:2 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[HJK Helsinki]]''' | {{ZD|F|FIN}} | 7:1 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{ZD|C|CG}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 4:3 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{ZD|B|BIH}} | 3:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{ZD|M|MAK}} | 0:6 | '''[[NŠ Mura|Mura]]''' | {{ZD|S|SLO}} | 0:1 | 0:5}} {{TwoLegResult| [[KS Teuta|Teuta]] | {{ZD|A|ALB}} | 0:5 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{ZD|G|GRU}} | 2:4 | '''[[Neftçi Baku|Neftçi]]''' | {{ZD|A|AZE}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{ZD|I|IZR}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{ZD|K|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{ZD|B|BJE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 6:1 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{ZD|K|KOSV}} | 3:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{ZD|L|LIT}} | 5:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{ZD|S|SJI}} | 3:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{ZD|E|EST}} | 5:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{ZD|M|MLT}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 5:2 | [[Valur]] | {{ZD|I|ISL}} | 3:2 | 2:0 }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q2">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001305/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. lipnja 2021. |access-date=16. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 20. i 21. srpnja, a uzvratne 27. i 28. srpnja 2021. Pobjednici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{ZD|C|CIP}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{ZD|S|SLK}} | 2:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 3:1 | [[FC Flora|Flora]] | {{ZD|E|EST}} | 2:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Alaškert FK|Alaškert]] | {{ZD|A|ARM}} | 1:4 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{ZD|G|GRČ}} | 2:0 | [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{ZD|A|AZE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{ZD|K|KAZ}} | 2:6 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] '''| {{ZD|S|SRB}} | 2:1 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{ZD|G|GIB}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:3 | [[HJK Helsinki|HJK]] | {{ZD|F|FIN}} | 2:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 5:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{ZD|L|LIT}} | 2:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] | {{ZD|S|SLO}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 0:0 | 1:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{ZD|A|AUT}} | 2:3 | '''[[Sparta Prag]]''' | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:3 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{ZD|D|DAN}} | 1:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 7:2 | [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{ZD|T|TUR}} | 5:1 | 2:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 19. srpnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q3">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001306/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19. srpnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 3. i 4. kolovoza, a uzvratne 10. kolovoza 2021. Pobjednici trećeg kvalifikacijskog kola igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili prvaci igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], dok gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili neprvaci igraju grupnu fazu UEFA Europske lige 2021./22. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 2:1 | [[Legia Varšava]] | {{ZD|P|POLJ}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{ZD|R|RUM}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 1:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{ZD|G|GRČ}} | 3:3 <br> (1:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 1:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{ZD|S|SRB}} | 1:2 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:2 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 2:1 | [[Slavia Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:0 | 0:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 4:0 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{ZD|D|DAN}} | 3:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | {{ZD|R|RUS}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[KRC Genk|Genk]] | {{ZD|B|BEL}} | 2:4 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Sparta Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 1:5 | '''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' | {{ZD|F|FRA}} | 0:2 | 1:3 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PO">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001307/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2. kolovoza 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 17. i 18. kolovoza, a uzvratne 24. i 25. kolovoza 2021. Pobjednici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22, dok gubitnici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Red Bull Salzburg]]''' | {{ZD|A|AUT}} | 4:2 | [[Brøndby IF|Brøndby]] | {{ZD|D|DAN}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 6:4 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{ZD|M|MAĐ}} | 3:2 | 3:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 3:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 3:0 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | 0:0 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{ZD|F|FRA}} | 2:3 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 0:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 2:1 | [[PSV Eindhoven]] | {{ZD|N|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }} |} == Grupna faza == Ždrijeb za grupnu fazu održan je u [[Istanbul|Carigradu]] 26. kolovoza 2021. u 18:00 po CEST-u.<ref name="ExCo">{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/026b-12c542441355-1c2040c5e54b-1000/ |title=Venues appointed for club competition finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. srpnja 2021. |access-date=16. srpnja 2021.}}</ref><ref name="draw GS">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001308/ |title=UEFA Champions League group stage draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021.}}</ref> 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi. Prvoplasirani i drugoplasirani svake grupe igraju osminu finala, trećeplasirani igraju doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], a četvrtoplasirani ispadaju iz svih europskih natjecanja. [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] prvi put igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. Ujedno je i prvi klub iz [[Moldavija|Moldavije]] koji igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. === Grupa A === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |6 |4 |0 |2 |18 |10 | +8 |'''12''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |6 |3 |2 |1 |13 |8 | +5 |'''11''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |6 |2 |1 |3 |15 |14 | +1 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |6 |1 |1 |4 |6 |20 | –14 |'''4''' | |} === Grupa B === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |6 |6 |0 |0 |17 |6 | +11 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |6 |2 |1 |3 |7 |8 | –1 |'''7''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] |6 |1 |2 |3 |4 |11 | –7 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |6 |1 |1 |4 |6 |9 | –3 |'''4''' | |} === Grupa C === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |6 |6 |0 |0 |20 |5 | +15 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] |6 |3 |0 |3 |14 |12 | +2 |'''9''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |6 |3 |0 |3 |10 |11 | –1 |'''9''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] |6 |0 |0 |6 |3 |19 | –16 |'''0''' | |} === Grupa D === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |6 |5 |0 |1 |14 |3 | +11 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |6 |3 |1 |2 |8 |5 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |6 |2 |1 |3 |7 |11 | –4 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |6 |0 |2 |4 |2 |12 | –10 |'''2''' | |} === Grupa E === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |6 |6 |0 |0 |22 |3 | +19 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |6 |2 |2 |2 |7 |9 | –2 |'''8''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |6 |2 |1 |3 |2 |9 | –7 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |6 |0 |1 |4 |1 |11 | –10 |'''1''' | |} === Grupa F === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |6 |3 |2 |1 |11 |8 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |6 |3 |1 |2 |12 |9 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |6 |1 |3 |2 |12 |13 |–1 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] |6 |1 |2 |3 |7 |12 | –5 |'''5''' | |} === Grupa G === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] |6 |3 |2 |1 |7 |4 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |6 |3 |1 |2 |8 |6 | +2 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |6 |1 |3 |2 |5 |5 |{{0}}0 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] |6 |1 |2 |3 |5 |10 | –5 |'''5''' | |} === Grupa H === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |6 |5 |0 |1 |10 |6 | +4 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |6 |4 |1 |1 |13 |4 | +9 |'''13''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] |6 |1 |2 |3 |10 |10 |{{0}}0 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] |6 |0 |1 |5 |1 |14 | –13 |'''0''' | |} == Drugi dio natjecanja == {{LP-Bracket |nowrap = |team-width = 180 |RD1 = Osmina finala |RD2 = Četvrtfinale |RD3 = Polufinale |RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|Finale]] |group1 = |group2 = |group3 = |RD1-team01 = {{DZ|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' |RD1-score01-1 = 2 |RD1-score01-2 = 1 |RD1-score01-agg = 3 |RD1-team02 = {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |RD1-score02-1 = 2 |RD1-score02-2 = 0 |RD1-score02-agg = 2 |RD1-team03 = {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |RD1-score03-1 = 0 |RD1-score03-2 = 1 |RD1-score03-agg = 1 |RD1-team04 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD1-score04-1 = 2 |RD1-score04-2 = 0 |RD1-score04-agg = 2 |RD1-team05 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD1-score05-1 = 1 |RD1-score05-2 = 3 |RD1-score05-agg = 4 |RD1-team06 = {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |RD1-score06-1 = 1 |RD1-score06-2 = 0 |RD1-score06-agg = 1 |RD1-team07 = {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |RD1-score07-1 = 1 |RD1-score07-2 = 1 |RD1-score07-agg = 2 |RD1-team08 = {{DZ|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' |RD1-score08-1 = 1 |RD1-score08-2 = 7 |RD1-score08-agg = 8 |RD1-team09 = {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] |RD1-score09-1 = 0 |RD1-score09-2 = 0 |RD1-score09-agg = 0 |RD1-team10 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD1-score10-1 = 5 |RD1-score10-2 = 0 |RD1-score10-agg = 5 |RD1-team11 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' |RD1-score11-1 = 1 |RD1-score11-2 = 1 |RD1-score11-agg = 2 |RD1-team12 = {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |RD1-score12-1 = 1 |RD1-score12-2 = 0 |RD1-score12-agg = 1 |RD1-team13 = {{DZ|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' |RD1-score13-1 = 2 |RD1-score13-2 = 2 |RD1-score13-agg = 4 |RD1-team14 = {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |RD1-score14-1 = 0 |RD1-score14-2 = 1 |RD1-score14-agg = 1 |RD1-team15 = {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |RD1-score15-1 = 1 |RD1-score15-2 = 1 |RD1-score15-agg = 2 |RD1-team16 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD1-score16-1 = 0 |RD1-score16-2 = 3 |RD1-score16-agg = 3 |RD2-team01 = {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |RD2-score01-1 = 1 |RD2-score01-2 = 3 |RD2-score01-agg = 4 |RD2-team02 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD2-score02-1 = 3 |RD2-score02-2 = 3 |RD2-score02-agg = 6 |RD2-team03 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD2-score03-1 = 1 |RD2-score03-2 = 1 |RD2-score03-agg = 2 |RD2-team04 = {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |RD2-score04-1 = 0 |RD2-score04-2 = 1 |RD2-score04-agg = 1 |RD2-team05 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD2-score05-1 = 1 |RD2-score05-2 = 0 |RD2-score05-agg = 1 |RD2-team06 = {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |RD2-score06-1 = 0 |RD2-score06-2 = 0 |RD2-score06-agg = 0 |RD2-team07 = {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |RD2-score07-1 = 1 |RD2-score07-2 = 3 |RD2-score07-agg = 4 |RD2-team08 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD2-score08-1 = 3 |RD2-score08-2 = 2 |RD2-score08-agg = 5 |RD3-team01 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD3-score01-1 = 2 |RD3-score01-2 = 3 |RD3-score01-agg = 5 |RD3-team02 = {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |RD3-score02-1 = 0 |RD3-score02-2 = 2 |RD3-score02-agg = 2 |RD3-team03 = {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |RD3-score03-1 = 4 |RD3-score03-2 = 1 |RD3-score03-agg = 5 |RD3-team04 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD3-score04-1 = 3 |RD3-score04-2 = 3 |RD3-score04-agg = 6 |RD4-team01 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |RD4-score01 =0 |RD4-team02 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' |RD4-score02 =1 }} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 13. prosinca 2021., prvotno u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001309/ |title=Round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}</ref> Tijekom izvlačenja desio se niz pogrešaka: [[Manchester United F.C.|Manchester United]] greškom je uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Villarreal CF|Villarreala]] (tijekom grupne faze oba kluba bila su u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa F|Grupi F]]) te je kasnije bio izvučen; druga je loptica potom izvučena, a njoj je bio [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. U idućem paru, [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je greškom uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] (oboje su bili u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa B|Grupi B]]), dok je Manchester United greškom izostavljen.<ref>{{cite news |last1=Crafton |first1=Adam |last2=Brown |first2=Luke |url=https://theathletic.com/news/controversy-as-manchester-united-incorrectly-excluded-from-section-of-champions-league-draw/1gkpbyKCs8qR/ |title=Controversy as Manchester United incorrectly excluded from section of Champions League draw |work=[[The Athletic]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, UEFA je poništila prvotni ždrijeb zbog „tehničkog problema” s kompjuterom koji je korišten prilikom izvlačenja, stoga je ždrijeb ponovno održan u 15:00 po CET-u.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0270-13f2ac0aff13-74f2ff9e43b1-1000/ |title=Champions League round of 16 draw declared void and will be redone at 15:00 CET |work=UEFA |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref><section end=R16 /> Originalni, poništeni parovi bili su:<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/uefa-champions-league/story/4546676/uefa-champions-league-round-of-16-draw-for-2021 |title=UCL chaos: UEFA confirm re-draw as Man United, Ronaldo initially pitted against Messi's PSG |work=[[ESPN]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] Parovi kasnijeg, konačnog ždrijeba bili su: * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] Prve utakmice odigrane su 15., 16. i 23. veljače, a uzvratne 8., 9., 15. i 16. ožujka 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Red Bull Salzburg]] | {{DZ|AUT}} | 1:8 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 1:7 }} {{TwoLegResult| [[Sporting CP]] | {{DZ|POR}} | 0:5 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:5 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{DZ|POR}} | 3:2 | [[AFC Ajax|Ajax]] | {{DZ|NIZ}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{DZ|ENG}} | 4:1 | [[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} | 2:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlético Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{DZ|ENG}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 4:1 | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{DZ|ITA}} | 1:1 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{DZ|ITA}} | 1:2 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{DZ|FRA}} | 2:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 1:3 }} |} === Četvrtfinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001310/ |title=Quarter and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice bit igrane su 5. i 6. travnja, a uzvratne 12. i 13. travnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{DZ|ENG}} | 4:5 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:3 | 3:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:0 | [[Atlético Madrid]] | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{DZ|NJE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4:6 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:3 | 3:3 }} |} === Polufinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u, nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 26. i 27. travnja, a uzvratne 3. i 4. svibnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{DZ|ENG}} | 5:6 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{DZ|ŠPA}} | 4:3 |1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 5:2 | [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:0 | 3:2}} |} === Finale === {{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2022.}} Finale će biti igrano 28. svibnja 2022. na [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 18. ožujka 2022., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> „Domaćin” (iz administrativnih razloga) određen je dodatnim ždrijebom održanim nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale. {{nogometna kutija |datum = 28. svibnja 2022. |vrijeme = 21:36 ([[CEST]]){{refn|group=note|Finale je prvotno trebalo započeti u 21:00 po CEST-u, no odgođeno je na 21:36 po CEST-u zbog sigurnosnih problema povezanih s ulaskom navijača na stadion.}} |momčad1 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |rezultat = 0:1 |momčad2 = {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|59}} |stadion = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]] |gledatelji = 75.000<ref name="attendance">{{cite web |url=https://www.kicker.de/liverpool-gegen-real-madrid-2022-champions-league-4768460/spielinfo |title=Spielinfo {{!}} FC Liverpool – Real Madrid 0:1 {{!}} Finale in Paris {{!}} Champions League 2021/22 |trans-title=Match info {{!}} Liverpool 0–1 Real Madrid {{!}} Final in Paris {{!}} 2021–22 Champions League |work=[[Kicker-Sportmagazin|kicker]] |date=28 May 2022 |access-date=29 May 2022 |language=}}</ref> |sudac = [[Clément Turpin]] ([[Francuski nogometni savez|Francuska]]) |izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2034586/ (izvještaj)] }} <br /> {| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;" |- !Pobjednik UEFA Lige prvaka 2021./22. |- |- |[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]<br />'''{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <br /> '''14. titula''' |} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |15 |1106 |- |2. |align=left|{{DZ|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |13 |876 |- |3. |align=left|{{DZ|CIV}} [[Sébastien Haller]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |11 |668 |- |4. |align=left|{{DZ|EGI}} [[Mohamed Salah]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |8 |1008 |- |rowspan="2"|5. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Christopher Nkunku]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |rowspan="2"|7 |531 |- |align=left|{{DZ|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |986 |- |rowspan="5"|7. |align=left|{{DZ|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |rowspan="5"|6 |611 |- |align=left|{{DZ|URU}} [[Darwin Núñez]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |613 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |798 |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Arnaut Danjuma]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |906 |- |} === Asistenti === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|POR}} [[Bruno Fernandes]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |7 |520 |- |rowspan="2"|2. |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |rowspan="2"|6 |798 |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1199 |- |4. |align=left|{{DZ|BRA}} [[Antony Matheus dos Santos|Antony]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |5 |577 |- |rowspan="7"|5. |align=left|{{DZ|POR}} [[João Mário]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |rowspan="7"|4 |493 |- |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Gerard Moreno]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |524 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |734 |- |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |794 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Étienne Capoue]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |1046 |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1077 |- |} == Momčad natjecanja == UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref name="TOTS">{{cite news|date=31 May 2022|title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Pozicija !Igrač !Momčad |- |Golman |align=left|{{DZ|BEL}} [[Thibaut Courtois]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=4|Braniči |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Antonio Rüdiger]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|ŠKO}} [[Andrew Robertson]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |rowspan=3|Vezni |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Fabinho (nogometaš, rođen 1993.)|Fabinho]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=3|Napadači |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |} === Igrač sezone === * {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Best" /> === Mladi igrač sezone === * {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Young" /> == Bilješke == {{reflist|group=note}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2021./22.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.]] * [[UEFA Superkup 2022.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2021-22}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2021-22]] 0nq2buhvnhmdksgiyugmry7syc8u3y7 6432644 6432639 2022-07-25T20:20:47Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2021./22. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:StadeFranceNationsLeague2018.jpg|250 px]] | opis = [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[22. lipnja]] – [[25. kolovoza]] [[2021.]] (kvalifikacije) <br> [[14. rujna]] [[2021.]] – [[28. svibnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br />80 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]] | broj = 14 | drugi = {{ZD|E|ENG}} [[Liverpool|Liverpool]] | treći = | četvrti = | utakmice = 125 | golovi = 380 | gledanost = 4402255 | naj_strijelac = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]], 15 golova) | naj_igrač = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Best">{{cite news|date=31 May 2022|title=Karim Benzema named 2021/22 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15465014cfaf-b4d5f6398256-1000--karim-benzema-named-2021-22-uefa-champions-league-player-of-the/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_mladi = {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Young">{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] | sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] }} '''UEFA Liga prvaka 2021./22.''' 67. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 30. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 80 momčadi iz 54 nogometnih saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Natjecanje je osvojio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] dobivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalnoj utakmici]] koja je odigrana na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2021./2022. ukupno sudjeluje 80 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2021/22-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2021/22 Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2021 |access-date=30. travnja 2021.}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] i [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2020. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2015./16. do 2019./20.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |title=Association coefficients 2019/20 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2020 |access-date=24. kolovoza 2020. |archive-date=4. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191204125228/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |url-status=live}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|102,283 |align=center rowspan=4|4 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !2. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|90,462 | |- !3. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|74,784 | |- !4. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|70,653 | |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|59,248 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|49,449 | |- !7. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|45,549 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|37,900 | |- !9. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|36,100 | |- !10. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|35,750 | |- !11. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|33,600 | |- !12. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,925 | |- !13. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|29,250 | |- !14. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|27,300 | |- !16. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,400 | |- !18. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,300 | |- !19. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|25,500 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|24,875 |align=center rowspan=11|1 | |- !21. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|22,750 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,750 | |- !23. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|19,625 | |- !24. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|19,250 | |- !25. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|18,875 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|18,750 | |- !27. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|17,375 | |- !28. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|16,700 | |- !29. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|16,625 | |- !30. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|15,875 | |- !31. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|13,500 |align=center|0 | |- !32. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,000 |align=center rowspan=6|1 | |- !33. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|12,875 | |- !34. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,000 | |- !35. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|7,875 | |- !36. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,625 | |- !37. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,625 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !38. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !39. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,375 | |- !40. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|6,875 | |- !41. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,750 | |- !42. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|6,700 | |- !43. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,500 | |- !44. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|5,750 | |- !45. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|5,750 | |- !46. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|5,375 | |- !47. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !48. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|4,875 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,750 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|4,375 | |- !51. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,375 | |- !52. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|4,000 | |- !53. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|3,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|2,831 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|0,666 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=16. veljače 2020. |archive-date=4. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(32 momčadi) | * 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (26 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta | * 16 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 3 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2020./21.|4.]])<sup>[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|LP]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ([[La Liga 2020./21.|7.]])<sup>[[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|1.]]) |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2020./21.|1.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ([[Serie A 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2020./21.|4.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2020./21.|1.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2020./21.|2.]]) |{{ZD|P|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|1.]]) |{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|N|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2020./21.|1.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|A|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] ([[Danska Superliga 2020./21.|1.]]) | |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[Ligue 1 2020./21.|3.]]) |{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|U|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|2.]]) |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|C|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2020./21.|1.]]) ||{{ZD|S|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2020./21.|1.]]) |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2020./21.|2.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2020./21.|2.]]) |{{ZD|A|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|2.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|2.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{ZD|H|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2020.|1.]]) |{{ZD|N|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] ([[Eliteserien 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] ([[Izraelska premijer liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|K|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] ([[Kazahstanska Super Liga 2020.|1.]]) |{{ZD|B|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] ([[Bjeloruska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AZE}} [[Neftçi Baku]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|R|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|P|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ([[A Lyga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|L|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ALB}} [[KS Teuta|Teuta]] ([[Albanska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|M|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija Tetovo]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] ([[Irska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|F|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK]] ([[Veikkausliiga 2020.|1.]]) |{{ZD|G|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2020.|1.]]) |- |{{ZD|M|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] ([[Malteška Premier liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2020.|1.]]) |{{ZD|W|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|G|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps ]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|C|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2020.|1.]]) |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{ZD|K|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2020./21.|1.]]) |{{ZD|O|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] ([[Nogometna liga Føroyara 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SMR}} [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2020./21.|1.]]) |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 8. lipnja 2021. | 22. lipnja 2021. (polufinale) | 25. lipnja 2021. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2021. | 6. – 7. srpnja 2021. | 13. – 14. srpnja 2021. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 16. lipnja 2021. | 20. – 21. srpnja 2021. | 27. – 28. srpnja 2021. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 19. srpnja 2021. | 3. – 4. kolovoza 2021. | 10. kolovoza 2021. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2021. | 17. – 18. kolovoza 2021. | 24. – 25 kolovoza 2021. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 26. kolovoza 2021. |colspan=2 align=center| 14. – 15. rujna 2021. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 28. – 29. rujna 2021. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 19. – 20. listopada 2021. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 2. – 3. studenog 2021. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 23. – 24. studenog 2021. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 7. – 8. prosinca 2021. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 13. prosinca 2021. | 15. – 16. i 22. – 23. veljače 2022. | 8. – 9. i 15. – 16. ožujka 2022. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 18. ožujka 2022. | 5. – 6. travnja 2022. | 12. – 13. travnja 2022. |- | Polufinale | 26. – 27. travnja 2022. | 3. – 4. svibnja 2022. |- | Finale |colspan=2 align=center| 28. svibnja 2022. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 8. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PR">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001302/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=8. lipnja 2021. |access-date=8. lipnja 2021.}}</ref> Polufinalne utakmice odigrane su 22. lipnja, a finalna 25. lipnja 2021. [[KF Prishtina|Prishtina]] koja je pobjednik predeliminacijskog kola, plasirala se u prvo kvalifikacijsko kolo natjecanja, dok su gubitnici polufinalih i finalne utakmice prebačeni u drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] {{ZD|S|SMR}} || align=center | 0:2 || {{ZD|K|KOSV}} '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' |- | align=right | [[Havnar Bóltfelag|HB]] {{ZD|O|OVČ}} || align=center | 0:1 || {{ZD|A|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' {{ZD|K|KOSV}} || align=center | 2:0 || {{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q1">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001304/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=15. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 6. i 7. srpnja, a uzvratne 13. i 14. srpnja 2021. Pobjednici prvog kvalifikacijskog kola igraju drugo kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22., dok gubitnici igraju drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| [[CS Fola Esch|Fola Esch]]| {{ZD|L|LUKS}} | 2:7 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{ZD|G|GIB}} | 2:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{ZD|S|SLK}} | 3:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{ZD|I|IRS}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF|Malmö]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 2:1 | [[Riga FC|Riga]] | {{ZD|L|LAT}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{ZD|N|NOR}} | 2:5 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 2:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{ZD|W|WAL}} | 2:3 | '''[[Alaškert FK|Alaškert]]''' | {{ZD|A|ARM}} | 2:2 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[HJK Helsinki]]''' | {{ZD|F|FIN}} | 7:1 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{ZD|C|CG}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 4:3 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{ZD|B|BIH}} | 3:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{ZD|M|MAK}} | 0:6 | '''[[NŠ Mura|Mura]]''' | {{ZD|S|SLO}} | 0:1 | 0:5}} {{TwoLegResult| [[KS Teuta|Teuta]] | {{ZD|A|ALB}} | 0:5 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{ZD|G|GRU}} | 2:4 | '''[[Neftçi Baku|Neftçi]]''' | {{ZD|A|AZE}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{ZD|I|IZR}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{ZD|K|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{ZD|B|BJE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 6:1 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{ZD|K|KOSV}} | 3:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{ZD|L|LIT}} | 5:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{ZD|S|SJI}} | 3:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{ZD|E|EST}} | 5:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{ZD|M|MLT}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 5:2 | [[Valur]] | {{ZD|I|ISL}} | 3:2 | 2:0 }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q2">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001305/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. lipnja 2021. |access-date=16. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 20. i 21. srpnja, a uzvratne 27. i 28. srpnja 2021. Pobjednici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{ZD|C|CIP}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{ZD|S|SLK}} | 2:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 3:1 | [[FC Flora|Flora]] | {{ZD|E|EST}} | 2:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Alaškert FK|Alaškert]] | {{ZD|A|ARM}} | 1:4 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{ZD|G|GRČ}} | 2:0 | [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{ZD|A|AZE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{ZD|K|KAZ}} | 2:6 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] '''| {{ZD|S|SRB}} | 2:1 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{ZD|G|GIB}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:3 | [[HJK Helsinki|HJK]] | {{ZD|F|FIN}} | 2:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 5:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{ZD|L|LIT}} | 2:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] | {{ZD|S|SLO}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 0:0 | 1:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{ZD|A|AUT}} | 2:3 | '''[[Sparta Prag]]''' | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:3 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{ZD|D|DAN}} | 1:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 7:2 | [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{ZD|T|TUR}} | 5:1 | 2:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 19. srpnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q3">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001306/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19. srpnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 3. i 4. kolovoza, a uzvratne 10. kolovoza 2021. Pobjednici trećeg kvalifikacijskog kola igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili prvaci igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], dok gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili neprvaci igraju grupnu fazu UEFA Europske lige 2021./22. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 2:1 | [[Legia Varšava]] | {{ZD|P|POLJ}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{ZD|R|RUM}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 1:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{ZD|G|GRČ}} | 3:3 <br> (1:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 1:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{ZD|S|SRB}} | 1:2 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:2 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 2:1 | [[Slavia Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:0 | 0:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 4:0 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{ZD|D|DAN}} | 3:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | {{ZD|R|RUS}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[KRC Genk|Genk]] | {{ZD|B|BEL}} | 2:4 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Sparta Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 1:5 | '''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' | {{ZD|F|FRA}} | 0:2 | 1:3 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PO">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001307/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2. kolovoza 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 17. i 18. kolovoza, a uzvratne 24. i 25. kolovoza 2021. Pobjednici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22, dok gubitnici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Red Bull Salzburg]]''' | {{ZD|A|AUT}} | 4:2 | [[Brøndby IF|Brøndby]] | {{ZD|D|DAN}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 6:4 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{ZD|M|MAĐ}} | 3:2 | 3:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 3:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 3:0 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | 0:0 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{ZD|F|FRA}} | 2:3 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 0:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 2:1 | [[PSV Eindhoven]] | {{ZD|N|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }} |} == Grupna faza == Ždrijeb za grupnu fazu održan je u [[Istanbul|Carigradu]] 26. kolovoza 2021. u 18:00 po CEST-u.<ref name="ExCo">{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/026b-12c542441355-1c2040c5e54b-1000/ |title=Venues appointed for club competition finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. srpnja 2021. |access-date=16. srpnja 2021.}}</ref><ref name="draw GS">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001308/ |title=UEFA Champions League group stage draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021.}}</ref> 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi. Prvoplasirani i drugoplasirani svake grupe igraju osminu finala, trećeplasirani igraju doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], a četvrtoplasirani ispadaju iz svih europskih natjecanja. [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] prvi put igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. Ujedno je i prvi klub iz [[Moldavija|Moldavije]] koji igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. === Grupa A === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |6 |4 |0 |2 |18 |10 | +8 |'''12''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |6 |3 |2 |1 |13 |8 | +5 |'''11''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |6 |2 |1 |3 |15 |14 | +1 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |6 |1 |1 |4 |6 |20 | –14 |'''4''' | |} === Grupa B === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |6 |6 |0 |0 |17 |6 | +11 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |6 |2 |1 |3 |7 |8 | –1 |'''7''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] |6 |1 |2 |3 |4 |11 | –7 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |6 |1 |1 |4 |6 |9 | –3 |'''4''' | |} === Grupa C === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |6 |6 |0 |0 |20 |5 | +15 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] |6 |3 |0 |3 |14 |12 | +2 |'''9''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |6 |3 |0 |3 |10 |11 | –1 |'''9''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] |6 |0 |0 |6 |3 |19 | –16 |'''0''' | |} === Grupa D === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |6 |5 |0 |1 |14 |3 | +11 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |6 |3 |1 |2 |8 |5 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |6 |2 |1 |3 |7 |11 | –4 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |6 |0 |2 |4 |2 |12 | –10 |'''2''' | |} === Grupa E === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |6 |6 |0 |0 |22 |3 | +19 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |6 |2 |2 |2 |7 |9 | –2 |'''8''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |6 |2 |1 |3 |2 |9 | –7 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |6 |0 |1 |4 |1 |11 | –10 |'''1''' | |} === Grupa F === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |6 |3 |2 |1 |11 |8 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |6 |3 |1 |2 |12 |9 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |6 |1 |3 |2 |12 |13 |–1 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] |6 |1 |2 |3 |7 |12 | –5 |'''5''' | |} === Grupa G === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] |6 |3 |2 |1 |7 |4 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |6 |3 |1 |2 |8 |6 | +2 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |6 |1 |3 |2 |5 |5 |{{0}}0 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] |6 |1 |2 |3 |5 |10 | –5 |'''5''' | |} === Grupa H === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |6 |5 |0 |1 |10 |6 | +4 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |6 |4 |1 |1 |13 |4 | +9 |'''13''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] |6 |1 |2 |3 |10 |10 |{{0}}0 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] |6 |0 |1 |5 |1 |14 | –13 |'''0''' | |} == Drugi dio natjecanja == {{LP-Bracket |nowrap = |team-width = 180 |RD1 = Osmina finala |RD2 = Četvrtfinale |RD3 = Polufinale |RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|Finale]] |group1 = |group2 = |group3 = |RD1-team01 = {{DZ|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' |RD1-score01-1 = 2 |RD1-score01-2 = 1 |RD1-score01-agg = 3 |RD1-team02 = {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |RD1-score02-1 = 2 |RD1-score02-2 = 0 |RD1-score02-agg = 2 |RD1-team03 = {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |RD1-score03-1 = 0 |RD1-score03-2 = 1 |RD1-score03-agg = 1 |RD1-team04 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD1-score04-1 = 2 |RD1-score04-2 = 0 |RD1-score04-agg = 2 |RD1-team05 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD1-score05-1 = 1 |RD1-score05-2 = 3 |RD1-score05-agg = 4 |RD1-team06 = {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |RD1-score06-1 = 1 |RD1-score06-2 = 0 |RD1-score06-agg = 1 |RD1-team07 = {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |RD1-score07-1 = 1 |RD1-score07-2 = 1 |RD1-score07-agg = 2 |RD1-team08 = {{DZ|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' |RD1-score08-1 = 1 |RD1-score08-2 = 7 |RD1-score08-agg = 8 |RD1-team09 = {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] |RD1-score09-1 = 0 |RD1-score09-2 = 0 |RD1-score09-agg = 0 |RD1-team10 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD1-score10-1 = 5 |RD1-score10-2 = 0 |RD1-score10-agg = 5 |RD1-team11 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' |RD1-score11-1 = 1 |RD1-score11-2 = 1 |RD1-score11-agg = 2 |RD1-team12 = {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |RD1-score12-1 = 1 |RD1-score12-2 = 0 |RD1-score12-agg = 1 |RD1-team13 = {{DZ|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' |RD1-score13-1 = 2 |RD1-score13-2 = 2 |RD1-score13-agg = 4 |RD1-team14 = {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |RD1-score14-1 = 0 |RD1-score14-2 = 1 |RD1-score14-agg = 1 |RD1-team15 = {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |RD1-score15-1 = 1 |RD1-score15-2 = 1 |RD1-score15-agg = 2 |RD1-team16 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD1-score16-1 = 0 |RD1-score16-2 = 3 |RD1-score16-agg = 3 |RD2-team01 = {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |RD2-score01-1 = 1 |RD2-score01-2 = 3 |RD2-score01-agg = 4 |RD2-team02 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD2-score02-1 = 3 |RD2-score02-2 = 3 |RD2-score02-agg = 6 |RD2-team03 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD2-score03-1 = 1 |RD2-score03-2 = 1 |RD2-score03-agg = 2 |RD2-team04 = {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |RD2-score04-1 = 0 |RD2-score04-2 = 1 |RD2-score04-agg = 1 |RD2-team05 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD2-score05-1 = 1 |RD2-score05-2 = 0 |RD2-score05-agg = 1 |RD2-team06 = {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |RD2-score06-1 = 0 |RD2-score06-2 = 0 |RD2-score06-agg = 0 |RD2-team07 = {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |RD2-score07-1 = 1 |RD2-score07-2 = 3 |RD2-score07-agg = 4 |RD2-team08 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD2-score08-1 = 3 |RD2-score08-2 = 2 |RD2-score08-agg = 5 |RD3-team01 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD3-score01-1 = 2 |RD3-score01-2 = 3 |RD3-score01-agg = 5 |RD3-team02 = {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |RD3-score02-1 = 0 |RD3-score02-2 = 2 |RD3-score02-agg = 2 |RD3-team03 = {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |RD3-score03-1 = 4 |RD3-score03-2 = 1 |RD3-score03-agg = 5 |RD3-team04 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD3-score04-1 = 3 |RD3-score04-2 = 3 |RD3-score04-agg = 6 |RD4-team01 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |RD4-score01 =0 |RD4-team02 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' |RD4-score02 =1 }} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 13. prosinca 2021., prvotno u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001309/ |title=Round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}</ref> Tijekom izvlačenja desio se niz pogrešaka: [[Manchester United F.C.|Manchester United]] greškom je uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Villarreal CF|Villarreala]] (tijekom grupne faze oba kluba bila su u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa F|Grupi F]]) te je kasnije bio izvučen; druga je loptica potom izvučena, a njoj je bio [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. U idućem paru, [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je greškom uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] (oboje su bili u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa B|Grupi B]]), dok je Manchester United greškom izostavljen.<ref>{{cite news |last1=Crafton |first1=Adam |last2=Brown |first2=Luke |url=https://theathletic.com/news/controversy-as-manchester-united-incorrectly-excluded-from-section-of-champions-league-draw/1gkpbyKCs8qR/ |title=Controversy as Manchester United incorrectly excluded from section of Champions League draw |work=[[The Athletic]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, UEFA je poništila prvotni ždrijeb zbog „tehničkog problema” s kompjuterom koji je korišten prilikom izvlačenja, stoga je ždrijeb ponovno održan u 15:00 po CET-u.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0270-13f2ac0aff13-74f2ff9e43b1-1000/ |title=Champions League round of 16 draw declared void and will be redone at 15:00 CET |work=UEFA |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref><section end=R16 /> Originalni, poništeni parovi bili su:<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/uefa-champions-league/story/4546676/uefa-champions-league-round-of-16-draw-for-2021 |title=UCL chaos: UEFA confirm re-draw as Man United, Ronaldo initially pitted against Messi's PSG |work=[[ESPN]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] Parovi kasnijeg, konačnog ždrijeba bili su: * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] Prve utakmice odigrane su 15., 16. i 23. veljače, a uzvratne 8., 9., 15. i 16. ožujka 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Red Bull Salzburg]] | {{DZ|AUT}} | 1:8 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 1:7 }} {{TwoLegResult| [[Sporting CP]] | {{DZ|POR}} | 0:5 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:5 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{DZ|POR}} | 3:2 | [[AFC Ajax|Ajax]] | {{DZ|NIZ}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{DZ|ENG}} | 4:1 | [[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} | 2:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlético Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{DZ|ENG}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 4:1 | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{DZ|ITA}} | 1:1 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{DZ|ITA}} | 1:2 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{DZ|FRA}} | 2:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 1:3 }} |} === Četvrtfinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001310/ |title=Quarter and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice bit igrane su 5. i 6. travnja, a uzvratne 12. i 13. travnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{DZ|ENG}} | 4:5 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:3 | 3:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:0 | [[Atlético Madrid]] | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{DZ|NJE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4:6 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:3 | 3:3 }} |} === Polufinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u, nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 26. i 27. travnja, a uzvratne 3. i 4. svibnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{DZ|ENG}} | 5:6 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{DZ|ŠPA}} | 4:3 |1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 5:2 | [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:0 | 3:2}} |} === Finale === {{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2022.}} Finale će biti igrano 28. svibnja 2022. na [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 18. ožujka 2022., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> „Domaćin” (iz administrativnih razloga) određen je dodatnim ždrijebom održanim nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale. {{nogometna kutija |datum = 28. svibnja 2022. |vrijeme = 21:36 ([[CEST]]){{refn|group=note|Finale je prvotno trebalo započeti u 21:00 po CEST-u, no odgođeno je na 21:36 po CEST-u zbog sigurnosnih problema povezanih s ulaskom navijača na stadion.}} |momčad1 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |rezultat = 0:1 |momčad2 = {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|59}} |stadion = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]] |gledatelji = 75.000<ref name="attendance">{{cite web |url=https://www.kicker.de/liverpool-gegen-real-madrid-2022-champions-league-4768460/spielinfo |title=Spielinfo {{!}} FC Liverpool – Real Madrid 0:1 {{!}} Finale in Paris {{!}} Champions League 2021/22 |trans-title=Match info {{!}} Liverpool 0–1 Real Madrid {{!}} Final in Paris {{!}} 2021–22 Champions League |work=[[Kicker-Sportmagazin|kicker]] |date=28 May 2022 |access-date=29 May 2022 |language=}}</ref> |sudac = [[Clément Turpin]] ([[Francuski nogometni savez|Francuska]]) |izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2034586/ (izvještaj)] }} <br /> {| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;" |- !Pobjednik UEFA Lige prvaka 2021./22. |- |- |[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]<br />'''{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <br /> '''14. titula''' |} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |15 |1106 |- |2. |align=left|{{DZ|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |13 |876 |- |3. |align=left|{{DZ|CIV}} [[Sébastien Haller]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |11 |668 |- |4. |align=left|{{DZ|EGI}} [[Mohamed Salah]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |8 |1008 |- |rowspan="2"|5. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Christopher Nkunku]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |rowspan="2"|7 |531 |- |align=left|{{DZ|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |986 |- |rowspan="5"|7. |align=left|{{DZ|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |rowspan="5"|6 |611 |- |align=left|{{DZ|URU}} [[Darwin Núñez]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |613 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |798 |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Arnaut Danjuma]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |906 |- |} === Asistenti === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|POR}} [[Bruno Fernandes]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |7 |520 |- |rowspan="2"|2. |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |rowspan="2"|6 |798 |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1199 |- |4. |align=left|{{DZ|BRA}} [[Antony Matheus dos Santos|Antony]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |5 |577 |- |rowspan="7"|5. |align=left|{{DZ|POR}} [[João Mário]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |rowspan="7"|4 |493 |- |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Gerard Moreno]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |524 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |734 |- |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |794 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Étienne Capoue]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |1046 |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1077 |- |} == Momčad natjecanja == UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref name="TOTS">{{cite news|date=31 May 2022|title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Pozicija !Igrač !Momčad |- |Golman |align=left|{{DZ|BEL}} [[Thibaut Courtois]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=4|Braniči |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Antonio Rüdiger]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|ŠKO}} [[Andrew Robertson]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |rowspan=3|Vezni |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Fabinho (nogometaš, rođen 1993.)|Fabinho]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=3|Napadači |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |} === Igrač sezone === * {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Best" /> === Mladi igrač sezone === * {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Young" /> == Bilješke == {{reflist|group=note}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2021./22.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.]] * [[UEFA Superkup 2022.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2021-22}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2021-22]] cdkaiu3rm7uuhvkyfzex0yc828eb9ya 6432667 6432644 2022-07-25T20:52:58Z Croxyz 205325 /* Timovi */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2021./22. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:StadeFranceNationsLeague2018.jpg|250 px]] | opis = [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju na kojem je igrana [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[22. lipnja]] – [[25. kolovoza]] [[2021.]] (kvalifikacije) <br> [[14. rujna]] [[2021.]] – [[28. svibnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br />80 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = {{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]] | broj = 14 | drugi = {{ZD|E|ENG}} [[Liverpool|Liverpool]] | treći = | četvrti = | utakmice = 125 | golovi = 380 | gledanost = 4402255 | naj_strijelac = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]], 15 golova) | naj_igrač = {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Best">{{cite news|date=31 May 2022|title=Karim Benzema named 2021/22 UEFA Champions League Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15465014cfaf-b4d5f6398256-1000--karim-benzema-named-2021-22-uefa-champions-league-player-of-the/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_mladi = {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] <br> ([[Real Madrid|Real Madrid]])<ref name="Young">{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] | sljedeće = [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] }} '''UEFA Liga prvaka 2021./22.''' 67. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 30. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 80 momčadi iz 54 nogometnih saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Natjecanje je osvojio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] dobivši [[Liverpool F.C.|Liverpool]] 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalnoj utakmici]] koja je odigrana na stadionu [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2021./2022. ukupno sudjeluje 80 momčadi iz 54 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2021/22-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2021/22 Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2021 |access-date=30. travnja 2021.}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] i [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2020. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2015./16. do 2019./20.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |title=Association coefficients 2019/20 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |year=2020 |access-date=24. kolovoza 2020. |archive-date=4. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191204125228/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2020 |url-status=live}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|102,283 |align=center rowspan=4|4 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !2. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|90,462 | |- !3. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|74,784 | |- !4. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|70,653 | |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|59,248 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|49,449 | |- !7. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|45,549 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|37,900 | |- !9. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|36,100 | |- !10. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|35,750 | |- !11. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|33,600 | |- !12. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,925 | |- !13. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|29,250 | |- !14. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|27,300 | |- !16. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,400 | |- !18. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,300 | |- !19. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|25,500 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|24,875 |align=center rowspan=11|1 | |- !21. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|22,750 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,750 | |- !23. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|19,625 | |- !24. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|19,250 | |- !25. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|18,875 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|18,750 | |- !27. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|17,375 | |- !28. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|16,700 | |- !29. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|16,625 | |- !30. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|15,875 | |- !31. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|13,500 |align=center|0 | |- !32. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,000 |align=center rowspan=6|1 | |- !33. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|12,875 | |- !34. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,000 | |- !35. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|7,875 | |- !36. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,625 | |- !37. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,625 | |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !38. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !39. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,375 | |- !40. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|6,875 | |- !41. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,750 | |- !42. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|6,700 | |- !43. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,500 | |- !44. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|5,750 | |- !45. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|5,750 | |- !46. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|5,375 | |- !47. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !48. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|4,875 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,750 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|4,375 | |- !51. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,375 | |- !52. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|4,000 | |- !53. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|3,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|2,831 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|0,666 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=16. veljače 2020. |archive-date=4. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(32 momčadi) | * 31 prvak iz saveza rangiranih od 20. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (26 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 19. mjesta | * 16 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 14. do 15. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 3 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 11. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{ZD|E|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ([[FA Premier liga 2020./21.|4.]])<sup>[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|LP]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ([[La Liga 2020./21.|7.]])<sup>[[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]]</sup> |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|1.]]) |style="min-width:10em"|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] ([[La Liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ([[La Liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] ([[La Liga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] ([[FA Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ([[FA Premier liga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|E|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] ([[FA Premier liga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[RB Leipzig]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|N|NJE}} [[Borussia Dortmund]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|N|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] ([[Njemačka nogometna Bundesliga 2020./21.|4.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Inter Milan]] ([[Serie A 2020./21.|1.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ([[Serie A 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] ([[Serie A 2020./21.|3.]]) |- |{{ZD|I|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ([[Serie A 2020./21.|4.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ([[Ligue 1 2020./21.|1.]]) |{{ZD|F|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] ([[Ligue 1 2020./21.|2.]]) |{{ZD|P|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|P|POR}} [[FC Porto|Porto]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|1.]]) |{{ZD|U|UKR}} [[Dinamo Kijev]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|N|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ([[Eredivisie 2020./21.|1.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] ([[Süper Lig 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=2|[[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|A|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] ([[Danska Superliga 2020./21.|1.]]) | |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|1.]]) |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|F|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] ([[Ligue 1 2020./21.|3.]]) |{{ZD|P|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ([[Portugalska SuperLiga 2020./21.|3.]]) |{{ZD|R|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ([[Ruska Premijer liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] ([[Jupiler Pro League 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|U|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ([[Ukrajinska Premier liga 2020./21.|2.]]) |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{ZD|C|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] ([[Ciparska prva divizija 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] ([[Švicarska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|G|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] ([[Grčka Superliga 2020./21.|1.]]) ||{{ZD|S|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ([[Superliga Srbije 2020./21.|1.]]) |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{ZD|N|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ([[Eredivisie 2020./21.|2.]]) |{{ZD|T|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Süper Lig 2020./21.|2.]]) |{{ZD|A|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ([[Austrijska Bundesliga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|D|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] ([[Danska Superliga 2020./21.|2.]]) |- |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] ([[Škotski Premiership 2020./21.|2.]]) |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ([[Prva češka nogometna liga 2020./21.|2.]]) |colspan=2| |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=9|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{ZD|H|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ([[1. HNL 2020./21.|1.]]) |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Malmö FF]] ([[Allsvenskan 2020.|1.]]) |{{ZD|N|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] ([[Eliteserien 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] ([[Izraelska premijer liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|K|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] ([[Kazahstanska Super Liga 2020.|1.]]) |{{ZD|B|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] ([[Bjeloruska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AZE}} [[Neftçi Baku]] ([[Azerbajdžanska Premier liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|B|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ([[Bugarska prva nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|R|RUM}} [[CFR Cluj]] ([[Liga I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|P|POLJ}} [[Legia Varšava]] ([[Ekstraklasa 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ([[Slovačka Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] ([[Prva slovenska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ([[Nemzeti Bajnokság I 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ([[Luksemburška prva liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|L|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ([[A Lyga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ARM}} [[Alaškert FK|Alaškert]] ([[Premijer liga Armenije 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|L|LAT}} [[Riga FC|Riga]] ([[Prva latvijska nogometna liga 2020.|1.]]) |{{ZD|A|ALB}} [[KS Teuta|Teuta]] ([[Albanska Superliga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|M|MAK}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija Tetovo]] ([[Prva makedonska nogometna liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|B|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ([[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|M|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ([[Moldavska prva liga 2020.|1.]]) |{{ZD|I|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] ([[Irska Premier liga 2020.|1.]]) |{{ZD|F|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK]] ([[Veikkausliiga 2020.|1.]]) |{{ZD|G|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ([[Erovnuli Liga 2020.|1.]]) |- |{{ZD|M|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] ([[Malteška Premier liga 2020./21.|2.]]) |{{ZD|I|ISL}} [[Valur]] ([[Úrvalsdeild 2020.|1.]]) |{{ZD|W|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] ([[Velška premijer liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] ([[NIFL Premiership 2020./21.|1.]]) |- |{{ZD|G|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps ]] ([[Prva gibraltarska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|C|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ([[Prva crnogorska nogometna liga 2020./21.|1.]]) |{{ZD|E|EST}} [[FC Flora|Flora]] ([[Meistriliiga 2020.|1.]]) |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{ZD|K|KOSV}} [[KF Prishtina|Prishtina]] ([[Nogometna Superliga Kosova 2020./21.|1.]]) |{{ZD|O|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] ([[Nogometna liga Føroyara 2020.|1.]]) |{{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] ([[Primera Divisió 2020./21.|1.]]) |{{ZD|S|SMR}} [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] ([[Campionato Sammarinese di Calcio 2020./21.|1.]]) |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 8. lipnja 2021. | 22. lipnja 2021. (polufinale) | 25. lipnja 2021. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2021. | 6. – 7. srpnja 2021. | 13. – 14. srpnja 2021. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 16. lipnja 2021. | 20. – 21. srpnja 2021. | 27. – 28. srpnja 2021. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 19. srpnja 2021. | 3. – 4. kolovoza 2021. | 10. kolovoza 2021. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2021. | 17. – 18. kolovoza 2021. | 24. – 25 kolovoza 2021. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 26. kolovoza 2021. |colspan=2 align=center| 14. – 15. rujna 2021. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 28. – 29. rujna 2021. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 19. – 20. listopada 2021. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 2. – 3. studenog 2021. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 23. – 24. studenog 2021. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 7. – 8. prosinca 2021. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 13. prosinca 2021. | 15. – 16. i 22. – 23. veljače 2022. | 8. – 9. i 15. – 16. ožujka 2022. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 18. ožujka 2022. | 5. – 6. travnja 2022. | 12. – 13. travnja 2022. |- | Polufinale | 26. – 27. travnja 2022. | 3. – 4. svibnja 2022. |- | Finale |colspan=2 align=center| 28. svibnja 2022. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 8. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PR">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001302/ |title=UEFA Champions League preliminary round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=8. lipnja 2021. |access-date=8. lipnja 2021.}}</ref> Polufinalne utakmice odigrane su 22. lipnja, a finalna 25. lipnja 2021. [[KF Prishtina|Prishtina]] koja je pobjednik predeliminacijskog kola, plasirala se u prvo kvalifikacijsko kolo natjecanja, dok su gubitnici polufinalih i finalne utakmice prebačeni u drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[S.S. Folgore Falciano Calcio|Folgore]] {{ZD|S|SMR}} || align=center | 0:2 || {{ZD|K|KOSV}} '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' |- | align=right | [[Havnar Bóltfelag|HB]] {{ZD|O|OVČ}} || align=center | 0:1 || {{ZD|A|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | '''[[KF Prishtina|Prishtina]]''' {{ZD|K|KOSV}} || align=center | 2:0 || {{ZD|A|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q1">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001304/ |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=15. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 6. i 7. srpnja, a uzvratne 13. i 14. srpnja 2021. Pobjednici prvog kvalifikacijskog kola igraju drugo kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22., dok gubitnici igraju drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europske konferencijske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| [[CS Fola Esch|Fola Esch]]| {{ZD|L|LUKS}} | 2:7 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{ZD|G|GIB}} | 2:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{ZD|S|SLK}} | 3:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{ZD|I|IRS}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF|Malmö]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 2:1 | [[Riga FC|Riga]] | {{ZD|L|LAT}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{ZD|N|NOR}} | 2:5 | '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 2:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{ZD|W|WAL}} | 2:3 | '''[[Alaškert FK|Alaškert]]''' | {{ZD|A|ARM}} | 2:2 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[HJK Helsinki]]''' | {{ZD|F|FIN}} | 7:1 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{ZD|C|CG}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 4:3 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{ZD|B|BIH}} | 3:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{ZD|M|MAK}} | 0:6 | '''[[NŠ Mura|Mura]]''' | {{ZD|S|SLO}} | 0:1 | 0:5}} {{TwoLegResult| [[KS Teuta|Teuta]] | {{ZD|A|ALB}} | 0:5 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{ZD|G|GRU}} | 2:4 | '''[[Neftçi Baku|Neftçi]]''' | {{ZD|A|AZE}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{ZD|I|IZR}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{ZD|K|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{ZD|B|BJE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 6:1 | [[KF Prishtina|Prishtina]] | {{ZD|K|KOSV}} | 3:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{ZD|L|LIT}} | 5:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{ZD|S|SJI}} | 3:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{ZD|E|EST}} | 5:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{ZD|M|MLT}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 5:2 | [[Valur]] | {{ZD|I|ISL}} | 3:2 | 2:0 }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q2">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001305/ |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. lipnja 2021. |access-date=16. lipnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 20. i 21. srpnja, a uzvratne 27. i 28. srpnja 2021. Pobjednici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici drugog kvalifikacijskog kola igraju treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | [[AC Omonia|Omonia]] | {{ZD|C|CIP}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{ZD|S|SLK}} | 2:3 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]]''' | {{ZD|P|POLJ}} | 3:1 | [[FC Flora|Flora]] | {{ZD|E|EST}} | 2:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Alaškert FK|Alaškert]] | {{ZD|A|ARM}} | 1:4 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 0:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Olympiacos F.C.|Olympiakos]]''' | {{ZD|G|GRČ}} | 2:0 | [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{ZD|A|AZE}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{ZD|K|KAZ}} | 2:6 | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] '''| {{ZD|S|SRB}} | 2:1 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{ZD|G|GIB}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{ZD|R|RUM}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:3 | [[HJK Helsinki|HJK]] | {{ZD|F|FIN}} | 2:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 5:1 | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{ZD|L|LIT}} | 2:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| [[NŠ Mura Murska Sobota|Mura]] | {{ZD|S|SLO}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 0:0 | 1:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{ZD|A|AUT}} | 2:3 | '''[[Sparta Prag]]''' | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:3 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{ZD|D|DAN}} | 1:1 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 7:2 | [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{ZD|T|TUR}} | 5:1 | 2:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 19. srpnja 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw Q3">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001306/ |title=UEFA Champions League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19. srpnja 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 3. i 4. kolovoza, a uzvratne 10. kolovoza 2021. Pobjednici trećeg kvalifikacijskog kola igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22. Gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili prvaci igraju doigravanje za plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], dok gubitnici trećeg kvalifikacijskog kola koji su bili neprvaci igraju grupnu fazu UEFA Europske lige 2021./22. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{ZD|H|HRV}} | 2:1 | [[Legia Varšava]] | {{ZD|P|POLJ}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{ZD|R|RUM}} | 2:4 | '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 1:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{ZD|G|GRČ}} | 3:3 <br> (1:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{ZD|B|BUG}} | 1:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{ZD|S|SRB}} | 1:2 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 4:2 | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{ZD|Š|ŠKO}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{ZD|M|MAĐ}} | 2:1 | [[Slavia Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 2:0 | 0:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[PSV Eindhoven]]''' | {{ZD|N|NIZ}} | 4:0 | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{ZD|D|DAN}} | 3:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | {{ZD|R|RUS}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[KRC Genk|Genk]] | {{ZD|B|BEL}} | 2:4 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Sparta Prag]] | {{ZD|Č|ČEŠ}} | 1:5 | '''[[AS Monaco FC|Monaco]]''' | {{ZD|F|FRA}} | 0:2 | 1:3 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2021. u 12:00 po [[CEST]]-u.<ref name="draw PO">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001307/ |title=UEFA Champions League play-off round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2. kolovoza 2021.}}</ref> Prve utakmice odigrane su 17. i 18. kolovoza, a uzvratne 24. i 25. kolovoza 2021. Pobjednici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu UEFA Lige prvake 2021./22, dok gubitnici doigravanja ostvaruju plasman u grupnu fazu [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Red Bull Salzburg]]''' | {{ZD|A|AUT}} | 4:2 | [[Brøndby IF|Brøndby]] | {{ZD|D|DAN}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[BSC Young Boys|Young Boys]]''' | {{ZD|Š|ŠVI}} | 6:4 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{ZD|M|MAĐ}} | 3:2 | 3:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{ZD|Š|ŠVE}} | 3:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{ZD|B|BUG}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{ZD|M|MOL}} | 3:0 | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{ZD|H|HRV}} | 3:0 | 0:0 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{ZD|F|FRA}} | 2:3 | '''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]''' | {{ZD|U|UKR}} | 0:1 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{ZD|P|POR}} | 2:1 | [[PSV Eindhoven]] | {{ZD|N|NIZ}} | 2:1 | 0:0 }} |} == Grupna faza == Ždrijeb za grupnu fazu održan je u [[Istanbul|Carigradu]] 26. kolovoza 2021. u 18:00 po CEST-u.<ref name="ExCo">{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/mediaservices/mediareleases/news/026b-12c542441355-1c2040c5e54b-1000/ |title=Venues appointed for club competition finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16. srpnja 2021. |access-date=16. srpnja 2021.}}</ref><ref name="draw GS">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001308/ |title=UEFA Champions League group stage draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=26. kolovoza 2021.}}</ref> 32 momčadi podijeljene su u osam grupa po četiri momčadi. Momčadi iz istog nogometnog saveza ne mogu nastupati u istoj grupi. Prvoplasirani i drugoplasirani svake grupe igraju osminu finala, trećeplasirani igraju doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]], a četvrtoplasirani ispadaju iz svih europskih natjecanja. [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] prvi put igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. Ujedno je i prvi klub iz [[Moldavija|Moldavije]] koji igra grupnu fazu UEFA Lige prvaka. === Grupa A === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |6 |4 |0 |2 |18 |10 | +8 |'''12''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |6 |3 |2 |1 |13 |8 | +5 |'''11''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |6 |2 |1 |3 |15 |14 | +1 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |6 |1 |1 |4 |6 |20 | –14 |'''4''' | |} === Grupa B === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |6 |6 |0 |0 |17 |6 | +11 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |6 |2 |1 |3 |7 |8 | –1 |'''7''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] |6 |1 |2 |3 |4 |11 | –7 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |6 |1 |1 |4 |6 |9 | –3 |'''4''' | |} === Grupa C === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |6 |6 |0 |0 |20 |5 | +15 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] |6 |3 |0 |3 |14 |12 | +2 |'''9''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |6 |3 |0 |3 |10 |11 | –1 |'''9''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] |6 |0 |0 |6 |3 |19 | –16 |'''0''' | |} === Grupa D === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |6 |5 |0 |1 |14 |3 | +11 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |6 |3 |1 |2 |8 |5 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |6 |2 |1 |3 |7 |11 | –4 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |6 |0 |2 |4 |2 |12 | –10 |'''2''' | |} === Grupa E === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |6 |6 |0 |0 |22 |3 | +19 |'''18''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |6 |2 |2 |2 |7 |9 | –2 |'''8''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |6 |2 |1 |3 |2 |9 | –7 |'''7''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |6 |0 |1 |4 |1 |11 | –10 |'''1''' | |} === Grupa F === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |6 |3 |2 |1 |11 |8 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |6 |3 |1 |2 |12 |9 | +3 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |6 |1 |3 |2 |12 |13 |–1 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] |6 |1 |2 |3 |7 |12 | –5 |'''5''' | |} === Grupa G === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] |6 |3 |2 |1 |7 |4 | +3 |'''11''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |6 |3 |1 |2 |8 |6 | +2 |'''10''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |6 |1 |3 |2 |5 |5 |{{0}}0 |'''6''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|NJE}} [[VfL Wolfsburg]] |6 |1 |2 |3 |5 |10 | –5 |'''5''' | |} === Grupa H === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tablici}} ! width="200px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva zbijenih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>1.</center> | align=left|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |6 |5 |0 |1 |10 |6 | +4 |'''15''' | rowspan="2" |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Osmina finala|osmina finala UEFA Lige prvaka]] |- bgcolor="#BBF3BB" |<center>2.</center> | align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |6 |4 |1 |1 |13 |4 | +9 |'''13''' |- bgcolor="#BBF3FF" |<center>3.</center> | align=left|{{DZ|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] |6 |1 |2 |3 |10 |10 |{{0}}0 |'''5''' |[[UEFA Europska liga 2021./22.#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio UEFA Europske lige]] |- |<center>4.</center> | align=left|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] |6 |0 |1 |5 |1 |14 | –13 |'''0''' | |} == Drugi dio natjecanja == {{LP-Bracket |nowrap = |team-width = 180 |RD1 = Osmina finala |RD2 = Četvrtfinale |RD3 = Polufinale |RD4 = [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|Finale]] |group1 = |group2 = |group3 = |RD1-team01 = {{DZ|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' |RD1-score01-1 = 2 |RD1-score01-2 = 1 |RD1-score01-agg = 3 |RD1-team02 = {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |RD1-score02-1 = 2 |RD1-score02-2 = 0 |RD1-score02-agg = 2 |RD1-team03 = {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] |RD1-score03-1 = 0 |RD1-score03-2 = 1 |RD1-score03-agg = 1 |RD1-team04 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD1-score04-1 = 2 |RD1-score04-2 = 0 |RD1-score04-agg = 2 |RD1-team05 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD1-score05-1 = 1 |RD1-score05-2 = 3 |RD1-score05-agg = 4 |RD1-team06 = {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |RD1-score06-1 = 1 |RD1-score06-2 = 0 |RD1-score06-agg = 1 |RD1-team07 = {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |RD1-score07-1 = 1 |RD1-score07-2 = 1 |RD1-score07-agg = 2 |RD1-team08 = {{DZ|NJE}} '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' |RD1-score08-1 = 1 |RD1-score08-2 = 7 |RD1-score08-agg = 8 |RD1-team09 = {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] |RD1-score09-1 = 0 |RD1-score09-2 = 0 |RD1-score09-agg = 0 |RD1-team10 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD1-score10-1 = 5 |RD1-score10-2 = 0 |RD1-score10-agg = 5 |RD1-team11 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' |RD1-score11-1 = 1 |RD1-score11-2 = 1 |RD1-score11-agg = 2 |RD1-team12 = {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |RD1-score12-1 = 1 |RD1-score12-2 = 0 |RD1-score12-agg = 1 |RD1-team13 = {{DZ|ENG}} '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' |RD1-score13-1 = 2 |RD1-score13-2 = 2 |RD1-score13-agg = 4 |RD1-team14 = {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |RD1-score14-1 = 0 |RD1-score14-2 = 1 |RD1-score14-agg = 1 |RD1-team15 = {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |RD1-score15-1 = 1 |RD1-score15-2 = 1 |RD1-score15-agg = 2 |RD1-team16 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD1-score16-1 = 0 |RD1-score16-2 = 3 |RD1-score16-agg = 3 |RD2-team01 = {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |RD2-score01-1 = 1 |RD2-score01-2 = 3 |RD2-score01-agg = 4 |RD2-team02 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD2-score02-1 = 3 |RD2-score02-2 = 3 |RD2-score02-agg = 6 |RD2-team03 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' |RD2-score03-1 = 1 |RD2-score03-2 = 1 |RD2-score03-agg = 2 |RD2-team04 = {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |RD2-score04-1 = 0 |RD2-score04-2 = 1 |RD2-score04-agg = 1 |RD2-team05 = {{DZ|ENG}} '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' |RD2-score05-1 = 1 |RD2-score05-2 = 0 |RD2-score05-agg = 1 |RD2-team06 = {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |RD2-score06-1 = 0 |RD2-score06-2 = 0 |RD2-score06-agg = 0 |RD2-team07 = {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |RD2-score07-1 = 1 |RD2-score07-2 = 3 |RD2-score07-agg = 4 |RD2-team08 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD2-score08-1 = 3 |RD2-score08-2 = 2 |RD2-score08-agg = 5 |RD3-team01 = {{DZ|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' |RD3-score01-1 = 2 |RD3-score01-2 = 3 |RD3-score01-agg = 5 |RD3-team02 = {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |RD3-score02-1 = 0 |RD3-score02-2 = 2 |RD3-score02-agg = 2 |RD3-team03 = {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |RD3-score03-1 = 4 |RD3-score03-2 = 1 |RD3-score03-agg = 5 |RD3-team04 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' |RD3-score04-1 = 3 |RD3-score04-2 = 3 |RD3-score04-agg = 6 |RD4-team01 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |RD4-score01 =0 |RD4-team02 = {{DZ|ŠPA}} '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' |RD4-score02 =1 }} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 13. prosinca 2021., prvotno u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001309/ |title=Round of 16 draw |publisher=UEFA.com}}</ref> Tijekom izvlačenja desio se niz pogrešaka: [[Manchester United F.C.|Manchester United]] greškom je uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Villarreal CF|Villarreala]] (tijekom grupne faze oba kluba bila su u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa F|Grupi F]]) te je kasnije bio izvučen; druga je loptica potom izvučena, a njoj je bio [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. U idućem paru, [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je greškom uvršten prilikom izvlačenja protivnika [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] (oboje su bili u [[UEFA Liga prvaka 2021./22.#Grupa B|Grupi B]]), dok je Manchester United greškom izostavljen.<ref>{{cite news |last1=Crafton |first1=Adam |last2=Brown |first2=Luke |url=https://theathletic.com/news/controversy-as-manchester-united-incorrectly-excluded-from-section-of-champions-league-draw/1gkpbyKCs8qR/ |title=Controversy as Manchester United incorrectly excluded from section of Champions League draw |work=[[The Athletic]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, UEFA je poništila prvotni ždrijeb zbog „tehničkog problema” s kompjuterom koji je korišten prilikom izvlačenja, stoga je ždrijeb ponovno održan u 15:00 po CET-u.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0270-13f2ac0aff13-74f2ff9e43b1-1000/ |title=Champions League round of 16 draw declared void and will be redone at 15:00 CET |work=UEFA |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref><section end=R16 /> Originalni, poništeni parovi bili su:<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/uefa-champions-league/story/4546676/uefa-champions-league-round-of-16-draw-for-2021 |title=UCL chaos: UEFA confirm re-draw as Man United, Ronaldo initially pitted against Messi's PSG |work=[[ESPN]] |date=13 December 2021 |access-date=13 December 2021}}</ref> * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] Parovi kasnijeg, konačnog ždrijeba bili su: * {{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] – {{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] * {{DZ|POR}} [[Sporting CP]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – {{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] * {{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] – {{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] * {{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] – {{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] * {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] – {{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] * {{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] – {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] * {{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] – {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] Prve utakmice odigrane su 15., 16. i 23. veljače, a uzvratne 8., 9., 15. i 16. ožujka 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Red Bull Salzburg]] | {{DZ|AUT}} | 1:8 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 1:7 }} {{TwoLegResult| [[Sporting CP]] | {{DZ|POR}} | 0:5 | '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:5 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{DZ|POR}} | 3:2 | [[AFC Ajax|Ajax]] | {{DZ|NIZ}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' | {{DZ|ENG}} | 4:1 | [[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} | 2:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlético Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{DZ|ENG}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 4:1 | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{DZ|ITA}} | 1:1 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[Inter Milan]] | {{DZ|ITA}} | 1:2 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 0:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | {{DZ|FRA}} | 2:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 1:3 }} |} === Četvrtfinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u.<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2022/2001310/ |title=Quarter and semi-final draws |publisher=UEFA.com}}</ref> Prve utakmice bit igrane su 5. i 6. travnja, a uzvratne 12. i 13. travnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{DZ|ENG}} | 4:5 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 1:3 | 3:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:0 | [[Atlético Madrid]] | {{DZ|ŠPA}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | {{DZ|ŠPA}} | 2:1 | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{DZ|NJE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4:6 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 1:3 | 3:3 }} |} === Polufinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 18. ožujka 2022. u 12:00 po [[CET]]-u, nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 26. i 27. travnja, a uzvratne 3. i 4. svibnja 2022. {{TwoLeg start}} |+ |- {{TwoLegResult| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{DZ|ENG}} | 5:6 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{DZ|ŠPA}} | 4:3 |1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{DZ|ENG}} | 5:2 | [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{DZ|ŠPA}} | 2:0 | 3:2}} |} === Finale === {{glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2022.}} Finale će biti igrano 28. svibnja 2022. na [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]ju. Ždrijeb za domaćina iz „administrativnih razloga” održan je 18. ožujka 2022., nakon ždrjebova za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> „Domaćin” (iz administrativnih razloga) određen je dodatnim ždrijebom održanim nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale. {{nogometna kutija |datum = 28. svibnja 2022. |vrijeme = 21:36 ([[CEST]]){{refn|group=note|Finale je prvotno trebalo započeti u 21:00 po CEST-u, no odgođeno je na 21:36 po CEST-u zbog sigurnosnih problema povezanih s ulaskom navijača na stadion.}} |momčad1 = {{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |rezultat = 0:1 |momčad2 = {{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|59}} |stadion = [[Stade de France]], [[Saint-Denis]] |gledatelji = 75.000<ref name="attendance">{{cite web |url=https://www.kicker.de/liverpool-gegen-real-madrid-2022-champions-league-4768460/spielinfo |title=Spielinfo {{!}} FC Liverpool – Real Madrid 0:1 {{!}} Finale in Paris {{!}} Champions League 2021/22 |trans-title=Match info {{!}} Liverpool 0–1 Real Madrid {{!}} Final in Paris {{!}} 2021–22 Champions League |work=[[Kicker-Sportmagazin|kicker]] |date=28 May 2022 |access-date=29 May 2022 |language=}}</ref> |sudac = [[Clément Turpin]] ([[Francuski nogometni savez|Francuska]]) |izvještaj = [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2034586/ (izvještaj)] }} <br /> {| class="wikitable" style="text-align: center; margin: 0 auto;" |- !Pobjednik UEFA Lige prvaka 2021./22. |- |- |[[Datoteka:Real_Madrid_CF1.svg|100 px]]<br />'''{{ZD|Š|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <br /> '''14. titula''' |} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals |title=UEFA Champions League – Top Scorers |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |15 |1106 |- |2. |align=left|{{DZ|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |13 |876 |- |3. |align=left|{{DZ|CIV}} [[Sébastien Haller]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |11 |668 |- |4. |align=left|{{DZ|EGI}} [[Mohamed Salah]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |8 |1008 |- |rowspan="2"|5. |align=left|{{DZ|FRA}} [[Christopher Nkunku]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] |rowspan="2"|7 |531 |- |align=left|{{DZ|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |986 |- |rowspan="5"|7. |align=left|{{DZ|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |rowspan="5"|6 |611 |- |align=left|{{DZ|URU}} [[Darwin Núñez]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |613 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |798 |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Arnaut Danjuma]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |906 |- |} === Asistenti === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=assists |title=UEFA Champions League – Top Assists |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=29. svibnja 2022.}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Asistencije!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{DZ|POR}} [[Bruno Fernandes]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |7 |520 |- |rowspan="2"|2. |align=left|{{DZ|NJE}} [[Leroy Sané]] |align=left|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |rowspan="2"|6 |798 |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1199 |- |4. |align=left|{{DZ|BRA}} [[Antony Matheus dos Santos|Antony]] |align=left|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |5 |577 |- |rowspan="7"|5. |align=left|{{DZ|POR}} [[João Mário]] |align=left|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |rowspan="7"|4 |493 |- |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Gerard Moreno]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |524 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |673 |- |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |734 |- |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |794 |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Étienne Capoue]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |1046 |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |1077 |- |} == Momčad natjecanja == UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref name="TOTS">{{cite news|date=31 May 2022|title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Pozicija !Igrač !Momčad |- |Golman |align=left|{{DZ|BEL}} [[Thibaut Courtois]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=4|Braniči |align=left|{{DZ|ENG}} [[Trent Alexander-Arnold]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|NJE}} [[Antonio Rüdiger]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |- |align=left|{{DZ|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|ŠKO}} [[Andrew Robertson]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |rowspan=3|Vezni |align=left|{{DZ|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Fabinho (nogometaš, rođen 1993.)|Fabinho]] |align=left|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align=left|{{DZ|HRV}} [[Luka Modrić]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |rowspan=3|Napadači |align=left|{{DZ|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |- |align=left|{{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |- |align=left|{{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] |align=left|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |} === Igrač sezone === * {{DZ|FRA}} [[Karim Benzema]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Best" /> === Mladi igrač sezone === * {{DZ|BRA}} [[Vinícius Júnior]] ([[Real Madrid C.F.|Real Madrid]])<ref name="Young" /> == Bilješke == {{reflist|group=note}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2021./22.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.]] * [[UEFA Superkup 2022.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2021-22}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2021-22]] g5knh0zgidsqqj65diypy8t4yd41idv Wikipedija:Kafić/Tehničke novosti 4 708402 6432601 6429689 2022-07-25T19:26:38Z MediaWiki message delivery 119181 /* Tech News: 2022-30 */ novi odlomak wikitext text/x-wiki __NOVIODLOMAKPOVEZNICA__ {{Kafić| |glavni=Ova stranica služi za postavljanje automatskih [[:meta:Tech/News|globalnih obavijesti tehničke prirode]]. Tehnička pitanja postavite [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja|ovdje]]. |ispod=''Molbe za pomoć u uređivanju bolje postavite u [[Wikipedija:Kafić]]''. }} == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/33|Tech News: 2021-33]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/33|Translations]] are available. '''Recent changes''' * You can add language links in the sidebar in the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|new Vector skin]] again. You do this by connecting the page to a Wikidata item. The new Vector skin has moved the language links but the new language selector cannot add language links yet. [https://phabricator.wikimedia.org/T287206] '''Problems''' * There was a problem on wikis which use the Translate extension. Translations were not updated or were replaced with the English text. The problems have been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T288700][https://phabricator.wikimedia.org/T288683][https://phabricator.wikimedia.org/T288719] '''Changes later this week''' * A [[mw:Help:Tags|revision tag]] will soon be added to edits that add links to [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Disambiguator|disambiguation pages]]. This is because these links are usually added by accident. The tag will allow editors to easily find the broken links and fix them. If your wiki does not like this feature, it can be [[mw:Help:Tags#Deleting a tag added by the software|hidden]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T287549] *Would you like to help improve the information about tools? Would you like to attend or help organize a small virtual meetup for your community to discuss the list of tools? Please get in touch on the [[m:Toolhub/The Quality Signal Sessions|Toolhub Quality Signal Sessions]] talk page. We are also looking for feedback [[m:Talk:Toolhub/The Quality Signal Sessions#Discussion topic for "Quality Signal Sessions: The Tool Maintainers edition"|from tool maintainers]] on some specific questions. * In the past, edits to any page in your user talk space ignored your [[mw:Special:MyLanguage/Help:Notifications#mute|mute list]], e.g. sub-pages. Starting this week, this is only true for edits to your talk page. [https://phabricator.wikimedia.org/T288112] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.37/wmf.19|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-08-17|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-08-18|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-08-19|en}} ([[mw:MediaWiki 1.37/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/33|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 21:26, 16. kolovoza 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=21889213 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/34|Tech News: 2021-34]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/34|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score|Score]] extension (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><score></nowiki></code></bdi> notation) has been re-enabled on public wikis and upgraded to a newer version. Some musical score functionality may no longer work because the extension is only enabled in "safe mode". The security issue has been fixed and an [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score/2021 security advisory|advisory published]]. '''Problems''' * You will be able to read but not edit [[phab:T289130|some wikis]] for a few minutes on {{#time:j xg|2021-08-25|en}}. This will happen around [https://zonestamp.toolforge.org/1629871217 06:00 UTC]. This is for database maintenance. During this time, operations on the CentralAuth will also not be possible. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.37/wmf.20|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-08-24|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-08-25|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-08-26|en}} ([[mw:MediaWiki 1.37/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/34|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 23:57, 23. kolovoza 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=21923254 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/35|Tech News: 2021-35]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/35|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Some musical score syntax no longer works and may needed to be updated, you can check [[:Category:{{MediaWiki:score-error-category}}]] on your wiki for a list of pages with errors. '''Problems''' * Musical scores were unable to render lyrics in some languages because of missing fonts. This has been fixed now. If your language would prefer a different font, please file a request in Phabricator. [https://phabricator.wikimedia.org/T289554] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The parameters for how you obtain [[mw:API:Tokens|tokens]] in the MediaWiki API were changed in 2014. The old way will no longer work from 1 September. Scripts, bots and tools that use the parameters from before the 2014 change need to be updated. You can [[phab:T280806#7215377|read more]] about this. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.37/wmf.21|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-08-31|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-09-01|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-09-02|en}} ([[mw:MediaWiki 1.37/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * You will be able to read but not edit [[phab:T289660|Commons]] for a few minutes on {{#time:j xg|2021-09-06|en}}. This will happen around [https://zonestamp.toolforge.org/1630818058 05:00 UTC]. This is for database maintenance. * All wikis will be read-only for a few minutes in the week of 13 September. More information will be published in Tech News later. It will also be posted on individual wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T287539] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/35|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 18:00, 30. kolovoza 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=21954810 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/36|Tech News: 2021-36]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/36|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The wikis that have [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature_summary|Growth features]] deployed have been part of A/B testing since deployment, in which some newcomers did not receive the new features. Now, all of the newcomers on 21 of the smallest of those wikis will be receiving the features. [https://phabricator.wikimedia.org/T289786] '''Changes later this week''' * There is no new MediaWiki version this week. '''Future changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] In 2017, the provided jQuery library was upgraded from version 1 to 3, with a compatibility layer. The migration will soon finish, to make the site load faster for everyone. If you maintain a gadget or user script, check if you have any JQMIGRATE errors and fix them, or they will break. [https://phabricator.wikimedia.org/T280944][https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/6Z2BVLOBBEC2QP4VV4KOOVQVE52P3HOP/] * Last year, the Portuguese Wikipedia community embarked on an experiment to make log-in compulsory for editing.  The [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Impact report for Login Required Experiment on Portuguese Wikipedia|impact report of this trial]] is ready. Moving forward, the Anti-Harassment Tools team is looking for projects that are willing to experiment with restricting IP editing on their wiki for a short-term experiment. [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Login Required Experiment|Learn more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/36|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 17:19, 6. rujna 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=21981010 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/37|Tech News: 2021-37]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/37|Translations]] are available. '''Recent changes''' * 45 new Wikipedias now have access to the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth features]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T289680] * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Deployment table|A majority of Wikipedias]] now have access to the Growth features. The Growth team [[mw:Special:MyLanguage/Growth/FAQ|has published an FAQ page]] about the features. This translatable FAQ covers the description of the features, how to use them, how to change the configuration, and more. '''Problems''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on 14 September. This is planned at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628002 14:00 UTC]. [https://phabricator.wikimedia.org/T287539] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.37/wmf.23|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-09-14|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-09-15|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-09-16|en}} ([[mw:MediaWiki 1.37/Roadmap|calendar]]). * Starting this week, Wikipedia in Italian will receive weekly software updates on Wednesdays. It used to receive the updates on Thursdays. Due to this change, bugs will be noticed and fixed sooner. [https://phabricator.wikimedia.org/T286664] * You can add language links in the sidebar in [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|the new Vector skin]] again. You do this by connecting the page to a Wikidata item. The new Vector skin has moved the language links but the new language selector cannot add language links yet. [https://phabricator.wikimedia.org/T287206] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:SyntaxHighlight|syntax highlight]] tool marks up code with different colours. It now can highlight 23 new code languages. Additionally, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>golang</code></bdi> can now be used as an alias for the [[d:Q37227|Go programming language]], and a special <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>output</code></bdi> mode has been added to show a program's output. [https://phabricator.wikimedia.org/T280117][https://gerrit.wikimedia.org/r/c/mediawiki/extensions/SyntaxHighlight_GeSHi/+/715277/] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/37|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 17:33, 13. rujna 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22009517 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/38|Tech News: 2021-38]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/38|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Growth features are now deployed to almost all Wikipedias. [[phab:T290582|For the majority of small Wikipedias]], the features are only available for experienced users, to [[mw:Special:MyLanguage/Growth/FAQ#enable|test the features]] and [[mw:Special:MyLanguage/Growth/FAQ#config|configure them]]. Features will be available for newcomers starting on 20 September 2021. * MediaWiki had a feature that would highlight local links to short articles in a different style. Each user could pick the size at which "stubs" would be highlighted. This feature was very bad for performance, and following a consultation, has been removed. [https://phabricator.wikimedia.org/T284917] * A technical change was made to the MonoBook skin to allow for easier maintenance and upkeep. This has resulted in some minor changes to HTML that make MonoBook's HTML consistent with other skins. Efforts have been made to minimize the impact on editors, but please ping [[m:User:Jon (WMF)|Jon (WMF)]] on wiki or in [[phab:T290888|phabricator]] if any problems are reported. '''Problems''' * There was a problem with search last week. Many search requests did not work for 2 hours because of an accidental restart of the search servers. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Incident_documentation/2021-09-13_cirrussearch_restart] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.1|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-09-21|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-09-22|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-09-23|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The [[s:Special:ApiHelp/query+proofreadinfo|meta=proofreadpage API]] has changed. The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>piprop</nowiki></code></bdi> parameter has been renamed to <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>prpiprop</nowiki></code></bdi>. API users should update their code to avoid unrecognized parameter warnings. Pywikibot users should upgrade to 6.6.0. [https://phabricator.wikimedia.org/T290585] '''Future changes''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#Replying|Reply tool]] will be deployed to the remaining wikis in the coming weeks. It is currently part of "{{int:discussiontools-preference-label}}" in [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta features]] at most wikis. You will be able to turn it off in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion|Editing Preferences]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T262331] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The [[mw:MediaWiki_1.37/Deprecation_of_legacy_API_token_parameters|previously announced]] change to how you obtain tokens from the API has been delayed to September 21 because of an incompatibility with Pywikibot. Bot operators using Pywikibot can follow [[phab:T291202|T291202]] for progress on a fix, and should plan to upgrade to 6.6.1 when it is released. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/38|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 20:31, 20. rujna 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22043415 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/39|Tech News: 2021-39]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W39"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/39|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[w:en:IOS|iOS 15]] has a new function called [https://support.apple.com/en-us/HT212614 Private Relay] (Apple website). This can hide the user's IP when they use [[w:en:Safari (software)|Safari]] browser. This is like using a [[w:en:Virtual private network|VPN]] in that we see another IP address instead. It is opt-in and only for those who pay extra for [[w:en:ICloud|iCloud]]. It will come to Safari users on [[:w:en:OSX|OSX]] later. There is a [[phab:T289795|technical discussion]] about what this means for the Wikimedia wikis. '''Problems''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] Some gadgets and user-scripts add items to the [[m:Customization:Explaining_skins#Portlets|portlets]] (article tools) part of the skin. A recent change to the HTML may have made those links a different font-size. This can be fixed by adding the CSS class <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>.vector-menu-dropdown-noicon</code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T291438] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.2|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-09-28|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-09-29|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-09-30|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * The [[mw:Special:MyLanguage/Onboarding_new_Wikipedians#New_experience|GettingStarted extension]] was built in 2013, and provides an onboarding process for new account holders in a few versions of Wikipedia. However, the recently developed [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature_summary|Growth features]] provide a better onboarding experience. Since the vast majority of Wikipedias now have access to the Growth features, GettingStarted will be deactivated starting on 4 October. [https://phabricator.wikimedia.org/T235752] * A small number of users will not be able to connect to the Wikimedia wikis after 30 September. This is because an old [[:w:en:root certificate|root certificate]] will no longer work. They will also have problems with many other websites. Users who have updated their software in the last five years are unlikely to have problems. Users in Europe, Africa and Asia are less likely to have immediate problems even if their software is too old. You can [[m:Special:MyLanguage/HTTPS/2021 Let's Encrypt root expiry|read more]]. * You can [[mw:Special:MyLanguage/Help:Notifications|receive notifications]] when someone leaves a comment on user talk page or mentions you in a talk page comment. Clicking the notification link will now bring you to the comment and highlight it. Previously, doing so brought you to the top of the section that contained the comment. You can find [[phab:T282029|more information in T282029.]] '''Future changes''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#Replying|Reply tool]] will be deployed to the remaining wikis in the coming weeks. It is currently part of "{{int:discussiontools-preference-label}}" in [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta features]] at most wikis. You will be able to turn it off in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion|Editing Preferences]]. [[phab:T288485|See the list of wikis.]] [https://phabricator.wikimedia.org/T262331] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/39|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W39"/> </div> 00:21, 28. rujna 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22077885 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/40|Tech News: 2021-40]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="tech-newsletter-content"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/40|Translations]] are available. '''Recent changes''' * A more efficient way of sending changes from Wikidata to Wikimedia wikis that show them has been enabled for the following 10 wikis: mediawiki.org, the Italian, Catalan, Hebrew and Vietnamese Wikipedias, French Wikisource, and English Wikivoygage, Wikibooks, Wiktionary and Wikinews. If you notice anything strange about how changes from Wikidata appear in recent changes or your watchlist on those wikis you can [[phab:T48643|let the developers know]]. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.3|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-10-05|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-10-06|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-10-07|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] Some gadgets and bots that use the API to read the AbuseFilter log might break. The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>hidden</code></bdi> property will no longer say an entry is <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>implicit</code></bdi> for unsuppressed log entries about suppressed edits. If your bot needs to know this, do a separate revision query. Additionally, the property will have the value <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>false</code></bdi> for visible entries; previously, it wasn't included in the response. [https://phabricator.wikimedia.org/T291718] * A more efficient way of sending changes from Wikidata to Wikimedia wikis that show them will be enabled for ''all production wikis''. If you notice anything strange about how changes from Wikidata appear in recent changes or your watchlist you can [[phab:T48643|let the developers know]]. '''Future changes''' * You can soon get cross-wiki notifications in the [[mw:Wikimedia Apps/Team/iOS|iOS Wikipedia app]]. You can also get notifications as push notifications. More notification updates will follow in later versions. [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Apps/Team/iOS/Notifications#September_2021_update] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The JavaScript variables <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgExtraSignatureNamespaces</code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgLegalTitleChars</code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgIllegalFileChars</code></bdi> will soon be removed from <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Interface/JavaScript#mw.config|mw.config]]</code></bdi>. These are not part of the "stable" variables available for use in wiki JavaScript. [https://phabricator.wikimedia.org/T292011] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The JavaScript variables <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgCookiePrefix</code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgCookieDomain</code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgCookiePath</code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>wgCookieExpiration</code></bdi> will soon be removed from mw.config. Scripts should instead use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw.cookie</code></bdi> from the "<bdi lang="zxx" dir="ltr">[[mw:ResourceLoader/Core_modules#mediawiki.cookie|mediawiki.cookie]]</bdi>" module. [https://phabricator.wikimedia.org/T291760] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/40|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="tech-newsletter-content"/> </div> 18:30, 4. listopada 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22101208 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/41|Tech News: 2021-41]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W41"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/41|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.4|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-10-12|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-10-13|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-10-14|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * The [[mw:Manual:Table_of_contents#Auto-numbering|"auto-number headings" preference]] is being removed. You can read [[phab:T284921]] for the reasons and discussion. This change was [[m:Tech/News/2021/26|previously]] announced. [[mw:Snippets/Auto-number_headings|A JavaScript snippet]] is available which can be used to create a Gadget on wikis that still want to support auto-numbering. '''Meetings''' * You can join a meeting about the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|Desktop Improvements]]. A demonstration version of the [[mw:Reading/Web/Desktop Improvements/Features/Sticky Header|newest feature]] will be shown. The event will take place on Tuesday, 12 October at 16:00 UTC. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/Talk to Web/12-10-2021|See how to join]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/41|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W41"/> </div> 17:29, 11. listopada 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22152137 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/42|Tech News: 2021-42]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W42"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/42|Translations]] are available. '''Recent changes''' *[[m:Toolhub|Toolhub]] is a catalogue to make it easier to find software tools that can be used for working on the Wikimedia projects. You can [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LF4SSR4QRCKV6NPRFGUAQWUFQISVIPTS/ read more]. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.5|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-10-19|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-10-20|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-10-21|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * The developers of the [[mw:Wikimedia Apps/Team/Android|Wikipedia Android app]] are working on [[mw:Wikimedia Apps/Team/Android/Communication|communication in the app]]. You can now answer questions in [[mw:Wikimedia Apps/Team/Android/Communication/UsertestingOctober2021|survey]] to help the development. * 3–5% of editors may be blocked in the next few months. This is because of a new service in Safari, which is similar to a [[w:en:Proxy server|proxy]] or a [[w:en:VPN|VPN]]. It is called iCloud Private Relay. There is a [[m:Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|discussion about this]] on Meta. The goal is to learn what iCloud Private Relay could mean for the communities. * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise|Wikimedia Enterprise]] is a new [[w:en:API|API]] for those who use a lot of information from the Wikimedia projects on other sites. It is a way to get big commercial users to pay for the data. There will soon be a copy of the Wikimedia Enterprise dataset. You can [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-ambassadors@lists.wikimedia.org/message/B2AX6PWH5MBKB4L63NFZY3ADBQG7MSBA/ read more]. You can also ask the team questions [https://wikimedia.zoom.us/j/88994018553 on Zoom] on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?hour=15&min=00&sec=0&day=22&month=10&year=2021 22 October 15:00 UTC]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/42|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W42"/> </div> 22:53, 18. listopada 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22176877 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/43|Tech News: 2021-43]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W43"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/43|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest_Tool_Award|Coolest Tool Award 2021]] is looking for nominations. You can recommend tools until 27 October. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.6|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-10-26|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-10-27|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-10-28|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' *[[m:Special:MyLanguage/Help:Diff|Diff pages]] will have an improved copy and pasting experience. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Copy paste diffs|The changes]] will allow the text in the diff for before and after to be treated as separate columns and will remove any unwanted syntax. [https://phabricator.wikimedia.org/T192526] * The version of the [[w:en:Liberation fonts|Liberation fonts]] used in SVG files will be upgraded. Only new thumbnails will be affected. Liberation Sans Narrow will not change. [https://phabricator.wikimedia.org/T253600] '''Meetings''' * You can join a meeting about the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]]. News about the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes will be shown. The event will take place on Wednesday, 27 October at 14:30 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/Talk to Us|See how to join]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/43|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W43"/> </div> 22:07, 25. listopada 2021. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22232718 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/44|Tech News: 2021-44]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W44"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/44|Translations]] are available. '''Recent changes''' * There is a limit on the amount of emails a user can send each day. This limit is now global instead of per-wiki. This change is to prevent abuse. [https://phabricator.wikimedia.org/T293866] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.7|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-11-02|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-11-03|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-11-04|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/44|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W44"/> </div> 21:27, 1. studenoga 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22269406 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/45|Tech News: 2021-45]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W45"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/45|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Mobile IP editors are now able to receive warning notices indicating they have a talk page message on the mobile website (similar to the orange banners available on desktop). These notices will be displayed on every page outside of the main namespace and every time the user attempts to edit. The notice on desktop now has a slightly different colour. [https://phabricator.wikimedia.org/T284642][https://phabricator.wikimedia.org/T278105] '''Changes later this week''' * [[phab:T294321|Wikidata will be read-only]] for a few minutes on 11 November. This will happen around [https://zonestamp.toolforge.org/1636610400 06:00 UTC]. This is for database maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T294321] * There is no new MediaWiki version this week. '''Future changes''' * In the future, unregistered editors will be given an identity that is not their [[:w:en:IP address|IP address]]. This is for legal reasons. A new user right will let editors who need to know the IPs of unregistered accounts to fight vandalism, spam, and harassment, see the IP. You can read the [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|suggestions for how that identity could work]] and [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|discuss on the talk page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/45|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W45"/> </div> 21:35, 8. studenoga 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22311003 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/46|Tech News: 2021-46]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W46"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/46|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Most [[c:Special:MyLanguage/Commons:Maximum_file_size#MAXTHUMB|large file uploads]] errors that had messages like "<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>stashfailed</code></bdi>" or "<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>DBQueryError</code></bdi>" have now been fixed. An [[wikitech:Incident documentation/2021-11-04 large file upload timeouts|incident report]] is available. '''Problems''' * Sometimes, edits made on iOS using the visual editor save groups of numbers as telephone number links, because of a feature in the operating system. This problem is under investigation. [https://phabricator.wikimedia.org/T116525] * There was a problem with search last week. Many search requests did not work for 2 hours because of a configuration error. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Incident_documentation/2021-11-10_cirrussearch_commonsfile_outage] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.9|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-11-16|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-11-17|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-11-18|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/46|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W46"/> </div> 23:06, 15. studenoga 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22338097 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/47|Tech News: 2021-47]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W47"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/47|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * There is no new MediaWiki version this week. *The template dialog in VisualEditor and in the [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|new wikitext mode]] Beta feature will be [[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|heavily improved]] on [[phab:T286992|a few wikis]]. Your [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|feedback is welcome]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/47|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W47"/> </div> 21:01, 22. studenoga 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22366010 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/48|Tech News: 2021-48]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W48"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/48|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.11|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-11-30|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-12-01|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-12-02|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/48|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W48"/> </div> 22:14, 29. studenoga 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22375666 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/49|Tech News: 2021-49]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W49"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/49|Translations]] are available. '''Problems''' * MediaWiki 1.38-wmf.11 was scheduled to be deployed on some wikis last week. The deployment was delayed because of unexpected problems. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.12|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-12-07|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-12-08|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-12-09|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * At all Wikipedias, a Mentor Dashboard is now available at <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Special:MentorDashboard</nowiki></code></bdi>. It allows registered mentors, who take care of newcomers' first steps, to monitor their assigned newcomers' activity. It is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth features]]. You can learn more about [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Communities/How_to_configure_the_mentors%27_list|activating the mentor list]] on your wiki and about [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Mentor dashboard|the mentor dashboard project]]. * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The predecessor to the current [[mw:API|MediaWiki Action API]] (which was created in 2008), <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=ajax</nowiki></code></bdi>, will be removed this week. Any scripts or bots using it will need to switch to the corresponding API module. [https://phabricator.wikimedia.org/T42786] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] An old ResourceLoader module, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>jquery.jStorage</nowiki></code></bdi>, which was deprecated in 2016, will be removed this week. Any scripts or bots using it will need to switch to <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.storage</nowiki></code></bdi> instead. [https://phabricator.wikimedia.org/T143034] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/49|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W49"/> </div> 22:58, 6. prosinca 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22413926 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/50|Tech News: 2021-50]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W50"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/50|Translations]] are available. '''Recent changes''' * There are now default [[m:Special:MyLanguage/Help:Namespace#Other_namespace_aliases|short aliases]] for the "Project:" namespace on most wikis. E.g. On Wikibooks wikis, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>[[WB:]]</nowiki></code></bdi> will go to the local language default for the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>[[Project:]]</nowiki></code></bdi> namespace. This change is intended to help the smaller communities have easy access to this feature. Additional local aliases can still be requested via [[m:Special:MyLanguage/Requesting wiki configuration changes|the usual process]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T293839] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.13|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2021-12-14|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2021-12-15|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2021-12-16|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/50|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W50"/> </div> 23:26, 13. prosinca 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22441074 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/51|Tech News: 2021-51]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2021-W51"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/51|Translations]] are available. '''Tech News''' * Because of the [[w:en:Christmas and holiday season|holidays]] the next issue of Tech News will be sent out on 10 January 2022. '''Recent changes''' * Queries made by the DynamicPageList extension (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><DynamicPageList></nowiki></code></bdi>) are now only allowed to run for 10 seconds and error if they take longer. This is in response to multiple outages where long-running queries caused an outage on all wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T287380#7575719] '''Changes later this week''' * There is no new MediaWiki version this week or next week. '''Future changes''' * The developers of the Wikipedia iOS app are looking for testers who edit in multiple languages. You can [[mw:Wikimedia Apps/Team/iOS/202112 testing|read more and let them know if you are interested]]. * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The Wikimedia [[wikitech:Portal:Cloud VPS|Cloud VPS]] hosts technical projects for the Wikimedia movement. Developers need to [[wikitech:News/Cloud VPS 2021 Purge|claim projects]] they use. This is because old and unused projects are removed once a year. Unclaimed projects can be shut down from February. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/2B7KYL5VLQNHGQQHMYLW7KTUKXKAYY3T/] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/51|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2021-W51"/> </div> 23:05, 20. prosinca 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22465395 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/02|Tech News: 2022-02]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W02"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/02|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] A <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>oauth_consumer</code></bdi> variable has been added to the [[mw:Special:MyLanguage/AbuseFilter|AbuseFilter]] to enable identifying changes made by specific tools. [https://phabricator.wikimedia.org/T298281] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] Gadgets are [[mw:Special:MyLanguage/ResourceLoader/Migration_guide_(users)#Package_Gadgets|now able to directly include JSON pages]]. This means some gadgets can now be configured by administrators without needing the interface administrator permission, such as with the Geonotice gadget. [https://phabricator.wikimedia.org/T198758] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] Gadgets [[mw:Extension:Gadgets#Options|can now specify page actions]] on which they are available. For example, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>|actions=edit,history</code></bdi> will load a gadget only while editing and on history pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T63007] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] Gadgets can now be loaded on demand with the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>withgadget</code></bdi> URL parameter. This can be used to replace [[mw:Special:MyLanguage/Snippets/Load JS and CSS by URL|an earlier snippet]] that typically looks like <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>withJS</code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>withCSS</code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T29766] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] At wikis where [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Communities/How to configure the mentors' list|the Mentorship system is configured]], you can now use the Action API to get a list of a [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Mentor_dashboard|mentor's]] mentees. [https://phabricator.wikimedia.org/T291966] * The heading on the main page can now be configured using <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Mainpage-title-loggedin]]</span> for logged-in users and <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Mainpage-title]]</span> for logged-out users. Any CSS that was previously used to hide the heading should be removed. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Small_wiki_toolkits/Starter_kit/Main_page_customization#hide-heading] [https://phabricator.wikimedia.org/T298715] * Four special pages (and their API counterparts) now have a maximum database query execution time of 30 seconds. These special pages are: RecentChanges, Watchlist, Contributions, and Log. This change will help with site performance and stability. You can read [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/IPJNO75HYAQWIGTHI5LJHTDVLVOC4LJP/ more details about this change] including some possible solutions if this affects your workflows. [https://phabricator.wikimedia.org/T297708] * The [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Features/Sticky Header|sticky header]] has been deployed for 50% of logged-in users on [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Frequently asked questions#pilot-wikis|more than 10 wikis]]. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|Desktop Improvements]]. See [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Participate|how to take part in the project]]. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.17|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-01-11|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-01-12|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-01-13|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Events''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022|Community Wishlist Survey 2022]] begins. All contributors to the Wikimedia projects can propose for tools and platform improvements. The proposal phase takes place from {{#time:j xg|2022-01-10|en}} 18:00 UTC to {{#time:j xg|2022-01-23|en}} 18:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey/FAQ|Learn more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/02|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W02"/> </div> 02:23, 11. siječnja 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22562156 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/03|Tech News: 2022-03]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W03"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/03|Translations]] are available. '''Recent changes''' * When using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor|WikiEditor]] (also known as the 2010 wikitext editor), people will now see a warning if they link to disambiguation pages. If you click "{{int:Disambiguator-review-link}}" in the warning, it will ask you to correct the link to a more specific term. You can [[m:Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages#Jan 12, 2021: Turning on the changes for all Wikis|read more information]] about this completed 2021 Community Wishlist item. * You can [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#subscribe|automatically subscribe to all of the talk page discussions]] that you start or comment in using [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Feature summary|DiscussionTools]]. You will receive [[mw:Special:MyLanguage/Notifications|notifications]] when another editor replies. This is available at most wikis. Go to your [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion|Preferences]] and turn on "{{int:discussiontools-preference-autotopicsub}}". [https://phabricator.wikimedia.org/T263819] * When asked to create a new page or talk page section, input fields can be [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Creating_pages_with_preloaded_text|"preloaded" with some text]]. This feature is now limited to wikitext pages. This is so users can't be tricked into making malicious edits. There is a discussion about [[phab:T297725|if this feature should be re-enabled]] for some content types. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.18|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-01-18|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-01-19|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-01-20|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Events''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022|Community Wishlist Survey 2022]] continues. All contributors to the Wikimedia projects can propose for tools and platform improvements. The proposal phase takes place from {{#time:j xg|2022-01-10|en}} 18:00 UTC to {{#time:j xg|2022-01-23|en}} 18:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey/FAQ|Learn more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/03|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W03"/> </div> 20:54, 17. siječnja 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22620285 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/04|Tech News: 2022-04]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W04"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/04|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.19|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-01-25|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-01-26|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-01-27|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * The following languages can now be used with [[mw:Special:MyLanguage/Extension:SyntaxHighlight|syntax highlighting]]: BDD, Elpi, LilyPond, Maxima, Rita, Savi, Sed, Sophia, Spice, .SRCINFO. * You can now access your watchlist from outside of the user menu in the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|new Vector skin]]. The watchlist link appears next to the notification icons if you are at the top of the page. [https://phabricator.wikimedia.org/T289619] '''Events''' * You can see the results of the [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Coolest Tool Award 2021]] and learn more about 14 tools which were selected this year. * You can [[m:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey/Help_us|translate, promote]], or comment on [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022/Proposals|the proposals]] in the Community Wishlist Survey. Voting will begin on {{#time:j xg|2022-01-28|en}}. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/04|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W04"/> </div> 22:37, 24. siječnja 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22644148 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/05|Tech News: 2022-05]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W05"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/05|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] If a gadget should support the new <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>?withgadget</code></bdi> URL parameter that was [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/02|announced]] 3 weeks ago, then it must now also specify <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>supportsUrlLoad</code></bdi> in the gadget definition ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets#supportsUrlLoad|documentation]]). [https://phabricator.wikimedia.org/T29766] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.20|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-02-01|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-02-02|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-02-03|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * A change that was [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2021/16|announced]] last year was delayed. It is now ready to move ahead: ** The user group <code>oversight</code> will be renamed <code>suppress</code>. This is for [[phab:T109327|technical reasons]]. This is the technical name. It doesn't affect what you call the editors with this user right on your wiki. This is planned to happen in three weeks. You can comment [[phab:T112147|in Phabricator]] if you have objections. As usual, these labels can be translated on translatewiki ([[phab:T112147|direct links are available]]) or by administrators on your wiki. '''Events''' * You can vote on proposals in the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022|Community Wishlist Survey]] between 28 January and 11 February. The survey decides what the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech team]] will work on. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/05|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W05"/> </div> 18:41, 31. siječnja 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22721804 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/06|Tech News: 2022-06]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W06"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/06|Translations]] are available. '''Recent changes''' * English Wikipedia recently set up a gadget for dark mode. You can enable it there, or request help from an [[m:Special:MyLanguage/Interface administrators|interface administrator]] to set it up on your wiki ([[w:en:Wikipedia:Dark mode (gadget)|instructions and screenshot]]). * Category counts are sometimes wrong. They will now be completely recounted at the beginning of every month. [https://phabricator.wikimedia.org/T299823] '''Problems''' * A code-change last week to fix a bug with [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Live preview|Live Preview]] may have caused problems with some local gadgets and user-scripts. Any code with skin-specific behaviour for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>vector</code></bdi> should be updated to also check for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>vector-2022</code></bdi>. [[phab:T300987|A code-snippet, global search, and example are available]]. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.21|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-02-08|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-02-09|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-02-10|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/06|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W06"/> </div> 22:15, 7. veljače 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22765948 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/07|Tech News: 2022-07]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W07"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/07|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Purge|Purging]] a category page with fewer than 5,000 members will now recount it completely. This will allow editors to fix incorrect counts when it is wrong. [https://phabricator.wikimedia.org/T85696] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.22|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-02-15|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-02-16|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-02-17|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] In the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AbuseFilter|AbuseFilter]] extension, the <code dir=ltr>rmspecials()</code> function has been updated so that it does not remove the "space" character. Wikis are advised to wrap all the uses of <code dir=ltr>rmspecials()</code> with <code dir=ltr>rmwhitespace()</code> wherever necessary to keep filters' behavior unchanged. You can use the search function on [[Special:AbuseFilter]] to locate its usage. [https://phabricator.wikimedia.org/T263024] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/07|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W07"/> </div> 20:18, 14. veljače 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22821788 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/08|Tech News: 2022-08]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W08"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/08|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[Special:Nuke|Special:Nuke]] will now provide the standard deletion reasons (editable at <bdi lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Deletereason-dropdown]]</bdi>) to use when mass-deleting pages. This was [[m:Community Wishlist Survey 2022/Admins and patrollers/Mass-delete to offer drop-down of standard reasons, or templated reasons.|a request in the 2022 Community Wishlist Survey]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T25020] * At Wikipedias, all new accounts now get the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature_summary|Growth features]] by default when creating an account. Communities are encouraged to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Account_creation|update their help resources]]. Previously, only 80% of new accounts would get the Growth features. A few Wikipedias remain unaffected by this change. [https://phabricator.wikimedia.org/T301820] * You can now prevent specific images that are used in a page from appearing in other locations, such as within PagePreviews or Search results. This is done with the markup <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>class=notpageimage</nowiki></code></bdi>. For example, <code><nowiki>[[File:Example.png|class=notpageimage]]</nowiki></code>. [https://phabricator.wikimedia.org/T301588] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] There has been a change to the HTML of Special:Contributions, Special:MergeHistory, and History pages, to support the grouping of changes by date in [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Minerva_Neue|the mobile skin]]. While unlikely, this may affect gadgets and user scripts. A [[phab:T298638|list of all the HTML changes]] is on Phabricator. '''Events''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022/Results|Community Wishlist Survey results]] have been published. The [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2022 results#leaderboard|ranking of prioritized proposals]] is also available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.23|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-02-22|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-02-23|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-02-24|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * The software to play videos and audio files on pages will change soon on all wikis. The old player will be removed. Some audio players will become wider after this change. [[mw:Special:MyLanguage/Extension:TimedMediaHandler/VideoJS_Player|The new player]] has been a beta feature for over four years. [https://phabricator.wikimedia.org/T100106][https://phabricator.wikimedia.org/T248418] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Toolforge's underlying operating system is being updated. If you maintain any tools there, there are two options for migrating your tools into the new system. There are [[wikitech:News/Toolforge Stretch deprecation|details, deadlines, and instructions]] on Wikitech. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EPJFISC52T7OOEFH5YYMZNL57O4VGSPR/] * Administrators will soon have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/(Un)delete associated talk page|the option to delete/undelete]] the associated "talk" page when they are deleting a given page. An API endpoint with this option will also be available. This was [[m:Community Wishlist Survey 2021/Admins and patrollers/(Un)delete associated talk page|a request from the 2021 Wishlist Survey]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/08|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W08"/> </div> 20:11, 21. veljače 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22847768 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/09|Tech News: 2022-09]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/09|Translations]] are available. '''Recent changes''' * When searching for edits by [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tags|change tags]], e.g. in page history or user contributions, there is now a dropdown list of possible tags. This was [[m:Community Wishlist Survey 2022/Miscellaneous/Improve plain-text change tag selector|a request in the 2022 Community Wishlist Survey]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T27909] * Mentors using the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Mentor_dashboard|Growth Mentor dashboard]] will now see newcomers assigned to them who have made at least one edit, up to 200 edits. Previously, all newcomers assigned to the mentor were visible on the dashboard, even ones without any edit or ones who made hundred of edits. Mentors can still change these values using the filters on their dashboard. Also, the last choice of filters will now be saved. [https://phabricator.wikimedia.org/T301268][https://phabricator.wikimedia.org/T294460] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] The user group <code>oversight</code> was renamed <code>suppress</code>. This is for [[phab:T109327|technical reasons]]. You may need to update any local references to the old name, e.g. gadgets, links to Special:Listusers, or uses of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic_words|NUMBERINGROUP]]. '''Problems''' * The recent change to the HTML of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tracking changes|tracking changes]] pages caused some problems for screenreaders. This is being fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T298638] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.24|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-03-01|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-03-02|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-03-03|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * Working with templates will become easier. [[m:WMDE_Technical_Wishes/Templates|Several improvements]] are planned for March 9 on most wikis and on March 16 on English Wikipedia. The improvements include: Bracket matching, syntax highlighting colors, finding and inserting templates, and related visual editor features. * If you are a template developer or an interface administrator, and you are intentionally overriding or using the default CSS styles of user feedback boxes (the classes: <code dir=ltr>successbox, messagebox, errorbox, warningbox</code>), please note that these classes and associated CSS will soon be removed from MediaWiki core. This is to prevent problems when the same class-names are also used on a wiki. Please let us know by commenting at [[phab:T300314]] if you think you might be affected. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W09"/> </div> 23:59, 28. veljače 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22902593 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/10|Tech News: 2022-10]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/10|Translations]] are available. '''Problems''' * There was a problem with some interface labels last week. It will be fixed this week. This change was part of ongoing work to simplify the support for skins which do not have active maintainers. [https://phabricator.wikimedia.org/T301203] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.25|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-03-08|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-03-09|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-03-10|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W10"/> </div> 22:15, 7. ožujka 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22958074 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/11|Tech News: 2022-11]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/11|Translations]] are available. '''Recent changes''' * In the Wikipedia Android app [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Android/Communication#Updates|it is now possible]] to change the toolbar at the bottom so the tools you use more often are easier to click on. The app now also has a focused reading mode. [https://phabricator.wikimedia.org/T296753][https://phabricator.wikimedia.org/T254771] '''Problems''' * There was a problem with the collection of some page-view data from June 2021 to January 2022 on all wikis. This means the statistics are incomplete. To help calculate which projects and regions were most affected, relevant datasets are being retained for 30 extra days. You can [[m:Talk:Data_retention_guidelines#Added_exception_for_page_views_investigation|read more on Meta-wiki]]. * There was a problem with the databases on March 10. All wikis were unreachable for logged-in users for 12 minutes. Logged-out users could read pages but could not edit or access uncached content then. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Incident_documentation/2022-03-10_MediaWiki_availability] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.38/wmf.26|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-03-15|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-03-16|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-03-17|en}} ([[mw:MediaWiki 1.38/Roadmap|calendar]]). * When [[mw:Special:MyLanguage/Help:System_message#Finding_messages_and_documentation|using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>uselang=qqx</code></bdi> to find localisation messages]], it will now show all possible message keys for navigation tabs such as "{{int:vector-view-history}}". [https://phabricator.wikimedia.org/T300069] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Access to [[{{#special:RevisionDelete}}]] has been expanded to include users who have <code dir=ltr>deletelogentry</code> and <code dir=ltr>deletedhistory</code> rights through their group memberships. Before, only those with the <code dir=ltr>deleterevision</code> right could access this special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T301928] * On the [[{{#special:Undelete}}]] pages for diffs and revisions, there will be a link back to the main Undelete page with the list of revisions. [https://phabricator.wikimedia.org/T284114] '''Future changes''' * The Wikimedia Foundation has announced the IP Masking implementation strategy and next steps. The [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#feb25|announcement can be read here]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Android FAQ|Wikipedia Android app]] developers are working on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android/Communication|new functions]] for user talk pages and article talk pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T297617] '''Events''' * The [[mw:Wikimedia Hackathon 2022|Wikimedia Hackathon 2022]] will take place as a hybrid event on 20-22 May 2022. The Hackathon will be held online and there are grants available to support local in-person meetups around the world. Grants can be requested until 20 March. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W11"/> </div> 23:07, 14. ožujka 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=22993074 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/12|Tech News: 2022-12]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/12|Translations]] are available. '''New code release schedule for this week''' * There will be four MediaWiki releases this week, instead of just one. This is an experiment which should lead to fewer problems and to faster feature updates. The releases will be on all wikis, at different times, on Monday, Tuesday, and Wednesday. You can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Release Engineering Team/Trainsperiment week|read more about this project]]. '''Recent changes''' * You can now set how many search results to show by default in [[Special:Preferences#mw-prefsection-searchoptions|your Preferences]]. This was the 12th most popular wish in the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022/Results|Community Wishlist Survey 2022]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T215716] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] The Jupyter notebooks tool [[wikitech:PAWS|PAWS]] has been updated to a new interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T295043] '''Future changes''' * Interactive maps via [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer|Kartographer]] will soon work on wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:FlaggedRevs|FlaggedRevisions]] extension. [https://wikimedia.sslsurvey.de/Kartographer-Workflows-EN/ Please tell us] which improvements you want to see in Kartographer. You can take this survey in simple English. [https://meta.wikimedia.org/wiki/WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W12"/> </div> 17:00, 21. ožujka 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23034693 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/13|Tech News: 2022-13]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/13|Translations]] are available. '''Recent changes''' * There is a simple new Wikimedia Commons upload tool available for macOS users, [[c:Commons:Sunflower|Sunflower]]. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.5|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-03-29|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-03-30|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-03-31|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * Some wikis will be in read-only for a few minutes because of regular database maintenance. It will be performed on {{#time:j xg|2022-03-29|en}} at 7:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s3.dblist targeted wikis]) and on {{#time:j xg|2022-03-31|en}} at 7:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s5.dblist targeted wikis]). [https://phabricator.wikimedia.org/T301850][https://phabricator.wikimedia.org/T303798] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W13"/> </div> 21:54, 28. ožujka 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23073711 --> == [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/14|Tech News: 2022-14]] == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/14|Translations]] are available. '''Problems''' * For a few days last week, edits that were suggested to newcomers were not tagged in the [[{{#special:recentchanges}}]] feed. This bug has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T304747] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.6|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-04-05|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-04-06|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-04-07|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-04-07|en}} at 7:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s4.dblist targeted wikis]). '''Future changes''' * Starting next week, Tech News' title will be translatable. When the newsletter is distributed, its title may not be <code dir=ltr>Tech News: 2022-14</code> anymore. It may affect some filters that have been set up by some communities. [https://phabricator.wikimedia.org/T302920] * Over the next few months, the "[[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|Add a link]]" Growth feature [[phab:T304110|will become available to more Wikipedias]]. Each week, a few wikis will get the feature. You can test this tool at [[mw:Special:MyLanguage/Growth#deploymentstable|a few wikis where "Link recommendation" is already available]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W14"/> </div> 23:00, 4. travnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23097604 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-15</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/15|Translations]] are available. '''Recent changes''' * There is a new public status page at <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[https://www.wikimediastatus.net/ www.wikimediastatus.net]</span>. This site shows five automated high-level metrics where you can see the overall health and performance of our wikis' technical environment. It also contains manually-written updates for widespread incidents, which are written as quickly as the engineers are able to do so while also fixing the actual problem. The site is separated from our production infrastructure and hosted by an external service, so that it can be accessed even if the wikis are briefly unavailable. You can [https://diff.wikimedia.org/2022/03/31/announcing-www-wikimediastatus-net/ read more about this project]. * On Wiktionary wikis, the software to play videos and audio files on pages has now changed. The old player has been removed. Some audio players will become wider after this change. [[mw:Special:MyLanguage/Extension:TimedMediaHandler/VideoJS_Player|The new player]] has been a beta feature for over four years. [https://phabricator.wikimedia.org/T100106][https://phabricator.wikimedia.org/T248418] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.7|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-04-12|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-04-13|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-04-14|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W15"/> </div> 21:44, 11. travnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23124108 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-16</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/16|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.8|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-04-19|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-04-20|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-04-21|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-04-19|en}} at 07:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s7.dblist targeted wikis]) and on {{#time:j xg|2022-04-21|en}} at 7:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s8.dblist targeted wikis]). * Administrators will now have [[m:Community Wishlist Survey 2021/(Un)delete associated talk page|the option to delete/undelete the associated "Talk" page]] when they are deleting a given page. An API endpoint with this option is also available. This concludes the [[m:Community Wishlist Survey 2021/Admins and patrollers/(Un)delete associated talk page|11th wish of the 2021 Community Wishlist Survey]]. * On [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop_Improvements#test-wikis|selected wikis]], 50% of logged-in users will see the new [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Features/Table of contents|table of contents]]. When scrolling up and down the page, the table of contents will stay in the same place on the screen. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|Desktop Improvements]] project. [https://phabricator.wikimedia.org/T304169] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Message boxes produced by MediaWiki code will no longer have these CSS classes: <code dir=ltr>successbox</code>, <code dir=ltr>errorbox</code>, <code dir=ltr>warningbox</code>. The styles for those classes and <code dir=ltr>messagebox</code> will be removed from MediaWiki core. This only affects wikis that use these classes in wikitext, or change their appearance within site-wide CSS. Please review any local usage and definitions for these classes you may have. This was previously announced in the [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/09|28 February issue of Tech News]]. '''Future changes''' * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Kartographer|Kartographer]] will become compatible with [[mw:Special:MyLanguage/Extension:FlaggedRevs|FlaggedRevisions page stabilization]]. Kartographer maps will also work on pages with [[mw:Special:MyLanguage/Help:Pending changes|pending changes]]. [https://meta.wikimedia.org/wiki/WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation#Project_descriptions] The Kartographer documentation has been thoroughly updated. [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer/Getting_started] [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/Maps] [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W16"/> </div> 01:11, 19. travnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23167004 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-17</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/17|Translations]] are available. '''Recent changes''' * On [https://noc.wikimedia.org/conf/dblists/group1.dblist many wikis] (group 1), the software to play videos and audio files on pages has now changed. The old player has been removed. Some audio players will become wider after this change. [[mw:Special:MyLanguage/Extension:TimedMediaHandler/VideoJS_Player|The new player]] has been a beta feature for over four years. [https://phabricator.wikimedia.org/T100106][https://phabricator.wikimedia.org/T248418] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.9|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-04-26|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-04-27|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-04-28|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-04-26|en}} at 07:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s2.dblist targeted wikis]). * Some very old browsers and operating systems are no longer supported. Some things on the wikis might look weird or not work in very old browsers like Internet Explorer 9 or 10, Android 4, or Firefox 38 or older. [https://phabricator.wikimedia.org/T306486] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W17"/> </div> 00:55, 26. travnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23187115 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-18</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/18|Translations]] are available. '''Recent changes''' * On [https://noc.wikimedia.org/conf/dblists/group2.dblist all remaining wikis] (group 2), the software to play videos and audio files on pages has now changed. The old player has been removed. Some audio players will become wider after this change. [[mw:Special:MyLanguage/Extension:TimedMediaHandler/VideoJS_Player|The new player]] has been a beta feature for over four years. [https://phabricator.wikimedia.org/T100106][https://phabricator.wikimedia.org/T248418] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.10|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-05-03|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-05-04|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-05-05|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * The developers are working on talk pages in the [[mw:Wikimedia Apps/Team/iOS|Wikipedia app for iOS]]. You can [https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_9GBcHczQGLbQWTY give feedback]. You can take the survey in English, German, Hebrew or Chinese. * [[m:WMDE_Technical_Wishes/VisualEditor_template_dialog_improvements#Status_and_next_steps|Most wikis]] will receive an [[m:WMDE_Technical_Wishes/VisualEditor_template_dialog_improvements|improved template dialog]] in VisualEditor and New Wikitext mode. [https://phabricator.wikimedia.org/T296759] [https://phabricator.wikimedia.org/T306967] * If you use syntax highlighting while editing wikitext, you can soon activate a [[m:WMDE_Technical_Wishes/Improved_Color_Scheme_of_Syntax_Highlighting#Color-blind_mode|colorblind-friendly color scheme]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T306867] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Several CSS IDs related to MediaWiki interface messages will be removed. Technical editors should please [[phab:T304363|review the list of IDs and links to their existing uses]]. These include <code dir=ltr>#mw-anon-edit-warning</code>, <code dir=ltr>#mw-undelete-revision</code> and 3 others. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W18"/> </div> 21:33, 2. svibnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23232924 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-19</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/19|Translations]] are available. '''Recent changes''' * You can now see categories in the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android|Wikipedia app for Android]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T73966] '''Problems''' * Last week, there was a problem with Wikidata's search autocomplete. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T307586] * Last week, all wikis had slow access or no access for 20 minutes, for logged-in users and non-cached pages. This was caused by a problem with a database change. [https://phabricator.wikimedia.org/T307647] '''Changes later this week''' * There is no new MediaWiki version this week. [https://phabricator.wikimedia.org/T305217#7894966] * [[m:WMDE Technical Wishes/Geoinformation#Current issues|Incompatibility issues]] with [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer|Kartographer]] and the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:FlaggedRevs|FlaggedRevs extension]] will be fixed: Deployment is planned for May 10 on all wikis. Kartographer will then be enabled on the [[phab:T307348|five wikis which have not yet enabled the extension]] on May 24. * The [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|Vector (2022)]] skin will be set as the default on several more wikis, including Arabic and Catalan Wikipedias. Logged-in users will be able to switch back to the old Vector (2010). See the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/2022-04 for the largest wikis|latest update]] about Vector (2022). '''Future meetings''' * The next [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/Talk to Web|open meeting with the Web team]] about Vector (2022) will take place on 17 May. The following meetings are currently planned for: 7 June, 21 June, 5 July, 19 July. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W19"/> </div> 17:21, 9. svibnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23256717 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-20</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/20|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * Some wikis can soon use the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|add a link]] feature. This will start on Wednesday. The wikis are {{int:project-localized-name-cawiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-hewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-hiwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-kowiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-nowiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ptwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-simplewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-svwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ukwiki/en}}. This is part of the [[phab:T304110|progressive deployment of this tool to more Wikipedias]]. The communities can [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Community configuration|configure how this feature works locally]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T304542] * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Hackathon 2022|Wikimedia Hackathon 2022]] will take place online on May 20–22. It will be in English. There are also local [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Hackathon 2022/Meetups|hackathon meetups]] in Germany, Ghana, Greece, India, Nigeria and the United States. Technically interested Wikimedians can work on software projects and learn new skills. You can also host a session or post a project you want to work on. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.12|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-05-17|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-05-18|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-05-19|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * You can soon edit translatable pages in the visual editor. Translatable pages exist on for examples Meta and Commons. [https://diff.wikimedia.org/2022/05/12/mediawiki-1-38-brings-support-for-editing-translatable-pages-with-the-visual-editor/] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W20"/> </div> 20:57, 16. svibnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23291515 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-21</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/21|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Administrators using the mobile web interface can now access Special:Block directly from user pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T307341] * The <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[https://www.wiktionary.org/ www.wiktionary.org]</span> portal page now uses an automated update system. Other [[m:Project_portals|project portals]] will be updated over the next few months. [https://phabricator.wikimedia.org/T304629] '''Problems''' * The Growth team maintains a mentorship program for newcomers. Previously, newcomers weren't able to opt out from the program. Starting May 19, 2022, newcomers are able to fully opt out from Growth mentorship, in case they do not wish to have any mentor at all. [https://phabricator.wikimedia.org/T287915] * Some editors cannot access the content translation tool if they load it by clicking from the contributions menu. This problem is being worked on. It should still work properly if accessed directly via Special:ContentTranslation. [https://phabricator.wikimedia.org/T308802] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.13|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-05-24|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-05-25|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-05-26|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Gadget and user scripts developers are invited to give feedback on a [[mw:User:Jdlrobson/Extension:Gadget/Policy|proposed technical policy]] aiming to improve support from MediaWiki developers. [https://phabricator.wikimedia.org/T308686] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W21"/> </div> 02:20, 24. svibnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23317250 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-22</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/22|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] In the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AbuseFilter|AbuseFilter]] extension, an <code dir=ltr>ip_in_ranges()</code> function has been introduced to check if an IP is in any of the ranges. Wikis are advised to combine multiple <code dir=ltr>ip_in_range()</code> expressions joined by <code>|</code> into a single expression for better performance. You can use the search function on [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]] to locate its usage. [https://phabricator.wikimedia.org/T305017] * The [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/IP Info feature|IP Info feature]] which helps abuse fighters access information about IPs, [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/IP Info feature#May 24, 2022|has been deployed]] to all wikis as a beta feature. This comes after weeks of beta testing on test.wikipedia.org. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.14|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-05-31|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-06-01|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-06-02|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-05-31|en}} at 07:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s5.dblist targeted wikis]). * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New topic tool|New Topic Tool]] will be deployed for all editors at most wikis soon. You will be able to opt out from within the tool and in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion|Preferences]]. [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Talk_pages_project/New_discussion][https://phabricator.wikimedia.org/T287804] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|Advanced item]] The [[:mw:Special:ApiHelp/query+usercontribs|list=usercontribs API]] will support fetching contributions from an [[mw:Special:MyLanguage/Help:Range blocks#Non-technical explanation|IP range]] soon. API users can set the <code>uciprange</code> parameter to get contributions from any IP range within [[:mw:Manual:$wgRangeContributionsCIDRLimit|the limit]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T177150] * A new parser function will be introduced: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{=}}</nowiki></code></bdi>. It will replace existing templates named "=". It will insert an [[w:en:Equals sign|equal sign]]. This can be used to escape the equal sign in the parameter values of templates. [https://phabricator.wikimedia.org/T91154] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W22"/> </div> 22:27, 30. svibnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23340178 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-23</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/23|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.15|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-06-07|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-06-08|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-06-09|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] A new <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>str_replace_regexp()</code></bdi> function can be used in [[Special:AbuseFilter|abuse filters]] to replace parts of text using a [[w:en:Regular expression|regular expression]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T285468] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W23"/> </div> 04:45, 7. lipnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23366979 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-24</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/24|Translations]] are available. '''Recent changes''' * All wikis can now use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Kartographer|Kartographer]] maps. Kartographer maps now also work on pages with [[mw:Special:MyLanguage/Help:Pending changes|pending changes]]. [https://meta.wikimedia.org/wiki/WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation#Project_descriptions][https://phabricator.wikimedia.org/T307348] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.16|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-06-14|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-06-15|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-06-16|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-06-14|en}} at 06:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s6.dblist targeted wikis]). [https://phabricator.wikimedia.org/T300471] * Starting on Wednesday, a new set of Wikipedias will get "[[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|Add a link]]" ({{int:project-localized-name-abwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-acewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-adywiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-afwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-akwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-alswiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-amwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-anwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-angwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-arcwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-arzwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-astwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-atjwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-avwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-aywiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-azwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-azbwiki/en}}). This is part of the [[phab:T304110|progressive deployment of this tool to more Wikipedias]]. The communities can [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Community configuration|configure how this feature works locally]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T304548] * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New topic tool|New Topic Tool]] will be deployed for all editors at Commons, Wikidata, and some other wikis soon. You will be able to opt out from within the tool and in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion|Preferences]]. [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Talk_pages_project/New_discussion][https://phabricator.wikimedia.org/T287804] '''Future meetings''' * The next [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/Talk to Web|open meeting with the Web team]] about Vector (2022) will take place today (13 June). The following meetings will take place on: 28 June, 12 July, 26 July. '''Future changes''' * By the end of July, the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|Vector 2022]] skin should be ready to become the default across all wikis. Discussions on how to adjust it to the communities' needs will begin in the next weeks. It will always be possible to revert to the previous version on an individual basis. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/2022-04 for the largest wikis|Learn more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W24"/> </div> 18:58, 13. lipnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23389956 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-25</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/25|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android|Wikipedia App for Android]] now has an option for editing the whole page at once, located in the overflow menu (three-dots menu [[File:Ic more vert 36px.svg|15px|link=|alt=]]). [https://phabricator.wikimedia.org/T103622] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Some recent database changes may affect queries using the [[m:Research:Quarry|Quarry tool]]. Queries for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>site_stats</code></bdi> at English Wikipedia, Commons, and Wikidata will need to be updated. [[phab:T306589|Read more]]. * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] A new <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>user_global_editcount</code></bdi> variable can be used in [[Special:AbuseFilter|abuse filters]] to avoid affecting globally active users. [https://phabricator.wikimedia.org/T130439] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.17|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-06-21|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-06-22|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-06-23|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * Users of non-responsive skins (e.g. MonoBook or Vector) on mobile devices may notice a slight change in the default zoom level. This is intended to optimize zooming and ensure all interface elements are present on the page (for example the table of contents on Vector 2022). In the unlikely event this causes any problems with how you use the site, we'd love to understand better, please ping <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[[m:User:Jon (WMF)|Jon (WMF)]]</span> to any on-wiki conversations. [https://phabricator.wikimedia.org/T306910] '''Future changes''' * The Beta Feature for [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]] will be updated throughout July. Discussions will look different. You can see [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Usability/Prototype|some of the proposed changes]]. * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] Parsoid's HTML output will soon stop annotating file links with different <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>typeof</code></bdi> attribute values, and instead use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw:File</code></bdi> for all types. Tool authors should adjust any code that expects: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw:Image</code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw:Audio</code></bdi>, or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw:Video</code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T273505] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W25"/> </div> 22:17, 20. lipnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23425855 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-26</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/26|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise|Wikimedia Enterprise]] API service now has self-service accounts with free on-demand requests and monthly snapshots ([https://enterprise.wikimedia.com/docs/ API documentation]). Community access [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise/FAQ#community-access|via database dumps & Wikimedia Cloud Services]] continues. * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wiktionary#lua|All Wikimedia wikis can now use Wikidata Lexemes in Lua]] after creating local modules and templates. Discussions are welcome [[d:Wikidata_talk:Lexicographical_data#You_can_now_reuse_Wikidata_Lexemes_on_all_wikis|on the project talk page]]. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.18|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-06-28|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-06-29|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-06-30|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-06-28|en}} at 06:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s7.dblist targeted wikis]). [https://phabricator.wikimedia.org/T311033] * Some global and cross-wiki services will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-06-30|en}} at 06:00 UTC. This will impact ContentTranslation, Echo, StructuredDiscussions, Growth experiments and a few more services. [https://phabricator.wikimedia.org/T300472] * Users will be able to sort columns within sortable tables in the mobile skin. [https://phabricator.wikimedia.org/T233340] '''Future meetings''' * The next [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/Talk to Web|open meeting with the Web team]] about Vector (2022) will take place tomorrow (28 June). The following meetings will take place on 12 July and 26 July. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W26"/> </div> 22:01, 27. lipnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23453785 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-27</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/27|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.19|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-07-05|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-07-06|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-07-07|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-07-05|en}} at 07:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s6.dblist targeted wikis]) and on {{#time:j xg|2022-07-07|en}} at 7:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s4.dblist targeted wikis]). * The Beta Feature for [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]] will be updated throughout July. Discussions will look different. You can see [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Usability/Prototype|some of the proposed changes]]. * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=| Advanced item]] This change only affects pages in the main namespace in Wikisource. The Javascript config variable <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>proofreadpage_source_href</code></bdi> will be removed from <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Interface/JavaScript#mw.config|mw.config]]</code></bdi> and be replaced with the variable <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>prpSourceIndexPage</code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T309490] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W27"/> </div> 21:31, 4. srpnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23466250 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-28</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W28"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/28|Translations]] are available. '''Recent changes''' * In the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|Vector 2022 skin]], the page title is now displayed above the tabs such as Discussion, Read, Edit, View history, or More. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates#Page title/tabs switch|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T303549] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|alt=|Advanced item]] It is now possible to easily view most of the configuration settings that apply to just one wiki, and to compare settings between two wikis if those settings are different. For example: [https://noc.wikimedia.org/wiki.php?wiki=jawiktionary Japanese Wiktionary settings], or [https://noc.wikimedia.org/wiki.php?wiki=eswiki&compare=eowiki settings that are different between the Spanish and Esperanto Wikipedias]. Local communities may want to [[m:Special:MyLanguage/Requesting_wiki_configuration_changes|discuss and propose changes]] to their local settings. Details about each of the named settings can be found by [[mw:Special:Search|searching MediaWiki.org]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T308932] *The Anti-Harassment Tools team [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/IP Info feature#May|recently deployed]] the IP Info Feature as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta Feature at all wikis]]. This feature allows abuse fighters to access information about IP addresses. Please check our update on [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/IP Info feature#April|how to find and use the tool]]. Please share your feedback using a link you will be given within the tool itself. '''Changes later this week''' * There is no new MediaWiki version this week. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] Some wikis will be in read-only for a few minutes because of a switch of their main database. It will be performed on {{#time:j xg|2022-07-12|en}} at 07:00 UTC ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s3.dblist targeted wikis]). '''Future changes''' * The Beta Feature for [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]] will be updated throughout July. Discussions will look different. You can see [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Usability/Prototype|some of the proposed changes]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/28|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W28"/> </div> 21:23, 11. srpnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23502519 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-29</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W29"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/29|Translations]] are available. '''Problems''' * The feature on mobile web for [[mw:Special:MyLanguage/Extension:NearbyPages|Nearby Pages]] was missing last week. It will be fixed this week. [https://phabricator.wikimedia.org/T312864] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.21|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-07-19|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-07-20|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-07-21|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). '''Future changes''' * The [[mw:Technical_decision_making/Forum|Technical Decision Forum]] is seeking [[mw:Technical_decision_making/Community_representation|community representatives]]. You can apply on wiki or by emailing <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">TDFSupport@wikimedia.org</span> before 12 August. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/29|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W29"/> </div> 00:59, 19. srpnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23517957 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2022-30</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2022-W30"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/30|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[https://www.wikibooks.org/ www.wikibooks.org]</span> and <span class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[https://www.wikiquote.org/ www.wikiquote.org]</span> portal pages now use an automated update system. Other [[m:Project_portals|project portals]] will be updated over the next few months. [https://phabricator.wikimedia.org/T273179] '''Problems''' * Last week, some wikis were in read-only mode for a few minutes because of an emergency switch of their main database ([https://noc.wikimedia.org/conf/highlight.php?file=dblists/s7.dblist targeted wikis]). [https://phabricator.wikimedia.org/T313383] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.39/wmf.22|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2022-07-26|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2022-07-27|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2022-07-28|en}} ([[mw:MediaWiki 1.39/Roadmap|calendar]]). * The external link icon will change slightly in the skins Vector legacy and Vector 2022. The new icon uses simpler shapes to be more recognizable on low-fidelity screens. [https://phabricator.wikimedia.org/T261391] * Administrators will now see buttons on user pages for "{{int:changeblockip}}" and "{{int:unblockip}}" instead of just "{{int:blockip}}" if the user is already blocked. [https://phabricator.wikimedia.org/T308570] '''Future meetings''' * The next [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/Talk to Web|open meeting with the Web team]] about Vector (2022) will take place tomorrow (26 July). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2022/30|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2022-W30"/> </div> 21:26, 25. srpnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=23545370 --> rzfk91howntg681bnq18jfpdedmxmax Saudijsko-iračka neutralna zona 0 710535 6432730 6172910 2022-07-26T04:41:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8 wikitext text/x-wiki {{Coord|28.983034|45.547498|display=title}} [[Datoteka:Saudi_Arabian–Iraqi_Neutral_Zone_1990.jpg|mini|Bivša neutralna zona između Iraka i Saudijske Arabije]] '''Saudijsko-iračka neutralna zona''' bila je površina 7,044 km<sup>2</sup> na granici između [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Irak]]a unutar koje granica između dvije zemlje nije bila dogovorena. Neutralna zona nastala je nakon [[Uqairska konvencija|Uqairskog protokola 1922.]] koji je definirao granicu između Iraka i [[Sultanat Nedžd|sultanata Nedžd]] (država prethodnica Saudijske Arabije). Dogovor o podjeli neutralne zone postigli su irački i saudijski predstavnici 26. prosinca 1981., a odobrila ih je Nacionalna skupština Iraka 28. siječnja 1982. godine. Stvarna podjela teritorija izvršena je nepoznato vrijeme nakon postizanja sporazuma, najkasnije 30. srpnja 1982.<ref name=":0"/> iako je promjena granice službeno podnesena Ujedinjenim narodima tek u lipnju 1991.<ref name=":0">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP86T01017R000100470001-8.pdf |title=Saudi Arabia/Iraq: Neutral Zone Partitioned |publisher=CIA Directorate of Intelligence |date=28. veljače 1986. |access-date=22. listopada 2020. |archive-date=26. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201026135134/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP86T01017R000100470001-8.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="arch"/> == Povijest == [[Datoteka:Neutral_Zone_IQ_SA.jpg|mini|250x250px|Navigacijska karta koja pokazuje iračko-saudijsku neutralnu zonu]] Ugovor iz Muhamare ([[Horamšaher]]), 5. svibnja 1922.<ref name="state">{{cite web |author=Office of the Geographer |title=International Boundary Study: Iraq – Saudi Arabia Boundary |pages=11–12 |publisher=US Department of State |date=1. lipnja 1971. |url=http://www.law.fsu.edu/library/collection/LimitsinSeas/IBS111.pdf |access-date=29. siječnja 2007. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060916035544/http://www.law.fsu.edu/library/collection/LimitsinSeas/IBS111.pdf |archive-date=16. rujna 2006.}}</ref> spriječio je iminentni sukob između [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], koji je kontrolirao mandat za Irak, i [[Kraljevstvo Nejdžd|Kraljevstva Nedžd]], koji je kasnije postao Saudijska Arabija (zajedno s [[Kraljevstvo Hedžas|Kraljevstvom Hedžas]]). Potpisao ga je [[Ahmed bin Abdullah Al Thunayan|princ Ahmed bin Abdullah]] u ime [[Ibn Saud|Abdulaziza Ibn Sauda]], kralja Nedžda, koji nije ratificirao ugovor.<ref name="ghag">{{Citiranje rada |last=Gamal Hagar |year=1981 |title=Britain, Her Middle East Mandates and the Emergence of Saudi Arabia, 1926-1932: A Study in the Process of British Policy-making and in the Conduct and Development of Britain's Relations with Ibn Saud |url=https://eprints.keele.ac.uk/5850/1/HagarPhD1981.pdf |type=PhD |location=University of Keele |page=72 |access-date=15. svibnja 2021.}}</ref> Ugovor je posebno izbjegavao definiranje granica. Nakon daljnjih pregovora, [[Uqairska konvencija|Uqairskim protokolom]] 2. prosinca 1922. definirana je većina granice između dvaju entiteta i stvorena je neutralna zona.<ref name="state" /> Protokol je ratificirao Abdulaziz.<ref name="ghag"/> U zoni se nisu smjele graditi nikakve vojne ili stalne zgrade,<ref name="dope">{{cite web |author=Cecil Adams |title=What's up with the "neutral zones" near Saudi Arabia? |date=1. veljače 1991. |publisher=The Straight Dope |url=https://www.straightdope.com/21341954/what-s-up-with-the-neutral-zones-near-saudi-arabia |access-date=29. siječnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070127054551/http://www.straightdope.com/classics/a3_304.html |archive-date=27. siječnja 2007. |url-status=live}}</ref> a nomadi obje zemlje imali su neometan pristup njezinim pašnjacima i bunarima.<ref name="dope"/> Zona je administrativo podijeljena 1975. godine,<ref name="cia">{{cite web |author=Directorate of Intelligence |title=The World Factbook 1990 - Iraq - Saudi Arabia Neutral Zone (mirror) |url=http://wiretap.area.com/Gopher/Library/Classic/world90.txt |archive-url=https://web.archive.org/web/19980522124233/http://wiretap.area.com/Gopher/Library/Classic/world90.txt |url-status=dead |archive-date=22. svibnja 1998. |year=1990 |access-date=29. siječnja 2007.}}</ref><ref name="arch"/> a ugovor o granici je zaključen 1981.<ref name="dope"/><ref name="arch"/><ref>{{cite web |author=Directorate of Intelligence |title=The World Factbook 1991 - Iraq - Saudi Arabia Neutral Zone (mirror) |url=http://wiretap.area.com/Gopher/Library/Classic/world91.txt |archive-url=https://web.archive.org/web/19980522124329/http://wiretap.area.com/Gopher/Library/Classic/world91.txt |url-status=dead |archive-date=22. svibnja 1998. |year=1991 |access-date=29. siječnja 2007.}}</ref> Iz nepoznatih razloga, ugovor nije podnijet [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]]<ref name="dope" /> a nitko izvan Iraka i Saudijske Arabije nije obaviješten o promjeni niti su objavljene karte s detaljima nove granice.<ref name="dope"/> Kako se [[Zaljevski rat]] približavao početkom 1991., Irak je otkazao sve međunarodne sporazume sa Saudijskom Arabijom od 1968. godine. Saudijska Arabija je na to odgovorila registracijom svih ranijih sporazuma o granicama dogovorenih s Irakom u Ujedinjenim narodima u lipnju 1991.<ref name="arch">{{cite web |author=Schofield, Richard |title=Arabian Boundary disputes, Archive Editions |publisher=Archive Editions |url=http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=34 |access-date=29. siječnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080423153144/http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=34 |archive-date=2008-04-23 |url-status=live}}</ref> Time je pravno okončano postojanje saudijsko-iračke neutralne zone. Većina službenih karata više ne prikazuje neutralnu zonu u obliku dijamanta, već povlači graničnu liniju približno kroz središte teritorija. Na primjer, Ured geografa Sjedinjenih Država smatrao je da područje ima samo približnu granicu, a ne preciznu.<ref name="dope" /> Neutralna zona Saudijska Arabija i Irak ranije je imala [[ISO 3166-1]] kodove <code>NT</code> i <code>NTZ</code>. Kodovi su stavljeni van snage 1993.<ref name="statoids">{{Citiranje weba |last=Law, Gwillim |title=ISO 3166-1 Change History |url=http://statoids.com/w3166his.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070206150331/http://www.statoids.com/w3166his.html |archive-date=6. veljače 2007. |access-date=29. siječnja 2007. |publisher=Statoids}}</ref> Kod [[FIPS 10-4]] za neutralnu zonu Saudijska Arabija-Irak bio je <code>IY</code> ;<ref name="statoids2">{{Citiranje weba |last=Gwillim Law |title=FIPS PUB 10 Change History |url=http://statoids.com/wfipshis.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070209104332/http://statoids.com/wfipshis.html |archive-date=9. veljače 2007. |access-date=29. siječnja 2007. |publisher=Statoids}}</ref> taj je kod izbrisan 1992.<ref name="statoids2" /> == Povezani članci == * [[Zemljopis Iraka]] * [[Zemljopis Saudijske Arabije]] * [[Ujedinjenje Saudijske Arabije]] * [[Granica Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata#Granični spor|Granični spor između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata]] * [[Saudijsko-kuvajtska neutralna zona]] * [[Iračko-saudijska granica]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Povijest Iraka]] [[Kategorija:Povijest Saudijske Arabije]] 7qz0z8dqzsaphw935hkqnv1fg8ypjkd Centar za dokumentiranje nezavisne kulture 0 712187 6432546 6409190 2022-07-25T15:43:49Z MarkoK1984 247459 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki [[File:Centar za dokumentiranje nezavisne kulture.png|thumb|Centar za dokumentiranje nezavisne kulture (vizual)]] '''Centar za dokumentiranje nezavisne kulture''' je tzv. arhiv zajednice (engl. ''community archive'') za [[Nezavisna kultura u Hrvatskoj|nezavisnu kulturnu scenu u Hrvatskoj]] osnovan u [[Zagreb]]u [[2011.]] godine. Suradnički je projekt koji vode Udruga za promicanje kultura [[Kulturtreger]] i [[KURZIV (udruga)|KURZIV]] - platforma za pitanja kulture, medija i društva. ''Centar'' se od svog osnutka nalazi u [[Književni klub Booksa|Književnom klubu Booksa]] u [[Zagreb]]u na adresi Martićeva ulica 14d. ==Misija i opseg rada== Cilj ''Centra'' je na jednom mjestu omogućiti pristup mnogobrojnim materijalima koji su nastajali i nastaju na nezavisnoj kulturnoj sceni u Hrvatskoj od devedesetih godina 20. stoljeća do danas. ''Centar'' od tada radi kao otvoreni arhiv materijala proizvedenih u polju nezavisne kulture u Hrvatskoj. Rad ''Centra'' zamišljen je kao dugogodišnji proces prikupljanja i obrade podataka, njihove [[Digitalizacija|digitalizacije]] i [[Katalogizacija|katalogizacije]] s područja nezavisne kulturne scene.<ref>{{Citiranje weba |title=Abeceda nezavisne kulture |url=https://kulturpunkt.hr/content/abeceda-nezavisne-kulture |access-date=2021-11-12 |website=kulturpunkt}}</ref> Centar arhivira tiskane materijale (časopise, [[fanzin]]e, novine, postere, [[flajer]]e, programske knjižice, knjige, kataloge, brošure…), audio i video materijale (glazbu i filmove producirane na nezavisnoj sceni, dokumentarne snimke, umjetničke radove…), fotografije, [[pressclipping]] i promotivne dodatke (torbe, majice, bedževe…). Pristup građi je besplatan. [[Datoteka:Booksa.hr Wikipedija-Wikimedija OpenGLAM IMG 20210603 160232.jpg|alt=Centar organizira radionice sa studentima-praktikantima|mini|Centar organizira radionice za studente-praktikante i volontere]] ==Povijest== ''Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'' otvoren je u prosincu 2011. godine. Centar za dokumentiranje nezavisne kulture dio je šireg projekta, a to je ‘Abeceda nezavisne kulture’. Osim ''Centra'', ključni je segment navedenog projekta arhiv [[Usmena povijest|usmene povijesti]] nezavisne kulturne scene na [[web portal]]u [[Kulturpunkt.hr]]. ''Centar'' je, uz Udrugu za promicanje kultura Kulturtreger i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]] bio suorganizator konferencije ''Nezavisna kultura i civilno društvo: izvaninstitucionalne prakse dokumentiranja povijesti'', 29. studenoga 2017. godine na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|FFZG]].<ref>{{Citiranje weba |title=Konferencija ‘Nezavisna kultura i civilno društvo: izvaninstitucionalne prakse dokumentiranja povijesti’ |url=https://ravnododna.com/event/konferencija-nezavisna-kultura-i-civilno-drustvo-izvaninstitucionalne-prakse-dokumentiranja-povijesti/ |access-date=2021-11-12 |website=ravnododna |language=hr |archive-date=10. studenoga 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211110133752/https://ravnododna.com/event/konferencija-nezavisna-kultura-i-civilno-drustvo-izvaninstitucionalne-prakse-dokumentiranja-povijesti/ |url-status=dead }}</ref> Ispred ''Centra'' je nastupala Dunja Kučinac.<ref>{{Citiranje weba |title=Dunja Kučinac |url=https://booksa.hr/suradnici/dunja-kucinac |access-date=2021-11-12 |website=Booksa}}</ref> ==Izvori == [[Kategorija:Nezavisna kultura u Zagrebu]] [[Kategorija:Arhivi]] <references /> == Vanjske poveznice == * [http://abcdnk.hr/ Mrežna stranica Centra za dokumentiranje nezavisne kulture] * [https://www.facebook.com/centar.nezavisnakultura/ Facebook Centra za dokumentiranje nezavisne kulture] 2o8zvao1g17dwj97lx2cscpzoovsf7i Moon Knight (televizijska serija) 0 713024 6432740 6382874 2022-07-26T06:17:53Z Zviz2401 102709 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bgcolor = lightblue | ime_serije = Moon Knight | slika = Moon Knight TV series logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[akcijski film|akcijska]]-[[pustolovni film|pustolovina]]<br>[[Fantastični film|fantazija]]<br>[[Horor|Psihološki horor]] | autor = [[Jeremy Slater]] | razvoj = | redatelj = Mohamed Diab<br>Justin Benson<br>Aaron Moorhead | glazba = Hesham Nazih | uvodna_glazba = | fotografija = | glumci = [[Oscar Isaac]]<br>[[May Calamawy]]<br>[[Karim El Hakim]]<br>[[F. Murray Abraham]]<br>[[Ethan Hawke]]<br>[[Ann Akinjirin]]<br>[[David Ganly]] | pripovjedač = | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 6 | broj_sezona = 1 | producent = Peter Cameron | izvršni_producent = Kevin Feige<br>Louis D'Esposito<br>Victoria Alonso<br>Brad Winderbaum<br>Jeremy Slater<br>Mohamed Diab<br>Oscar Isaac<br>Grant Curtis | urednik = Cedric Nairn-Smith<br>Joan Sobel<br>Ahmed Hafez | lokacija = [[Mađarska]]<br>[[Jordan]], [[Azija]]<br>[[Slovenija]]<br>[[Atlanta, Georgija]] | trajanje_epizode = 47-51 min. | tv_kuća = [[Disney+]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[30. ožujka]] [[2022.]] | kraj_serije = [[4. svibnja]] [[2022.]] | spin-off = | web_stranica = https://www.marvel.com/tv-shows/moon-knight/1 | imdb_id = 10234724 }} '''''Moon Knight''''' je američka televizijska miniserija koju je razvio [[Jeremy Slater]] za [[Disney+]] i temelji se na [[Moon Knight (Marvel Comics)|istoimenom liku]] [[Marvel Comics]]a. Miniserija je objavljena [[30. ožujka]] [[2022.]] godine, a sastoji se od šest epizoda, smještena u [[Marvel Cinematic Universe|''Marvel Cinematic Universe'']] (MCU), u kontinuitetu s [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe|filmovima u franšizi]]. Posvećena je [[Gaspard Ulliel|Gaspardu Ullielu]], članu glumačke ekipe koji je umro neposredno prije objavljivanja serije. == Glumačka postava == * '''[[Oscar Isaac]]''' kao ''Marc Spector / Moon Knight'' i ''Steven Grant / Mr. Knight'': plaćenik s[[Disocijativni poremećaji osobnosti|disocijativnim poremećajem osobnosti]] (DID) koji postaje prenosioc za egipatskog boga mjeseca [[Khonshu (Marvel Comics)]]a. Svaki Spectorov identitet iz njegovog DID-a su različiti likovi, uključujući ''Stevena Granta'', zaposlenika suvenirnice koji pati od zamračenja sjećanja na drugi život. * '''[[Ethan Hawke]]''' kao ''Arthur Harrow'': Vođa kulta koji ohrabruje Spectora da prigrli svoju unutarnju tamnu stranu. * '''[[May Calamawy]]''' kao ''Layla El-Faouly'', arheologinja i avanturistkinja, Spectorova supruga koja je svijesna da je on Moon Knight. * '''[[F. Murray Abraham]]''' kao ''Khonshu'', egipatski Bog mjeseca, izopćenik među bogovima zbog vođenja "rata jednog boga protiv uočenih nepravdi", zahtijevajući tako od njega da pronađe i koristi svoj avatar, Marca Spectora. * '''[[Gaspard Ulliel]]''' kao ''Anton Mogart / Midnight Man'', kolekcionara antikviteta. * '''[[Ann Akinjirin]]''' kao ''Bobbi Kennedy'', policajac i sljedbenik Harrowovog kulta. * '''[[David Ganly]]''' kao ''Billy Fitzgerald'', policajac i sljedbenik Harrowovog kulta. == Pregled serije == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" |Sezona !Epizode !Datum objavljivanja !Datum završetka |- |bgcolor="lightblue"| |1 |6 |[[30. ožujka]] [[2022.]] |[[4. svibnja]] [[2022.]] |} == Produkcija == === Razvoj === Od rujna [[2018.]] godine, [[Marvel Studios]] razvijao je nekoliko ograničenih serija za [[Disney+]] streaming servis, koji se usredotočio na sekundarne likove iz filmova [[Marvel Cinematic Universe]] koji nisu imali vlastite filmove. Glumci koji su igrali likove u filmovima morali su reprizirati svoje uloge za ograničenu seriju. Očekivalo se da će se serija sastojati od po 6-8 epizoda. Seriju bi producirao Marvel Studios, a ne Marvel Television, koja je producirala prethodne televizijske serije u MCU. Očekivalo se da predsjednik Marvel Studija [[Kevin Feige]] preuzima razvoj svake serije, usredotočujući se na kontinuitet priče s filmovima i glumaca koji će reprizirati svoje uloge iz filmova. Serija je službeno najavljena na sajmu D23 Expo [[2019.]]<ref> [https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/marvel-confirms-3-new-disney-shows-including-she-hulk-moon-knight-1232742/ Marvel Unveils 3 New Disney+ Shows] objavljeno 23.kolovoza 2019.</ref> U listopadu [[2020.]] [[Mohamed Diab]] je proglašen režiserom. U siječnju [[2021.]] u produkciju su dodani i redatelji [[Justin Benson]] i [[Aaron Moorhead]]. U veljači 2021., Feige je rekao da se neke Marvelove serije, uključujući ''Moon Knight'' i ''[[She-Hulk: Attorney at Law]]'', razvijaju s potencijalom da se naprave dodatne sezone, za razliku od serija poput [[WandaVision|''WandaVisiona'']] (2021.), koje su razvijene kao ograničeni događaji koji umjesto toga vode u igrane filmove.<ref>{{Citiranje weba|date=24. veljače 2021.|title=Kevin Feige Shares Updates on Ms. Marvel, Moon Knight, and More Disney Plus Series|url=https://www.ign.com/articles/kevin-feige-tca-mcu-wandavision-ms-marvel-she-hulk-moon-knight|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224235851/https://www.ign.com/articles/kevin-feige-tca-mcu-wandavision-ms-marvel-she-hulk-moon-knight|archive-date=24. vejače 2021.|access-date=26. srpnja 2022.|website=IGN}}</ref> Godinu dana kasnije, Isaac je nazvao Moon Knight ograničenom serijom,<ref>{{Citiranje weba|date=12. veljače 2022.|title="Marvel's Moon Knight Is 'Brutal', Says Kevin Feige: 'We're Not Pulling Back' – Exclusive Image"|url=https://www.empireonline.com/movies/news/marvel-moon-knight-brutal-kevin-feige-not-pulling-back-exclusive/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220212155804/https://www.empireonline.com/movies/news/marvel-moon-knight-brutal-kevin-feige-not-pulling-back-exclusive/|archive-date=12. veljače 2022.|access-date=26. srpnja 2022.|website=Empire}}</ref> dok Diab nije bio siguran hoće li se serija nastaviti.<ref>{{Citiranje weba|date=25. ožujka 2022.|title=Why Ethan Hawke Accepted His Moon Knight Gig Without Bothering to Read the Script|url=https://www.cbr.com/ethan-hawke-accepted-moon-knight-gig-didnt-read-script/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220326040227/https://www.cbr.com/ethan-hawke-accepted-moon-knight-gig-didnt-read-script/|archive-date=26. ožujka 2022.|access-date=26. srpnja 2022.|website=CBR}}</ref> === Scenarij === U siječnju [[2020.]] pisanje scenarija serije povjereno je Beau DeMayu. === Promocija === Tijekom "Disney+ Day-a, [[12. studenoga]] 2021. godine, prikazan je službeni teaser serije.<ref> [https://deadline.com/2021/11/disney-plus-day-news-release-dates-marvel-star-wars-pixar-movies-series-1234872661/ Disney+ Day new release dates] objavljeno 12. studenoga 2021.</ref> 17. siječnja 2022. tijekom doigravanja [[NFL]]-a 2021./22. objavljen je trailer za seriju.<ref>[https://gizmodo.com/moon-knights-first-trailer-brings-moonlit-menace-to-the-1848373531 Moon Knight's First Trailer Brings Moonlit Menace to the MCU] objavljeno 17. siječnja 2022.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows/moon-knight/1|naslov=Moon Knight}} na marvel.com {{engl}} * {{službena|https://disneyplusoriginals.disney.com/show/moon-knight|naslov=Moon Knight}} na disney.com {{engl}} * {{imdb|id=9140554|naslov=Moon Knight}} {{engl}} [[Kategorija:Američke serije]] [[Kategorija:Marvel Cinematic Universe televizijske serije]] pmffzxqhszdzl2bqeua0f00uwpim8wl Modul:Popis stanovništva/BBŽ/Garešnica 828 713119 6432574 6136201 2022-07-25T17:49:39Z 93.138.24.208 Popis stanovništva 2021 godine Scribunto text/plain local naselje = {} naselje['Q2352369'] = { ime = 'Ciglenica', povrsina = '', popis2001 = '402', popis2011 = '368', popis2021 = '298', } naselje['Q2316478'] = { ime = 'Dišnik', povrsina = '', popis2001 = '357', popis2011 = '343', popis2021 = '319', } naselje['Q2247184'] = { ime = 'Duhovi', povrsina = '', popis2001 = '130', popis2011 = '111', popis2021 = '78', } naselje['Q399127'] = { ime = 'Garešnica', povrsina = '', popis2001 = '4252', popis2011 = '3874', popis2021 = '3356', } naselje['Q2108083'] = { ime = 'Garešnički Brestovac', povrsina = '', popis2001 = '1007', popis2011 = '908', popis2021 = '794', } naselje['Q2535425'] = { ime = 'Gornji Uljanik', povrsina = '', popis2001 = '130', popis2011 = '116', popis2021 = '85', } naselje['Q3503588'] = { ime = 'Hrastovac', povrsina = '', popis2001 = '539', popis2011 = '479', popis2021 = '372', } naselje['Q604178'] = { ime = 'Kajgana', povrsina = '', popis2001 = '302', popis2011 = '271', popis2021 = '218', } naselje['Q2056695'] = { ime = 'Kaniška Iva', povrsina = '', popis2001 = '510', popis2011 = '466', popis2021 = '373', } naselje['Q2949047'] = { ime = 'Kapelica', povrsina = '', popis2001 = '591', popis2011 = '546', popis2021 = '449', } naselje['Q3238876'] = { ime = 'Mala Bršljanica', povrsina = '', popis2001 = '75', popis2011 = '48', popis2021 = '31', } naselje['Q2550475'] = { ime = 'Mali Pašijan', povrsina = '', popis2001 = '200', popis2011 = '190', popis2021 = '181', } naselje['Q1954085'] = { ime = 'Malo Vukovje', povrsina = '', popis2001 = '145', popis2011 = '122', popis2021 = '94', } naselje['Q1883164'] = { ime = 'Rogoža', povrsina = '', popis2001 = '276', popis2011 = '248', popis2021 = '196', } naselje['Q2984178'] = { ime = 'Tomašica', povrsina = '', popis2001 = '396', popis2011 = '365', popis2021 = '307', } naselje['Q507841'] = { ime = 'Trnovitički Popovac', povrsina = '', popis2001 = '428', popis2011 = '392', popis2021 = '317', } naselje['Q3442146'] = { ime = 'Uljanički Brijeg', povrsina = '', popis2001 = '33', popis2011 = '26', popis2021 = '13', } naselje['Q3056752'] = { ime = 'Uljanik', povrsina = '', popis2001 = '332', popis2011 = '287', popis2021 = '233', } naselje['Q3439984'] = { ime = 'Velika Bršljanica', povrsina = '', popis2001 = '250', popis2011 = '228', popis2021 = '163', } naselje['Q2663129'] = { ime = 'Veliki Pašijan', povrsina = '', popis2001 = '377', popis2011 = '344', popis2021 = '302', } naselje['Q2661383'] = { ime = 'Veliki Prokop', povrsina = '', popis2001 = '65', popis2011 = '48', popis2021 = '25', } naselje['Q2048698'] = { ime = 'Veliko Vukovje', povrsina = '', popis2001 = '338', popis2011 = '251', popis2021 = '189', } naselje['Q1888900'] = { ime = 'Zdenčac', povrsina = '', popis2001 = '495', popis2011 = '441', popis2021 = '366', } return naselje ow7twce6pz3bzbji75735mmc9kftowm She-Hulk: Attorney at Law 0 713326 6432738 6255343 2022-07-26T06:03:18Z Zviz2401 102709 Zviz2401 premješta stranicu [[She-Hulk (televizijska serija)]] na [[She-Hulk: Attorney at Law]]: promijenjeno je ime serije wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bgcolor = green | ime_serije = She-Hulk | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[humor]]istična serija<br>[[Dramska serija|drama]]<br> | autor = [[Jessica Gao]] | razvoj = | redatelj = | glazba = | uvodna_glazba = | fotografija = | glumci = Tatiana Maslany<br>Mark Ruffalo<br>Tim Roth<br>Ginger Gonzaga<br>Renée Elise Goldsberry<br>Jameela Jamil | pripovjedač = | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 10 | broj_sezona = 1 | producent = | izvršni_producent = Kevin Feige<br>Louis D'Esposito<br>Victoria Alonso<br>Kat Coiro<br>Jessica Gao<br>Brad Winderbaum | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 30 minuta | tv_kuća = [[Disney+]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[2022.]] | kraj_serije = | spin-off = | web_stranica = https://www.marvel.com/tv-shows/she-hulk/1 | imdb_id = 10857160 }} '''''She-Hulk''''' nadolazeća je američka [[televizijska serija]] koju je [[Jessica Gao]] razvila za [[Disney+]] i temelji se na [[She-Hulk (Marvel Comics)|istoimenom liku]] [[Marvel Comics]]a. Miniserija je radnjom smještena u [[Marvel Cinematic Universe|''Marvel Cinematic Universe'']] (MCU) u kontinuitetu s [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe|filmovima u franšizi]]. She-Hulk trebala bi biti objavljena [[2022.]] godine, a sastojat će se od deset epizoda od kojih će svaka trajati 30 minuta.<ref> [https://collider.com/how-long-are-marvel-disney-plus-shows-episodes/ How long are Marvel Disney+ shows episodes]</ref> == Glumačka postava == *'''[[Tatiana Maslany]]''' kao ''Jennifer Walters / She-Hulk'': Odvjetnica specijalizirana za slučajeve koji uključuju ljude sa supermoćima i može postati velika, moćna, zelena verzija sebe slična njezinu rođaku [[Hulk (Marvel Comics)|Bruce Banneru]]. *'''[[Mark Ruffalo]]''' kao ''Bruce Banner / Hulk'': Osvetnik, genijalan znanstvenik i rođak Jennifer Walters koji je stekao nadljudsku snagu nakon eksperimentiranja s [[Gama-čestica|gama-zračenjem]]. *'''[[Tim Roth]]''' kao ''Emil Blonsky / Abomination'': Bivši časnik rođen u [[Rusija|Rusiji]] u zapovjedništvu ''Kraljevskih marinaca [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]'' koji je kombinirao serum supervojnika i gama-zračenje kako bi se transformirao u humanoidno čudovište snažno kao Hulk. *'''[[Ginger Gonzaga]]''' kao najbolja prijateljica Jennifer Walters. *'''[[Renée Elise Goldsberry]]''' kao ''Amelia.'' *'''[[Jameela Jamil]]''' kao ''Titania'': Suparnica She-Hulk nevjerojatne snage. Osim navedenih, '''[[Anais Almonte]]''' i '''[[Josh Segarra]]''' pojavit će se u seriji u zasada nepoznatim ulogama. == Produkcija == === Razvoj === U rujnu je [[2018.]] godine [[Marvel Studios]] razvijao nekoliko ograničenih serija za [[Disney+]] streaming servis koji se usredotočio na sekundarne likove iz filmova [[Marvel Cinematic Universe]] koji nisu glumili u vlastitim filmovima. Glumci koji su igrali likove u filmovima morali su reprizirati svoje uloge za ograničene serije. Očekivalo se da će se serija sastojati od 6 do 8 epizoda i da će imati ''znatan proračun koji se natječe s onima velike studijske produkcije''. Serija je službeno najavljena na sajmu ''D23 Expo'' [[2019.]] U rujnu [[2020.]] godine [[Kat Coiro]] angažirana je za [[Redatelj|režiju]] [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]] i nekoliko sljedećih epizoda. === Scenarij === Scenarij je napisao tim scenarista [[Dana Schwartz]], [[Melissa Hunter]], [[Cody Ziglar]] i [[Zeb Wells]]. Dana Schwartz [[5. svibnja]] 2020. ''[[Twitter]]om'' je objavila da je faza pisanja TV serije završena.<ref> [https://twitter.com/DanaSchwartzzz/status/1257744755519184899 Dana Schwartz, tweet o završenom pisanju serije] na ''twitter.com''</ref> === Snimanje === Snimanje je prvotno trebalo započeti u srpnju 2020. u [[Atlanta|Atlanti]] pod radnim nazivom ''Vaga'', ali u ožujku iste godine najavljeno je da će početi u studenom. Dana [[23. ožujka]] [[2021.]] Kat Coiro putem svojih profila na društvenim mrežama objavila je službeni početak snimanja<ref> [https://www.instagram.com/p/CMxSCLPpxX-/ Kat Coiro instagram] na ''instagram.com''</ref> koji je službeno završio [[20. kolovoza]] iste godine. === Promocija === Na dan 12. studenog 2021. prikazan je službeni ''teaser'' serije tijekom ''Disney+ Daya''. == Budućnost == U studenom 2019. godine Feige je izjavio da će, nakon što se She-Hulk predstavi u seriji, njezin lik prijeći u MCU filmove.<ref> [https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/marvels-kevin-feige-breaks-silence-martin-scorsese-attack-1253710/ She-Hulk will appear on the big screen after their Disney+ debuts] </ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows/she-hulk/1|naslov=She-Hulk}} na marvel.com {{engl}} * {{imdb|id=10857160|naslov=She-Hulk}} {{engl}} [[Kategorija:Televizijske serije]] [[Kategorija:Američke serije]] [[Kategorija:Marvel Cinematic Universe televizijske serije]] i8e41lz3rlqb66h7smpbk8ediuw51xk 6432751 6432738 2022-07-26T07:03:34Z Zviz2401 102709 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bgcolor = green | ime_serije = She-Hulk | slika = She-Hulk Attorney at Law series logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = Logotip serije | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[humor]]istična serija<br>[[Dramska serija|drama]]<br> | autor = [[Jessica Gao]] | razvoj = | redatelj = | glazba = | uvodna_glazba = | fotografija = | glumci = Tatiana Maslany<br>Mark Ruffalo<br>Tim Roth<br>Ginger Gonzaga<br>Renée Elise Goldsberry<br>Jameela Jamil | pripovjedač = | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 10 | broj_sezona = 1 | producent = | izvršni_producent = Kevin Feige<br>Louis D'Esposito<br>Victoria Alonso<br>Kat Coiro<br>Jessica Gao<br>Brad Winderbaum | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 30 minuta | tv_kuća = [[Disney+]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[2022.]] | kraj_serije = | spin-off = | web_stranica = https://www.marvel.com/tv-shows/she-hulk/1 | imdb_id = 10857160 }} '''''She-Hulk: Attorney at Law''''' nadolazeća je američka [[televizijska serija]] koju je [[Jessica Gao]] razvila za [[Disney+]] i temelji se na [[She-Hulk (Marvel Comics)|istoimenom liku]] [[Marvel Comics]]a. Miniserija je radnjom smještena u 4. fazu [[Marvel Cinematic Universe|''Marvel Cinematic Universea'']] (MCU) u kontinuitetu s [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe|filmovima u franšizi]]. Serija će biti emitirana od 17. kolovoza do 12. listopada 2022. godine, a sastojat će se od devet epizoda od kojih će svaka trajati 30 minuta.<ref> [https://collider.com/how-long-are-marvel-disney-plus-shows-episodes/ How long are Marvel Disney+ shows episodes]</ref> == Glumačka postava == *'''[[Tatiana Maslany]]''' kao ''Jennifer Walters / She-Hulk'': Odvjetnica specijalizirana za slučajeve koji uključuju ljude sa supermoćima i može postati velika, moćna, zelena verzija sebe slična njezinu rođaku [[Hulk (Marvel Comics)|Bruce Banneru]]. *'''[[Mark Ruffalo]]''' kao ''Bruce Banner / Hulk'': Osvetnik, genijalan znanstvenik i rođak Jennifer Walters koji je stekao nadljudsku snagu nakon eksperimentiranja s [[Gama-čestica|gama-zračenjem]]. *'''[[Tim Roth]]''' kao ''Emil Blonsky / Abomination'': Bivši časnik rođen u [[Rusija|Rusiji]] u zapovjedništvu ''Kraljevskih marinaca [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]'' koji je kombinirao serum supervojnika i gama-zračenje kako bi se transformirao u humanoidno čudovište snažno kao Hulk. Lik Abominationa također se kratko pojavio u ''Shang-Chiju i Legendi o deset prstenova'' (2021.). *'''[[Ginger Gonzaga]]''' kao najbolja prijateljica Jennifer Walters. *'''[[Renée Elise Goldsberry]]''' kao ''Amelia.'' *'''[[Jameela Jamil]]''' kao ''Titania'': Suparnica She-Hulk nevjerojatne snage. Glumačka ekipa također uključuje [[Renée Elise Goldsberry]] kao ''Ameliju'', [[Benedict Wong|Benedicta Wonga]] kao Wonga, [[Josh Segarra|Josha Segarra]] i [[Griffin Matthews|Griffina Matthewsa]] u ulogama koje još nisu objavljene. Frogman, lik iz MCU-a se također pojavljuje u seriji. Megan Thee Stallion će se pojaviti kao ona sama. == Pregled serije == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" |Sezona !Epizode !Datum objavljivanja !Datum završetka |- |bgcolor="green"| |1 |6 |[[17. ožujka]] [[2022.]] |[[12. listopada]] [[2022.]] |} == Produkcija == === Razvoj === U rujnu je [[2018.]] godine [[Marvel Studios]] razvijao nekoliko ograničenih serija za [[Disney+]] streaming servis koji se usredotočio na sekundarne likove iz filmova [[Marvel Cinematic Universe]] koji nisu glumili u vlastitim filmovima. Glumci koji su igrali likove u filmovima morali su reprizirati svoje uloge za ograničene serije. Očekivalo se da će se serija sastojati od 6 do 8 epizoda i da će imati ''znatan proračun koji se natječe s onima velike studijske produkcije''. Seriju bi producirao Marvel Studios, a ne Marvel Television, koji je producirao prethodne MCU televizijske serije. Vjerovalo se da predsjednik Marvel Studija [[Kevin Feige]] preuzima "praktičnu ulogu" u razvoju svake serije,<ref>{{Citiranje weba|date=18. rujna 2018.|title=Loki, Scarlet Witch, Other Marvel Heroes to Get Own TV Series on Disney Streaming Service (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2018/film/news/loki-scarlet-witch-tv-series-marvel-disney-streaming-service-1202947551/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> usredotočujući se na "kontinuitet priče" s filmovima i "tretman" glumaca koji će ponoviti svoje uloge iz prethodnih filmova. Serija je službeno najavljena na sajmu ''D23 Expo'' [[2019.]] U rujnu [[2020.]] godine [[Kat Coiro]] angažirana je za [[Redatelj|režiju]] [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]] i nekoliko sljedećih epizoda. === Scenarij === Scenarij je napisao tim scenarista [[Dana Schwartz]], [[Melissa Hunter]], [[Cody Ziglar]] i [[Zeb Wells]]. Dana Schwartz [[5. svibnja]] 2020. ''[[Twitter]]om'' je objavila da je faza pisanja TV serije završena.<ref> [https://twitter.com/DanaSchwartzzz/status/1257744755519184899 Dana Schwartz, tweet o završenom pisanju serije] na ''twitter.com''</ref> === Snimanje === Snimanje je prvotno trebalo započeti u srpnju 2020. u [[Atlanta|Atlanti]],<ref>{{Citiranje weba|date=22. siječnja 2020.|title=Marvel’s She-Hulk Show Reportedly Starts Filming This Summer|url=https://screenrant.com/marvel-she-hulk-tv-show-filming-start-date/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Screenrant}}</ref> pod radnim nazivom ''Libra'', ali u ožujku iste godine najavljeno je da će početi u studenom.<ref>{{Citiranje weba|date=1. ožujka 2020.|title=She-Hulk to Reportedly Begin Filming in November|url=https://comicbook.com/marvel/2020/03/02/she-hulk-filming-start-date-november-2020/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Comic Book}}</ref> Dana [[23. ožujka]] [[2021.]] Kat Coiro putem svojih profila na društvenim mrežama objavila je službeni početak snimanja<ref> [https://www.instagram.com/p/CMxSCLPpxX-/ Kat Coiro instagram] na ''instagram.com''</ref> koji je službeno završio [[20. kolovoza]] iste godine. === Promocija === Na dan 12. studenog 2021. prikazan je službeni ''teaser'' serije tijekom ''Disney+ Daya''. Dana 17. svibnja 2022. izašao je prvi trailer.<ref>{{Citiranje weba|date=17. kolovoza 2022.|title="'She-Hulk: Attorney at Law': How Many Episodes Are There in the New Disney+ Marvel Series?"|url=https://collider.com/how-many-episodes-is-she-hulk-attorney-at-law/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Collider}}</ref> Trailer je kritiziran zbog svog CGI-a, a mnogi obožavatelji na internetu izrazili su svoje razočaranje.<ref>{{Citiranje weba|date=18. svibnja 2022.|title=The She-Hulk trailer has everyone talking about Marvel's CGI|url=https://www.gamesradar.com/she-hulk-trailer-cgi-reaction/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Games Radar}}</ref> Trailer je pregledan 78 milijuna puta u 24 sata nakon objavljivanja, što je bio drugi po broju pregleda za MCU Disney+ trailer u 24-satnom vremenskom okviru, samo iza ''[[The Falcon and the Winter Soldier]]'' sa Super Bowla.<ref>{{Citiranje weba|date=19. svibnja 2022.|title=‘She-Hulk: Attorney at Law’ Trailer Smashes 78M Views in 24 Hours|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/she-hulk-attorney-at-law-trailer-78-million-views-24-hours-1235150858/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> Serija je 24. srpnja promovirana na San Diego Comic-Conu 2022., uz izdanje drugog trailera.<ref>{{Citiranje weba|date=24. srpnja 2022.|title="SDCC 2022: Marvel Studios' 'She-Hulk: Attorney at Law' Trailer and Poster Released"|url=https://www.marvel.com/articles/tv-shows/sdcc-2022-marvel-studios-she-hulk-attorney-at-law-trailer-poster-released|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220724080013/https://www.marvel.com/articles/tv-shows/sdcc-2022-marvel-studios-she-hulk-attorney-at-law-trailer-poster-released|archive-date=24. srpnja 2022.|access-date=26. srpnja 2022.|website=[[Marvel]]}}</ref> == Budućnost == U studenom 2019. godine Feige je izjavio da će, nakon što se She-Hulk predstavi u seriji, njezin lik prijeći u MCU filmove.<ref> [https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/marvels-kevin-feige-breaks-silence-martin-scorsese-attack-1253710/ She-Hulk will appear on the big screen after their Disney+ debuts] </ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows/she-hulk/1|naslov=She-Hulk}} na marvel.com {{engl}} * {{imdb|id=10857160|naslov=She-Hulk}} {{engl}} [[Kategorija:Televizijske serije]] [[Kategorija:Američke serije]] [[Kategorija:Marvel Cinematic Universe televizijske serije]] 50wmn747g281brrbrngan1qv1fi8zv4 6432752 6432751 2022-07-26T07:05:13Z Zviz2401 102709 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bgcolor = green | ime_serije = She-Hulk | slika = She-Hulk Attorney at Law series logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = Logotip serije | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[humor]]istična serija<br>[[Dramska serija|drama]]<br> | autor = [[Jessica Gao]] | razvoj = | redatelj = | glazba = | uvodna_glazba = | fotografija = | glumci = Tatiana Maslany<br>Mark Ruffalo<br>Tim Roth<br>Ginger Gonzaga<br>Renée Elise Goldsberry<br>Jameela Jamil | pripovjedač = | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 10 | broj_sezona = 1 | producent = | izvršni_producent = Kevin Feige<br>Louis D'Esposito<br>Victoria Alonso<br>Kat Coiro<br>Jessica Gao<br>Brad Winderbaum | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 30 minuta | tv_kuća = [[Disney+]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[17. kolovoza]] [[2022.]] | kraj_serije = [[12. listopada]] [[2022.]] | spin-off = | web_stranica = https://www.marvel.com/tv-shows/she-hulk/1 | imdb_id = 10857160 }} '''''She-Hulk: Attorney at Law''''' nadolazeća je američka [[televizijska serija]] koju je [[Jessica Gao]] razvila za [[Disney+]] i temelji se na [[She-Hulk (Marvel Comics)|istoimenom liku]] [[Marvel Comics]]a. Miniserija je radnjom smještena u 4. fazu [[Marvel Cinematic Universe|''Marvel Cinematic Universea'']] (MCU) u kontinuitetu s [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe|filmovima u franšizi]]. Serija će biti emitirana od 17. kolovoza do 12. listopada 2022. godine, a sastojat će se od devet epizoda od kojih će svaka trajati 30 minuta.<ref> [https://collider.com/how-long-are-marvel-disney-plus-shows-episodes/ How long are Marvel Disney+ shows episodes]</ref> == Glumačka postava == *'''[[Tatiana Maslany]]''' kao ''Jennifer Walters / She-Hulk'': Odvjetnica specijalizirana za slučajeve koji uključuju ljude sa supermoćima i može postati velika, moćna, zelena verzija sebe slična njezinu rođaku [[Hulk (Marvel Comics)|Bruce Banneru]]. *'''[[Mark Ruffalo]]''' kao ''Bruce Banner / Hulk'': Osvetnik, genijalan znanstvenik i rođak Jennifer Walters koji je stekao nadljudsku snagu nakon eksperimentiranja s [[Gama-čestica|gama-zračenjem]]. *'''[[Tim Roth]]''' kao ''Emil Blonsky / Abomination'': Bivši časnik rođen u [[Rusija|Rusiji]] u zapovjedništvu ''Kraljevskih marinaca [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]'' koji je kombinirao serum supervojnika i gama-zračenje kako bi se transformirao u humanoidno čudovište snažno kao Hulk. Lik Abominationa također se kratko pojavio u ''Shang-Chiju i Legendi o deset prstenova'' (2021.). *'''[[Ginger Gonzaga]]''' kao najbolja prijateljica Jennifer Walters. *'''[[Renée Elise Goldsberry]]''' kao ''Amelia.'' *'''[[Jameela Jamil]]''' kao ''Titania'': Suparnica She-Hulk nevjerojatne snage. Glumačka ekipa također uključuje [[Renée Elise Goldsberry]] kao ''Ameliju'', [[Benedict Wong|Benedicta Wonga]] kao Wonga, [[Josh Segarra|Josha Segarra]] i [[Griffin Matthews|Griffina Matthewsa]] u ulogama koje još nisu objavljene. Frogman, lik iz MCU-a se također pojavljuje u seriji. Megan Thee Stallion će se pojaviti kao ona sama. == Pregled serije == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" |Sezona !Epizode !Datum objavljivanja !Datum završetka |- |bgcolor="green"| |1 |9 |[[17. kolovoza]] [[2022.]] |[[12. listopada]] [[2022.]] |} == Produkcija == === Razvoj === U rujnu je [[2018.]] godine [[Marvel Studios]] razvijao nekoliko ograničenih serija za [[Disney+]] streaming servis koji se usredotočio na sekundarne likove iz filmova [[Marvel Cinematic Universe]] koji nisu glumili u vlastitim filmovima. Glumci koji su igrali likove u filmovima morali su reprizirati svoje uloge za ograničene serije. Očekivalo se da će se serija sastojati od 6 do 8 epizoda i da će imati ''znatan proračun koji se natječe s onima velike studijske produkcije''. Seriju bi producirao Marvel Studios, a ne Marvel Television, koji je producirao prethodne MCU televizijske serije. Vjerovalo se da predsjednik Marvel Studija [[Kevin Feige]] preuzima "praktičnu ulogu" u razvoju svake serije,<ref>{{Citiranje weba|date=18. rujna 2018.|title=Loki, Scarlet Witch, Other Marvel Heroes to Get Own TV Series on Disney Streaming Service (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2018/film/news/loki-scarlet-witch-tv-series-marvel-disney-streaming-service-1202947551/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> usredotočujući se na "kontinuitet priče" s filmovima i "tretman" glumaca koji će ponoviti svoje uloge iz prethodnih filmova. Serija je službeno najavljena na sajmu ''D23 Expo'' [[2019.]] U rujnu [[2020.]] godine [[Kat Coiro]] angažirana je za [[Redatelj|režiju]] [[Pilot (epizoda)|pilot epizode]] i nekoliko sljedećih epizoda. === Scenarij === Scenarij je napisao tim scenarista [[Dana Schwartz]], [[Melissa Hunter]], [[Cody Ziglar]] i [[Zeb Wells]]. Dana Schwartz [[5. svibnja]] 2020. ''[[Twitter]]om'' je objavila da je faza pisanja TV serije završena.<ref> [https://twitter.com/DanaSchwartzzz/status/1257744755519184899 Dana Schwartz, tweet o završenom pisanju serije] na ''twitter.com''</ref> === Snimanje === Snimanje je prvotno trebalo započeti u srpnju 2020. u [[Atlanta|Atlanti]],<ref>{{Citiranje weba|date=22. siječnja 2020.|title=Marvel’s She-Hulk Show Reportedly Starts Filming This Summer|url=https://screenrant.com/marvel-she-hulk-tv-show-filming-start-date/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Screenrant}}</ref> pod radnim nazivom ''Libra'', ali u ožujku iste godine najavljeno je da će početi u studenom.<ref>{{Citiranje weba|date=1. ožujka 2020.|title=She-Hulk to Reportedly Begin Filming in November|url=https://comicbook.com/marvel/2020/03/02/she-hulk-filming-start-date-november-2020/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Comic Book}}</ref> Dana [[23. ožujka]] [[2021.]] Kat Coiro putem svojih profila na društvenim mrežama objavila je službeni početak snimanja<ref> [https://www.instagram.com/p/CMxSCLPpxX-/ Kat Coiro instagram] na ''instagram.com''</ref> koji je službeno završio [[20. kolovoza]] iste godine. === Promocija === Na dan 12. studenog 2021. prikazan je službeni ''teaser'' serije tijekom ''Disney+ Daya''. Dana 17. svibnja 2022. izašao je prvi trailer.<ref>{{Citiranje weba|date=17. kolovoza 2022.|title="'She-Hulk: Attorney at Law': How Many Episodes Are There in the New Disney+ Marvel Series?"|url=https://collider.com/how-many-episodes-is-she-hulk-attorney-at-law/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Collider}}</ref> Trailer je kritiziran zbog svog CGI-a, a mnogi obožavatelji na internetu izrazili su svoje razočaranje.<ref>{{Citiranje weba|date=18. svibnja 2022.|title=The She-Hulk trailer has everyone talking about Marvel's CGI|url=https://www.gamesradar.com/she-hulk-trailer-cgi-reaction/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=Games Radar}}</ref> Trailer je pregledan 78 milijuna puta u 24 sata nakon objavljivanja, što je bio drugi po broju pregleda za MCU Disney+ trailer u 24-satnom vremenskom okviru, samo iza ''[[The Falcon and the Winter Soldier]]'' sa Super Bowla.<ref>{{Citiranje weba|date=19. svibnja 2022.|title=‘She-Hulk: Attorney at Law’ Trailer Smashes 78M Views in 24 Hours|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/she-hulk-attorney-at-law-trailer-78-million-views-24-hours-1235150858/|url-status=live|access-date=26. srpnja 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> Serija je 24. srpnja promovirana na San Diego Comic-Conu 2022., uz izdanje drugog trailera.<ref>{{Citiranje weba|date=24. srpnja 2022.|title="SDCC 2022: Marvel Studios' 'She-Hulk: Attorney at Law' Trailer and Poster Released"|url=https://www.marvel.com/articles/tv-shows/sdcc-2022-marvel-studios-she-hulk-attorney-at-law-trailer-poster-released|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220724080013/https://www.marvel.com/articles/tv-shows/sdcc-2022-marvel-studios-she-hulk-attorney-at-law-trailer-poster-released|archive-date=24. srpnja 2022.|access-date=26. srpnja 2022.|website=[[Marvel]]}}</ref> == Budućnost == U studenom 2019. godine Feige je izjavio da će, nakon što se She-Hulk predstavi u seriji, njezin lik prijeći u MCU filmove.<ref> [https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/marvels-kevin-feige-breaks-silence-martin-scorsese-attack-1253710/ She-Hulk will appear on the big screen after their Disney+ debuts] </ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows/she-hulk/1|naslov=She-Hulk}} na marvel.com {{engl}} * {{imdb|id=10857160|naslov=She-Hulk}} {{engl}} [[Kategorija:Televizijske serije]] [[Kategorija:Američke serije]] [[Kategorija:Marvel Cinematic Universe televizijske serije]] hojrvh06lecgber63o5ti19nepgeur2 Modul:Popis stanovništva/ZGŽ/Velika Gorica 828 713487 6432602 6115569 2022-07-25T19:27:45Z Vedran V 5626 Scribunto text/plain local naselje = {} naselje['QB0'] = { ime = 'Bapča', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '129', popis2021 = '', } naselje['QB1'] = { ime = 'Bukovčak', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '65', popis2021 = '', } naselje['QB2'] = { ime = 'Buševec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '886', popis2021 = '', } naselje['QB3'] = { ime = 'Cerovski Vrh', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '93', popis2021 = '', } naselje['QB4'] = { ime = 'Cvetković Brdo', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '32', popis2021 = '', } naselje['QB5'] = { ime = 'Črnkovec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '412', popis2021 = '', } naselje['QB6'] = { ime = 'Donja Lomnica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1732', popis2021 = '', } naselje['QB7'] = { ime = 'Donje Podotočje', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '375', popis2021 = '', } naselje['QB8'] = { ime = 'Drenje Šćitarjevsko', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '203', popis2021 = '', } naselje['QB9'] = { ime = 'Dubranec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '349', popis2021 = '', } naselje['QB10'] = { ime = 'Gornja Lomnica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '580', popis2021 = '', } naselje['QB11'] = { ime = 'Gornje Podotočje', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '491', popis2021 = '', } naselje['QB12'] = { ime = 'Gradići', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1860', popis2021 = '', } naselje['QB13'] = { ime = 'Gudci', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '374', popis2021 = '', } naselje['QB14'] = { ime = 'Gustelnica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '118', popis2021 = '', } naselje['QB15'] = { ime = 'Jagodno', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '521', popis2021 = '', } naselje['QB16'] = { ime = 'Jerebić', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '41', popis2021 = '', } naselje['QB17'] = { ime = 'Ključić Brdo', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '214', popis2021 = '', } naselje['QB18'] = { ime = 'Kobilić', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '533', popis2021 = '', } naselje['QB19'] = { ime = 'Kozjača', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '342', popis2021 = '', } naselje['QB20'] = { ime = 'Kuče', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1453', popis2021 = '', } naselje['QB21'] = { ime = 'Lazi Turopoljski', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '57', popis2021 = '', } naselje['QB22'] = { ime = 'Lazina Čička', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '566', popis2021 = '', } naselje['QB23'] = { ime = 'Lekneno', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '383', popis2021 = '', } naselje['QB24'] = { ime = 'Lukavec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1140', popis2021 = '', } naselje['QB25'] = { ime = 'Mala Buna', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '261', popis2021 = '', } naselje['QB26'] = { ime = 'Mala Kosnica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '49', popis2021 = '', } naselje['QB27'] = { ime = 'Markuševec Turopoljski', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '328', popis2021 = '', } naselje['QB28'] = { ime = 'Mičevec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1286', popis2021 = '', } naselje['QB29'] = { ime = 'Mraclin', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1074', popis2021 = '', } naselje['QB30'] = { ime = 'Novaki Šćitarjevski', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '158', popis2021 = '', } naselje['QB31'] = { ime = 'Novo Čiče', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '1255', popis2021 = '1144', } naselje['QB32'] = { ime = 'Obrezina', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '555', popis2021 = '', } naselje['QB33'] = { ime = 'Ogulinec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '292', popis2021 = '', } naselje['QB34'] = { ime = 'Okuje', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '467', popis2021 = '', } naselje['QB35'] = { ime = 'Petina', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '213', popis2021 = '', } naselje['QB36'] = { ime = 'Petravec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '76', popis2021 = '', } naselje['QB37'] = { ime = 'Petrovina Turopoljska', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '708', popis2021 = '', } naselje['QB38'] = { ime = 'Poljana Čička', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '688', popis2021 = '', } naselje['QB39'] = { ime = 'Prvonožina', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '42', popis2021 = '', } naselje['QB40'] = { ime = 'Rakitovec', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '570', popis2021 = '', } naselje['QB41'] = { ime = 'Ribnica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '803', popis2021 = '', } naselje['QB42'] = { ime = 'Sasi', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '159', popis2021 = '', } naselje['QB43'] = { ime = 'Selnica Šćitarjevska', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '535', popis2021 = '', } naselje['QB44'] = { ime = 'Sop Bukevski', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '85', popis2021 = '', } naselje['QB45'] = { ime = 'Staro Čiče', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '790', popis2021 = '', } naselje['QB46'] = { ime = 'Strmec Bukevski', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '366', popis2021 = '', } naselje['QB47'] = { ime = 'Šćitarjevo', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '442', popis2021 = '', } naselje['QB48'] = { ime = 'Šiljakovina', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '672', popis2021 = '', } naselje['QB49'] = { ime = 'Trnje', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '62', popis2021 = '', } naselje['QB50'] = { ime = 'Turopolje', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '953', popis2021 = '', } naselje['QB51'] = { ime = 'Velika Buna', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '856', popis2021 = '', } naselje['QB52'] = { ime = 'Velika Gorica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '31553', popis2021 = '', } naselje['QB53'] = { ime = 'Velika Kosnica', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '770', popis2021 = '', } naselje['QB54'] = { ime = 'Velika Mlaka', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '3334', popis2021 = '', } naselje['QB55'] = { ime = 'Vukomerić', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '158', popis2021 = '', } naselje['QB56'] = { ime = 'Vukovina', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '947', popis2021 = '', } naselje['QB57'] = { ime = 'Zablatje Posavsko', povrsina = '', popis2001 = '', popis2011 = '61', popis2021 = '', } return naselje 9flxbjisfxika1g4bbo2qldknwmvdrn Wikipedija:Na pažnju administratorima 4 717105 6432451 6432444 2022-07-25T12:04:28Z Ponor 38361 /* Komentari administratora 11 */ Odgovor wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) 6wmxqr3dtyhvj32fgwpeouf8egzheks 6432454 6432451 2022-07-25T12:12:09Z Kanikosen 123174 /* Komentari administratora 11 */ Odgovor wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) 3lxvb8hlzg4lseo4abndhkc7hap5hnx 6432464 6432454 2022-07-25T12:37:35Z Ponor 38361 /* Komentari administratora 11 */ Odgovor wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) s2f71mh80h6r5l44k1npf8wus4zhu3a 6432534 6432464 2022-07-25T15:11:47Z Kanikosen 123174 /* Komentari administratora */ wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) 650krlsjmex0bbllg360p3rb8pmtyyx 6432560 6432534 2022-07-25T16:47:27Z IvanOS 20900 /* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) 0jj0xngu2z3fqnsh7i103x6pv8yx6be 6432567 6432560 2022-07-25T17:12:32Z Ponor 38361 /* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ Odgovor wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:IvanOS|IvanOS]], taj relativno novi administrator jako dobro zna što znači "dati komentar na zadanu temu", a što znači trolirati i napadati ad hominem, uništavajući svaku raspravu. ''Odjavljeni'' suradnici u oba se slučaja nisu držala teme, jedan je komentirao suradnika i njegove članke na wikipediji na srpskom jeziku, a drugi (isti?) pisao je, bez prava na to, tko iritira zajednicu. Tema su, podsjećam, bila dva nova pravila. [[WP:NIJE]] forum i [[WP:NIJE]] anarhija sa zagarantiranom slobodom govora. :::Podsjećam i da je ovo prostor Zaklade Wikimedija i da u njem vrijedi [[:m:UCoC|Univerzalni kodeks ponašanja]] pa molim sve sudionike za uljudno ponašanje bez etiketiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) l70yiivscwxtrn2igzivgbqusj2jnye 6432568 6432567 2022-07-25T17:22:28Z MaGa 20797 /* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ Odgovor wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:IvanOS|IvanOS]], taj relativno novi administrator jako dobro zna što znači "dati komentar na zadanu temu", a što znači trolirati i napadati ad hominem, uništavajući svaku raspravu. ''Odjavljeni'' suradnici u oba se slučaja nisu držala teme, jedan je komentirao suradnika i njegove članke na wikipediji na srpskom jeziku, a drugi (isti?) pisao je, bez prava na to, tko iritira zajednicu. Tema su, podsjećam, bila dva nova pravila. [[WP:NIJE]] forum i [[WP:NIJE]] anarhija sa zagarantiranom slobodom govora. :::Podsjećam i da je ovo prostor Zaklade Wikimedija i da u njem vrijedi [[:m:UCoC|Univerzalni kodeks ponašanja]] pa molim sve sudionike za uljudno ponašanje bez etiketiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Mda.... IP-ovi ne smiju komentirati (kao, ne drže se teme.... ''yeah, right''), a registrirani suradnici projekt mogu nekažnjeno nazivati ''komatoznim'', a članke ''svinjarijama''. Rekao bi Goran Bare: ''Gdje je nestao čovjek?'' Kao što reče Ivan, zaključajte cijeli projekt za neprijavljene, a u međuvremenu bez prozivanja da se ne drže teme, jer to jednostavno nije tako... <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) o4bof5z08vb35dgl1joe0y2fwdjotio 6432573 6432568 2022-07-25T17:43:25Z Vlaj i Bodul 232369 /* Komentari drugih suradnika */ wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:IvanOS|IvanOS]], taj relativno novi administrator jako dobro zna što znači "dati komentar na zadanu temu", a što znači trolirati i napadati ad hominem, uništavajući svaku raspravu. ''Odjavljeni'' suradnici u oba se slučaja nisu držala teme, jedan je komentirao suradnika i njegove članke na wikipediji na srpskom jeziku, a drugi (isti?) pisao je, bez prava na to, tko iritira zajednicu. Tema su, podsjećam, bila dva nova pravila. [[WP:NIJE]] forum i [[WP:NIJE]] anarhija sa zagarantiranom slobodom govora. :::Podsjećam i da je ovo prostor Zaklade Wikimedija i da u njem vrijedi [[:m:UCoC|Univerzalni kodeks ponašanja]] pa molim sve sudionike za uljudno ponašanje bez etiketiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Mda.... IP-ovi ne smiju komentirati (kao, ne drže se teme.... ''yeah, right''), a registrirani suradnici projekt mogu nekažnjeno nazivati ''komatoznim'', a članke ''svinjarijama''. Rekao bi Goran Bare: ''Gdje je nestao čovjek?'' Kao što reče Ivan, zaključajte cijeli projekt za neprijavljene, a u međuvremenu bez prozivanja da se ne drže teme, jer to jednostavno nije tako... <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === Koliko se raspravlja mogli smo napisat par članaka. Ajte svi skupa, uvatite se posla. Lipi pozdrav —[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 19:43, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) ljdc5bf71ssy3mg9n3391y90g4mbba4 6432575 6432573 2022-07-25T18:01:49Z IvanOS 20900 /* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:IvanOS|IvanOS]], taj relativno novi administrator jako dobro zna što znači "dati komentar na zadanu temu", a što znači trolirati i napadati ad hominem, uništavajući svaku raspravu. ''Odjavljeni'' suradnici u oba se slučaja nisu držala teme, jedan je komentirao suradnika i njegove članke na wikipediji na srpskom jeziku, a drugi (isti?) pisao je, bez prava na to, tko iritira zajednicu. Tema su, podsjećam, bila dva nova pravila. [[WP:NIJE]] forum i [[WP:NIJE]] anarhija sa zagarantiranom slobodom govora. :::Podsjećam i da je ovo prostor Zaklade Wikimedija i da u njem vrijedi [[:m:UCoC|Univerzalni kodeks ponašanja]] pa molim sve sudionike za uljudno ponašanje bez etiketiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Mda.... IP-ovi ne smiju komentirati (kao, ne drže se teme.... ''yeah, right''), a registrirani suradnici projekt mogu nekažnjeno nazivati ''komatoznim'', a članke ''svinjarijama''. Rekao bi Goran Bare: ''Gdje je nestao čovjek?'' Kao što reče Ivan, zaključajte cijeli projekt za neprijavljene, a u međuvremenu bez prozivanja da se ne drže teme, jer to jednostavno nije tako... <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Kako se to neprijavljeni suradnici nisu držali teme? U ovom slučaju kojeg sam prijavio raspravljalo se o reguliranju rada administratora, Kanikosen je ničim izazvan odjednom krenuo spominjati davno "odjavljenog" Juru Grma (isto kao što je mjesecima u svakoj prigodi spominjao isto tako davno "odjavljenog" Kuburu) na što je neprijavljeni suradnik samo rekao da se Jure Grm nepotrebno spominje i da se zajednica nepotrebno zamara. Prije bi se reklo da je Kanikosen prvi skrenuo s teme prozivanjem Jure Grma kojeg ovdje nema, a neprijavljeni suradnik je samo dao svoj odgovor. Zašto onda nisi uklonio Kanikosenov komentar? Isto tako je Kanikosen u raspravi sa mnom o tome što je spam, uporno govorio opet o – Juri i njegovim navodnim "grijesima"! Ne da se nije držao teme, nego ju je uporno pokušavao skrenuti na drugo. Zapravo, ne na drugo, nego na treće. Zašto i to nisi uklonio? Drugo, gdje su to neprijavljeni suradnici napadali ad hominem? Spomenuto je jedino Kanikosenovo maltretiranje zajednice pričama o Juri Grmu, a budući da je upravo Kanikosen (zajedno s Imbehindom) bezbroj puta tvrdio da ga maltretira administrator X (gdje n od X teži u beskonačnost) i da to nije sankcionirano, onda se spominjanje maltretiranja ne može smatrati napadom ad hominem. Osim ako ste neobjektivni i pristrani! Drugi slučaj, prepiska s druge rasprave i tvoje SZR. Kako je moguće da se ostavlja komentar suradnika s drugog projekta koji nas naziva komatoznima i naše članke naziva svinjarijama, dok se neprijavljenog suradnika koji mu odgovara (s jasnim indicijama da onaj prvi na svom projektu sam sudjeluje u kreiranju onoga što ovdje naziva svinjarijama) briše komentar? Ne želim vjerovati da imaš dvostruka mjerila, ali nažalost upućuje na to. Ja sam sam primjer da sam bio napadan ad hominem upravo od Kanikosena, a ne sjećam se da je to ikome smetalo i da je sankcionirano. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 20:00, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === Koliko se raspravlja mogli smo napisat par članaka. Ajte svi skupa, uvatite se posla. Lipi pozdrav —[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 19:43, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) iwbyhpjk3swq8e7mjoqey7bz3gpr4oa 6432727 6432575 2022-07-26T04:25:17Z Vhorvat 22436 /* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ Moja reakcija nakon godinu dvije gledanja wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:IvanOS|IvanOS]], taj relativno novi administrator jako dobro zna što znači "dati komentar na zadanu temu", a što znači trolirati i napadati ad hominem, uništavajući svaku raspravu. ''Odjavljeni'' suradnici u oba se slučaja nisu držala teme, jedan je komentirao suradnika i njegove članke na wikipediji na srpskom jeziku, a drugi (isti?) pisao je, bez prava na to, tko iritira zajednicu. Tema su, podsjećam, bila dva nova pravila. [[WP:NIJE]] forum i [[WP:NIJE]] anarhija sa zagarantiranom slobodom govora. :::Podsjećam i da je ovo prostor Zaklade Wikimedija i da u njem vrijedi [[:m:UCoC|Univerzalni kodeks ponašanja]] pa molim sve sudionike za uljudno ponašanje bez etiketiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Mda.... IP-ovi ne smiju komentirati (kao, ne drže se teme.... ''yeah, right''), a registrirani suradnici projekt mogu nekažnjeno nazivati ''komatoznim'', a članke ''svinjarijama''. Rekao bi Goran Bare: ''Gdje je nestao čovjek?'' Kao što reče Ivan, zaključajte cijeli projekt za neprijavljene, a u međuvremenu bez prozivanja da se ne drže teme, jer to jednostavno nije tako... <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Kako se to neprijavljeni suradnici nisu držali teme? U ovom slučaju kojeg sam prijavio raspravljalo se o reguliranju rada administratora, Kanikosen je ničim izazvan odjednom krenuo spominjati davno "odjavljenog" Juru Grma (isto kao što je mjesecima u svakoj prigodi spominjao isto tako davno "odjavljenog" Kuburu) na što je neprijavljeni suradnik samo rekao da se Jure Grm nepotrebno spominje i da se zajednica nepotrebno zamara. Prije bi se reklo da je Kanikosen prvi skrenuo s teme prozivanjem Jure Grma kojeg ovdje nema, a neprijavljeni suradnik je samo dao svoj odgovor. Zašto onda nisi uklonio Kanikosenov komentar? Isto tako je Kanikosen u raspravi sa mnom o tome što je spam, uporno govorio opet o – Juri i njegovim navodnim "grijesima"! Ne da se nije držao teme, nego ju je uporno pokušavao skrenuti na drugo. Zapravo, ne na drugo, nego na treće. Zašto i to nisi uklonio? Drugo, gdje su to neprijavljeni suradnici napadali ad hominem? Spomenuto je jedino Kanikosenovo maltretiranje zajednice pričama o Juri Grmu, a budući da je upravo Kanikosen (zajedno s Imbehindom) bezbroj puta tvrdio da ga maltretira administrator X (gdje n od X teži u beskonačnost) i da to nije sankcionirano, onda se spominjanje maltretiranja ne može smatrati napadom ad hominem. Osim ako ste neobjektivni i pristrani! Drugi slučaj, prepiska s druge rasprave i tvoje SZR. Kako je moguće da se ostavlja komentar suradnika s drugog projekta koji nas naziva komatoznima i naše članke naziva svinjarijama, dok se neprijavljenog suradnika koji mu odgovara (s jasnim indicijama da onaj prvi na svom projektu sam sudjeluje u kreiranju onoga što ovdje naziva svinjarijama) briše komentar? Ne želim vjerovati da imaš dvostruka mjerila, ali nažalost upućuje na to. Ja sam sam primjer da sam bio napadan ad hominem upravo od Kanikosena, a ne sjećam se da je to ikome smetalo i da je sankcionirano. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 20:00, 25. srpnja 2022. (CEST) :::::Da, vidim ja to dugo, ne samo sada, no potpuno mi je jasna tvoja reakcija, nisam htio reagirati na svaku njegovu bezobraznu izjavu ili provokaciju. Idem gledat' Kanikosenovu SZR. Ah, baš sam htio komentirati kako ga administratori ne opominju godinu dana, moram se korigirati, sad ću reći od početka godine. Ha, niš' morat' će ponovo, sve iz početka. Eno, dolje mu je Ponor sve lijepo objasnio. I prije su mu tako objašnjavali (dosta je njegova SZR). Dva, tri suradnika imaju tako "jaki osjećaj za pravdu": ja sam u pravu, ja sam u pravu, pa iako mi nešto dokažete, ja sam u pravu jer "mene osjećaj ne vara" ''ja sam uvijek u pravu jer ja ću svaki put pronaći pravi odgovor'', ma nema veze koliko usko-tendenciozan bio, nije važno kakve vratolomije izvodio, ja sm u tome daleko bolji od drugih. Ma nema veze koliko vrijeđam, prozivam ili provociram, pa oni su MENE povrijedili samim time što smatraju da JA nisam u pravu. Zaključak, "moja pravda je do neba, do Boga", ona je iznad Wikipedije. Toliko od mene. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:25, 26. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === Koliko se raspravlja mogli smo napisat par članaka. Ajte svi skupa, uvatite se posla. Lipi pozdrav —[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 19:43, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) n4jzekqt1xmxk01pkad2w3lzquf35u3 6432728 6432727 2022-07-26T04:30:49Z Vhorvat 22436 /* Suradnik:Kanikosen – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija */ Zatipak wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} [[Kategorija:Wikipedija:Promjene i dopune]] == Imbehindovo kršenje Wikipravila == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Imbehindovo kršenje Wikipravila [[WP:BON]], [[WP:NEOM]] i [[WP:MAL]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' Wikikafić: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Molba_za_javno_o%C4%8Ditovanje_admina Molba za javno očitovanje admina] (1. siječnja 2022.) i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kad_ne%C4%87e_nitko..._Ivi104_status Kad neće nitko... Ivi104 status] (9. siječnja 2022.) * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] * '''Vrijeme:''' 12. siječnja 2022. u 21:27 sati * '''Obrazloženje:''' Sve sam već jasno napisao u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source mojem komentaru u Kafiću 9. siječnja 2022.] '''Suradnik Imbehind ponovno krši važeća Wikipravila''', a budući da mu to nije prvi put, pitam administratore zašto mu se takvo destruktivno djelovanje (opet) tolerira? [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:27, 12. siječnja 2022. (CET) === Komentar Imbehinda === {{sakrij-početak|Ovaj tekst zbog njegove duljine zatvaram u okvir za skrivanje. Svi koji ga otvore to rade na vlastitu odgovornost. (Ovako ću dalje i u kafiću)}} Dragi {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, pa zar samo 2 pokušaja progona? Ako malo bolje prokopate, zapravo ih je bilo najmanje 6. No, krenimo redom... Kao što možda znate, vratio sam se privremeno na Wikipediju samo zbog cirkusa koji je nastao oko suradnika Zblacea kad je napadnut od strane našeg dežurnog troublemakera, admina Ivi104. Inače sam bolestan i nije mi do ničega, a pogotovo do prepucavanja i drame. Svejedno, moje djelovanje od trenutka povratka je bilo isključivo u svrhu pokušaja smirivanja situacije, pa sam u to ime čak i dogovorio direktno s Ivijem rješenje koje je trebalo spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Dogovor je temeljen na prijedlogu kojeg je iznio {{s|Koreanovsky}}, prema kojem je aktivni sukob trebao biti zaustavljen pri čemu je Ivi trebao paziti da Croxyz ne prijeđe mjeru, a {{s|Dean72}} će isto napraviti prema drugoj strani - surandiku Zblaceu. U isto vrijeme korisniku Zblaceu je trebao biti nametnut provizorni TBAN na teme u kojima bi mogao imati problema s WP:COI što je Zblace i prihvatio, u trajanju do trenutka izglasavanja pravila WP:SUKINT, sve u duhu pokušaja zaustavljanja i smirivanja sukoba. Nakon što je dogovor postignut, Ivi je, prema dogovoru odmah izmijenio svoj prvotni prijedlog i stvar se smirila, a ja sam se prebacio na raspravu o prijedlozima pravila koja se nalazi ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Uvođenje novih kriterija za sadržaj]], ali to valjda nije doovoljno dobro doprinošenje, iako pravilo WP:NOTHERE tvrdi drugačije. Međutim, ničim (ili tko zna čim) izazvan Ivi104 28.12.2021. pokreće napad na meti u pokušaju da omete dodjelu granta surandiku Zblaceu ([https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants_talk:Project/Rapid/Wiki_Rainbow_Health_in_Croatia]), nakon čega dan kasnije, 29.12.2021. predlaže za brisanje članak LGBTQ+ udruge [[Iskorak]], što je određeni broj surandika, među njima i ja, protumačio kao pokušaj aktivne supresije i antagonizacije kako Zblacea, tako i suradnika okupljenih oko kolege Zblacea, a koji koji se bave LGBTQ+ i srodnim temema. Također, pogotovo za mene osobno, Ivijeve radnje predstavljale su teško kršenje dogovora o međusobnom izbjegavanju sukoba dvije sukobljene strane. Moram napomenuti i to da osobno nisam ni na koji način uključen u bilo kakve svađe, pa čak ni u rasprave koje su se vodile prije mog "povratka" s bolovanja, niti sam bio u sukobu s ni jednim suradnikom zbog Zblacea, niti sam uopće reagirao na SZR članka Iskorak, niti sam u bilo kojem trenutku uopće spomenuo bilo koga iz skupine surandika koja se sukobila s Zblaceom, osim Ivija i to samo zato što je odlučio zlouporabiti ovlasti admina kako bi kaznio Zblacea. Međutim, nakon što je Ivi prekršio dogovor o primirju uspostvaljen 15.12.2021., odlučio sam reagirati jer se nakon eskalacije sukoba Ivi opet upustio u obrazac ponašanja zlouporabe ovlasti koji mu nije stran, zbog čega se već više puta javno ispričavao zajednici. U čemu se sastojala moja reakcija? '''Prvo''' sam '''zamolio''' Ivija da pojasni svoje djelovanje na članku Iskorak s tri kratka i jasna pitanja - (1) Koji djelovi članka su bili sporni? (2) Koji izvori su bili sporni? (3) Zašto je postavio predložak za brisanje umjesto za izvore, ako je već smatrao da članak treba obrisati zbog problema s izvorima? Nakon što je Ivi napisao komentar u kojem nije dao konkretne odgovore na konkretna pitanja, '''zamolio''' sam ga opet, ovaj put formulirajući pitanja na izrazito precizan način kako bi njegovo izbjegavanje odgovora bilo svakome sa strane očito. Ni na ta pitanja nije dao nikakav odgovor, već je izbjegavanje odgovora na jednostavna i precizna pitanja odlučio izbjeći tako što je naprosto "pobjegao" - objavio je da "napušta" Wikipediju zbog maltretiranja, u čemu su mu se pridružio suradnik Aca, iako s njim nisam "prozborio" niti jednu jedinu riječ, dok su suradnici Croxyz i admin Neptune otišli na "Wikiodmor", iako ni s njima nisam imao nikakve kontakte i rasprave. Cijelo moje maltretiranje koj se ne bi posramio ni [[Torquemada]] možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Molba za javno očitovanje admina]] '''Drugo''' što sam napravio je to što sam nakon što je otkriveno da je Ivi104 sabotirao ophoditeljske alate tako da je ukrao i onemogućio izvorni kod kojeg je napisao, ali koji nije njegovo vlasništvo, već vlasništvo zajednice, tražio sam od birokrata da suradniku koji je trajno napustio projekt oduzmu adminske ovlasti jer je takav običaj na drugim wikipedijama kad admin napusti projekt. Nakon što sam upozoren od drugih surandika da oduzimanje alata nije obaveza, već dobra volja admina koji napusti projekt, obvezao sam se provjeriti procedure s globalnom zajednicom. Nakon što sam dobio povrdu gobalne zajednice da automatsko skidanje ovlasti uistinu nije uobičajeno, o tome sam korektno izvijestio zajednicu u poglavlju [[Wikipedija:Kafić#en.wiki praksa]] i odustao od daljnjih zahtjeva. Pustio sam zlostavljačku suzu zbog neuspjeha. '''Treći''' moj pokušaj "progona" sastoji se u tome što sam sudjelovao u raspravi gdje je {{s|Lasta}} zatražio od zajednice da se Iviju skinu ovlasti administratora sučelja, budući da je u raspravi na svojoj SZR odbio Lastin zahtjev da ponovo aktivira deaktivirane ophoditeljske alate. Ivi tom prilikom je lažno ustvrdio da kao autor koda ima pravo povući licencu, što sam argumentirano pobio ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Administrator sučelja]] '''Četvrti''' pokušaj "maltretiranja" je situacija kad sam odgovorio na lažnu tvrdnju Ivija kako djelujem suprotno konsenzusu zajednice, ovdje. Mislim da je dovoljno reći da sam njegove lažne optužbe odbacio citirajući kolegu {{s|Argo Navis|Arga}}, što možete i sami vidjeti ovdje: [[Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Važna_pravila_koja_nam_izostaju!_(WP:BLOK,_WP:SUKINT,_WP:POB,_WP:PZS_i_još_mnoga...)#Alternativni_prijedlog_Ivi/Argo]] '''Peti''' moj pokušaj "progona" je moj odgovor na kontinuirane optužbe Ivi104-ja kako ja nad njim provodim maltretiranje te da ga progonim, a kojeg možete pročitati ovdje: [[Wikipedija:Kafić#Zazivanje sankcija zbog "progona"]], kojeg sam napisao nakon što je s lažnih optužbi za progon i maltretiranje prešao na zazivanje sankcija zbog tobožnjeg progona. Posebno naglašavam da sam kolegi Koreanovskom javno potvrdio da sam završio s raspravom na temu Ivi104, te da se na tu temu ne mislim vraćati ukoliko ne budem dalje provociran. Nastavio sam se baviti odgovaranjem na druge upite suradnika u kafiću. '''Šesti''', tj. zadnji pokušaj "progona", kojim sam očito prevršio savaku mjeru, je valjda to što sam na zajedljivi i svađalački komentar Ivija u sasvim nepovezanoj raspravi u kojoj sam pokušao pomoći suradniku oko načina na koji može utjecati na kvalitetu članka o Stepincu, koju možete naći ovdje:[[Wikipedija:Kafić#Pisanje pamfleta?]] odgovorio ovako: {{quote|Što bi ja sad trebao reći na ovo? Proganjanje je kad surandnik zamoli admina za pojašnjenje sumnjivih radnji, a kad se admin koji je napustio projekt ubacuje u nepovezane rasprave i pokušava isprovocirati moju reakciju, onda je to nešto što nitko ovdje nazočan nema potrebu komentirati i prigovoriti na očiti WP:MAL. Valjda radi mira u kući? Plus, potrošio sam i na ovo barem 750 bajtova, a mogao sam napisati npr. jedan dobar uvod u članak.}} Što dalje reći? Mogu još samo dodati i to da me posebno smetaju optužbe kako sam ja imao išta s odlaskom suradnika {{s|Croxyz}}, a pogotovo admina {{s|Neptune, the Mystic}} i njegovog kolege {{s|Srđan}}a sa bs.wiki. Nejasno mi je kako je uopće moguće zlostavljati suradnike s kojima uopće nisi komunicirao, a usput rečeno, smatraš ih prijateljima. Osim ako im ne smeta i samo moje prisustvo, odnosno angažman oko smirivanja situacije sa Zblaceom kojeg su očito protumačili kao stavljanje na Zblacinu stranu. I to usprkos činjenici da sam im javno više puta poručio da ako nešto imaju protiv kolege Zblacea, da to rješavaju u skladu s pravilima, a ne kršenjem istih. Što se tiče admina {{s|Aca}} sa sr.wiki, posebno sam razočaran. Bili smo jako bliski sve do trenutka kad sam mu definitivno odbio dati administratorske ovlasti na alternativnom Discordu, čemu može posvjedočiti i Kanikosen, samo iz raloga što je nekoliko puta znao napraviti stvari bez da prije toga dobro razmisli, a pogotovo bez da se usuglasi sa svojim kolegama. Svejedno, ne zamjeram mu sve to previše, niti smijem, da ne ispadne da i njega proganjam pa da mi otvori još jedan NPA i još ktomu zatvori dveri sr.wikija. Na kraju, draga zajednico, da se vratim na temu ovog NPA: Kao što vidimo, admin Ivi104 zapravo i nije napustio Wikipediju, već sve svoje vrijeme od trenutka "napuštanja" provodi u pokušajima okretanja pile naopako - umjesto da se zajednica bavi njegovim zlouporabama administriranja, a kasnije i sabotažom ophoditeljskih alata, sada od sebe pokušava napraviti žrtvu, a od mene zlostavljača samo zato što želim da se Ivi ponaša normalno. Sve to u duplom pasu sa svojim starim drugom Maestrom, čija obraćanja meni osobno u zadnje vrijeme imaju prizvuk scena iz filma [[Egzorcist]]. Naš prognanik Ivi sad čak i otvoreno glasa da me se kazni, iako je "napustio" projekt. Glasa da me se kazni usprkos tome da je teški WP:INVOLVED utvrđen prije par mjeseci, uz javnu ispriku koja mu očito ništa ne znači, niti mu je ikad značila. Glasa da me se kazni iako sam najavio poskretanje postupka za njegovu smjenu, čega se zapravo najviše i boji. Ako ćete svi zajedno, i kao admini, ali i kao zajednica ponovno nasjesti na istu priču, a što vam ja tu mogu. PS: Još jučer sam izjavio u javnom kanalu Discorda (kojeg možete pretražiti) u razgovoru sa cijelom navedenom "protivničkom" grupom surandika kako nemam ništa protiv Ivijevog ostanka na funkciji admina ako bi se našao način da se izbjegnu njegove kontroverne intervencije nad stalnim suradnicima, oko kojih stalno izaziva sukobe. Sapienti sat! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 01:47, 13. siječnja 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} :<div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px purple solid;border-right:2px blue solid;'>Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: u Vašem gornjem komentaru/odgovoru ne vidjeh ni riječi o temi ovoga NPA ili barem opravdanja za Vaše ponovno kršenje važećih Wikipravila (!?). Administratorsko djelovanje Vašeg i našeg Wikikolege {{s|Ivi104|Ivija}} ne može biti opravdanje za Vaše postupke koji su protivni pravilima Wikipedije. Budući da Vama ovo – kako sam u obrazloženju ovoga NPA već spomenuo – nije prvi put da ste se ogriješili o neko od važećih Wikipravila (koga zanima, slobodno nek' istraži povijest svih Vaših dosadašnjih blokiranja na ovom projektu), trebali ste i mogli do danas već jednom za svagda naučiti: '''kršenje Wikipravila se nikome i ni zbog čega ne može i ne smije tolerirati'''. Reagirati na to mogu i primjereno sankcionirati trebaju oni koji za to imaju ovlasti i potrebne alate da se takvo i svako Vaše slično destruktivno ponašanje trajno onemogući. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:42, 13. siječnja 2022. (CET)</div> ::Dragi Maestro, vi bi kao bivši admin jako dobro trebali znati da ako nekome stavljate na teret njegove riječi, onda bi bilo korektno, ali nužno da '''precizno citirate''' koje moje riječi su problematične te '''navedete odredbu''' pravila koju te moje citirane riječi krše. Pošto to niste naveli, onda ja ne mogu napisati niti jednu jedinu riječ obrane "o temi ovog NPA" jer naprosto ne znam na što ste mislili. Ja znam da vam općenito idem na živce i da ste naučili administrirati na osnovu općeg dojma, ali općeniti dojam nije nešto na što se ja osvrćem niti je nešto na osnovu čega možete drugu osobu ozbiljno optužiti. I sami tvrdite da sam preopsežan u svojim replikama. Naveli ste još i tri pravila koja sam prekršio. To su stranice i stranice teksta, a ja niti imam vremena, niti sam baba gatara. Stoga, ako želite da ovu vašu prijavu itko ozbiljan ozbiljno razmotri, onda budite malo konkretniji. Wikipedija možda nije sudnica, ali nije ni mud wrestling joint. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:14, 13. siječnja 2022. (CET) === Komentari administratora === :{{za}} Apsolutno podržavam mjere koje je {{s|Aca|Aca}} istaknuo u [[Special:Diff/6295060|svom prvom komentaru]], i svesrdno zahvaljujem na predlaganju konkretnoga rješenja, i također zahvaljujem {{s|Maestro Ivanković|Maestru}} na uočavanju težine ovog problema i na skretanju pozornosti administratora na ovu dugoročnu nepriliku. Mislim da simbolične kratkotrajne zabrane neće postići ništa, jer će suradnik nastaviti po starom nakon što zabrana istekne. Stoga ova mjera treba biti dovoljne duljine da osigura održiv razvoj projekta i omogući stabilizaciju zajednice. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:39, 12. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} Dragi wikikolege, trebao bi od vas savjet, molim vas da mi pomognete. Napišite mi jednostavno kakvu vrstu administriranja želite? Želite li [[Josif Staljin|staljinistički]] pristup čvrste ruke, jer "red je red"? Želite li [[Anarhokapitalizam|anarhokapitalistički]] pristup ''laissez faire'' "apsolutne slobode"? Želite li fraxinusovski tip administriranja [[zen]] indiferencijom? Želite li realpolitički tip administriranja ekvidistance, poput kapetana broda koji jedri duž obala [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]]? Ja osobno preferiram [[laissez faire]] [[Friedrich von Hayek|hayekovskog]] tipa, meni ova kaotična situacija ne smeta previše. Štoviše, smatram da reflektira prirodne procese interakcija unutar jedne velike zajednice, ali shvaćam da mnogima takva atmosfera može smetati. E sad... ako vam je draže da ja kao jedan od administratora primjenjujem staljinistički pristup, jer "red je red", tada ću počet sankcionirati svakog, ali svakog za kojeg mi se čini da je prekršio nekakvo wikipravilo. Možda i krivo procijenim, nebitno, jer "red je red". Tada će blok "popiti" i Imbehind i Maestro i Zblace i Kanikosen za WP:Osobne napade. Ubacit ću i Blackarrowa iako nema veze s time, ali naći ćemo mu nešto. Imbehindu još jedan blok za WP:Nije. Blokirat ću Croxyza zbog WP:Wikiuhođenja. Blokirat ću RadioElectrica, Thomassa i Mikolu radi WP:Uređivačkog rata. I na poslijetku Ivija. Eh, Ivija. Jer tu stvar nije jednostavna, kako bi rekao [[Saladin]]: "kralj kralja ne krati za glavu". Zato ću pokrenut zajedno s Imbehindom glasovanje za skidanje ovlasti, pa kad mu se skinu ovlasti blokirat ću ga za WP:maltretiranje Zblacea i Imbehinda i, kad je već samovolja i osobna interpretacija, za WP:Vandalizam jer je koristio informatičke alate za izradu spam filtera kojim je blokirao korištenje legitimnih izvora, jer je izradio bota koji prebacuje u Nacrt članke koje pišu Zblaceove suradnice s rizikom da se naknadno obriše i ono dobro i ono loše i jer je uklonio korisne informatičke alate kad je prividno otišao s projekta. Krivo sam procijenio? Nebitno, jer "red je red". Ako pak zajednica izglasa da Ivi ostaje administrator, ''Schade'', samo ću ga zagrliti i izljubiti, jer kako je Saladin rekao: "kralj kralja ne krati za glavu". Moglo bi se vjerojatno i meni štošta naći, ali nebitno. "Kralj sebe ne krati za glavu" (to Saladin nije rekao). Da li Vam se sviđa scenario? Želite li da tako administriramo? Ako da, javite mi u inbox, samo poželjeti morate. Najgore je živjeti u diktaturi koja nije tvoja ({{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, ako nisi shvatio poantu: ako blokiram Imbehinda, moram blokirati i tebe. Vaša razina komunikacije je jednako agresivna). {{s|Aca|Aca}} ponudio si naizgled konstruktivno rješenje, ali ja tu vidim dvije razine problema. Prvo, mi nemamo pravila za WP:TBAN i WP:IBAN. Dakle, na osnovu čega bi trebali Imbehindu dodijeliti te blokove? Ah da, na temelju dobre stare samovolje administratora... Drugo, ako Imbehinda ušutkamo blokovima, što ćemo s drugom stranom? Jer i Ivi ima svoje krivice, ne? Ako sam dobro shvatio vi smatrate da se Imbehinda treba blokirati zato što je kršenjem pravila ukazao na Ivijevo kršenje pravila? Da logično... Prijedlog, dajte se svi "iscoolirajte" i krenite raditi nešto ozbiljno.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 03:11, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Dean72|Deane}}: svugdje treba tražiti balans i ne ići u ekstreme. Dosad smo bili u iznimno pasivnom ekstremu jer se ovo ponašanje dopuštalo predugo (sjeti se BlackArrowa i Jure Grma - isti obrazac ponašanja, ništa se nije poduzelo, samo su se plele rasprave bez kraja i konca) - a ti ovdje predlažeš drugu krajnost - preoštro djelovanje. Idemo naći balans između dvije krajnosti: namjerno u svom glasu nisam podržao trajni blok jer uz sve što se izdogađalo gajim nade da Imbehind može biti konstruktivan, ali više od toga voli biti neizravno disruptivan. Stoga, ako eliminiramo mogućnoest za daljnju disrupciju, postat će konstruktivan u GIP-u. Ista stvar sa Zblaceom, mogao sam predložiti trajni blok, ali si mi ispravno ukazao da to nije proporcionalno djelovanju pa sam predložio topic ban na problematično područje. Idemo i ovdje predložiti najmanju sankciju koja će osigurati željeni rezultat - mislim da je Aca na pravom tragu. Vjerujem da će se sve ostale kockice posložiti jednom kad se ovo dovede do kraja. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:02, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Ivi104|Ivi}}, jednostrano sagledavaš problematiku. Vidiš probleme samo iz svoje perspektive, tebi je samo Imbehindovo ponašanje problematično, a što ćemo s s tobom? U očima mnogih suradnika, ti si povukao vrlo problematične administratorske poteze, i to više od jednog i nakon svakog tog poteza nastao je kaos. Obrati pažnju na jednu stvar, koliko god Imbehind bio naporan, dosadan, ponekad agresivan u retorici, koliko god se svima popeo na glavu, on nije nikad iz čista mira započeo sukob. Pročitaj sve te njegove terabajte komentara, on je uvijek reagirao na nešto. U tom smislu on nije problematičan. Pokušaj sada obrnuti perspektivu i sagledati cijelu stvar kao tvoja oporba. Ti si uvijek prvi povukao potez, a nakon toga je uslijedila reakcija i tako više puta. Dakle, mnogima je tvoje administriranje problematično. Što ćemo sada? Ako ćemo povlačiti nekonvencionalne poteze, OK. Može topic ban za Imbehinda za sve dijelove Hrvatske Wikipedije osim za GIP, te prijevoda i komentara za uvođenje novih pravila u čemu je najaktivniji. Može i zabrana interakcije između Imbehinda i tebe. Ali isto tako treba uvesti zabranu interakcije između tebe i Zblacea i njenih suradnica i Croxyza i Zblacea i njenih suradnica. Treba uvesti i ograničenje tvojih administratorskih ovlasti na tehničke aspekte i na interakciju s novim suradnicima i IP-jevcima. Tek bi se tako mogli uistinu spriječiti sukobi. Ako ti paše ovakvo Frankeštajn rješenje, mislim da bi bez problema to prihvatio svatko tko ti se protivi. (P.S. Ubacio sam svoj komentar prije Maestrovog radi bolje preglednosti, iako je kronološki kasnije napisan)—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Poštovani Wikikolega {{s|Dean72|Deane72}}: meni kao bivšem dugogodišnjem administratoru ni u kom slučaju ne trebate objašnjavati ni važnost niti smisao pojedinih Wikipravila, ali ista možete slobodno pokušati objasniti problematičnim Wikisuradnicima. Kako ćete Vi administrirati u skladu s postojećim Wikipravilima, to je Vaša stvar (i poznavanja i poštivanja istih). Predlažem Vam da još jednom dobro pročitate i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source moj komentar iz Kafića], pa ako nađete išta sporno, primjerice bilo koju riječ upućenu suradniku kao osobi a ne kao '''komentar na suradničko Wikidjelovanje''', slobodno me – sukladno postojećim i važećim Wikipravilima – blokirajte. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:57, 13. siječnja 2022. (CET) :::::Ciao {{s|Maestro Ivanković|Maestro}}, vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi". No, dobro svatko ima svoj stil. Dobro sam pročitao tvoj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=prev&oldid=6290647&diffmode=source tvoj komentar iz Kafića] i ako u rječniku kojeg koristiš ne vidiš ništa sporno, ali ga vidiš u Imbehindovom rječniku, mora da živimo u nekoj paralelnoj stvarnosti. Citirat ću ti samo jednu rečenicu zbog koje bi trebao biti blokiran: "''...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova''", a ima tog još. Ali ja te blokirati neću, ne ako se ovakve izjave ne ponove. Usput, jednom se jedan bivši "stari" administrator na Discordu žalio na "obične" suradnike da svojim komentarima "upadaju" u rubriku rezerviranu samo za komentare administratora. Taj se stari admin zvao Maestro Ivanković. Stare navike teško umiru, znam. Ali neću glumiti aristokrata, neka tvoj komentar ostane. Samo skrećem pažnju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 20:38, 13. siječnja 2022. (CET) :{{protiv}} - U principu protiv širenja jedne jedine rasprave na 5 mjesta. Imbehind je obećao uložiti vrijeme i energiju u pisanje zahtjeva za skidanje ovlasti, što bi bilo korisno da napokon vidimo gleda li zajednica na problem isto kao i on ili ne. Sad kad je Maestro otvorio još jednu besmislenu raspravu na istu temu, nismo ništa bliže rješenju. Dapače, dosta smo dalje. Što ćemo dobiti s ovim? Samo još jednu stranicu sa razasutim žuto-crvenim tabletama uokolo. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:52, 13. siječnja 2022. (CET) ::Bingo - a što bi se dogodilo kad bismo sprječili razrjeđivanje rasprave pilulama, i kad bismo pilule ograničili na specifične boljke (kao što se s pilulama i radi)? —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:14, 13. siječnja 2022. (CET) :::{{s|Argo Navis|Argo Navis}}: '''''Besmislena rasprava'' na temu kršenja važećih Wikipravila?''' Hmm, zanimljiva izjava ... Ali dopustite mi, dragi Wikikolega Argo Navise, podsjetiti Vas da ste i Vi jedan od onih koji imaju i ovlasti i alate za sprječavanje kršenja važećih Wikipravila kako se ovaj projekt ne bi pretvorio u potpunu anarhiju. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:04, 13. siječnja 2022. (CET) :{{NPA-komentar}} Ljudi, ovo nije glasovanje – a Wikipedija nije sudnica. Koliko vidim, Maestro traži komentiranje nekih izjava u kafiću, a ne premještanje rasprave iz [[Wikipedija:Kafić|''kafane'']] na NPA stranicu. Tako da neću komentirati svaku pojedinu izjavu. Želim citirati što je Lasta napisao u kafiću: :{{citat|Meni se čini da je slon samo provirio u staklaru, a da je jedan zaposlenik staklare dignuo paniku i da je od te gungule popadalo staklo. Da je pustio slona na miru, možda ne bi bilo tolike štete, možda nikad ne bi ni primjetili da je tu bio slon.}} U potpunosti se slažem s porukom o ''slonu u staklari'', jer takvi su scenariji (zajedno sa izostankom pravila o ponašanju) uvijek bili među glavnim razlozima zašto je konstantno dolazilo do novih hr.wiki-drama. Ako svaka izjava, svaka intervencija, svaka izmjena i svaka <small>(administrativna)</small> akcija (kojom se ne slažu neki pojedinci) uzrokuje novi sukob i mnoge nove svađe ''o zloupotrebi ovlasti'' i kako su ''svi oni isti'', koje će pretvoriti kafiću u ''zidove teksta'' ili stup srama, onda nikada neće biti mira na ovom projektu – a to se već nekoliko mjeseci dešava. Mi definitivno '''nismo''' više u onom ''starom sustavu'', u kojem su dobronamjerni i [[WP:BOLD|odvažni]] suradnici bili blokirani jer su samo htjeli ispravljati sporne tvrdnje u člancima; sjeti te se da je guranje POV-a (pod zaštitom bivših administratora) bio uzrok hr.wiki-sapunice i ništa drugo. Možemo li jednom (za sva vremena) gledati u budućnost? :Kao što sam već napisao na Meti, i ja smatram da je prošlog mjeseca došlo do polemičnih akcija. Međutim, tuđi ispadi ne mogu i ne smiju biti opravdanje za bilokakvo uznemiravanje ili [[WP:NEOM|ometanje zajednice]] u kafiću, samo da bi se dokazalo tko je u pravu a tko nije. Ako neki suradnik smatra da je netko zloupotrebio administratorske ovlasti, onda nitko neće i ne može zabraniti suradniku da pokrene [[WP:ZK]] o ukidanju ovlasti – trenutno nemamo ArbOdb na hr.wiki, tako da nemamo puno opcija – ali je jedno sigurno: Za prijedlog o ukidanju nečijih ovlasti nisu potrebni zidovi teksta u kafiću. Svi znate da ja nisam, i nikada neću biti, ljubitelj blokiranja – i u ovom slučaju smatram da Imbehinda '''ne''' treba blokirati, ali mu treba onemogućiti pristup kafiću na neko vrijeme. O zabrani interakcije možemo pričati kad budemo imali dogovorena pravila oko toga. Nadam se da smo svi tu [[Wikipedija:Ovdje radi stvaranja enciklopedije|radi stvaranja enciklopedije]], a ne zbog sukoba u kafiću. Zbog takvih sukoba su se mnogi još početkom 2021. distancirali od hr.wiki, a to baš u ono vrijeme kada je ovaj projekt bio najprosperniji. Na kraju svih krajeva, to je samo moje osobno mišljenje. <small>(Možemo li jednostavno pisati članke? Bilo bi super... {{?}})</small> Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:24, 14. siječnja 2022. (CET) :Mnogo je napisano o raznoraznim prijeporima i sukobima. Sve strane pozivam na smiren razgovor i nastojanje na dobrobiti projekta. Nikakvoga napretka ne očekujem u atmosferi ratovanja bilo čime. Od svih uključenih u 'sukob' očekujem smanjivanje tenzija i ozbiljiniji rad na projektu. Čini mi se da je previše energije utrošeno na razna 'dokazivanja'. Ta 'dokazivanja' često se mogu smatrati ometanjem rada, što nije dopušteno. Svi su suradnici pozvani na konstruktiva razgovor, što se ponekad pretvorilo u najrazličitije oblike opstruiranja, opet nedopuštene. Bilo kakvo blokiranje bilo kojeg suradnika sad može biti i konstruktivno, ali i kontraproduktivno. Dakle, još jednom, sve zainteresirane strane još jedan put molim za konstruktivnost. Mnogi su doista zaslužili blokiranje. Sada ići u razne analize, tko više tko manje, neće uroditi plodom. Međutim, ako se ne uspijete među sobom dogovoriti bez dogovora na milijun stranica, teško ćete proći dalje bez blokada. Da jednu stvar još napišem, nema ispričanih, tj. bezgrešnih.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:17, 19. siječnja 2022. (CET) Svim prisutnim suradnicima ispričavam se što u raspravu ulazim tek sada. Neki od vas već znaju zašto me nije bilo, a drugi mogu pretpostaviti. No dobro, nisam ja junak ove opere s libretom od kojih 7500 riječi, a zastor se, koliko vidim, još nije spustio, pa ću ga osobno spustiti. Prvo: koliko mi je drago da su se određeni suradnici držali teme ovog zahtjeva, toliko mi nije drago što su se drugi od nje (ne)namjerno odmaknuli (za takve se stvari mogu podnijeti novi zahtjevi ako je potrebno) ili jednostavno odlučili ignorirati problem, valjda se nadajući da će se riješiti sam od sebe. Nažalost, kao što smo imali prilike i vidjeti prije kojih godinu dana, ljuta rana nije izliječena, pa je potrebno na nju staviti malo više ljute trave. Mali podsjetnik: Imbehinda sam [[Posebno:Diff/5810783|<span style="color:purple;">osobno odblokirao prije gotovo godinu dana na temelju konsenzusa četvorice drugih administratora</span>]]. Sam je suradnik tada prisegnuo da će [[Posebno:Diff/5783814|<span style="color:brown;">"pokušati biti puno više diplomatičan, a puno manje konfliktan, makar smatrao da [je] 100% u pravu"</span>]]. Tada sam mu rekao da se nadam kako neće prokockati dano mu povjerenje i da će mu se u protivnom vratiti blokada. Eh... Čini se da je jedan od nas dvojice ipak čovjek od svoje riječi. Da ne odugovlačim – slažem se s prvim prijedlogom koji je predložio suradnik Aca jer ni sam ne vidim drugoga izlaza iz ove situacije. Suradnik je konstruktivan u GIP-u, ali izvan njega često ulazi u neproduktivne konflikte. Za dobrobit projekta vjerujem da mu je na neodređeno vrijeme potrebno uskratiti pristup većini Wikipedijinih imenskih prostora. Što se predložene zabrane komunikacije tiče, svojedobno sam u Kafiću bio protiv te mjere jer inače smatram da je takva procedura formalno guranje problema pod tepih. Takva sam stava donekle i danas, no ako će ta zabrana ipak donekle pomoći smirivanju tenzija na projektu uz prvi prijedlog, onda sam spreman progutati i tu gorku pilulu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === {{s|Maestro Ivanković}} trebali bi nešto dodati i za [[:en:WP:TEXTWALL]]. Zadnjih je dana kao i još neki s projekta otjerao mene, Ivija i Neptunea, tj. dva najaktivnija patrolera, među dva najaktivnija administratora te jedinog tehničko potkovanog administratora. Samo sam se ja vratio, no izbjegavam bilo kakvo ophođenje zbog uvreda i laži iznesene na moj, Acin i Ivijev račun tijekom zadnja dva/tri tjedna, ne samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku, već i na Meti. Usput, Imbehind nije jedini suradnik koji je izazvao moje, a vjerojatno i njihovo, napuštanje projekta kao i moje napuštanje patroliranja (kad sam već zli suradnik koji tjera sve nove suradnike i nije sposoban biti patroler, parafraziram, zna se čije su to riječi). Oko ovoga treba više nešto poduzeti jer nije normalno kada najaktivniji patroleri i admini napuštaju projekt zbog napadačkog ponašanja drugih suradnika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:10, 12. siječnja 2022. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pretpostavljam da je ''normalno'' kad ti i Ivi rastjerujete neljubaznošću nove? --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:57, 12. siječnja 2022. (CET) :Prvo, [[:en:WP:TEXTWALL]] je esej, a drugo, da li možeš dati diff u kojem sam nešto negativno govorio o tebi i možeš li ga citirati tu da ga svi vide? Treće, da li možeš uopće naći bilo kakav spomen Neptuna, Srđana, a mislim i Ace s moje strane? Meni se čini kako ja stvarno imam neke nadnaravne moći. Maltretiram ljude s kojima uopće ne komuniciram. Možda bi trebao napisati članak o meni, jer ako ništa, ta moja sposobnost je WP:NOTABLE. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:02, 13. siječnja 2022. (CET) ::{{s|Imbehind}}, da, to je esej. "Samo" esej. Ali, taj esej je napisan jer je očito bilo potrebe za njim. I bilo bi dobro da ga pročitaš jer zapravo odlično objašnjava zašto je s tobom jako teško komunicirati. Nisam siguran što si točno htio reći sa "to je esej", ali učinilo mi se, na temelju naših prijašnih rasprava, da si htio reći nešto u stilu "to nije pravilo i ne obvezuje me". Takav pristup, ako sam ispravno protumačio tvoj stav, nije dobar. Vjerujem da će se velika većina suradnika složiti da Textwall-ing nije preporučljiv oblik ponašanja. Sugestije se mogu prihvatiti i ako su u obliku eseja. Ako inzistiraš da nešto postane pravilo ili smjernica da bi ga se ti držao, onda tražiš od zajednice da se eksplicitno izjasno da nešto nije dobro, a zdravorazumski je očito da to nije dobro. Tako nešto bi bilo gubitak vremena. Lijepo je kad je neka preporuka pretočena u pravilo, i naravno da vrlo važne preporuke treba pretočiti u pravila, ali to ima svju cijenu u potrošenom vremenu. Ako ćemo svaku stvar koja je jasna sama po sebi za 99% suradnika morati formalizirati u pravilo samo da bi jednog jedinog suradnika natjerali da se toga drži ... mislim da to nije optimalna strategija. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 16:06, 13. siječnja 2022. (CET) :::Ako se mene netko želi riješiti, dovoljno je da se zajednica jasno odredi prema jednoj jedinoj stvari - da li želi bolju hr.wiki ili je OVO ono "za što smo se borili" prije godinu dana? Ako ne želimo nikakve daljnje promjene već je cilj prošlogodišnjeg prevrata bio samo da sjaše Murta, a uzjaše Kurta, onda ja stvarno nemam razloga raspravljati. A ako je pak cilj da hr.wiki ne ostane samo na kadrovskim promjenama, već želi napraviti suštinske izmjene, onda se bojim da se bez rasprave naprosto ne može, a bilo koga tko raspravu onemogućava treba sankcionirati zbog opstruiranja prirodnog razvoja hr.wiki. TLDR: Odlučite se, ili ćemo raspravljati i poboljšavati hr.wiki, ili ćemo šutjeti i biti zadovoljni u močvari u kojoj se nalazimo. Meni je svejedno, ja imam svojih par članaka koji me zanimaju, a pravila najbolje da napišu Ivi i Aca tj. admini kojima pravila zapravo samo smetaju - kad ih imaju napisana onda ih ne mogu izmišljati po potrebi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 17:19, 13. siječnja 2022. (CET) ::::Prva stvar, tvoj komentar nema veze s mojim na kojeg odgovaraš, ja sam samo pisao o tvojoj reakciji na spomen eseja. Zbog ovakvih stvari rasprave s tobom nikad ne završavaju. ::::Drugo, ti si dao samo dvije mogućnosti: poboljšanje ili sadašnja močvara. Uopće ne ostavljaš mogućnost da je sadašnje stanje relativno OK, ali da ga ti vidiš lošijim nego što jest. Ja bi volio da se zajednica izjasni, pa da vidimo je li toliko kritiziranja bilo opravdano ili pretjerano. Napiši prijedlog o skidanju ovlasti koji si najavio, pa da vidimo kako zajednica diše. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:00, 14. siječnja 2022. (CET) Fino da se pozivaš na super problematičnu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87/Arhiv_2021_12&diff=6290647&oldid=6290624&diffmode=source kafić izjavu] kao da je nanormalniji način iskomunicirati 'Obrazloženje' ...možda i jeste u kakvoj Kavandžugi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], ali OK ...evo onda admini mogu izbliza '''još jednom''' gledati tvoje objede vezane uz mene i laži oko toga što ja ili @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]] tražimo...u prvoj rečenici 4 problematična aspekta, pa u nastavku još 3 + 2. Baš kopaš jamu ispod sebe s ovim. #SveĆeToNarodPozlatiti --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 22:56, 12. siječnja 2022. (CET) ::Ali niste otišli s projekta, još sam na discordu napisao što sam napisao, da ne izdržite 2 tjedna da ovo ne pokrenete jer vam je to cilj, što se i dogodilo. Koliko dana vam je trebalo da se navodnik vratite navodnik? Malo prozirno, a i komično. Ivi koji kao da je otišao je još uklonio module koje nije smio (prekršio je pravila). Ono, meni ovo izgleda neozbiljno do bola... Treba vam malo bolja taktika da se riješite neistomišljenika, a iskreno žalosno je pozivanje na mentalne institucije Maestra, koji je samo još jednom pokazao koliki je dobitak za projekt što je ostao bez alata. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:54, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Kao spomenut osjećam potrebu da se izjasnim ovdje. Morao bih se složiti s kolegom Maestrom. Nedavno ponašanje suradnika Imbehinda apsolutno je protivno smjernici [[WP:MAL]]. Zbog Imbehindovog sustavnog maltretiranja našega administratora Ivija na projektu i van njega (''on-wiki & off-wiki harassment''), potonji je suradnik čak napustio projekt, a s njim su otišli i mnogi ugledni vikipedisti. Imbehind polako postaje tipičan slučaj [[WP:NIJEOVDJE|osobe koja očito nije ovdje radi stvaranja enciklopedije]], što se ogleda u obliku aktivnog opstriranja rada, opetovanih neuspješnih pokušaja svrgavanja administratora koje je zacrtao, [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište|pretvaranja projekta u bojište]], selektivne primjene pravila, prigodnog pretvaranja projekta u [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije emokracija|demokraciju]] ili [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)|anarhiju]], ''[[:en:Wikipedia:Wikilawyering|wikilawyeringa]]'' i pisanja [[:en:WP:TEXTWALL|zidova teksta]]. Toksična atmosfera u čijem se središtu nalaze njegove prepiske i doskočice u Kafiću ozbiljno je narušila motivaciju drugih suradnika, želju za doprinošenjem projektu, pa čak i duševno zdravlje pojedinačnih suradnika i administratora. U toj pritisnutoj i napetoj atmosferi čini se da Imbehind nastavlja raditi sve ono za što optužuje svoje protivnike – samovolju, apsolutizam i lov na vještice (protiv administratora s kojima je u osobnom sukobu). S obzirom na to da dosadašnje radnje nisu nimalo doprinijele rješavanju situacije, iznijet ću svoje prijedloge: # Predlažem da se Imbehindu trajno zabrani uređivanje u svih imenskim prostorima izuzev GIP-a. Time bismo spriječili daljnju opstrukciju i provjerili je li suradnik doista ovdje da uređuje enciklopedijske članke. Ako počne konstruktivno raditi, zabranu treba ukinuti poslije određenog vremena. Ako se destuktivne izmjene nastave, sprovesti trajnu blokadu za dobrobit Wikipedije i njezinih suradnika. # Predlažem zabranu interakcije između suradnika Imbehinda i Ivija. Time bismo spriječili daljnje osobne napade i prepirke. Zabrana bi se mogla ukinuti poslije određenog vremena ako suradnici pokažu želju za time. Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne, ali su jedine obećavajuće. Uostalom, nemamo što izgubiti. Projekt se ionako raspada i pred samim je kolapsom. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:01, 12. siječnja 2022. (CET) : Gdje je to pravilo da moraš biti na projektu da bi pisao članke? Baš me to zanima. Ako netko nije u stanju pročitati dulji komentar, kako je u stanju napisati dulji članak (10 rečenica ili a4 lis je ništa ako je komentar ok)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:44, 13. siječnja 2022. (CET) :{{komentar}} Fora je u tome što nitko nije otjeran, nego je sve ovo urađeno planski da se može tvrditi da je netko, nekoga otjerao. Nitko nije napustio discord, otišao s projekta, nego su doslovno ljudi koji su u direktnom sukobu i s Iambehindom i s Zblaćeom napravili tantrum i napravili se da su otišli, a nisu u cilju da mogu reći, otjerani smo. Ono, prozirno, čak sam prvi dan kada su kao otišli napisao da se ovo dogodi na discordu, jer je bilo toliko prozirno da sam imao napad smijeha. Neozbiljno do bola... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:28, 13. siječnja 2022. (CET) ::Reći ću samo jednu stvar: Ako bježiš, to ne znači automatski da te netko proganja. 😂 Od mene su napravili mitsko biće nalik na valjda nakakvog sith lorda. Sad još i maltretiram wikisuradnike na daljinu, snagom misli. 😀 I to sve mi imputira suradnik kojem je Kubura bio dobar 10 godina, a evo, samnom nije izdržao niti 10 mjeseci. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:13, 13. siječnja 2022. (CET) '''100%''' [[Suradnik:Zblace|#behindYouImbehind]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|😂]])</small> 08:42, 13. siječnja 2022. (CET) : '''#jaoJaoJAOcirkusa!''' @[[Suradnik:Aca|Aca #artistFormallyKnownAsAcaMicaMACA]] showmakerski care :-))) : Ti si stvarno idealna persona da daješ ove prijedloge :-))) : Znači meni osporavaš samo-zatraženi Zblace:Ivi104 IBAN a sad bi ga davao kombinaciji Imbehind:Ivi104 :-))) : Pajdaš-Za-Glas(O)vanje F******ck (ukaže se samo uz tvoj glas) je napravio 2 stranice u 10g na HR (#1 [[Vasos Mavrovouniotis|h!t]]) a ti bi da se drugi dokazuju zašto su na HR :-))) : ''' #ovoJeSkrivenaKameraSHOW!''' :-))) --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:01, 13. siječnja 2022. (CET) :: {{s|Imbehind}}, ja, a i velika većina, ne planira čitati tvoje zidove tekstova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 10:12, 13. siječnja 2022. (CET) :{{s|Aca}}, iako je dobar dio ovih rasprava gubitak vremena, ne vidim da je išta pred kolapsom. Ja znam i po 7 dana ne pogledati Kafić i nimalo me ne smeta što se netko negdje na nekoj internet stranici prepucava. Radim svoje posliće održavanja, partoliram i sve mi je OK. Vjerujem da dobar dio suradnika uopće ne prati ove rasprave i mirno radi ono što voli. Al' da se stvar treba prije ili kasnije riješiti - treba. [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:21, 13. siječnja 2022. (CET) ::Rasprava o nečijem opetovanom kršenju pravila '''nije i ne smije biti''' gubitak vremena - ovdje smo da nađemo rješenje koje će spriječiti daljnje problematično ponašanje i kršenje pravila. Činjenica da netko zatvara oči nad problemom nipošto ne znači da problem ne postoji. Idemo skupiti glave i riješiti problem koji je Mestro iznio. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:37, 14. siječnja 2022. (CET) ::: Maestro je samo iznio da ga treba blokirati radi načina komunikacije, a tvoje kršenje pravila da ignoriramo jer si administrator {{s|Ivi104}}? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:06, 14. siječnja 2022. (CET) ::::Citiraj mi pravilo koje sam prekršio, molit ću. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 23:19, 14. siječnja 2022. (CET) :::::[[WP:Maltretiranje]] Zblacea. Plus uklanjanje validnog sadržaja informatičkim botovima i spam filterima, ali tu ću pretpostaviti dobru namjeru, pa ih svrstati u pogrešnu procjenu. Zar ćemo ponovo vrtjeti cijelu priču ''ad nauseam''? (Sad ćeš mi ti reći da je Zblace prekršio članak 4. ToU, pa ću ti ja reći da nije istina i da si ti prekršio članak 1. ToU i tako u nedogled). Ako želiš konstruktivno razgovarati o tom problemu i bez dizanja tenzija, ja sam otvoren za to, ali budi i ti otvoren preispitati svoje postupke, pošto ti je bar dio suradnika rekao da si ozbiljno pogriješio u svom administriranju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:34, 14. siječnja 2022. (CET) :::»Idemo skupiti glave i riješiti problem« — ali kako ako ćemo samo rješavati posljedice, a ne i uzroke nedavnih problema; ali kako kad se ljude koji su komunicirali o uzrocima (na način na koji su komunicirali) zbog toga može blokirati, a ljude koji su uzrokovali problem ([[WP:POINT]]irali, [[Razgovor_sa_suradnikom:Ivi104#Uskličnici|sabotirali]], blatili po meti, koristili se administratorskim alatima u sukobima oko sadržaja itd.) ni zbog čega ne može. Štoviše, čovjek koji je u ishodištu problema vrati se diskutirati samo kad njemu odgovara, inače je "napustio projekt" i ignorira molbe zajednice i osjetljiva pitanja. Dobre namjere tražim svijećom! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 15. siječnja 2022. (CET) :Nisam siguran da ima smisla blokiranje IP Razgovor i Razgovor sa suradnikom. Bez toga se ne može normalno doprinositi projektu. -- [[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 01:04, 14. siječnja 2022. (CET) :::: Koliko puta si se do sada ispričavao Iambehindu? E toliko samo u njegovu slučaju, trajne blokade koje su pale, onda onaj fiasko s comunity banom, maltretiranje, kršenje wiki pravila kada si obrisao module? Da nabrajam još {{s|Ivi104}}? ::{{s|Argo Navis}} U načelu bih se složio, ali u ovom konkretnom slučaju mislim da će ostavljanje ovih imenskih prostora ostaviti mogućnost njihove zloupotrebe i ponavljanja neprihvatljivog ponašanja i opetovanog kršenja pravila. Sjetimo se sukoba Imbehind - BlackArrow. Sukob se većinom događao na stranicama za razgovor. Suradnik sa blokiranim IP Razgovor sa suradnikom i dalje može pisati po svojoj vlastitoj stranici za razgovor. Ako netko želi kontaktirati Imbehinda u vezi neke njegove izmjene, diskusije oko sadržaja se uredno mogu voditi na njegovoj SZR unatoč bloku tog imenskog prostora. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:47, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ovo je već prešlo u '''trolanje''' i namjerno pisanje zidova teksta, uz pridruživanje drugih koji se hashtagovima '''izruguju''' drugima na jedan primitivan način. Podržavam zaključke inicijatora prijedloga Maestra, te zaključaka koje je suradnik Aca iznio. Iviju kao administratoru bi dobro došao odmor od policijskog rada, možda bi i on sam htio da se skoncetrira na tehnički dio, pa bi možda dobro bilo da se ne bavi interakcijama s drugim korisnicima. Nažalost, nema se tu što puno reći, jer kad se pređe u ovakav oblik komunikacije, tu se podvlači svaka crta, nema tu iskrenosti niti dobre volje. Želim napomenuti sve da Wikipedija nije forum, i apeliram druge da ne hrane trolove reakcijama na ovako primitivan način komunikacije koji mora biti zaustavljen već jednom. Kafić mora biti opuštenije mjesto za razmjenu ideja kako poboljšati projekat. —[[Suradnik:Mhare|Mhare]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])</small> 11:02, 13. siječnja 2022. (CET) Naprosto je nevjerojatno kako jedna osoba uz ''držanje vriće'' nekolicine istomišljenika može toliko suradnika rastirati s projekta. Zvuči poznato? Neki ''[[déjà-vu]]'' od ne tako davno? Toliko izvrtanja teza, toliko ''"citiraj mi točno što sam rekao i što sam točno prekršio"'', da je to nevjerojatno. Također san jedan od onih koji su se povukli zbog Imbehinda i ostale ekipe koja neumorno pegla po svom. Više se ne smi blokirati da se ne bi narušila prava blokiranog, a to što su narušena prava onog koga se maltretira, to nije bitno. Nekada, ne tako davno, takva se maltretiranja nisu događala, a kad bi se slučajno dogodila onda se ne bi tolerirala. A sad te s toliko bajtova teksta uvjere da maltretiranje zapravo zaslužuješ, da je ispravno i da im se za to duguje isprika. Do toga smo došli. Čestitamo, došli smo do kraja izvrtanja pravila, napravili smo čitav krug, sad se valjda možemo vratiti nazad? Podržavan blokadu/e i prekid pretvaranja projekta u forum. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 20:30, 13. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Potpuno se slažem s Acinim, sve od početka pa do kraja 2. točke. S ovim Acinim: "Vjerujem da moje mjere jesu agresivne i rigorozne," se ne slažem. Nisu. Također potpisujem što je rekao Mhare, sve od trolanja pa do samog njegovog potpisa. S komentarom BlackArrowa slažem se 99% samo mi nekako ne leži da su otjerali ljude, najbolji način je: oni koji uzimaju WikiOdmor i liijeeepo ga po potrebi produžuju. Sve to bilježim kao negativne bodove suprotnoj strani. Također za velike količine teksta dokazivanja, imam vrlo gadan osjećaj kako nas se hoće "preplaviti" ili "otplaviti". Isto tako kada prevladavaju "karakteristike", bilo u dugačkim replikama i čak kod jednog ili dva korisnika koji su vrlo kratki, ali zbog toga previše nejasni, smatram vrlo, vrlo negativnim. I za to ću od sada glasovati protiv, pa makar bili u pravu do neba, makar bili u pravu do boga! Jesam li neprincipijelan? E pa pošto sam uvijek puno držao do principijelnosti, ovoga ću se baš principijelno držati. Ah, da, primijetio sam da vole logiku, pa neka se zabavljaju s ovom logičnošću/nelogičnošću. Bok. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:17, 14. siječnja 2022. (CET) {{komentar}} Ja se osobno skroz slažem sa [[Suradnik:Aca|suradnikom Acom]], te osobno potpuno podržavam sve ove <s>ACOUN-ove spomenute mirovne misije</s> Acine [[Posebno:Diff/6295060|iznesene]] [[Posebno:Diff/6295062|prijedloge]] ovdje na [[Wikipedija na hrvatskome jeziku|Wikipediji]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Prisrčno, i tvoj i vaš: --[[Suradnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]])</small> 01:50, 17. siječnja 2022. (CET) === Ima li kakav zaključak ovoga NPA? === Osobno se slažem s poviše iznesenim prijedlogom suradnika {{s|Aca|Ace}}, a vas dragi aktivni i/ili manje aktivni Wikikolege admini {{s|Argo Navis}}, {{s|Dean72}}, {{s|Fraxinus}}, {{s|Jure Grm}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Lasta}}, {{s|Neptune, the Mystic }}, {{s|Sokac121}} i {{s|Tulkas Astaldo}} pitam ima(te) li kakav zaključak ovog NPA ("Na pažnju administratorima")? Naime, mislim da je važno da svim našim sadašnjim i budućim Wikisuradnicima bude sasvim jasno kakve su posljedice evidentnoga kršenja važećih Wikipravila, a vi imate i ovlasti i potrebne alate da takvo neprihvatljivo ponašanje suradnika spriječite, odnosno sankcionirate. U tom vam smislu citiram i slikovite riječi dragog nam Wikikolege čije je takvo ponašanje i dovelo do ovog NPA: '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source Dragi admini, MRDAJTE!]''' [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:09, 4. veljače 2022. (CET) :Dragi {{s|Maestro Ivanković}}, hvala ti na pinganju, ali nisi trebao, jer sam više puta rekao kao me ne zanimaju ove dvorske igre i igrice ... ja sam svoje mišljenje o spomenutom drugu, njegovim suborcima i njihovim diverzijama (koji se u sekundu stvore na stranicma za razgovor, kafićima i drugim stranicama gdje smo svi u stavu "Mirno!" i samo čekamo njihove kilometarske fidelovske traktate, ali kada treba svratiti na glavni imenski prostor, onda se skrivaju k'o vrag od tamjana) već davno izrekao. Da ne tražim sve moje osvrte na njihova mudrovanja, evo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima/Arhiv_2021_1&diff=5727782&oldid=5727761 jedan], koje sažima sve što o njima mislim, s posebnim naglaskom na statistički dio. Hvala na pažnji! :Zaključno, ne znam već koji put ljubazno i ponizno ponavljam: molim vas da me ubuduće ne pingate u ovakve razgovore, jer jednostavno nisam zainteresiran za njih. Kako već rekoh slobodno vi raspravljajte, donosite zaključke i djelujte kako vam drago. Bez mene, molit ću lijepo. Ako poželim svratiti, ja ću to učiniti svojom slobodnom voljom, bez da me se vuče za rukav. No hard feelings! Stojte mi dobro! --[[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:08 :Smatram da ZM treba arhivirati bez zaključka. Stvari nisu ni crno-bijele ni jednostavne. Potrebno je uložiti dodatni trud oko popravka starih i donošenja novih pravila, što se zadnjih dana i radi ([[Razgovor Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]]). Potrebna su nam pravila i o radu admina [[WP:ADMIN]] i o sprječavanju ometanja projekta ([[:en:WP:DISRUPT]]). Kad to riješimo, mislim da će svima biti mnogo jasnije što je problematično kod određenih oblika ponašanja (na obje strane) i da ćemo lakše komunicirati. -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:21, 4. veljače 2022. (CET) === Prijedlog zaključka === Dragi admini, obzirom da sam ja bio blokiran na 2 mjeseca zbog toga što sam napisao "Dragi admini, MRDAJTE!", a pošto nisam bio odblokiran već sam 2 mjeseca "odgulio" (što znači da admini smatraju kako je "Dragi admini, MRDAJTE!" bilo kršenje WP:PDN, kako je to tadašnji admin Maestro Ivanković proglasio), ovim putam Vas molim da na Maestru Ivankoviću primijenite isti kriterij kao što je bio primijenjen na meni osobno te mu udijelite "Zasluženi wikiodmor". [[Razgovor sa suradnikom:Imbehind#Zasluženi_Wikiodmor]]. Također Vas molim da mu odmor prikladno podebljate zato jer koristi WP:NPA za osobne napade, što je vidljivo i iz činjenice što nigdje nije naveo točno čime sam ja to kršio wikipravila. Još Vas molim da mu odmor još i dodatno podebljate jer je u raspravi bio vulgaran te je osobno napadao suradnike riječima ''"...no ta očigledna netrpeljivost već prelazi okvire Wikipedije i vapi za pomoći nadležnih stručnih medicinskih ustanova"''. Što se tiče Maestrovih optužbi na moj račun, kao što sam već odgovorio, obzirom da se ni nakon mojeg upita nije udostojio precizirati koje točno moje izjave smatra spornima, tražim da se Maestrov zahtjev odbije. Ukoliko netko pak misli da imam neke krivnje i da postoje riječi koje sam napisao, a koje krše pravila Wikipedije, onda ga molim da to lijepo dokumentira kad bude otvorio vlastiti WP:NPA zahtjev, kako bi mogao odgovoriti na optužbe u skladu s pravilima i običajima. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:15, 4. veljače 2022. (CET) :Poštovani Wikikolega {{s|Imbehind|Imbehinde}}: ne znam odakle Vam ideja da ja gornji NPA rabim "za osobne napade" (?!), no ta Vaša lažna i uvredljiva insinuacija dovoljno govori o Vama i Vašem duboko ukorijenjenom "(post)provokatorskom sindromu" zbog kojega ste i ranije, tijekom Vaše zanimljive i burne ovdašnje Wikikarijere, imali problema s administratorima. Ali to i nije tema ovog NPA: '''tema ovoga NPA je Vaše evidentno kršenje Wikipravila''', a na administratorima je da pogledaju prijavu te utvrde i eventualno sankcioniraju Vaše destruktivno Wikidjelovanje koje je, u ovom slučaju, rezultiralo privremenim odlaskom jednog ili dvojice administratora iznerviranih Vašim neumornim maltretiranjem! A da sve bude još "veselije", Vi poslije svega toga još imate obraza pozivati administratore da meni ''podebljaju'' "zasluženi Wikiodmor" jer sam bio vulgaran?! Koliko me pamet i sjećanje služi, '''ja nikada – za razliku od Vas – na Wikipediji niti u javnoj komunikaciji nisam bio vulgaran niti sam svjesno ili nesvjesno kršio bilo kakva važeća Wikipravila!''' [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:58, 8. veljače 2022. (CET) ::'''Prvo''', dragi @[[Suradnik:Maestro Ivanković|Maestro]], izgleda da ipak imate slabo sjećanje. Osim što ste slali suradnike u mentalne ustanove, naredili ste adminima da "mrdaju", zbog čega ste mene bili poslali na "zasluženi odmor" pa mi se čini da bi i vama dobro došao jedan. Uostalom, sad smo oboje samo suradnici, pa što vrijedi za mene, mora vrijediti i za vas. ::'''Drugo''', niti admini niti ja osobno (za potrebe odgovora na optužbe) nismo dužni pregledavati moje "zidove teksta" kako bi uočili riječ koja je vama sporna. Ako je nešto sporno, onda se mora dati citat onoga što je sporno. Također, niti ja niti admini nemamo čarobnu kuglu kako bi znali točno što je vama bilo na umu kad ste spomenuli povredu određenih pravila. Zbog toga bi bilo dobro da citirate i djelove pravila koje smatrate da sam svojim riječima povrijedio. Znam da je malo teže držati se običaja i pravila sad kad više niste admin, ali molim vas barem pokušajte. ::I '''treće''', kad već meni ovako slobodno predbacujete tjeranje suradnika, dozvolite da uzvratim. Uostalom, obzirom da je vama očito dozvoljeno bez dokaza optuživati suradnike da su otjerali druge, a da to nije osobni napad, što ne bi isto bilo dozvoljeno i meni? Onda, što mislite, koliko vi suradnika imate na duši? Ipak ste se pet dugih godina patili u koži admina u najmračnijim vremenima, prisiljeni trpjeti svakodnevnu nepravdu i nasilje nad suradnicima, prisiljeni plesati kako Kubura svira. Znam da niste namjeravali, ali jeste li vi možda nekog, makar slučajno, otjerali? Ako ništa, barem kako ne biste bili sumnjivi? Možda jednog suradnika? Dva? Deset? Više? Nekog admina možda? Jeste? Niste? Ne sjećate se? ::Evo npr. [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]]? Sjećate se njega? Ne? Ima nas više koji ga nismo zaboravili. Da li bi vam možda ovo:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Conquistador#Dva_tjedna_odmora] osvježilo memoriju? I gle čuda, opet dupli pas sa vašim prijateljem kojeg sam valjda opet ja osobno "otjerao", a zapravo je otišao nakon što je uhvaćen u sistemskom POV-pushu i zato umalo kažnjen (da ga vi niste izvukli, utopivši mene). Ne znam da li na hr.wiki postoji zastara, ali što mislite da prokopam još malo pa da napišem jedan podulji NPA na temu vašeg "samo sam slijedio naredbe" ministriranja, pardon, administriranja? Uostalom, ja dokaze o vašem sukobu (da ne kažem inkviziciji) sa suradnicima imam, a sa suradnicima koji su otišli, a koje sada meni pokušavate prišiti, ja nisam bio u bilo kakvom sukobu. Ili, ako mislite da jesam, možete li dati diff? Ne možete? Čudno... Ali bez brige Maestro, nemam namjeru trošiti vrijeme na vas... Imam pametnija i daleko važnija posla... [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:05, 8. veljače 2022. (CET) :::Poštovani {{s|Imbehind|Imbehinde}}: :::'''Prvo:''' nikoga ja nisam nigdje slao – to je Vaša interpretacija, a što se "mrdanja admina" tiče, tu sam ih samo podsjetio na Vašu dirljivu blagoglagoljivost (ako ste slučajno zaboravili – to su Vaše riječi); :::'''Drugo:''' bez posebnoga komentara, jer je u uvodu NPA sve rečeno; :::'''I treće:''' u mojem sam višegodišnjem marljivom administriranju (btw. pogrešno ste izračunali godine) i previše svog dragocjenog vremena izgubio na svakojake tvrdoglavce, pametnjakoviće, vandale, Wikibitange i štetočine, a na Vašu veliku radost i radost svih Vama sličnih upravo sam si zbog toga sam "skinuo" i dao "skinuti" sve "funkcije" te nemam više nikakvih ovlasti niti namjere baviti se problematičnim suradnicima bilo koje vrste. :::'''Za kraj:''' što se mene osobno tiče, činite što god Vas je volja. '''Vaše sam kršenje Wikipravila nedavno već spomenuo u Kafiću, a ovdje sam na to upozorio i naše drage kolege administratore.''' Hoće li oni, kako će ili neće djelovati – njihova je stvar. Srdačno i s poštovanjem, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:12, 10. veljače 2022. (CET) ::::Joj dragi Maestro, nije valjda da sam i vas uspio otjerati? Pa ja sam po vama otjerao više ljudi nego cijela kabala. A nemam ni gumbiće. Točnije, nemam ono administratorke. Sve sam nekako uspio samo uz ove na mojoj raspaloj tipkovnici i to niti kvalitetom mojih argumenata, već isključivo kvantitetom. Evo, čak se i preglednik Chrome povija pod mojim nemilosrdnim kuckanjem - počeo je trokirati u zadnje vrijeme. Izgleda da sam ja hodajući hibrid kineskog mučenja kapima vode i Supermena. Znate šta, mislim da zaslužujem barem članak, jer sam očigledno notable. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:28, 10. veljače 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Budući da su u raspravi najveću potporu dobile predložene mjere suradnika Ace, Imbehindu je na neodređeno vrijeme blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu. Administratori će nakon nekog vremena procijeniti je li u suradnikovim izmjenama došlo do kakvih pozitivnih pomaka; bude li tako, vratit će mu se pristup blokiranim prostorima. Suradnik je također zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104 (naravno, i spomenuti administrator treba se suzdržati od komunikacije s navedenim suradnikom).}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:38, 20. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] za '''ovo''' ne da nema koncenzus, nego '''ovo''' moram zvati 'ovo' jer nije ni sročeno kao riješenje već neznam kakav teenagerski spomenarski stil: :# ''u raspravi najveću potporu dobile'' - ne stoji :# ''na neodređeno vrijeme'' - ovo je u stilu moje 100+ godišnje blokade jer admini nemaju opciju artikuliranja vremenskih kazni? :# ''blokiran pristup svim imenskim prostorima osim glavnomu'' - ovo fakat nema smisla, zašto bi bilo koji suradnik bio sveden na 'radilicu' bez prava ili možda treba uvoditi novu vrstu kazni i regulacije kojima se oblikuje što je čija impresija 'produktivnosti' (bez Imbehinda nebi bilo bar 75% pravila) :# ''Administratori će nakon nekog vremena procijeniti'' - neko vrijeme je negdje u Narniji? Je li isto tako ''neki'' administratori, budući da ni za ovu odluku nema većine :# ''zamoljen da ne komunicira s administratorom Ivijem104'' - je li HR Wikipedija ima ili nema regulaciju oko zabrane interakcije? Izvoli linkati i citirati kako se to može sprovoditi, budući da meni nije odobrena samo-inicirano ograničenje interakcije sa...kime ono...a - sjetih se sa gle Čuda Ivi104 ?! Molim druge administratore da ukinu '''ovo''', jer koliko god vam je teško revertati pojedinačne odluke kolega, bolje je od korektivne i kolektivne sramote i sramoćenja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:08, 22. veljače 2022. (CET) ::: Da nisi uradio ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik%3ANeptune%2C_the_Mystic&type=revision&diff=6284596&oldid=6131239] dopustio bi sumnju da nije ovdje kršenje WP:INVOLVED. ::: Drugo, kakav koncenzus? Nema ga, nije ostvaren, odakle si ga izvukao? ::: Treće. Neodređeno vrijeme, po kojem to pravilu? ::: Za kraj, odake si izvukao pravila na koja se pozivaš? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:56, 22. veljače 2022. (CET) ::::Je li je navedeno WP pravilo prema kojem bi blokirali Imbehind? Vidim da je on trazio da se navede sto tocno je napisao, to jest zbog cega se ga zeli blokirati. Je li to ikada bilo navedeno? Osobno bih radije vidjeo manje blokiranja, i da se to rezervira samo za najozbiljnija krsenja - pogotovo diskriminaciju i netrpeljivost na osnovi rasne ili etnicke pripadnosti, vjere, spola ili seksualne orijentacije, sto je naglaseno u UCoC - a za ostalo da se uporabljaju opomene i manje kazne [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 05:04, 23. veljače 2022. (CET) ::::Uzgred, posto su i drugi postavili pitanja o tome kako se sprovode blokovi na hr.wiki, smatram da bi u vezi s tim takodjer bilo koristno otvoriti razgovor, da se vidi jel se moze ta procedura sistematizirati da bude pravedna i ucikovita. Moj cisto subjektivni dojam je da na hr.wiki ima mozda najveci broj blokova po glavi suradnika. Mozda je to zaostavstina prijasnjih Admina, kad su se blokovi naveliko djelili onima koji se s njima ne slazu. Smatram da je situacija sada dosta bolja, no mislim da tu ima i dosta mjesta za dodatno poboljsanje, to jest ako bi se tu moglo zajednicki dogovoriti tocno kada, kako i zbog cega treba dijeliti blokove [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:53, 27. veljače 2022. (CET) == Mikola22 krši WP pravila u članku o Stepincu == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat i kršenje WP pravila * '''Sporne izmjene/inačice:'''https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alojzije_Stepinac&type=revision&diff=6299204&oldid=6299059&diffmode=source * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] * '''Vrijeme:''' 16. siječnja 2022. u 00:07 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Mikola22 je izbirsao gore navedeni citat Stepincevog pisma papi, u kom Stepinac izlaze svoja gledista o Pavelicu i NDH. Pismo je citirano u clancima povjesnicara Hrvoje Klasica i Jure Krista (ovaj zadnji je i clan hrvatske katolicke komisije koja pregovara s SPC o kanonizaciji Stepinca) Pismo je Vatikan prosljedio Katolicko-SPC komisiji kao vazan dokument za pregovore o kanonizaciji. Dakle dvojica priznatih povjesnicara su to pismo citirali i o njemu pisali, Klasic u mainstream mediju. Oboje se slazu o tom sto je Stepinac napisao, a i Vatikan ocito to smatra vaznim. WP pravila dozvoljavaju citiranje primarnih izvora, pogotovo ako su citirani od strane vjerodostojnih sekundarnih izvora, sto Klasic i Kristo u ovom slucaju jesu. Pravila takodjer dozvoljavju citiranje mainstream medija kao vjerodostojni izvor, pogotovo ako je autor clanka strucan, sto Klasic i Kristo jesu (Klasic je objavio svoj clanak u vise mainstream mediju, tj. u hrvatskom portalu velike europske medijske kompanije, dok Kristo u manje mainstream mediju) Dakle sva WP pravila to dozvoljavju. No Mikola22 je isao brisati taj izravni citat Stepincevog pisma, jer prema njegovom misljenju povjesnicar savremene hrvatske povjesti sa Zagrebackog sveucilista, Klasic, toboze nije dovoljno strucan da pise o Stepincu, i clanak ne zadovaljava Mikoline osobne kriterije objavljivanja jer nije npr. iz neke knjige. Gdje u WP pravilima pise da Mikola22 odlucuje koji priznati povjesnicar se ne moze citirati, i koji clanci priznatih povjesnicara zadovoljavju njegove osobne kriterije? Treba napomenuti da je clanak o Stepincu prepun primarnih citata Stepinca i drugih, prije svega iz knjiga Juraja Batelje, svecenika i glavnog, zvanicnog zagovornika Stepinca za sveca. Te knjige su izdane od “Postulata blazenog Alojzije Stepinca”, dakle crkveni ured koji zagovara Stepinca za sveca, te tvrdi da je on izveo “cudesna ljecenja”, itd. Po kojim WP pravilima je OK bezkrajno citirati takve krajnje POV, neznastvene izvore, dok se citati priznatih povjesnicara brisu? Mikola je takodjer naveo da citiranje priznatog povjesnicara, Joze Tomesavica, o ulozi katolickog klera tokom NDH, predstavlja “originalno istrazivanje” i pisanje “pamfleta protiv Stepinca”, te se Tomasevich tu ne smije citirati. Smatram da Mikola krsi WP pravila, plus izmislja svoja sopstvena WP pravila, i da to treba sprijeciti, te ako se nastavi, sankcionirati [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:15, 16. siječnja 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Vidim da je prošlo tri dana, a zahtjev još uvijek nije komentiran, tako da ću ja ostaviti prvi komentar. Nisam dovoljno upoznat s gore navedenim izvorima odn. autorima, tako da njihove radove ne mogu »ocjenivati«. Ako tražite mišljenje o nekim izvorima, pogledajte: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]]. Ako mene pitate, Mikola22 nije prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je s obrazloženjem uklonio sadržaj iz članka. Bilo bi problematično da je uklonio sadržaj <u>bez komentara</u>, ali je u ovom slučaju samo bio [[WP:BOLD|odvažan]] i treba pretpostaviti njegovu najbolju namjeru ([[WP:PDN]]). '''PRIJEDLOG:''' Vidim da je suradnik Imbehind već dosta popravio i doradio. Što mislite o tome da se kopira sadržaj članka na neku podstranicu (npr. [[Alojzije Stepinac/prijedlog]] ili [[Alojzije Stepinac/sadržaj za raspravu]]), na kojoj se mogu vršiti »svakakve« izmjene, sve dok ne postoji dogovor o tome što treba ići u gotovi članak a što ne? Lijepo vas pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 19. siječnja 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Slučaj je zastario i suradnici koji su se sporili oko članka postigli su djelomični dogovor na stranici za razgovor istog članka. Eventualni dalji razgovor oko ovog članka trebalo bi nastaviti na SZR.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:49, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Imbehind]] i [[Suradnik:MaGa]] – uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315113], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6315078], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6313867], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6294784], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&oldid=6293526] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Imbehind]] * '''Vrijeme:''' 6. veljače 2022. u 18:39 * '''Obrazloženje:''' Svaki put kad neki suradnik preformulira uvod kako bi bio manje konfliktan, a više neutralan, suradnik MaGa vrši izmjenu jer očito insistira na konfliktnoj konstrukciji "hrvatsko-američki izumitelj" koja onda izaziva ratove izmjenama. U zadnjoj verziji koju sam napravio jasno piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj, da je Srbin i da je cijeli radni vijek proveo u Americi. Procjenu "čiji je" ostavljam čitatelju, a ne guram svoj POV. Obzirom da MaGa insistira na konfliktu, i to nakon što je upozoren više puta na SZR, njegovo ratovenje izmjenama i poticanje konflikta može se promatrati kao guranje POV-a. Njegovo obrazloženje kako LZMK daje spornu formulaciju je odbačeno od strane više suradnika (npr. Aca) kao nedostatno pri čemu mu je dodatno jasno rečeno čak i to da npr. Britannica, koja je vjerodostojniji izvor od LZMK-a, iznosi kako je Tesla "Serbian American", čime je u najmanju ruku potvrđeno da je kvalifikacija na kojoj MaGa insistira kontroverzna i predstavlja POV. Molim zaštitu članka i upozorenje za MaGa-u. * '''Dopuna obrazloženja:'''Suradnik MaGa u raspravi pojašnjava svoje motive borbe s padobrancima riječima "nemam namjeru dati gušta padobrancima" čime je priznao da forsira kontroverznu formulaciju uvodnog teskta samo kako bi članak u Wikipediji pretvorio u vlastitu bojišnicu, valjda iz svog "gušta" ili "nedavanja gušta", svejedno. Tim radnjama je dodatno prekršio i druga pravila "Wikipedija nije bojišnica" i odredbe vezane za ometanje drugih suradnika u radu, budući da je očito svjestan kako njegove izmjene uzrokuju dugotrajna ratovanja izmjenama u kojima i sam sudjeluje. Izjavu možete vidjeti ovdje: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6315984&diffmode=source] === Komentari drugih suradnika === Prenijet ću što [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3ANikola_Tesla&type=revision&diff=6315126&oldid=6315114 sam napisao na SZR o Tesli:] ''Vrlo si zanimljiv (da ne upotrijebim drugu kvalifikaciju): na LZMK-u (kao) uključuješ mozak i seciraš njihov rad, a na Britannicu isključuješ (kao) mozak nad očitom neistinom. Osim toga, zašto tebe zabole ratovi na člancima? Niti si ophoditelj niti administrator. Oće reć - svakom loncu poklopac''. Mislim da je dosta tvog postavljanja iznad svih na projektu kao najboljeg, najljepšeg i najpametnijeg. U konačnici, tzv. uređivačke ratove stvaraju padobranci s par uređivanja. Treba biti nadnaravno pametan da bi se to shvatilo i zbog njih neutralizirati nešto što piše na LZMK-u? Kao što sam napisao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Nikola_Tesla&diff=next&oldid=6315079 prije na SZR o Tesli], tzv. ''ratovi'' se spriječe na način da administratori zaključaju članak za sve. Ni prvi ni zadnji članak koji je zaključan za sve (kako kod nas tako i na drugim wikipedijama).—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 6. veljače 2022. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je sklon prebrojavanju krvnih zrnaca i (nevezano za @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>a) rado patronizira drugima bez ikakve opcije kompromisa. :Ovakvo ponšanje i pozicija treba adekvatnu intervenciju admina. Na većim projektima ovo bi bila bar blokada. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 19:28, 6. veljače 2022. (CET) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AZblace&type=revision&diff=5644183&oldid=5633881 Javio se pravi... (nemoj misliti da sam zaboravio na ovo)] I opet neutemeljene optužbe na moj račun. Samo ti pokaži kome sam ja i kada prebrojavao krvna zrnca. Do tada - budi pristojan i odstupi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:36, 6. veljače 2022. (CET) :::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], tvoji doprinosi na članku [[Nikola Tesla]] su NEPOSTOJEĆI, ako izuzmemo desetke revertanja uvijek iste dvije riječi: "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki". Koji je točno tvoj motiv osim očiglednog kršenja WP:NPOV? Za razliku od tebe, ja sam potrošio nekoliko sati uređujući članak i stalo mi je da članak bude a) uredan i b) prestane biti bojišnica. Ne moram biti ni administrator ni ophoditelj kako bi mi tvoje ponašenje smetalo. Doduše, ako ništa drugo, mora ti se priznati da si u svojem kršenju pravila o ratovanju izmjenama konzistentan i uporan, te da definitivno zaslužuješ "nagradu" za trud. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:38, 6. veljače 2022. (CET) ::::Ja se držim izvora - LZMK-a, a to što on tebi i ekipi ne odgovara, to je vaš problem. Ne možeš me ničim uvjeriti da je LZMK manje vjerodostojan od Britannice (za koju se toliko zalažeš). Ako je držanje izvora (i to ne bilo kakvog) NPOV, ti imaš problem s razumijevanjem. Opet se svodi na tvoje da si najpametniji i da sve mora biti po tvome. Uvijek po tebi, te administratori, te ''ovi'', te ''oni'', evo i ja se sada okomio na tebe. Svi su krivi, samo si ti u pravu. Ne pali kod mene taktika izigravanja žrtve i mudrice u istome trenutku.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:54, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš @[[Suradnik:MaGa|MaGa]]. Ne samo da ti je više suradnika reklo da LZMK nije jedini izvor na svijetu, već sam ti osobno jasno napisao, a sa ciljem izbjegavanja rasprave o tome koji je izvor vjerodostojniji, da ako se vjerodostojni izvori '''razlikuju''', da je '''očito''' kako se radi o kontroverznoj temi i da bi trebalo ili izbjeći izlaganje kontroverznih djelova ili iznijeti sve strane. Probiranje i korištenje izvora koji se uklapaju u tvoj POV je, gle čuda, '''kršenje WP:NPOV'''. Citirat ću ti WP:NPOV: :::::{{quote|U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, '''moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu'''. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.}} :::::S time da je sasvim sigurno kako LZMK nema istu težinu/renome kao što je ima Britannica niti je "učestalost gledišta približno jednaka". :::::Jesi li ti prikazao druga stajališta? NISI! Štoviše, uporno (više od 30 izmjena) insistiraš na brisanju sadržaja koji se ne uklapa u tvoj POV, stajališta koji ima veću težinu u izvorima, a pritom izazivaš konstatno ratovanje izmjenama na hr.wiki. Da li je to kršenje pravila o ratovanju izmjena i WP:NPOV? Neka admini sami zaključe. MaGa, budi razuman, priznaj da si malo pretjerao, ne mora te nitko niti blokirati (pogotovo na dulji rok), što se mene tiče. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:08, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad, nije jasan da ti pojasnim? Crtanje mi baš ne ide, ali ću dati sve od sebe. Nemoj očekivati od mene da ću ti nacrtati ''Mona Lisu'', to je van mojih mogućnosti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Nije mi jasan dio u kojem očito pismen i inteligentan lik radi ovakav proziran igrokaz u kojem glumi neupućenost i nevinost. Crtanje ti možda ne ide, ali smisao za scenski nastup sigurno imaš. E sad, kako ne bi bilo zabune, rekao sam da radiš igrokaz, što je kritiziranje tvojeg postupka, a ne osobe, što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:21, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Ja postavim jednostavno pitanje, a ti ''udaraš dumine''. Da ponovim: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? ''Neupućenost, nevinost, igrokaz?'' Molim te, mani me se takvih kvalifikacija. ::::::::''...što se baš ne može reći za sve tvoje riječi koje si mi uputio.'' Po zadanji put: Koji ti dio odlomka koji sam napisao iznad nije jasan da ti pojasnim? —<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::Meni je sve jasno. Jasna mi je praksa, a evo, pojasnio si i motiv. Nadam se da ni drugi nemaju dvojbi. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:33, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Odmah mi je laknulo, ipak će mi ''san na oči''.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) ::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=next&oldid=5697498 Vrlo zanimljivo].—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:09, 7. veljače 2022. (CET) :::::Jezuš No. 2 @[[Suradnik:MaGa|MaGa]], pa nisam li rekao da sam inicijalno bio protiv ovakve formulacije '''samo zato''' što izaziva kontinuirane ratove izmjenama jer se tvrdnja da je Tesla "hrvatski" krivo shvaća? U međuvremenu sam, nakon proučavanja materije, [[evolucija|evoluirao]] svoja stajališta i definitivno sam protiv takve formulacije jer ostavlja krivi dojam na čitatelja (kao i sr.wiki, pa čak i en.wiki djelomično). Objasnio sam zašto na primjeru sr.wiki koji ima baš takvu (krivu) formulaciju "srpski i američki". Ako baš želiš gurati "hrvatsko" u uvod, onda biraj: "američki Srbin iz Hrvatske" ili "srpski Amerikanac iz Hrvatske". Ako pak nećeš, onda mi molim te daj odgovor na pitanje koje je postavio srpski ministar kulture: "Je li pop Đujić, četnički vojvoda, zapravo hrvatski vojskovođa srpskog podrijetla i je li Ban Jelačić srpski vojskovođa hrvatskog podrijetla". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:16, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Ja bi predložio da se držimo većine stranih izvora koji Teslu nazivaju hrvatsko-američkim znanstvenikom. Svih 20 izvora prezentirano na SZR članka Nikole Tesle. Mislim da je to u ovom trenutku naj neutralnije i u skladu sa izvorima. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:20, 7. veljače 2022. (CET) ::::::Vidiš, za razliku od tebe, ja nisam ''evoluirao'', niti imam namjeru. '''Po koji put: tzv. ratove izazivaju padobranci.''' Da administratori zaključaju stranicu, toga ne bi bilo. Budući da njih zaboli za uređivačke ratove (na njihovu sramotu!), nemam namjeru dati gušta padobrancima. To što ti isti padobranci "krivo shvaćaju" pridjev ''hrvatski'' uopće me ne zaboli, jer dobro razume, samo se prave gljivama. Što se tiče nekih ministara, čini mi se da oni kažu da ni Držić, ni Gundulić ni Bošković (popis je neiscrpan) nisu hrvatski. Zašto da trošim vrijeme na takve nebuloze? Amen.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:36, 7. veljače 2022. (CET) :::::::Vidim da nemaš namjeru evoluirati. Tko zna, možda te admini na to natjeraju... "nemam namjeru dati gušta padobrancima" je pretvaranje Wikipedije u bojište, čime defakto priznaješ i još jedno kršenje Wikipravila. Nije ti ni u jednom trenutku palo na pamet da svojim "nedavanjem gušta" tj. inaćenjem direktno remetiš i ometaš rad drugih suradnika koji žele mirno raditi na članaku [[Nikola Tesla]], bez kontinuiranog revertanja izmjena padobranaca kojima "ne daš gušta"? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:24, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima). Dakako da neću dati gušta padobrancima, a ako pogledaš sve izmjene koje sam ja vraćao (a ne one koje tebi odgovaraju), onda ne bi izvaljivao takve gluposti o bojištu i ometanju drugih suradnika.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:55, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::Sad sam tek vidio nazovi ''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6316012&oldid=6316006 dodatak]''. ''Priznao...bojišnicu...prekršio...ometanje drugih u radu...'' Da mi je netko pričao, ne bih vjerovao. ''Kuku meni, neće san na oči.'' Samo ti udri po svome, kao Pilat: ''Što napisah - napisah''. [[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]]—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:51, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::A moj MaGa, šta da ti ja radin?. Nisam ti ja stavljao riječi u usta. Ako smatraš da sam krivo interpretirao tvoje "nedavanje gušta", slobodno me demantiraj. Ja sam tvoju izjavu shvatio onako kako si je napisao - da u tvojem revertanju postoji nekakav natjecateljsko prepucavački motiv, nekakvo inaćenje, ponašanje koji nije enciklopedijsko i zato ometa rad na članku. Iskreno, ni ne vidim drugi razlog zašto bi insistirao na takvoj formulaciji - čak i ako smatraš da hrvatsko-američki znači "iz Hrvatske", u mojoj (manje kontroverznoj verziji) piše doslovno to - Tesla je rođen u RH. Dakle, sadržajno nema nikakve razlike. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:42, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ponovit ću što sam već napisao (umaram se pišući jedno te isto): ''Tvoj je problem što uopće ne čitaš s razumijevanjem šta ja pišem (bolje rečeno - selektivno čitaš i odgovaraš) i uporno tjeraš svoje (i to ne sa mnom već i s drugima).'' Shvatio ti moju izjavu ovako ili onako, to je tvoj problem. Ja pišem vrlo razumljivo i nadasve jednostavno tako da me može razumit i ''baba Mara'', i što je najvažnije, sve moje misli stanu u puno manje od kilobajta. ::::::::::Pišeš na kraju: ''Dakle, sadržajno nema nikakve razlike.'', ali mora biti po tvome (za Boga miloga, tko sam ja ili netko drugi da se usprotivi nečemu što ''sadržajno nema razlike''?). To se svodi na ono što sam već napisao: da si ti uvijek u pravu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:57, 8. veljače 2022. (CET) :::::::::::OK, nisam u pravu. A jesam li možda u krivu? Jesam li u krivu da si valjda 30 ('''trideset!''') puta do sada izmijenio "srpsko-američki" u "hrvatsko-američki" izumitelj? Jesam li u krivu da si revertao moju izmjenu te očito kontroverzne formulacije iako se izgleda slažeš da "sadržajno nema razlike". Zašto bi to inače napravio, kad očito nemaš nekakav drugi interes za pisanje članka o Tesli? Da nemaš druge motive, ostavio bi moj prijedlog samo da vidiš da li će se vandalizmi nastaviti ili neće. Međutim, dok ne daš drugo objašnjenje, za mene ti jednostavno "ne želiš dati gušta" "padobrancima" i time usput remetiš uređivanje članka suradnicima čija jedina izmjena i preokupacija nije to hoće li u članku pisati "srpsko-američki" ili "hrvatsko-američki". [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:18, 8. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Idemo po redu. Najprije, nauči brojati do 30. Dalje, vidio si kako sam vratio 30 puta srpsko-američki u hrvatsko američki? Osim teškog neuspješnog brojanja do 30, nisi vidio druga moja vraćanja koja su vraćala neke druge vrste izmjena? '''Za shodno si uzeo sebi da podebljaš tu netočnu brojku iznad?''' Osim što govoriš neistinu (da ne upotrijebim težu kvalifikaciju), ne primjećuješ uređivanja drugih suradnika na tragu mog (tebi spornog) uređivanja? Sve se to uklapa u sliku o tebi kako selektivno i nadasve neobjektivno sagledavaš povijest uređivanja, a razlog je jedan: ti moraš biti u pravu. Kako da ja protumačim tvoja napuhavanja mojih uređivanja? ::::::::::::Idemo dalje. Nakon što si odjednom evoluirao (kako si sam naveo), tvoja opsežna uređivanja članka počinju (ako se ne varam) 7. kolovoza 2021. Na SZR članka u to vrijeme nema nikakve ni najave ni rasprave o tome što radiš, a radio si na svoju ruku (mimo dogovora s bilo kime), znajući da je tema osjetljiva i da bi sve to trebalo provesti u dogovoru zajednice. Ozbiljnija rasprava na SZR počinje tek 6. veljače 2022. Možda ja nisam vidio raspravu na SZR a u međuvremenu od 6 mjeseci su svemirci pojeli SZR o Nikoli Tesli? Sad bi ti pokušao prodati priču o zajednici kao osnovi wikipedije, ili se opet vraćamo na ono da si ti jedini u pravu i da te hr.wp čeka od stoljeća sedmoga? Sve ovo što sam naveo vrijeđanje zdrave inteligencije svojstveno tebi. Sve što ti mogu savjetovati da spustiš loptu na zemlju i da se prestaneš ponašati kao da si Bogom dan na wikipediji, a svi ostali su stoka sitnog zuba. Krajnje je vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:53, 9. veljače 2022. (CET) ::::::::::::: Pošto je Tesla američki znanstvenik, srpskog podrijetla, rođen na teritoriju današnje Hrvatske, po čemu je to on hrvatski izumitelj? I po čemu je tema osjetljiva, 1+1=2 makar netko tvrdio 3 jer mu se broj 2 ne sviđa? Sada je Jelačić Srbin, tj, hrvatski ban srpskog podrijetla? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 16:58, 9. veljače 2022. (CET) :Nažalost suradnici Imbehind i Zblace ne znaju stvarno stanje stvari u ovom slučaju te su neke riječi protiv suradnika MaGa malo ipak pregrube. Naime na eng wiki je Tesla srpsko-američki izumitelj i to je bazirano na 20 izvora(kada sam ja to pratio) dok u isto vrijeme postoji 20 većinom stranih izvora a koje sam ja svojevremeno tamo prezentirao a koji govore o hrvatsko-američkom izumitelju. E sada vas dva suradnika prvo morate otići na eng wiki i dokazati da spominjanje srpsko-američkog izumitelja krši NPOV pravilo. Nakon što to dokažete morate tu činjenicu "srpsko-američki" obrisati iz članka uz koncensus većine editora i onda je to mjerodavno i u našem slučaju. Ja sam na SZR ovog članka dao podršku suradniku MaGa u promoviranju činjenice da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj jer o tome govori 20 izvora. Prema navedenom razvidno je da prijava suradnika Imbehind kao i grube riječi suradnika Zblace nemaju nikakvog smisla niti težine već se treba upitati zašto navedena dva suradnika tu informaciju da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj nisu temeljitije proučili, niti su radili ikakve promjene na eng članku što se toga tiče. Ja jesam radio promjene ali od nikoga sa ove wiki nisam dobio potporu iako sam imao 20 prezentiranih izvora. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:59, 6. veljače 2022. (CET) ::Ako 20 izvora kaže da je Tesla srpsko-američki izumitelj, a drugih 20 kaže da je hrvatsko-američki, onda je guranje bilo koje od te dvije varijante guranje vlastitog POV-a, jer je očigledno da je tema kontroverzna i da konsenzusa u struci nema. Zbog toga sam uklonio obije kontroverzne tvrdnje, '''i''' "hrvatsko-američki" '''i''' "srpsko-američki", iz teksta i sad je tekst neutralan - ne ulazi u kvalifikacije čiji je Tesla bio. Svaka daljnja radnja bila bi kršenje WP:NPOV ili WP:BVI. A to što ni tebi ni MaGi ne ulazi u glavu da nemate pravo probirati isključivo izvore koji se poklapaju s vašim POV-om i njih forsirati u članku, već da ste dužni iznositi sve zastupljene stavove, to je problem kojeg ćete morati riješiti sami sa sobom. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 21:36, 6. veljače 2022. (CET) :::Tesla sam je izjavio ‘Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom’. Meni su ta balkanska prebrojavanja krvnih zrnaca glupa. Ja bih osobno napisao da je Tesla americko-srpski-hrvatski izumitelj. Ali sto god se primjenilo, treba to konsistentno primjenjivati. Npr. ako je Tesla samo Hrvat, onda za etnicke Hrvate rodjene u Srbiji treba pisati da su samo Srbi, itd. I za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, bi se mogli napisati da je Srbin[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:44, 6. veljače 2022. (CET) ::::@Imbehind Kako to? Ovdje je kršenje a na eng wiki godinama nije kršenje? Prema tome to je činjenica u skladu sa izvorima i koncensusom editora eng wiki. Na hrv wiki za sada imamo koncensus editora da je hrvatsko-američki izumitelj. Prema tome tvoja prijava je neosnovana kao prvo iz osnovnog razloga što sam to nisi istražio(postojanje izvora hrvatsko-američki). Vjerojatno imaš opciju da zatražiš mišljenje ostalih editora po tom pitanju i to ti je za sada jedina opcija. Ili će biti srpsko-američki, hrvatsko-američki, austrijsko-američki, srpski itd itd. O tome će odlučiti većina editora po pitanju koje im postaviš. A brisanje informacija iz članka zato što po tebi krši NPOV pravilo je samo po sebi kršenje pravila wiki koji se odnose na poštivanje izvora. Da bi dokazao da je to stvarno povreda NPOV pravila to moraš dokazati brisanjem informacije iz eng članka o srpsko-američkom izumitelju. Napravi to pa ćeš vidjeti odgovor. Par minuta posla. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:51, 6. veljače 2022. (CET) :::::@Mikola - nije tako. WP kaze ako se VI ne slazu, treba navesti sve VI. Nije na urednicima da nadglasaju VI svojim misljenima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:59, 6. veljače 2022. (CET) ::::::Odi na eng wiki i to napravi(stavi i hrvatsko- američki izumitelj). Čekamo te. I sve će se znati. Prema tome ništa od toga. Zato postoje izvori i koncensus editora u datom trenutku. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:03, 6. veljače 2022. (CET) :::::::Na en.wiki pise da mu je drzavljanstvo austrijsko i americko, a ne sprsko, prema WP uporabi gdj se navode drzave. Prema etnickoj pripadnosti ocito je sam sebe smatrao Srbinom, s hrvatskom domovinom. Ne vidim kako je po etnickoj pripadnosti bio bilo sto drugo no Srbin. Ili pak urednici na hr.wiki mogu nadglasati Teslu samog o svom porijeklu? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:14, 6. veljače 2022. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] napisao sam ti niže - Tesla, kako je napisano na en.wiki, jest "Serbian-American". Ali nije ni srpsko-američki ni hrvatko-američki izumitelj. To što ti tvrdiš suprotno proizlazi iz toga što očito dobro ne poznaješ ili a) hrvatski ili b) engleski jezik ili oboje. Što se tiče tvojeg prijedloga o nadglasavanju, rečeno ti je - suradnici moraju iznositi SVE strane, a ne samo onu koja im paše. To sam ti već napomenuo i na Stepincu. Ukoliko to ne napraviš, radi se o kršenju WP:NPOV. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:22, 6. veljače 2022. (CET) :::::::::''"was a Serbian-American inventor." '' I nikakvog kršenja pravila tu nema jer da ima to bi već davno bilo utvrđeno i promijenjeno. Koncensusom editora i temeljem izvora ova informacija je dio eng wiki članka. Zašto nije hrvatsko-američki iz razloga što većina editora to nije prihvatila. Ja sam za da na ovoj wikipediji Tesla bude hrvatsko-američki izumitelj temeljem 20 izvora koji to govore. Kraj priče. A kako će odlučiti većina editora ne znam. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:18, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::: Kao sto rekoh na en.wiki primjenjuju pravilo etnicke-pripadnosti i drzavljanstva. Zato je [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Bosni, navedene kao "Croatian-American" a ne kao Bosnian-American. Jel ces se ici isto buniti sto su ona ili pak drugi Hrvati rodjeni u Srbiji ili Bosni nisu navedeni kao Serbian-Americans ili Bosnian-Americans? Osobno smatram da taj en.wiki sistem to ne djeljuje dobro za Teslu jer se on prema svojim rijecima smatrao i srpsko i hrvatsko i jugoslovenskog porijekla (moguce da i Ivana smatra sebe hrvatsko-bosanskog porijekla) Umjesto da ti i urednici nadglasaju sto je sam Tesla sebe nazivao, navedi opce pravilo koje treba primjenjivati na hr.wiki koje ce vaziti posve isto za sve - i za Teslu i za Hrvate rodjene u Srbiji i BiH. A ne da bude balkanski - ne damo svoje, ali prisvajamo tudje [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:01, 7. veljače 2022. (CET) :::::::::::Nađi izvore koji o Miličević govore kao "Bosnian-American" i započni Rfc o tome na eng wiki. Konsensus editora će odlučiti što će biti. Nije to što navodiš upisano u kamen. Imaš izvore i mogućnosti koje ti wiki nudi pa probaj to promijeniti ako imaš argumente. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:09, 7. veljače 2022. (CET) ::::::::::::Ako ides po tome kako izvori o netkome pisu, guglao sam "Tesla Croat" i to je vratilo oko 200 stranica, u poredjenju s "Tesla Serb" sto je vratilo preko 6.000 stranica. Za "Tesla Serbian" i "Tesla Croatian" su rezultati 61.700 za Serbian prema 11.900 za Croat. Znaci da je Srbin po tome daleko pobjedjuje. Ja nasuprot smatram da trebaju tu neka konsistentna pravila i za Teslu i za Hrvate rodjene u BiH i Srbiji [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> {{izvlaka|:::::::::::}} @[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], Citirat ću ti dio pravila WP:NPOV nakon čega bi trebalo očekivati da tvoje priče oko konsenzusa prestanu: ''"O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice."''. Zadovoljan? [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 13:11, 7. veljače 2022. (CET) :Dokaži to pravilo na eng članku. Prema tome sve je prema pravilima. Razumiješ? [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 13:24, 7. veljače 2022. (CET) ==== Kontroverza sa "Serbian-American" na en.wiki ==== Čisto radi kompletnosti, nakon što me Mikola22 pozvao da pogledam što piše na en.wiki, trebalo mi je doslovno 20 sekundi da se uvjerim da je ono što piše na en.wiki točno, ali doduše navodi na krivi zaključak. Točno je da je Tesla "Serbian-American", jer se pod tim misli da je Amerikanac srpskog podrijetla. Kako znam da se baš na to misli? Pa tako što ako kliknem na poveznicu na tekstu "Serbian-American", ona me vodi na stranicu "Americans of Serb ethnic ancestry", što Tesla definitivno jest. Je li Srbin? Jest. Je li Amerikanac? Više nego vjerojatno. Dakle, može se reći da je Tesla Amerikanac srpskog podrijetla. Ali nikako nije "srpsko-američki izumitelj" ili "hrvatsko-američki izumitelj" jer to na hr.wiki znači nešto posve deseto - kako bi mogli reći da je Tesla srpsko-američki ili hrvatsko-američki izumitelj, onda bi trebali prvo moći reći da je Tesla srpski izumitelj ili hrvatski izumitelj, pa onda još i američki izumitelj - a Tesla sasvim sigurno nije ni hrvatski izumitelj niti srpski izumitelj jer ne postoji ni jedan jedini vjerodostojni izvor koji to tvrdi. Izvor koji se često koristi (Burgan 2009) na str. 9. spominje "Serbian-American inventor". Međutim, kako sam rekao, Serbian-American nije isto što i "Serbian and American" i ne znači "srpsko-američki izumitelj" nego "američki izumitelj srpskog podrijetla". Jednako kako npr. (karikiram) Barrack Obama, za kojeg se može reći da je "Afro-American", nije afričko-američki predsjednik, nego američki predsjednik afričkog podrijetla. (Usput rečeno, vidim da su na sr.wiki također prigodno operirani od potrebnog znanja engleskog jezika pa se "prave tošama" na ovu temu i uredno citiraju Burgana na iskrivljen način...) [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 22:18, 6. veljače 2022. (CET) {{sakrij-početak|rasprava za SZR, ne za NPA}} :Evo jedan primjer s en.wiki - glumica [[:en:Ivana_Miličević#Early_life|Ivana Milicevic]], rodjena u Sarajevu u Jugoslaviji, za koju pise da je "Croatian-American actress", a ne "Bosnian-American", niti "Yugoslav-American", jer se radi o etnicnoj pripadnosti, a ne drzavi iz koje potice. Za Bana Jelacica, rodjen na teritoriju danasnje Srbije, en.wiki navodi da je "Croatian", a ne "Serbian". [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:46, 6. veljače 2022. (CET) ::Suludo mi je uopće o ovom razgovarati, ali evo... ::{{quote|Serbian Americans (Serbian: српски Американци / srpski Amerikanci) or American Serbs (амерички Срби / američki Srbi), are Americans of Serb ethnic ancestry. As of 2013, there were about 190,000 American citizens who identified as having Serb ancestry. However, the number may be significantly higher, as there were some 290,000 additional people who identified as Yugoslavs living in the United States.}} ::{{quote|Croatian Americans or Croat Americans (Croatian: Američki Hrvati) are Americans who have full or partial Croatian ancestry. In 2012, there were 414,714 American citizens of Croat or Croatian descent living in the United States as per revised 2010 United States Census. The figure includes all people affiliated with United States who claim Croatian ancestry, both those born in the country and naturalized citizens, as well as those with dual citizenship who affiliate themselves with both countries or cultures.}} ::{{quote|German Americans (German: Deutschamerikaner, pronounced [ˈdɔʏtʃʔameʁiˌkaːnɐ]) are Americans who have full or partial German ancestry. With an estimated size of approximately 43 million in 2019, German Americans are the largest of the self-reported ancestry groups by the United States Census Bureau in its American Community Survey. German Americans account for about one third of the total population of people of German ancestry in the world.}} ::{{quote|Russian Americans (Russian: ру́сские америка́нцы, tr. rússkiye amerikántsy, IPA: [ˈruskʲɪje ɐmʲɪrʲɪˈkant͡sɨ]) are Americans of full or partial Russian ancestry. The term can apply to recent Russian immigrants to the United States, as well as to those who settled in the 19th-century Russian possessions in northwestern America. Russian Americans comprise the largest Eastern European and East Slavic population in the U.S., the second-largest Slavic population generally, the nineteenth-largest ancestry group overall, and the eleventh-largest from Europe.}} ::{{quote|African Americans (also referred to as Black Americans and formerly, Afro-Americans) are an ethnic group consisting of Americans with partial or total ancestry from any of the black racial groups of Africa. The term "African American" generally denotes descendants of enslaved Africans who are from the United States. While some Black immigrants or their children may also come to identify as African-American, the majority of first generation immigrants do not, preferring to identify with their nation of origin.}} ::I rest my case. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:00, 6. veljače 2022. (CET) :::Što je najsmješnije, kad čovjek gore pogleda što su Serbian Americans, ispada da bi Teslu mogli nazvati i srpskim Hrvatom. 😂 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 23:04, 6. veljače 2022. (CET) ::::Dobro da ne idemo tu u krug. Mislim da bi jedna prihvatjiva definicija bila “americki izumitelj, srpskog podrijetla, rodjen u Hrvatskoj“. Jer inace ako idemo po balkanskim definicijama, to je put k ludnici - npr. etnicni Srbin Tesla je Hrvat, ali etnicni Hrvati rodjeni u BiH i Srbiji, nikako nisu Bosanci ili Srbi, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:09, 6. veljače 2022. (CET) : Moram napomenuti da kada sam govorio o 20 izvora koji govore da je Tesla srpsko-američki izumitelj mislim da nema toliko izvora odnosno ja ih nisam vidio a s obzirom da je bilo davno uređivanje ne sjećam se točno koliko ih ima. Mislim da ima nešto izvora koji govore o srpsko-američkom izumitelju međutim ja sam našao 20 koji govore da je Tesla hrvatsko-američki izumitelj. Tako da situacija nije 1:1 već izvori većinom idu u smjeru hrvatsko-američkog izumitelja. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:38, 7. veljače 2022. (CET) :To znaš tako što klikneš na poveznicu o njegovom srpsko-američkom porijeklu? Ali gdje je to napisano u kontekstu izvora i iz čega je to razvidno? Da li to znači da ostalih 20 izvora govore o njegovom hrvatskom porijeklu ili je to samo činjenica da je Tesla iz Hrvatske. Prema tome link na poveznicu može staviti svatko a da li je ta činjenica dokazana u izvorima ne znamo. Mi pretpostavljamo iz našeg kuta gledanja. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:51, 7. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] neovisno što izvori govore raznoliko i u kojim brojevima oni uglavnom post-humno poslaguju svoje kategorije. Ono što je jasno svima je da je Tesla je rođen kao Srbin na području Like, djelovao u široj regiji tad Dalmacije, teritoriju današnje Hrvatske i proveo samo rani dio života tu, a onda veći u drugim djelovima Austro-Ugarske, te SADu. Koliko god mi se čini da ga današnja Srbija i Hrvatska žele koristiti samo za PR sebe kroz njegov lik, ne mislim da u tom treba sudjelovati i treba popisati podatke i njegovu izjavu o identitetu, te njegovo ponašanje (selektivno i malo je komunicirao sa Beogradom i Zagrebom). U tom smislu @[[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]<nowiki/>ov diskurs je smisleniji i napredniji od nacional/teritorijalno-identitetskog post-humnog klasificiranja. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 09:11, 7. veljače 2022. (CET) :::Mi moramo poštivati izvore a ne osobna mišljenja tvoja ili moja. Izvori govore da je Nikola Tesla hrvatsko-američki izumitelj ili znanstvenik. Drugi izvori govore da je srpsko-američki ili austrijsko-američki itd. Prema tome ovo o čemu ti govoriš je za pitanje koje se upućuje editorima za konsenzus što se toga tiče. Konsenzus editora na eng wiki je da je Nikola Tesla srpsko-američki izumitelj. Na hrvatskoj wiki je stvar otvorena i ti možeš javno na SZR reći što misliš o tome ili započeti neki zahtjev za komentar. Nakon par tjedana će administrator zatvoriti tu diskusiju i reći koji je konsensus editora ili urednika. I to je to. Moj stav znate. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:04, 7. veljače 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], pa dao sam ti sve potrebne informacije da izvučeš ispravan zaključak, ali ti se ne daš. 😊 Pokušat ću ponovo u skladu sa WP:PDN: Na en.wiki kad napišeš ''"Serbian-American"'', onda je to potpuno točno (recimo, ne ulazeći u pitanje da li se Tesla izjašnjavao kao Srbin ili nije). Ako bi napisao ''"Croatian-American"'', to bi bila očita laž jer Tesla nikako nije etnički Hrvat. Prvo bi te revertali, pa bi ako bi im išao pojašnjavati ismijali, a na kraju blokirali kao još jednog u nizu balkanskih vandala. I bili bi u pravu. ::::Srpska Wikipedija tj. oni koji su pisali uvod u članak na sr.wiki to sve vjerojatno znaju, ali navodeći isti izvor kao i en.wiki, počinili su sličnu grešku kao i ti, a još su malo i dodali. Preveli su ''"Serbian-American inventor"'' ne sa ''"američki pronalazač srpskog podrijetla"'', niti sa ''"srpsko-američki"'', što bi bio doslovni (ali krivi) prijevod, već sa ''"srpski '''i''' američki pronalazač"'' i time također povrijedili WP:NPOV (barem u odnosu na spomenuti izvor). Za doslovni prijevod imali bi (loše) opravdanje da ne poznaju dobro engleski. Za ovo što su napravili nemaju nikakvo opravdanje. Jer, iako srpsko-američki pronalazač i srpski i američki pronalazač znači istu stvar, Tesla NIJE bio ''"srpski pronalazač"''. '''Bio je pronalazač Srbin.''' (recimo). Isto kao što npr. kad kažemo ''"hrvatski vojnik"'' mislimo na vojnike RH u hrvatskim odorama, bez obzira na etničku pripadnost, a ''"vojnik Hrvat"'' može biti osoba hrvatskog podrijetla koja služi u npr. njemačkoj vojsci. Taj bi bio i njemački vojnik i vojnik Hrvat. ::::Tesla nije ''"hrvatski izumitelj"''. A još gore, nije ni ''"Hrvat izumitelj"''. Dakle, na hr.wiki ne može nikako pisati hrvatsko-američki izumitelj. Nadam se da ti je sad jasnije. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:41, 7. veljače 2022. (CET) {{sakrij-kraj}} === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – [[WP:RAT]] je davno završio, gornja rasprava je materijal za SZR. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:30, 7. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Digitars]] – Ustaški pozdrav na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Ustaški pozdrav na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Digitars * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 12:25 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da se u 2022oj na projektu suradnici mogu postavljati ustaške pozdrave na korisničku stranicu, a admini to ignorirati? === Komentari drugih suradnika === Ne nije normalno. Njegovo opravdanje postavljanja ustaškog pozdrava time što sam ja stavio komunističku pjesmu "Padaj silo i nepravdo" na svoju stranicu je potpuni promašaj. Još bi nekako bio i razumljiv da je suradnik stavio cijelu pjesmu u kojoj se nalazi sporni stih. Ovako, radi se o čistoj provokaciji i kršenju WP:POINT. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:23, 12. veljače 2022. (CET) :Znači Padaj silo i nepravdo je ipak komunistička pjesma. Kako to, kako to? Tvoj dobri prijatelj i zaštitnik Argo Navis je mene uvjeravao da je pjesma iz 16. stoljeća, i na tragu tog saznanja sam se i ja vratio u te godine i stavio jednu vrlo dragu sintagmu jednog vrlo dragog spjeva koja je kasnije ušla i u jednu operu. Radi se o velikim tekstovima koje bi dugo morao prepisivati, koje se nikom ne bi dale čitati, nego sam sažeo misao u dvije riječi Za dom, koje najbolje kazuju poantu svega: biti za svoj dom. Što ljepše ima od doma svoga? —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:44, 12. veljače 2022. (CET) :: Samo što si ti stavio ustaški povik i već ti je rečeno da ga ukloniš, što nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:50, 12. veljače 2022. (CET) :::Ustaški povik je Za dom spremni, u spjevu, operi i mojoj stranici piše Za dom. Razlika je očigledna. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:58, 12. veljače 2022. (CET) ::@[[Suradnik:Digitars|Digitars]], ti tvrdiš da je pjesma komunistička, ne ja. Pjesma je, kao što piše ispod pjesme na mojoj stranici, "Hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskim ustankom. Nastala je na osnovama pjesme "Slobodarka" čiji je autor dr. Josip Smodlaka". Komunistička verzija je umjesto "Matija Ivaniću" sadržavala "Vladimire Iljiču". Govoriti da je PSiN komunističa pjesma je isto kao i tvrditi da je "Marjane, Marjane" komunistička pjesma. ::S druge strane, ti nisi na svoju naslovnicu zakačio nikakav spjev ili tekst opere, već prvi dio fašističkog pozdrava. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:19, 12. veljače 2022. (CET) :::I na mojoj stranici ispod piše odakle je sintagma Za dom. Govoriti da je Za dom prvi dio fašističkog pozdrava je isto kao i tvrditi da je Dugo prvi dio opće imenice selo. S druge strane, ti si na svoju zakačio komunističku pjesmu s izmijenjene dvije riječi. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:38, 12. veljače 2022. (CET) Zanima me kako bi na de.wiki reagirali na Sieg! s obzirom da je Sieg Heil! zabranjen u Njemackoj. Ili pak u Austriji na ZD, s obzirom da su zabranili ustaske simbole, zakonski izjednacili ustase s nacistima i isilovskim teroristima, [https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ te uhitili i pred austrijskim sudovima osudili] one koji su pozdravljali s ZDS. Sadasnji premijer Austrije iz desnog OVP povodom prijedloga za zabranu komemoracije na Bleiburgu zbog ustaske simbolike, je izjavio, "u našoj zemlji nema mjesta terorističkom režimu". Uzgred nit u Austriji, nit u Njemackoj, nit igdje drugdje u zapadnoj Europi nisu zabranjeni partizanski simboli, prema tome ti pokusaji izjednjacavanja su neprimjerni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:20, 5. ožujka 2022. (CET) :Slažem se da su nacistički i fašistički simboli neprihvatljivi i bilo koji suradnik koji ih postavi biti će sankcioniran, ali nije na meni da čitam misli i interpretiram namjere.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 5. ožujka 2022. (CET) ::Na engleskom ima izraz koji se primjenjuje kad netko tvrdi da stvari nisu onako kako izgledaju: “Ako izgleda kao patka, pliva kao patka i kvoće kao patka, onda jeste patka” [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:35, 5. ožujka 2022. (CET) === Komentari administratora === @[[Suradnik:Digitars|Digitars]], premda imam svoje mišljenje što si mislio kad si postavio taj poklič na svoju suradničku stranicu, nije na administratorima da psihoanaliziramo i da pogađamo misli suradnika. Dokle god suradnik eksplicitno ne postavi nedopušten sadržaj (ustaški pozdrav kakav je uistinu bio), mi ne možemo intervenirati. Moj je prijedlog da se ovaj zahtjev za sankcioniranjem Digitarsa odbaci. Čekam mišljenje drugih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 08:56, 5. ožujka 2022. (CET) :Pored toga sto je naveo {{s|Dean72}}, pronašao sam [https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c125806b0038ae48/$FILE/U-III-2588-2016.pdf ovu odluku Ustavnog suda iz 2016.] Prije svega, ja ne mogu i ne želim jamčiti valjanost ili točnost za svoje tvrdnje! Moje je mišljenje samo rezultat vlastitog istraživanja, a nisam došao na Wikipediju da sudim o takvim stvarima. Činjenica je da se pozdrav »[[Za dom spremni]]« smatra protupravnim i da može biti prekršaj. <big>Međutim</big>, koliko ja vidim suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Digitars&oldid=6045413 nigdje nije spominjao »Za dom spremni«] nego samo »Za dom« i naveo je da citira iz ''Odiljenja sigetskoga'', koje je objavljeno 1684. godine. Meni nije poznato da je ''Odiljenje sigetsko'' zabranjeno u Hrvatskoj ili da se povezuje s ustaškim pokretom? Da je suradnik napisao »[[Za dom spremni]]« bilo bi očito (i mogli bi intervenirati), ali ovako nije. I ja smatram da ovaj zahtjev treba odbaciti. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:38, 6. ožujka 2022. (CET) ---- S obzirom da nema novih komentara, [[WP:BOLD|odvažno]] zaključujem ovaj slučaj: mislim da nema dosta dokaza za direktnu intervenciju, ali htio bih suradniku skrenuti pažnju na sljedeće: {{s|Digitars|e}}, molim te da ubuduće imaš na umu da se tvoje i tuđe radnje mogu percipirati na više načina, i da shodno tome posvetiš više pažnje na to kako drugi mogu doživjeti tvoje radnje, te da budeš svjesno obzirniji i tolerantniji prema drugima u svjetlu toga. Također te molim da pažljivo pročitaš pravilo [[WP:POINT]] i esej [[WP:NONAZIS]] kako bismo u budućnosti izbjegli ovakve situacije. Hvala na razumijevanju! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 17:31, 13. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Kanikosen]] – Komunistička ikonografija na Wikipediji == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Komunistička ikonografija na projektu * '''Sporne izmjene/inačice:''' https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Kanikosen, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Digitars|Digitars]] * '''Vrijeme:''' 12. veljače 2022. u 13:13 * '''Obrazloženje:''' Zar je normalno da u 2022. na projektu suradnici mogu postavljati komunističku ikonografiju na suradničku stranicu i koristiti komunističku terminologiju u raspravama, a admini to ignorirati? 21. stoljeće, četvrt stoljeća nakon Rezolucije 1096 kojoj je Vijeće Europe osudilo sve totalitarne sustave i 16 godina nakon što je Vijeće Europe donijelo Rezoluciju 1481 kojom osuđuje komunističke zločine? === Komentari drugih suradnika === O čemu točno? Referirane rezolucije koje se nemaju na što zakačiti... --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 13:19, 12. veljače 2022. (CET) :Nepoznavanje postojanja ovakvih rezolucija ili glumatanje nepoznavanja postojanja ovakvih rezolucija zorno oslikava kretanja na hr.wiki u zadnje vrijeme. Kad već ne znaš ili tvrdiš da ne znaš, otvoriš browser i guglaš: [http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16507], [http://assembly.coe.int/nw/xml/xref/xref-xml2html-en.asp?fileid=17403&lang=en], [https://informator.hr/strucni-clanci/europske-rezolucije-o-osudi-totalitarnih-sustava rezime]. Sorkač, ne mogu čitati umjesto tebe. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 13:38, 12. veljače 2022. (CET) {{komentar}}Na koju točno ikonografiju misliš? Ako misliš na zastave, to nije komunistička ikonografija, već antifašistička. A što se tiče terminologije, ni tu nisi precizirao na što točno misliš. Komentar nije komunistički, nego antifašistički.[[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:27, 12. veljače 2022. (CET) :: Volio bi da mi pokažeš gdje su to komunistički simboli zabranjeni u Hrvatskoj? Po ustavu Republika Hrvatska je temeljena na borbi Rade Končara, a ne na prošlom ratu. Pa ono, baš me zanima koje pravilo kršim? A i već su ti admini rekli da za dom ukloniš, a nisi. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:37, 12. veljače 2022. (CET) :::Wikipedija na hrvatskom jeziku nije Wikipedija Republike Hrvatske. Koliko je to puta ponovljeno, a još nisi uspio zapamtiti tako jednostavnu rečevnicu. Na civilizacijskoj razini poznata je zločinačka narav komunizma i on se smatra istim zlom kao nacizam i fašizam. Uz to, logo Antife koji također ponosno držiš na stranici pripada organizaciji koja je na putu da bude proglašena terorističkom organizacijom. Pa sad, veličanje zločinačkog komunističkog sustava i još logo buduće terorističke organizacije. Previše. Užasno. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 17:56, 12. veljače 2022. (CET) :::: Hm, zanimljivo? Buduće terorističke organizacije? Zločinačkog sustava, zbilja? Da li su meni ili tebi admini rekli da ukloniš sa suradničke stranice? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:20, 12. veljače 2022. (CET) ::::Na civilizacijskoj razini komunizam se sasvim sigurno ne smatra istim zlom kao što je nacizam ili fašizam. To je tako samo u tvojoj glavi. Kako to znam? Pa eno ti Kina i Kuba koje su komunističke i kao takve su članice UN-a. Da je Antifa na putu da postane teroristička organizacija, ne znam baš, ali čak i da je, tek kad postane teroristička organizacija onda možda možeš prigovarati. Do tad ne. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 18:30, 12. veljače 2022. (CET) :::::Rekao je admin koji ne skriva pristranost i koji vas dvojicu uporno štiti i kojem možete zahvaliti što već niste letili odavde. Ako ste vas dvojica sami sebe ili su vas uvjerili da komunizam nije zločinačka ideologija, to ne znači da drugi to ne smatraju. Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, sve od reda zemlje koje su iskusile ljepotu komunizma su zabranile komunističke simbole. Još više ih je zabranilo rad u javnim službama osobama koje su u javnim službama radile u komunizmu. Da Hrvatska to provede, kako biste se vas dvojica proveli? Kina i Kuba članice UN-a? Niđe veze, i SSSR je bio član UN-a, i Jugoslavija je bila članica UN-a, i Sjeverna Koreja je članica UN-a. Sve u UN primljene dok se nisu znali razmjeri njihovog zločinačkog karaktera. Antifa jest na putu da postane teroristička organizacija, htjeli vi to ili ne htjeli. U Europskom parlamentu je zatraženo usvajanje rezolucije. Ne znam kako vas o tome nisu obavijestili. Rezolucije koje sam spomenuo već stavljaju znak jednakosti između nacizma, fašizma i komunizma. One su odraz civilizacijske razine. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 18:54, 12. veljače 2022. (CET) ::::::Ništa, vidjet ćemo što će ti admini reći. Mene sigurno ne fasciniraš svojim objašnjenjima. Ako ništa, držiš se stare desničarske prakse - kad zagusti, odma se mijenja uniforma, mjeri se visina kukuruza, citiraju se opere... Nije ni čudo što ste izgubili svaki rat kojeg ste vodili. Opasnija je jedna Nada Dimić ili jedan Rade Končar, nego deset Luburića i Bobana. Pavelića da ne spominjem... eto toliko... Smrt fašizmu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 19:09, 12. veljače 2022. (CET) ::::::: Sloboda narodu! Smiješno mi je kako su te ''blokade'' osporene u EU sudovima. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:48, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::Vidiš kako mi antifašisti znamo šta triba! A ne jedan napiše "Za dom", a svi drugi nespremni, uključujući i ovoga koji je napisao... 😊 Na našu sreću, a ne nečiju nesreću, mi se ne moramo nikome opravdavat za antifašizam. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 20:24, 12. veljače 2022. (CET) :::::::::Svratim nakon 100 godina i vidim - sve isto! Šalim se, naravno; hr.wiki napreduje, kako i treba. Suradnik Digitars je, pak, kako vidim, isti kakav je i bio. Ako tu nema nikoga a da ima hrabrosti blokirati ga, evo ja se prijavljujem za admina da ga blokiram, pa se odmah nakon toga odričem ovlasti. :) —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:53, 12. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ustani Igore, hr.wiki te zove, zove, ustani Igore, Administratoruuuuu! [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 02:36, 18. veljače 2022. (CET) ::::::::::Ovdje je status quo jedini mogući status od Kuburina baniranja i dekomodiranja trojca... a godina jedna ko nijedna. Obzirom na (izostanak) odluke administratora da se sustavno organizira i mijenja dinamika čisto sumnjam da bi bilo kakvo imenovanje na HR još neko vrijeme bila opcija. Više se promjeni prirodnom selekcijom vrsta nego bilo kakvim djelovanjem. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 07:39, 18. veljače 2022. (CET) === Komentari administratora === Ovdje je situacija još čišća, ja ne vidim komunističke simbolike, već samo antifašističke koja svakako nije sporna. Sve i da Antifa pokret u budućnosti uistinu postane ilegalan kao teroristička organizacija, kao što Digitars tvrdi, on to još nije. Kada i ako to bude, možemo ponovo otvoriti ovaj NPA. Dakle, nema govora o sankcioniranju suradnika koji postavlja na vlastitu suradničku stranicu simbole antifašizma. Podsjećam neke suradnike da je antifašizam inkorporiran i u Ustav Republike Hrvatske. Mislim da je ovdje stvar dovoljno čista da se ovaj slučaj može zatvoriti bez ikakvog djelovanja prema [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosenu]]. Zatvaram slučaj bez čekanja na mišljenje ostalih administratora.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:06, 5. ožujka 2022. (CET) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Ne postoje osnove za djelovanje prema Kanikosenu, pošto nije prekršio nikakvo pravilo ni smjernicu.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 09:09, 5. ožujka 2022. (CET) :Iako je {{s|Dean72}} ovaj zahtjev uspješno zaključio [[Datoteka:Dobar.svg|20px]], želim još dodati svoje mišljenje, jer smatram da ovakve prijave nisu za NPA. Nigdje nije utvrđena komunistička ikonografija. Koliko god da se osobno ne slažem sa suradnikovim izjavama, {{s|Kanikosen}} '''nije''' prekršio ni jedno pravilo ovog projekta time što je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafi%C4%87&diff=prev&oldid=6318544 iznio svoje mišljenje] – koliko god da je to mišljenje prema nekima »kontroverzno«. I navodno »nepopularna mišljenja« su potpuno legitimna, barem ako ne krše [[WP:BON]] ili zakon(e). Također, meni nije poznato da je logo njemačkog pokreta [[:en:Antifaschistische Aktion |''Antifaschistische Aktion'']] iz 1930-ih zabranjen, koliko god da je suvremena inačica povezana sa negativnim ili radikalnim pojavama. Da suradnik ima neki očito zabranjeni simbol na suradničkoj ili da veliča neku nedemokratsku/totalitarnu ideologiju, razumio bi, ali ovako nikako. Za kraj: Wikipedija nije forum za ideološke sukobe ([[WP:NIJE]], [[WP:NIJEOVDJE]]) i pogrešno je mjesto za dokazivanje bilo čega ([[WP:POINT]]). Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:21, 6. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:93.139.124.215]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319906&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeus&diff=prev&oldid=6319904&diffmode=source][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=.hr&diff=prev&oldid=6317671&diffmode=source] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Johannnes89|Johannnes89]] * '''Vrijeme:''' 14. veljače 2022. u 20:54 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:31, 5. ožujka 2022. (CET) == Protect request for article [[Riječ]] == Hi there, apologize this request is written in English. Please protect article [[Riječ]], several IP users add meaningless content into this articles. Thanks! [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 22:09, 14. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 22:13, 14. veljače 2022. (CET) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amazon.com&action=history Amazon.com]: Vandalism/LTA. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:04, 16. veljače 2022. (CET) :{{riješeno}} -- [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳ᚱɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:25, 16. veljače 2022. (CET) == Post this at VP please, Abuse 23 prevents me == {{status prijave|riješeno}} <!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> * '''Reason for submission:''' wanted to post something on the Village Pump, but abuse 23 prevents me from doing that * '''Problematic edits or diffs:''' <!-- please provide links to offending edits, if applicable --> * '''Submitted by:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> [[Suradnik:4nn1l2|4nn1l2]] * '''Time:'''<!-- DO NOT CHANGE THIS LINE --> 19. veljače 2022. u 03:40 * '''Clarification:''' Please post this at the [[Wikipedija:Kafić]] on my behalf <nowiki>== Sandbox link ==</nowiki> Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[metawiki:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias|m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by User:Lucas Werkmeister that Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks <nowiki>~~~~</nowiki> <!-- DO NOT CHANGE LINES BELOW --> === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Suradnik Ponor sažeo je bit poruke i postavio je u Kafić.}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:52, 13. ožujka 2022. (CET) == 78.0.192.109 == Please block user [[special:contribs/78.0.192.109]], vandalism, Thanks. [[User_talk:Stang|'''<span style="font-family:Cursive; color:#F50" lang="en">Stang</span>''']] 23:03, 19. veljače 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno''': vandalizam je već revertan.}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Razgovor_sa_suradnikom:Gemistek]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' ustrajni vandalizam/spam * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Stang|Stang]] * '''Vrijeme:''' 24. veljače 2022. u 23:28 * '''Obrazloženje:''' Adding inappropriate external link to various pages. This used [[m:special:Permalink/22891862#Gemistek@hr.wikipedia|is confirmed]] of using sockpuppet Malibezbrige5. === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === ---- {{riješeno|'''Riješeno''': već revertano}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:36, 5. ožujka 2022. (CET) == Request == Please block [[Special:Contribs/93.142.153.23]]: Vandalism. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 04:57, 2. ožujka 2022. (CET) {{riješeno|'''Riješeno'''}}—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:34, 5. ožujka 2022. (CET) == [[Suradnik:Aca]] i [[Suradnik:IvanOS]] – uređivački rat == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' v. [[Bratislava]], [[Ulcinj]], [[Uganda]], [[Venezuela]], [[Argentina]], [[Francuska]], [[Kalifornija]], [[Nacionalni park]] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Aca|Aca]] * '''Vrijeme:''' 13. ožujka 2022. u 11:09 * '''Obrazloženje:''' Kao što možda znate, nakon uvođenja novih pravila i smjernica o sadržini članka preostao nam je određeni dio članaka koji treba uskladiti s tim pravilima. Jedno od zasigurno najprekršenijih pravila jest pravilo o neutralnosti – ponajviše njegovi dijelovi o neopravdanoj težini i globalnom gledištu. Stoga, odlučio sam da prođem kroz nekoliko članaka i urednim ih u skladu s novodonesenim pravilima. U ovim popisanim zemljopisnim člancima postojao je zaseban odjeljak o Hrvatima koji žive u tom mjestu (Hrvati u Ugandi…). : Budući da Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata ili Hrvatske, riješio sam maknuti sporni odjeljak, no moju je izmjenu već sutradan uklonio suradnik IvanOS unatoč citiranim pravilima projekta. Suradnik se tom prilikom pozvao na [[Posebno:Diff/6335129|argumentum ad populum]] uz očito nerazumijevanje što znači ''opća'' enciklopedija. To, međutim, ne bi bio problem da suradnik nije nastavio redom uklanjati moje izmjene [[Posebno:Diff/6335082|vraćanjem vanjskih poveznica kojima nije mjesto u sadržini članka]], [[Posebno:Diff/6335131|uklanjanjem mojih pravopisnih i gramatičkih ispravki]] i [[Posebno:Diff/6335133|vraćanjem enklitike (zanaglasnice) na pogrešno mjesto]]. Kako ne bih uzrokovao uređivački rat i kršenje 3RR, izabrao sam da iznesem ovdje problem i upitam zajednicu je li onakvo ophođenje valjano. : Za kraj, napomenut ću da sadržina tog POV-odjeljka može biti materijal za zaseban članak ([[Hrvati u Argentini]] [ovaj sam ja napravio :)], [[Hrvati u Crnoj Gori]]), ali joj u glavnom članku o gradu/državi nije mjesto. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 11:09, 13. ožujka 2022. (CET) : Očigledno ti ne razumiješ značenje pojma opća enciklopedija budući da prema [https://www.lzmk.hr/e-leks/ostalo/581-enciklopedije-i-leksikoni], [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17879] takva obrađuje "činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima" ili kako bi se na Wikipediji jednostavnije reklo: "Opće enciklopedije obrađuju sva područja znanja, a specijalne enciklopedije samo znanja određenog područja (npr. vojna, pomorska, književna itd.)". Wikipedija je opća enciklopedija u smislu bavljenja svim područjima: zemljopisom, povijesti, tehnologijom, športom i tako dalje. Ako ti, dakle, krivo shvaćaš značenje pojma opća enciklopedija, isto ne znači da je i kod drugih tako ili da barem ne mogu provjeriti o čemu je riječ. U tom svom krivom shvaćanju si bez ikakvog objašnjenja uklonio cijele odlomke, od kojih neki, poput onog u članku o Ulcinju, sadrže i referencirani tekst, a trebao bi znati da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom. Kao ophoditelj dužan sam reagirati i ukloniti vandalizme, na što si ti reagirao poništavanjem svih mojih izmjena i tako započeo uređivački rat. Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja, nego si krenuo o kršenju globalnog gledišta i neopravdanoj težini. Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 11:29, 13. ožujka 2022. (CET) :: Pridjev ''opća'' u toj sintagmi također označuje da enciklopedija nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Koliko puta smo ponovili da Wikipedija na hrvatskom jeziku nije nacionalni projekt Hrvatske ili Hrvata (poput Hrvatske enciklopedije) nego enciklopedija ''na hrvatskome standardnom jeziku''? Tvrdiš <span style="color:#008560; font-family: Georgia;">da se uklanjanje referenciranog sadržaja smatra vandalizmom</span>, ali na temelju čega? Koje to pravilo izričito zabranjuje uklanjanje referenciranog sadržaja? Nadam se da si svjestan da je takav stav vrlo problematičan jer nisu sve reference dovoljno pouzdane niti je svaki referencirani materijal dovoljno relevantan da se nađe na enciklopediju. (Povezano: kako misliš da sredimo pristranost na enciklopediji ako ne uklonimo materijal koji je referenciran pristranim nacionalističkim izvorima niske vjerodostojnosti [HOP, Narod itd.]?) {{citat|Pri tome se uopće nisi potrudio dati suvislo obrazloženje za poništavanje izmjena jednog ophoditelja}} :: Ovo je, blago rečeno, neistina. U samim izmjenama napisan je razlog uklanjanja, a poslije sam pružio i podrobnije obrazloženje. Drugo, ne razumijem zašto si naglasio da je izmjene načinio „jedan ophoditelj”. To što si ophoditelj ne znači da su tvoje izmjene ''važnije''. {{citat|Reci kakvu to neopravdanu težinu predstavlja jedan mali odlomak u okviru jednog velikog članka.}} :: Ovo je također neistiniti iskaz. Ako, primjerice, uzmemo članak [[Nacionalni park]], vidjeli bismo da su informacije o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj zauzimale dva puta više od sadržaja samog članka. Dakle, više od 200% veličine! (Iako već postoji zaseban članak o tome: [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]). :: Uzevši sve to u obzir, ne vjerujem da su tvoje namjere bile „ukloniti ''vandalizme''”. Lijepi pozdravi. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 20:27, 14. ožujka 2022. (CET) ::: Ne, opća enciklopedija označava isključivo općenitost područja koja obrađuje. Zemljopis nije temelj oko kojeg se sve vrti. Opća zemljopisna enciklopedija, ako uopće takva postoji, bila bi enciklopedija koja nije zemljopisno ograničena na određeno područje. Ovo je opća enciklopedija, između opća i enciklopedija nema zemljopisna. Pročitaj još jednom s razumijevanjem obje definicije. Ostalo što si napisao uopće ne bih puno komentirao jer si još više promašio. Izvori koje si uklonio uopće nisu problematični, a objašnjenje si dao samo na jednom članku, i to u članku o Bratislavi gdje odlomak o Hrvatima obuhvaća 1.146 bajtova od njih ukupno 63.349, što je zanemarivo. Na članku o nacionalnom parku uklonio si slike hrvatskih Kornata i Krke, a stavio neki mongolski park. Obrisao si cijeli odlomak o hrvatskim nacionalnim parkovima, a nisi stavio čak ni poveznicu na poseban članak o njima. Kako je Dean primjetio, tako sam i sam upoznat, na drugim Wikipedijama ovakva praksa ne predstavlja problem. Uzevši sve to u obzir, mogao bih pretpostaviti tvoje stvarne namjere. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 19:25, 19. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{komentar}} Ovako na prvu, mislim da su gore navedeni slučajevi različiti i da treba procijeniti od slučaja do slučaja. Općenito se ne protivim manjem poglavlju "Hrvati u ..." unutar članaka o jednoj zemlji, ako isto poglavlje ne krši pravilo [[WP:UNDUE]], dakle po veličini i značaju ne bi trebalo zauzimati značajan dio samog članka. Naravno da bi bilo dobro imati zasebni članak "Hrvati u..." u kojem se detaljno obrađuje ta tema, pa staviti poveznicu na taj detaljni članak u početku poglavlja. Aca, ipak se treba uzeti u obzir da su većina korisnika HR Wikipedije etnički Hrvati, pa nekoliko redova o etničkim Hrvatima u pojedinim člancima smatram informativnim i sumnjam da ta sitnica ovaj projekt čini nacionalističkim. U konkretnim slučajevima, rekao bi da poglavlje o Hrvatima u dotičnim zemljama može ostati u člancima [[Bratislava]], [[Uganda]], [[Venezuela]] i [[Kalifornija]]. U slučaju [[Argentina]] i [[Francuska]] nema smisla da ostane samo naslov i poveznica. Ili se napiše par rečenica i stavi poveznica na glavne članke ili se poglavlje briše. U slučaju [[Ulcinj]] Aca ima potpuno pravo, jasno je prekršeno pravilo [[WP:UNDUE]], daje se veliki naglasak na marginalni povijesni podatak opisan neenciklopedijskim jezikom (možda je i legenda) koji nije relevantan za sam članak. Premda je referenciran, ja predlažem njegovo uklanjanje. U slučaju [[Nacionalni park]], stvar je kompleksnija. Idealno bi bilo da članak ima opširan opis o nacionalnim parkovima općenito i vrlo malo poglavlje o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, a zaseban članak "Nacionalni parkovi u Hrvatskoj". Dok netko to ne napiše, predložio bi da se pusti "IvanOS-ova" inačica članka i da se predloškom označi da je prikaz teme neuravnotežen. Predložak "neopravdana težina" postoji. Što se tiče položaja enklitike, mislim da Aca nije u pravu, ali bi radije da @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] na to odgovori pošto će znati obrazložiti.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:44, 13. ožujka 2022. (CET) : Ako govorimo o [[Posebno:Diff/6335133|ovoj Acinoj izmjeni]], onda je Aca u pravu što se tiče mjesta enklitike. Najkraće rečeno, nakon sintagme "nacionalni park" u toj rečenici ne može ići enklitika jer to nije jedna naglasna cjelina na koju se enklitika može nasloniti (kao npr. u rečenici "Park je prostor koji određuju zelene površine."). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:50, 14. ožujka 2022. (CET) : Uvaženi {{s|Dean72|Deane}}, samo postojanje takvoga odjeljka krši smjernicu [[WP:UNDUE]]. Vjerujem da ste svjesni da Hrvati nisu jedina etnička skupina na svijetu te da nisu dominantna etnička skupina u Ugandi, Venezueli, Kaliforniji itd. S obzurom na to što Wikipedija nije nacionalna enciklopedija Hrvata, postojanje odjeljka u glavnome članku nimalo nije opravdano. S druge strane, budući da se smjernica o težini odnosi samo na sadržinu pojedinačnog članka (a ne na pokrivenost tema na projektu), dopušteno je postojanje zasebnog članka. Što se tiče slučaja [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]], u jednom gornjem komentaru napomenuo sam da već postoji članak [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]], pa je samo postojanje onakvog odjeljka suvišno. Što se tiče položaja enklitike, ona se nikada ne može nalaziti nakon intonacijske pauze (prema hrvatskoj sintaktičkoj normi). To, u suštini, znači da ona nikad ne može doći nakon višečlanog subjekta. Neptune ti može pružiti iscrpnije objašnjenje. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:03, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Iako hrvatska Wikipedija '''nije''' nacionalna enciklopedija, članci smiju (i trebaju) predstavljati situacije u različitim državama, to nije sporno – ta praksa zapravo i postoji na drugim jezičnim inačicama Wikipedije. Na de.wiki možete pronaći brojne članke koje isključivo predstavljaju [[:de:Vorlage:Deutschlandlastig|situaciju u Njemačkoj]] odn. situaciju u [[:de:Kategorie:Wikipedia:DACHlastig|Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj]]. Takve odlomke/članke ne treba brisati. Treba ih '''dopuniti'''. Dakle, smatram da je npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335131&oldid=6335088 ovaj uklonjeni odlomak] potpuno okej, dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6335082 ovaj] nije. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:39, 13. ožujka 2022. (CET) : Poštovani {{s|Koreanovsky}}, ova je rasprava upravo započeta jer se situacija ne predstavlja u različitim država, već u samo jednoj. Pojedinci bi kazali da je projekt „kroatocentričan”, no ja bih izbjegao takvo etiketiranje i usmjerio se na rješenje samoga problema. Nitko ne spori postojanje zasebnih članaka o Hrvatima u određenoj državi (što je objašnjeno i u samom zahtjevu), nego je ovdje glavni problem što se u glavnim člancima plasiraju takve informacije, čime se očito krši smjernica [[WP:UNDUE]]. Dakle, srž problema nisu zasebni članci, već odjeljci unutar članaka. U gornjem odgovoru Deanu objasnio sam njihovu neopravdanost. Hvala na razmatranju zahtjeva. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Što se mojeg mišljenja tiče, smatram da je Aca djelovao u dobroj namjeri i da mu je cilj bio adekvatnije rasporediti sadržaj članaka. Primjerice, ako govorimo o članku o konceptu nacionalnih parkova, jasno je da taj članak mora obrađivati što neko mjesto čini nacionalnim parkom, tko ih proglašava i nabrojiti neke poznatije, a ne posvetiti veći dio prostora nacionalnim parkovima određene države. Međutim, osobno ne bih uklanjao slike "lokalnih" nacionalnih parkova, čini mi se da i oni ilustriraju temu na odgovarajući način premda ne bi bilo loše upariti ih sa slikama nekih stranih lokaliteta. Odjeljci o hrvatskom stanovništvu na raznim prostorima, ako su dovoljno informativni i potkrijepljeni odgovarajućim izvorima, trebali bi biti prebačeni u zasebne članke, a ako nisu, treba ih brisati (iznenadila me činjenica da je u članku o Argentini pod poglavljem "Hrvati u Argentini" stajalo nekoliko poveznica na internetske stranice umjesto konkretnih informacija). Inače sam mislio reći da su te informacije, ako ne zauzimaju prevelik prostor, u redu kao usputan kuriozitet, ali ako ipak uzmemo i ostale narode u obzir, možda ipak nije preporučljivo. Naposljetku bih kao "dežurni" zamolio suradnike u sporu da ubuduće malo ostave gumbić za uklanjanje izmjena po strani i pokušaju raspraviti o problemu na stranicama za razgovor. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:56, 14. ožujka 2022. (CET) {{komentar}} Vrijeme je da se zaključi i ovaj NPA. Prvo, mislim da suradnik (suradnici) nisu trebali doći ovdje po mišljenje administratora *o sadržaju*; sadržaj se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. Što se procedura tiče, mnogi se ratovi mogu izbjeći ostavljanjem komentara uređivanja (što je Aca napravio) i uklanjanja (što je IvanOS trebao napraviti). Obrazlaganje uklanjanja sad je i u [[:m:Universal Code of Conduct/hr|UCoC-u]], a to je minimum dobroga ponašanja. Što se tiče argumenata o gledištu, mislim da postoji zabuna: nisu gledišta (stanovišta) to hoće li u članku o nacionalnim parkovima biti više o NP u Bangladešu nego o NP u Hrvatskoj, nego bi razna gledišta bila "nacionalni parkovi su dobri" vs. "nacionalni parkovi čine više štete nego koristi". Gledište je kako različiti ljudi, jel, ''gledaju'' na ''istu stvar''. Sadržaj članaka na Wikipediji ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Razumljivo je da će čitatelji ove Wikipedije više pisati o temama u Hrvatskoj, BiH, Njemačkoj i Irskoj, nego o temama u Bangladešu ili Sudanu. Razumljivo je da će ih više i zanimati teme o Hrvatima u Čileu (o tom stalno pišu novine), nego o Japancima u Brazilu (što je također zanimljiva tema, ali o njoj oni vjerojatno vrlo malo znaju). Ne znam što bi bilo "globalno gledište", čini mi se da se radi o zabuni. Ako bi kriterij sadržaja bio "ili piše o svemu ili ne piše ništa", nijedan članak nikad ne bi bio napisan. Članci se grade postupno (v. [[WP:UREĐIVANJE]]); članak [[Nacionalni park]] mogao bi za početak barem dobiti natuknice o nacionalnim parkovima u (većinskim) čitateljima susjednim područjima, konstruktivan suradnik upravo će to napraviti. Aco, baci pogled na [[:sr:Национални парк]], tamo bukvalno stoji (i to pod općenitim naslovom) "Национални паркови у '''нашој земљи''' одговарају европском типу". I isto je dosta prostora posvećeno ako ne Srbiji onda ''regionu''. To je upravo ovo o čemu govorim: ako nema interesa za čitanje, još manje će biti interesa za pisanje. Ne radi se tu o neutralnom gledištu. Zaključio bih, bez ulaženja u sadržaj: poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], [[WP:KON]] (...), raspravite i komentirajte, a tek kada se ne poštuju procedure dođite se požaliti administratorima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) ---- {{riješeno|'''Riješeno''': Poštujte procedure iz [[WP:UREĐIVANJE]], [[WP:RAT]], tražite [[WP:KON|kompromis/konsenzus]] u ciklusu uređivanje (s obrazloženjem)→uklanjanje (s obrazloženjem)→šira daljnja rasprava; administratori ne odlučuju o sadržaju članaka.}}—[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:01, 15. travnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] i [[Suradnik:Ernies73]] – Uređivački rat == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <! [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalisti%C4%8Dka_Federativna_Republika_Jugoslavija&action=history]] [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodila%C4%8Dka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698]] --> * '''Podnositelj prijave:''' [[s:|Kanikosen]] * '''Vrijeme:''' 19. ožujka 2022. u 00:40 * '''Obrazloženje:''' : Znači, sporne izmjene je prvi unio RadioElectrico. S njim sam raspravio u vezi njih na njegovoj stranici za razgovor, [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Suradnja_partizana_i_usta%C5%A1a?]] i [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico#Uklonio_sam_ti_osobna_mi%C5%A1ljenja]]. Oba smo se složila da sporni dio koji sam uklonio nema što raditi na projektu. Zatim, suradnika Ernies73 sam prije uklanjanja spornog sadržaja upozorio na njegovoj stranici za razgovor, na što sam dobio neozbiljan odgovor[[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor]]. Kako nemam nikakve namjere ulaziti u rat izmjenama i slično, kada između mene i orginalnog autora nema nikakvoga problema, molio bi admine da kada stignu riješe ovaj spor. Hvala. ::RadioElectrico je na tvoj zahtjev promijenio izvor, dodao publikaciju u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, pa ti ni to nije odgovaralo. Kratak odlomak o partizanskim zločinima u uvodu si uklonio pod opravdanjem da pri dnu članka već ima odlomak o partizanskim zločinima, iako obojica znamo da na nekim sličnim člancima očito nije problem u uvodu sažeto prepričati nešto što će slijediti kasnije u članku. Ja sam se uvjerio u to. Osim što si beskompromisan u uklanjanju sadržaja koji ti ne sviđa, razmjerno si bahat i priprost u svojoj komunikaciji s drugima, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:RadioElectrico&diff=prev&oldid=6335318], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ernies73&diff=6335763&oldid=5905268]. Nismo mi zajedno ovce čuvali da ti možeš patronizirati i govoriti što se može, a što se ne smije (''Slušaj, ajde copy paste primjere te suradnje''; ''Ne možeš to uraditi brišem tvoje. Plus, odgovaraj na mojoj stranici za razgovor ili me tagiraj''; ''Prema tome ukloni, ili da idemo na NPA, što će završiti mojim traženjem da se provjeri da li ste ti i Radioelectro ista osoba. Pa izvoli.''). Izvoli se naučiti pristojnoj komunikaciji. Nije teško, samo četiri čarobne riječi koje se nauče u prvom razredu osnovne škole. Znači: molim te, daj mi citat primjera; molim te, odgovori na mojoj stranici. Čudi me samo da ti administratori toleriraju takvo skandalozno ponašanje jer si koliko vidim ovdje ti čest gost. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:02, 26. ožujka 2022. (CET) === Komentari drugih suradnika === Kao i [[Suradnik:Digitars|Digitars]] gore, tako i [[Suradnik:Ernies73|Ernies73]], čini mi se da je u pitanju patka koja hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka, pa onda i jest patka. Meni svejedno, nego zapažam zbog dobrobiti ove wiki. —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:30, 26. ožujka 2022. (CET) :A ja zapažam da se ti na ovoj wiki javljaš samo kao svakom loncu (Kanikosen i Imbehind) poklopac, inače muk, neaktivnost, tabula rasa. Ili trostruki lonac imamo, odnosno kada lopov viče - držite lopova. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 08:52, 1. travnja 2022. (CEST) ::: Imaš pravo, puško što te znam dok si pištolj bila. ;) I ja se vjerojatno već približavam blokadi ovdje, ali i to je za ljude, znaš i sam. Eto, ti opet vladaš ovdje, "novi" administratori u koje se toliko polagalo, u svojem nastojanju da budu nepristrani, skliznuše udesno (sindrom Račanove vlade), no što te briga - sigurno je dobar osjećaj pobijediti. :) Svakako, čestitam na upornosti i pobjedi! —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:46, 1. travnja 2022. (CEST) {{izvlaka|::}} Imaš 100 izmjena od čega je 10 uklonjeno, 30 je posao koji rade botovi i 30 je uklanjanje vandalizma. Pa je poprilično očito da si čarapa (posebno radi ovoga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka%3AGrgur_Vujovi%C4%87.jpg&type=revision&diff=6335304&oldid=6334707]), a i čija čarapa. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:04, 1. travnja 2022. (CEST) :::Pa što? Ti imaš 1000 izmjena od čega su 900 beskonačne eskapade po stranicama za razgovor s uključenim odvjetničkim uslugama u slučaju Imbehind, Zblace et al, osobnim napadima na neistomišljenike i vrijeđanjima, a preostalih 100 su uređivački ratovi uzrokovani brisanjem izvora s tvoje strane. Po narativu je poprilično očito da si ti čarapa moguće povezan baš s prethodno navedenom "dvojicom", a to tvoje držite lopova poprilično podgrijava sumnju. Dokaz o meni ti je čista sprdačina i da sam na tvom mjestu radije bih sam predložio brisanje slike koja očito krši autorska prava. Tvoje švrljanje da je slika ''vjerojatno'' u javnom vlasništvu i ''pretpostavljanje'' poštene upotrebe apsolutno ništa ne znače. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 18:20, 1. travnja 2022. (CEST) :::: Vidiš da slika još stoji. Prošao datum. E sada, mene samo zanima odakle čovjeka s 55 izmjena u priči o autorskim prava i što ih krši, a što ne? Odakle te na tome dijelu projekta {{s|Ernies73}}? Ako si tek početnik? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 18:29, 1. travnja 2022. (CEST) ::::: Stoji isto kao što stoji još 500 nepropisno postavljenih slika, kandidiranih za brisanje tko zna kada. To više govori o nemaru odgovornih za brisanje takvih slika, ne o tvom pravilnom postavljanju. Pohvalno je da si naučio klikati linkove i iščitavati statističke podatke o suradnicima. Evidentno je da se čim više trudiš pokazati da si ovdje nešto naučio, ja sam to primjetio i ja ti za to skidam kapu. Ali moraš biti svjestan da je statistika točan skup netočnih podataka ili prevedeno na razumljiviji ti jezik, statistika je kao bikini, otkriva puno, ali ne otkriva sve. Alat kojeg si tako očito upotrijebio pokazao ti je da sam ovdje nepunih godinu dana i to si previdio, ali svakako ti nije pokazao koliko sam vremena unutar tog intervala proveo čitajući pravila Wikipedije. Proteklo vrijeme je ključna kategorija, ne broj izmjena. Po svom uzoru preporučio bih ti da se i ti posvetiš tomu, pa možda postaneš podnošljiviji za ovu okolinu. —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:02, 1. travnja 2022. (CEST) :::::: Gledaj kolega, tvoje izmjene na engleskoj inačici projekta su identične jednom drugom suradniku, pa ono... [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 19:18, 1. travnja 2022. (CEST) ::::::: Pa kolega, tebe samo sve na nekog ili nešto podsjeća. Ništa egzaktni dokazi, argumenti, odgovori. Već sad ispada da sam čarapa više ljudi. Što si tako tajnovit? Daj ta imena. Pa ono mislim stvarno... —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 19:39, 1. travnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === '''1.''' Partizanski zločini: Svakako smatram da taj uvod zahtjeva dopunu, jer je ovako prekratak. Eventualno se može prevesti opširni engleski uvod na hrvatski. Mislim da je i to dobro rješenje? Činjenica je da su Titovi partizani bili involvirani u ratne zločine tijekom i poslije rata. [[:Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|U kategoriji »Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću«]] prikazano je oko 90 članaka. Knjiga [https://books.google.hr/books?id=jIxCUXI38zcC&pg=PA285&redir_esc=y#v=onepage&q=There%20is%20no%20doubt%20that%20Partisans%20participated%20in%20the%20massacre%20of%20civilians%20during%20and%20after%20the%20war&f=false »Genocide and Gross Human Rights Violations: In Comparative Perspective«] iz 1998. spominje (str. 285): ''»There is no doubt that Partisans participated in the massacre of civilians during and after the war.«'' U drugim člancima također nije sporno navesti u uvodu da su neke organizacije ili skupine bile odgovorne za zločine, iako se o tome možemo godinama raspravljati. Glavno je pitanje je li »opravdana težina« u pitanju ili ne. ([[WP:TEŽ]]) Jedino mi smeta da ta tvrdnja '''nije potkrijepljena''' [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|visokokvalitetnim i vjerodostojnim izvorima]]. Meni se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije&type=revision&diff=6337988&oldid=6337698 ova web stranica] uopće ne otvara? '''2.''' Suradnja partizana i ustaša: Ako ste u raspravama već došli do nekakvog zaključka o izvorima, onda možete i tako postupiti. Ako netko ima nešto protiv, nek' traži novu raspravu. Eventualno tražiti mišljenje o izvorima: '''[[WP:VIR]]'''. '''3.''' Kvaliteta povijesne literature o NOVJ: Nije tajna da su mnoge knjige iz razdoblja SFRJ ideološki obojene i da se tadašnja socijalistička historiografija razlikuje od zapadne literature. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Federativna_Republika_Jugoslavija&diff=6337945&oldid=6336500 Ova tvrdnja] '''nije''' netočna, ali je uklanjanje potpuno legitimno. Zašto? Pa kakve veze ima ta tema s uvodom članka o SFRJ? Ako mene pitate, onda tu temu (odn. tu tvrdnju) treba '''izdvojiti u zaseban članak''' (npr. »[[Jugoslavenska komunistička historiografija]]« ili »Literatura u SFRJ«?). Tema je previše specifična da bi bila u uvodu članka o jednoj povijesnoj državi – moje mišljenje. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Kanikosen#Faktor Ovaj komentar] jednostavno treba ignorirati. ([[Wikipedija:Rješavanje prijepora#Izbjegavanje]]) Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 14:41, 21. ožujka 2022. (CET) :Što vrijedi sve to ako će Kanikosen ovako ili onako to ukloniti jer mu se jednostavno ne sviđa o čemu se govori, a vi administratori mu to dopuštate? —[[Suradnik:Ernies73|Ernies73]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ernies73|razgovor]])</small> 16:06, 26. ožujka 2022. (CET) ---- {{NPA-Zastarjelo}} – 3 mj. bez ikakvog daljnjeg komentara ili rasprave, a [[WP:RAT]] je završio. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 23. lipnja 2022. (CEST) == Request == Please protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&action=history Josif Staljin]: frequent vandalism by WMF-banned user. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 07:43, 20. lipnja 2022. (CEST) :Please also protect [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaklada_Wikimedija&action=history Zaklada Wikimedija]. Thanks, —[[Suradnik:Mtarch11|Mtarch11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mtarch11|razgovor]])</small> 09:17, 22. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} by {{s|Dean72}} & {{s|Ponor}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:42, 23. lipnja 2022. (CEST) == [[Suradnik:Kanikosen]] – nesuvislo uklanjanje sadržaja, uređivački rat, neprihvatljiva komunikacija == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara, uređivački rat, neprimjerena komunikacija, lažno optuživanje i insinuacije * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=prev&oldid=6429270], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki&diff=next&oldid=6429334], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:IvanOS&curid=290273&diff=6429379&oldid=6428918] * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:IvanOS|IvanOS]] * '''Vrijeme:''' 18. srpnja 2022. u 14:22 * '''Obrazloženje:''' Na [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|aktualnoj raspravi]] nepoznati (neprijavljeni) suradnik postavio je svoj legitiman odgovor na Kanikosenov komentar, na što je Kanikosen reagirao uklanjanjem istog komentara nazivajući ga "spamom". Poništio sam tu Kanikosenovu izmjenu uz objašnjenje da je komentar nepoznatog suradnika u vezi s raspravom, što znači da nema nikakvog razloga za uklanjanje, a kamoli nazivanje komentara nečim što on očigledno nije. Naravno, Kanikosen je poništio moju izmjenu uz jako argumentiran komentar "''Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.''". Zatim je na mojoj stranici za razgovor napisao sljedeće: "''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila i otkazu koju je dobio jer nije bio sposoban administrator.''" Iako smo se ovdje već sporili kad me je jednom nazvao ustašom (osobni napad), Kanikosen očigledno nastavlja s neprimjerenom komunikacijom prema onima koji ne misle isto, pa sad insinuira, a u biti me lažno optužuje, da sam anonimni komentar ostavio ja. Isto tako, očigledno je kako našu raspravu o svom neprimjerenom uklanjanju sadržaja pokušava preusmjeriti na navodno Jurino kršenje pravila. Kako li se to ono naziva? Whataboutism? Sve u svemu, ništa se nije promijenilo u Kanikosenovu odnosu prema drugima, i dalje su tu beskompromisnost, bahatost, vrijeđanje i napadanje. Gospodo administratori, je li sad vrijeme za konkretne sankcije? —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 14:22, 18. srpnja 2022. (CEST) :Uklanjanje sadržaja koji mu ne odgovara: 2 različita admina su uklonila taj sadržaj nakon mene i članke zaštitili da anominmi spameri ne mogu više postati. :Uređivački rat: Admini su uklonili IPove komentare, a administrator je napisao ''Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!).'' :Neprimjerena komunikacija: Gdje? Ja još čekam da mi se linka gdje ja to kršim pravila. :Lažno optuživanje i insinuacije: Gdje? Ja uopće nisam rekao da si ti IP, možeš li mi linkati to? Mislim da je bilo jasno da sam te prozvao da staneš iza riječi IPa kako si ti vratio sadržaj koji su kasnije administratori morali ukloniti. Ja još stojim iza svojih riječi, ako misliš isto kao IP, napiši isto, potpiši se i raspravimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:49, 25. srpnja 2022. (CEST) :: Ja i dalje čekam odgovor na pitanje: Znaš li ti uopće što je spam? Umjesto uobičajenog izmotavanja, za promjenu jednom odgovori na pitanje koje ti se postavi. Uvjeren sam da ne znaš, pa nađi negdje definiciju spama, stavi je tu i onda temeljem te definicije objasni gdje ti u komentaru neprijavljenog suradnika vidiš elemente spamanja? Drugo, o koja dva administratora ti pričaš? Ja vidim da je samo Ponor (relativno novi administrator) uklonio komentar neprijavljenog suradnika, da je isto učinio i na jednom drugom mjestu gdje si (slučajno ili ne?) također ti operirao, pa je zbog toga dobio packu od daleko iskusnijeg suradnika. Budući da očigledno ne zna neke stvari, ujedno pitam {{ping|Ponor}} sljedeće: otkad je to neprijavljenim suradnicima zabranjeno komentirati, gdje to piše? Što onda ne zaključaš sve članke na Wikipediji za neprijavljene suradnike kad ne mogu ni jedan svoj komentar ostaviti, pa da sve mogu uređivati samo prijavljeni suradnici? Ili je "samo" pristranost u pitanju, kako je i MaGa primijetio? O tvojoj neprimjerenoj komunikaciji, Kanikosene, govori sama ova stranica čija si redovna i zapravo najčešća mušterija. No, ponovit ću opet, bahatost i beskompromisnost su glavne odlike tvoje komunikacije, koja je kao takva neprimjerena, a to što takvo ponašanje do sad nije sankcionirano, govori najviše o administratorima, na koje se uporno voliš pozivati i koji ti očigledno drže ljestve. Čak i u ovom slučaju! Lažno optuživanje i insinuacije? Pa ako smo ja, neprijavljeni suradnik, čak i Ponor, shvatili da si između mene i neprijavljenog suradnika stavio znak jednakosti, onda je očito stvarno tako ili jednostavno ne vladaš hrvatskim jezikom kad se tvoje rečenice navodno krivo razumiju. Iako kažem, mene si već lažno optužio kao ustašu i za to nisi sankcioniran, pa i nije za čuditi zašto se opet sve događa. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 18:47, 25. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:IvanOS|IvanOS]], taj relativno novi administrator jako dobro zna što znači "dati komentar na zadanu temu", a što znači trolirati i napadati ad hominem, uništavajući svaku raspravu. ''Odjavljeni'' suradnici u oba se slučaja nisu držala teme, jedan je komentirao suradnika i njegove članke na wikipediji na srpskom jeziku, a drugi (isti?) pisao je, bez prava na to, tko iritira zajednicu. Tema su, podsjećam, bila dva nova pravila. [[WP:NIJE]] forum i [[WP:NIJE]] anarhija sa zagarantiranom slobodom govora. :::Podsjećam i da je ovo prostor Zaklade Wikimedija i da u njem vrijedi [[:m:UCoC|Univerzalni kodeks ponašanja]] pa molim sve sudionike za uljudno ponašanje bez etiketiranja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Mda.... IP-ovi ne smiju komentirati (kao, ne drže se teme.... ''yeah, right''), a registrirani suradnici projekt mogu nekažnjeno nazivati ''komatoznim'', a članke ''svinjarijama''. Rekao bi Goran Bare: ''Gdje je nestao čovjek?'' Kao što reče Ivan, zaključajte cijeli projekt za neprijavljene, a u međuvremenu bez prozivanja da se ne drže teme, jer to jednostavno nije tako... <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:22, 25. srpnja 2022. (CEST) ::::Kako se to neprijavljeni suradnici nisu držali teme? U ovom slučaju kojeg sam prijavio raspravljalo se o reguliranju rada administratora, Kanikosen je ničim izazvan odjednom krenuo spominjati davno "odjavljenog" Juru Grma (isto kao što je mjesecima u svakoj prigodi spominjao isto tako davno "odjavljenog" Kuburu) na što je neprijavljeni suradnik samo rekao da se Jure Grm nepotrebno spominje i da se zajednica nepotrebno zamara. Prije bi se reklo da je Kanikosen prvi skrenuo s teme prozivanjem Jure Grma kojeg ovdje nema, a neprijavljeni suradnik je samo dao svoj odgovor. Zašto onda nisi uklonio Kanikosenov komentar? Isto tako je Kanikosen u raspravi sa mnom o tome što je spam, uporno govorio opet o – Juri i njegovim navodnim "grijesima"! Ne da se nije držao teme, nego ju je uporno pokušavao skrenuti na drugo. Zapravo, ne na drugo, nego na treće. Zašto i to nisi uklonio? Drugo, gdje su to neprijavljeni suradnici napadali ad hominem? Spomenuto je jedino Kanikosenovo maltretiranje zajednice pričama o Juri Grmu, a budući da je upravo Kanikosen (zajedno s Imbehindom) bezbroj puta tvrdio da ga maltretira administrator X (gdje n od X teži u beskonačnost) i da to nije sankcionirano, onda se spominjanje maltretiranja ne može smatrati napadom ad hominem. Osim ako ste neobjektivni i pristrani! Drugi slučaj, prepiska s druge rasprave i tvoje SZR. Kako je moguće da se ostavlja komentar suradnika s drugog projekta koji nas naziva komatoznima i naše članke naziva svinjarijama, dok se neprijavljenog suradnika koji mu odgovara (s jasnim indicijama da onaj prvi na svom projektu sam sudjeluje u kreiranju onoga što ovdje naziva svinjarijama) briše komentar? Ne želim vjerovati da imaš dvostruka mjerila, ali nažalost upućuje na to. Ja sam sam primjer da sam bio napadan ad hominem upravo od Kanikosena, a ne sjećam se da je to ikome smetalo i da je sankcionirano. —<font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 20:00, 25. srpnja 2022. (CEST) :::::Da, vidim ja to dugo, ne samo sada, no potpuno mi je jasna tvoja reakcija, nisam htio reagirati na svaku njegovu bezobraznu izjavu ili provokaciju. Idem gledat' Kanikosenovu SZR. Ah, baš sam htio komentirati kako ga administratori ne opominju godinu dana, moram se korigirati, sad ću reći od početka godine. Ha, niš' morat' će ponovo, sve iz početka. Eno, dolje mu je Ponor sve lijepo objasnio. I prije su mu tako objašnjavali (dosta je njegova SZR). Dva, tri suradnika imaju tako "jaki osjećaj za pravdu": ja sam u pravu, ja sam u pravu, pa iako mi nešto dokažete, ja sam u pravu jer "mene osjećaj ne vara" ''ja sam uvijek u pravu jer ja ću svaki put pronaći pravi odgovor'', ma nema veze koliko usko-tendenciozan bio, nije važno kakve vratolomije izvodio, ja sam u tome daleko bolji od drugih. Ma nema veze koliko vrijeđam, prozivam ili provociram, pa oni su MENE povrijedili samim time što smatraju da JA nisam u pravu. Zaključak, "moja pravda je do neba, do Boga", ona je iznad Wikipedije. Toliko od mene. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 06:25, 26. srpnja 2022. (CEST) === Komentari drugih suradnika === Koliko se raspravlja mogli smo napisat par članaka. Ajte svi skupa, uvatite se posla. Lipi pozdrav —[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 19:43, 25. srpnja 2022. (CEST) === Komentari administratora === {{Komentar}} U nedostatku lokalnih pravila i višku loših primjera administratorskog postupanja iz nedavne prošlosti slijedio bih misli koje su se ponavljale u nekim dosadašnjim raspravama: suradnike ne kažnjavamo, nego radimo sve da loša ponašanja spriječimo ([[:en:Wikipedia:Blocking policy|literatura]]). Jedan od ''prešutnih dogovora'' jest i da se flejmovi sasjeku u početku. Wikipedija nije forum, pogotovo ne forum za dvostruko anonimne odjavljene suradnike koji bi govorili u ime "zajednice" i čitali što je drugima u glavi. Uklanjanje IP-a bilo je u redu, to može bilo tko i ne treba čekati na administratora (ne postoji administratorski alat za zdrav razum!). Što nikako nije bilo u redu jest {{s|Kanikosen}}ovo prozivanje IvanOSa s tvrdnjom da je IvanOS taj IP. Kanikosen to ne može znati i reakcija je bila pretjerana. Ljudi moji, namjestite odbrojavanje na 2 sata pa odgovorite kad vas prođu emocije. Sigurno je za sve zdravije od pokretanja administratorske štoperice (ide od 1h, ali treba naići na admina dobre volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:51, 20. srpnja 2022. (CEST) :Gdje sam ja to napisao da je on IP? Da ponovim: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Znači, da stane iza IPovih riječi koje je vratio. Pa molio bi da se ta ideja da sam ja napisao da je IvanOS IP ili ukloni ili linka gdje ja to pišem IvanOS je IP. Hvala. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:44, 25. srpnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]], napisao si (skriveno zbog [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena|prozivanja]]) [[Special:Diff/6429334/6429378|u ovoj izmjeni]] :»Uklonejn spam, a Ivan slobodno neka napiše to sa svojim računom.« IP ti odgovara u sljedećoj izmjeni »sloboda misli i govora, nismo u jatoslaviji... ja nisam nikakav ivan«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:04, 25. srpnja 2022. (CEST) :I gdje tu piše da sam mu ja rekao da je on IP? Opet da ponovim što sam napisao: ''Slobodno napiši ono što je IP koji se ne smije potpisati napisao pa da raspravimo o Jurinom kršenju pravila.'' Nisam rekao IvaneOS ti si IP, nego sam ga prozvao lijepo da stane iza toga što je IP napisao jer je on vratio napisano što mora značiti da se slaže s tim što je napisano. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:12, 25. srpnja 2022. (CEST) ::Ne čitam ti misli, a očito smo i ja i IP tvoje riječi u tom trentku razumjeli kao poziv IvanOSu da se prijavi. Dalje mogu raspravljati ako mi kažeš što *ti* želiš da bude rezultat rasprave, čisto da [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Što Wikipedijina zajednica nije|ne mlatimo slamu uprazno]]. Od prijave je prošlo 7 dana i slučaj je zaključen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:37, 25. srpnja 2022. (CEST) ::: Ono što sam i napisao, ako IvanOS misli da je IP u pravu, raspravim s njim o Juri i njegovom administriranju. Bilo kada bude želio čuti moje mišljenje tu sam. Stvarno ne shvaćam kako se nisam dovoljno dobro izrazio da je to bilo nejasno. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 17:11, 25. srpnja 2022. (CEST) tlm57asxgfcq8aulvz50g91sji6fbp0 Chione (Plantae) 0 717360 6432598 6300980 2022-07-25T19:22:20Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Chione'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =[[Chioneae]] | genus =''Chione'' | genus_autorstvo = <small>DC.</small> | species =''C. venosa'' | subspecies = | dvoimeno =''Chione venosa'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Sw.) Urb.</small> | karta_raspon = }} '''''Chione''''', monotipski biljni rod iz porodice ''[[Rubiaceae]]'', dio potporodice ''[[Cinchonoideae]]''. Jedina vrsta je ''C. venosa'', manje drvo koje raste od [[Meksiko|Meksika]], preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] sve do [[Peru]]a, te na [[Karibi|Antili]]ma<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:56650-2#distribution-map Plants of the World online] pristupljeno 16. siječnja 2022</ref> Postoji više varijeteta. == Podvrste == * ''Chione venosa var. buxifolia'' <small>(Dwyer & M.V.Hayden) David W.Taylor</small> * ''Chione venosa var. cubensis'' <small>(A.Rich.) David W.Taylor</small> * ''Chione venosa var. mexicana'' <small>(Standl.) David W.Taylor</small> * ''Chione venosa var. myrtifolia'' <small>(Griseb.) Borhidi</small> * ''Chione venosa var. venosa'' == Sinonimi == * ''Crusea'' <small>A.Rich.</small> * ''Oregandra'' <small>Standl.</small> * ''Sacconia'' <small>Endl.</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Chione (Rubiaceae)}} {{wikispecies|Chione (Rubiaceae)}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] k7rljnp95qqrg1d56norhqob8cg5813 Placocarpa 0 717363 6432595 6301004 2022-07-25T19:21:22Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Placocarpa'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus = [[Chiococceae]] | genus =''Placocarpa'' | genus_autorstvo = <small>Hook.f.</small> | species =''P. mexicana'' | subspecies = | dvoimeno =''Placocarpa mexicana'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Hook.f.</small> | karta_raspon = }} '''''Placocarpa''''', monotipski biljni rod iz porodice ''[[Rubiaceae]]'', dio potporodice ''[[Cinchonoideae]]''. Jedina vrsta je ''P. mexicana'', grm visine oko 1 metar iz sjeveroistočnog [[Meksiko|Meksika]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:760477-1 Plants of the World online] pristupljeno 16. siječnja 2022</ref>. <ref>[https://books.google.hr/books?id=l6FfAAAAMAAJ&pg=PA1386&lpg=PA1386&dq=Placocarpa+mexicana&source=bl&ots=B0degQR2Q5&sig=ACfU3U2PLmeoQP8zhUp8mlL8ws7EOqYTZQ&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjIharJkrf1AhW_g_0HHRUXDJ0Q6AF6BAgUEAM#v=onepage&q=Placocarpa%20mexicana&f=false Trees and Shrubs of Mexico] pristupljeno 16. siječnja 2022</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Placocarpa}} {{wikispecies|Placocarpa}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] [[Kategorija:Flora sjeveroistočnog Meksika]] 51m30x4a4nieeic678jtaky2wzozglc Chiococceae 0 717371 6432651 6301060 2022-07-25T20:23:06Z Zeljko 1196 /* Rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Chiococceae'' | slika =Chiococca alba16072019.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Chiococca alba]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =''Chiococceae'' | tribus_autorstvo = <small>Benth. & Hook.f.</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Chiococceae''''', tribus broćevki, dio potporodice ''[[Cinchonoideae]]''. Postoji 30 rodova poglavito u tropskoj i suptropskoj Americi, a neke vrste pronađene su i na Filipinima, Novoj Kaledoniji i zapadnom Pacifiku <ref>[https://academic.oup.com/botlinnean/article/187/3/365/5037751 Molecular phylogenetic analysis and generic delimitations in tribe Chiococceae] pristupljeno 16. siječnja 2022</ref> == Rodovi == {{div col|cols=3}} # ''[[Badusa]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) # ''[[Bikkia]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> (11 spp.) # ''[[Catesbaea]]'' <small>L.</small> (18 spp.) # ''[[Ceratopyxis]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) # ''[[Chiococca]]'' <small>P. Browne</small> (26 spp.) # ''[[Coutaportla]]'' <small>Urb.</small> (3 spp.) # ''[[Coutareopsis]]'' <small>Paudyal & Delprete</small> (3 spp.) # ''[[Cubanola]]'' <small>Aiello</small> (2 spp.) # ''[[Eosanthe]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Erithalis]]'' <small>P. Browne</small> (9 spp.) # ''[[Exostema]]'' <small>(Pers) Rich. ex Humb. & Bonpl.</small> (14 spp.) # ''[[Hintonia]]'' <small>Bullock</small> (3 spp.) # ''[[Isidorea]]'' <small>A. Rich. ex DC.</small> (17 spp.) # ''[[Motleyothamnus]]'' <small>Paudyal & Delprete</small> (1 sp.) # ''[[Nernstia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Osa]]'' <small>Aiello</small> (1 sp.) # ''[[Phialanthus]]'' <small>Griseb.</small> (22 spp.) # ''[[Placocarpa]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) # ''[[Portlandia]]'' <small>P. Browne</small> (6 spp.) # ''[[Ramonadoxa]]'' <small>Paudyal & Delprete</small> (1 sp.) # ''[[Salzmannia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) # ''[[Schmidtottia]]'' <small>Urb.</small> (16 spp.) # ''[[Scolosanthus]]'' <small>Vahl</small> (27 spp.) # ''[[Shaferocharis]]'' <small>Urb.</small> (3 spp.) # ''[[Siemensia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Solenandra]]'' <small>Hook. fil.</small> (20 spp.) # ''[[Thiollierea]]'' <small>Montrouz.</small> (18 spp.) # ''[[Thogsennia]]'' <small>Aiello</small> (1 sp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Chiococceae}} {{wikispecies|Chiococceae}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] jmyxw6knzy8t5e43pebgwfdwcypylwb Rondeletieae 0 717372 6432591 6301075 2022-07-25T19:13:44Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Rondeletieae | slika = Rondeletia odorata 9zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Rondeletia odorata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus ='''''Rondeletieae''''' | tribus_autorstvo =<small>Burnett</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Rondeletieae''''', tribus [[Broćevke|broćevki]] (''[[Rubiaceae]]'') iz potporodice ''[[Cinchonoideae]]''. Pripada mu 15 rodova iz južnog [[Meksiko|Meksika]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Antila]]. == Rodovi == # ''[[Acrobotrys]]'' <small>K. Schum. & K. Krause</small> (1 sp.) # ''[[Acrosynanthus]]'' <small>Urb.</small> (6 spp.) # ''[[Acunaeanthus]]'' <small>Borhidi, Komlodi & Moncada</small> (1 sp.) # ''[[Blepharidium]]'' <small>Standl.</small> (1 sp.) # ''[[Donnellyanthus]]'' <small>Borhidi</small> (1 sp.) # ''[[Habroneuron]]'' <small>Standl.</small> (1 sp.) # ''[[Holstianthus]]'' <small>Steyerm.</small> (1 sp.) # ''[[Mazaea]]'' <small>Krug & Urb.</small> (2 spp.) # ''[[Phyllomelia]]'' <small>Griseb</small>. (1 sp.) # ''[[Rachicallis]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) # ''[[Roigella]]'' <small>Borhidi & M. Fernández</small> (1 sp.) # ''[[Rondeletia]]'' <small>L.</small> (166 spp.) # ''[[Rovaeanthus]]'' <small>Borhidi</small> (2 spp.) # ''[[Suberanthus]]'' <small>Borhidi & M. Fernández</small> (7 spp.) # ''[[Tainus]]'' <small>Torr.-Montúfar, H. Ochot. & Borsch</small> (1 sp.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Rondeletieae}} {{wikispecies|Rondeletieae}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] 2vdgjbc407hhqlt7l0j0ly9k8bi9gjz Posoquerieae 0 717400 6432673 6301555 2022-07-25T21:10:30Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Posoquerieae'' | slika = Starr 030807-0114 Posoqueria latifolia.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Posoqueria latifolia]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Ixoroideae]] | tribus ='''''Posoquerieae''''' | tribus_autorstvo = <small> Delprete</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Posoquerieae''''', tribus [[Broćevke|broćevki]], dio potporodice ''[[Ixoroideae]]''. Sastoji se od pet rodova iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], južnog [[Meksiko|Meksika]] i [[Kuba|Kube]]. Tribus je opisan [[2004.]]. <ref>[https://www.tropicos.org/name/100498928 Tropicos] pristupljeno 17. siječnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Gleasonia]]'' <small>Standl.</small> (5 spp.) # ''[[Henriquezia]]'' <small>Spruce ex Benth.</small> (3 spp.) # ''[[Platycarpum]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (14 spp.) # ''[[Molopanthera]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) # ''[[Posoqueria]]'' <small>Aubl.</small> (23 spp.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Posoquerieae}} {{wikispecies|Posoquerieae}} [[Kategorija:Ixoroideae]] t44qbe4uw1u1mdiunuksjqdq24zru53 Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. 0 719182 6432754 6427991 2022-07-26T07:32:25Z Franjo Tahy 168052 /* Druga faza rata; ruska ofenziva na istok Ukrajine (7. travnja - danas) */ Učinci HIMARS-a wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|11. tjedan 2022.}} {{aktualno-ukrajina}} {{Oružani sukob |naziv = Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. |dio = [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] |slika = [[Datoteka:2022_Russian_invasion_of_Ukraine.svg|350 px]] |opis slike = '''Vojno stanje'''<br />{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom [[Ukrajina|Ukrajine]]<br />{{legend2|#ebc0b3}} Pod okupacijom [[Rusija|Rusije]] i proruskih snaga<br /> |datum = 24. veljače 2022. – ''danas'' |mjesto = [[Ukrajina]] i [[Rusija]] |povod = |teritorij = |ishod = I dalje traje |sukobljeni1 = {{DZ|RUS}} '''[[Rusija]]''' <br> [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition|[[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]] [[Separatizam|separatističke]] su države koje su proglasile svoju nezavisnost u ožujku 2014. te su priznate jedna od druge, ''[[de facto]]'' države [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i Rusije (od 2022.).<ref name="SouthOssetiaRecognizesDPRLPR">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic |url=http://tass.ru/en/world/738110 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |date=27 June 2014 |access-date=31 January 2022 |archive-date=17 November 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117173807/http://tass.com/world/738110 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=6 November 2014 |title=Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states |author-first=Luhn |author-last=Alec |location=Donetsk |url=http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |access-date=31 January 2022 |quote=The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels. |website=The Guardian |archive-date=26 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126045938/https://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |title=Общая информация |website=Official site of the head of the Lugansk People's Republic |access-date=11 March 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312022523/https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |archive-date=12 March 2018 |url-status=dead |quote=11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. |trans-quote=On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.}}</ref>}} <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition}} <br> {{DZ|BJE}} [[Bjelorusija]]{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.<ref name="CNN invasion routes">{{cite news |author-last1=Lister |author-first1=Tim |author-last2=Kesa |author-first2=Julia |title=Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |access-date=24 February 2022 |work=CNN |date=24 February 2022 |location=Kyiv |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224071121/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |url-status=live }}</ref> Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.<ref>{{cite web|author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=Reuters |date=25 February 2022 |access-date=25 February 2022 |archive-date=25 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref>}} |sukobljeni2 = {{DZ|UKR}} '''[[Ukrajina]]''' |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the President of Russia.svg|23 px|border]] '''[[Vladimir Putin]]''' <br> {{DZ|RUS}} [[Sergej Šojgu]]<br> {{DZ|RUS}} [[Aleksandr Dvornikov]]<br> {{DZ|RUS}} [[Genadij Židko]]<br> {{DZ|RUS}} [[Mihail Mišustin]] <br> {{DZ|RUS}} [[Valerij Gerasimov]](WIA)<ref>https://polishnews.co.uk/ukraine-media-general-valery-gerasimov-chief-of-the-russian-general-staff-wounded-at-izium/</ref><br> {{DZ|RUS}} [[Vladimir Kolokoljcev]]<br> {{DZ|RUS}} [[Sergej Surovnikin]]<br> [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Denis Pušilin]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Vladimir Paškov]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Leonid Pasečnjik]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Sergej Kozlov (političar)|Sergej Kozlov]] <br><br> |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|23 px|border]] [[Volodimir Zelenskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Denis Šmihalj]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksij Reznikov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Denis Monastirskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksij Danilov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Valerij Zalužnij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Serhij Šaptala]] <br> {{DZ|UKR}} [[Ruslan Homčak]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksandr Sirskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Vitalij Kličko]] |zapovjednik3 = |jačina1 = {{DZ|RUS}} '''[[Rusija]]:''' <br> oko 175 000<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |author-last1=Barnes |author-first1= Julian E.|author-last2=Crowley |author-first2=Michael |author-last3=Schmitt |author-first3=Eric |title=Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans |date=10 January 2022 |website=The New York Times |access-date=20 January 2022 |archive-date=22 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122100818/https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |url-status=live |url-access=subscription |quote=American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.}}</ref> do 190 000<ref>{{cite news|author-last=Bengali |author-first=Shashank |date=18 February 2022 |title=The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |access-date=18 February 2022 |url-access=subscription |archive-date=18 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218063637/https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |url-status=live}}</ref><br> [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] '''[[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]:''' <br> 20 000<ref name="The Military Balance2021" /> <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] '''[[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]:''' <br> 14 000<ref name="The Military Balance2021" /><br><br> |jačina2 = {{DZ|UKR}} '''[[Ukrajina]]:''' <br> 196 600 (oružane snage) <br> 102 000 (paravojne snage) <br> 900 000 (rezervne snage) <ref name="The Military Balance2021">{{cite book |title=The military balance 2021 |date=2021 |publisher=International Institute for Strategic Studies |location=Abingdon, Oxon |isbn=978-1032012278}}</ref> <br><br><br><br><br> |jačina3 = | posljedice1 = {{plainlist| *'''{{DZ|RUS}} Ruski gubitci:''' * '''Po ruskim izvorima:''' * 2 civilna broda bombardirana (nekoliko žrtava na brodu)<ref>{{cite news|url=https://www.ynetnews.com/article/rygayyblc |title=Russian forces closing in on Kyiv, claiming dozens of casualties |work=Ynet |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224150129/https://www.ynetnews.com/article/rygayyblc |url-status=live}}</ref> * 1 [[Suhoj Su-25|Su-25]] oboren<ref name="Moscow Times 2022"/> * 1 [[Antonov An-26|An-26]] oboren (posada poginula)<ref>{{cite web |author-last1=Ostroukh |author-first1=Andrey |date=24 February 2022|title=Military transport aircraft crashes in southern Russia -Interfax |url=https://www.reuters.com/world/europe/military-transport-aircraft-crashes-southern-russia-interfax-2022-02-24/ |website=Reuters |publisher=Reuters |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224195232/https://www.reuters.com/world/europe/military-transport-aircraft-crashes-southern-russia-interfax-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * 3500 poginulih<ref name="Ukraine recent">{{cite news |title=Ukraine live updates: Fighting reaches Kyiv streets as Russia attacks |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447?pinned_post_locator=urn:asset:6feb197c-9473-44eb-a42f-088d9c12d6ee |access-date=26 February 2022 |work=BBC News}}</ref> * 200 zarobljenih<ref name="Ukraine recent" /> * 102 tenka uništena<ref name="Ukraine recent" /> * 536 oklopnih vozila uništeno<ref name="Ukraine recent" /> * 14 zrakoplova oboreno<ref name="Ukraine recent" /> * 8 helikoptera oboreno<ref name="Ukraine recent" /> * 2 oborena zrakoplova [[Iljušin Il-76]]<ref name="AP_stand_firm">{{cite news |author-last1=Karmanau |author-first1=Yuras |author-last2=Isachenkov |author-first2=Vladimir |author-last3=Litvinova |author-first3=Dasha |author-last4=Heintz |author-first4=Jim |title=President refuses to flee, urges Ukraine to 'stand firm' |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-vladimir-putin-volodymyr-zelenskyy-boris-johnson-business-08f569df695831ee467979527ea2e241 |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://apnews.com/article/russia-ukraine-vladimir-putin-volodymyr-zelenskyy-boris-johnson-business-08f569df695831ee467979527ea2e241 |archive-date=26 February 2022 |access-date=26 February 2022 |website=AP News|publisher=Associated Press |date=25 February 2022 }}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|date=25 February 2022 |title=Ukraine says it shot down large Russian plane |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447 |access-date=25 February 2022 |website=BBC News}}</ref> * '''Po izvorima [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]:''' * 450+ vojnika ubijeno<ref name="casualtyfigures">{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447?ns_mchannel=social&ns_source=twitter&ns_campaign=bbc_live&ns_linkname=6218d8350ce87e491a0ecfc8%26What%20are%20the%20reported%20casualty%20figures%20so%20far%3F%262022-02-25T13%3A33%3A33.269Z&ns_fee=0&pinned_post_locator=urn:asset:408850ed-0ef2-42e2-8a1f-1bc26b8f07c8&pinned_post_asset_id=6218d8350ce87e491a0ecfc8&pinned_post_type=share|website=BBC News |date=25 February 2022 |title=What are the reported casualty figures so far?}}</ref> <br><br><br> }} | posljedice2 = {{plainlist| *'''{{DZ|UKR}} Ukrajinski gubitci:''' * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * 40+ vojnika ubijeno<ref name="40killed">{{cite web |title=Ukraine says more than 40 of its soldiers, 10 civilians killed |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/ukraine-says-more-than-40-of-its-soldiers-10-civilians-killed/ |website=Times of Israel |agency=AFP |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103810/https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/ukraine-says-more-than-40-of-its-soldiers-10-civilians-killed/ |url-status=live }}</ref> * 1 transportni zrakoplov oboren (pet poginulih)<ref>{{cite web |author-last1=Zinets |author-first1=Natalia |author-last2=Marrow |author-first2=Alexander |title=Ukrainian military plane shot down, five killed – authorities |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-military-plane-shot-down-five-killed-authorities-2022-02-24/ |website=Reuters |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224130305/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-military-plane-shot-down-five-killed-authorities-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> * 1 [[Suhoj Su-27|Su-27]] oboren<ref name="autotmp3">{{cite web |author-last1=Chance |author-first1=Matthew |author-last2=Lister |author-first2=Tim | author-last3=Smith-Spark |author-first3=Laura |author-last4=Regan |author-first4=Helen |title=Battle for Ukrainian capital underway as Russian troops seek to encircle Kyiv |url=https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html |website=CNN |date=25 February 2022 |access-date=25 February 2022 }}</ref> * '''Po ruskim izvorima:''' * Neutralizirane vojne zračne baze Ukrajine i sustavi protuzračne obrane<ref>{{cite web |title=Explosions heard across Ukraine as Russian military operation begins |url=https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/24/Explosions-heard-in-Ukraine-capital-Kyiv-Mariupol |website=Al Arabiya English |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102159/https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/24/Explosions-heard-in-Ukraine-capital-Kyiv-Mariupol |url-status=live }}</ref> * 150+ vojnika se predalo<ref name="Moscow Times 2022">{{cite web |title=Russia Says Destroyed Over 70 Ukraine Military Targets |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-says-destroyed-over-70-ukraine-military-targets-a76571 |website=The Moscow Times |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224153735/https://www.themoscowtimes.com/all/76559 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title="Counter offensive" ongoing in Donbas, says Russian military |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-25-22/h_7b91f6ad08bf5829abc44f2098f1c49d |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-25-22/h_7b91f6ad08bf5829abc44f2098f1c49d |archive-date=26 February 2022 |website=CNN |date=25 February 2022 |access-date=25 February 2022}}{{cbignore}}</ref> * 7 borbenih zrakoplova oboreno<ref name="Interfax">{{cite news|title=Russian Armed Forces destroy 821 Ukrainian military infrastructure facilities - Russian Defense Ministry|url=https://interfax.com/newsroom/top-stories/74432/ |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://interfax.com/newsroom/top-stories/74432/ |archive-date=26 February 2022 |access-date=26 February 2022 }}{{cbignore}}</ref> * 7 borbenih helikoptera oboreno<ref name="Interfax"/> * 9 dronova oboreno<ref name="Interfax"/> * 67 tenkova/borbenih vozila uništeno<ref name="Russian Ministry of Defense">{{Citation|title=Брифинг официального представителя Минобороны России |url=https://www.facebook.com/mod.mil.rus/videos/1263814700696492/ |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.facebook.com/mod.mil.rus/videos/1263814700696492/ |archive-date=26 February 2022 |access-date=25 February 2022 }}{{cbignore}}</ref> * 87 ostalih vojnih vozila uništeno<ref name="Russian Ministry of Defense"/> * 8 brodova mornarice uništeno<ref>{{cite news |title=Russian Defense Ministry reports use of Navy, 8 Ukrainian military boats destroyed |url=https://interfax.com/newsroom/top-stories/74434/ |access-date=25 February 2022 |work=Interfax |date=26 February 2022 |archive-date=26 February 2022 }}</ref> * '''Po izvorima iz Ujedinjenog Kraljevstva:''' * 137 vojnika ubijeno<ref name="casualtyfigures"/> }} | posljedice3 = {{plainlist| * 25+ ukrajinskih civila ubijeno<ref>{{cite web |url=https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057 |website=The Business Standard |date=25 February 2022 |title=At least 25 civilians killed in Ukraine airstrikes: UN |access-date=25 February 2022 |archive-date=25 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113724/https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057 |url-status=live }}</ref> * 100.000 civila raseljeno<ref>{{cite news |author-last=Nebehay |author-first=Stephanie |title=Some 100,000 Ukrainians have left their homes, as several thousand flee abroad -U.N. estimates |url=https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/ |access-date=24 February 2022 |publisher=Reuters |date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224203646/https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> * 1 [[Turska|turski]] brod oštećen<ref>{{Cite web|author-last=Malsin |author-first=Jared |title=Turkish-Owned Ship Hit by Bomb Off Coast of Odessa |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL |access-date=25 February 2022 |website=Wall Street Journal |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224193844/https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL |url-status=live}}</ref> * 1 komercijalni brod s [[Zastava Moldavije|moldavskom zastavom]] oštećen<ref>{{cite news|url=https://www.romaniatv.net/alerta-in-marea-neagra-nava-a-republicii-moldova-atacata-de-rusi-anuntul-facut-de-ministerul-apararii-din-ucraina_6272918.html |title=Alertă în Marea Neagră! Navă a Republicii Moldova, atacată de ruși. Anunțul făcut de Ministerul Apărării din Ucraina |author-first=Filip |author-last=Stan |publisher=România TV |date=25 February 2022}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.g4media.ro/breaking-o-nava-sub-pavilionul-republicii-moldova-a-fost-lovita-de-un-obuz-in-marea-neagra-tot-echipajul-e-format-din-marinari-rusi.html |title=BREAKING O navă sub pavilionul Republicii Moldova a fost lovită de un obuz în Marea Neagră / Tot echipajul e format din marinari ruși |author-first=Alexandru |author-last=Mihăescu |newspaper=G4Media |date=25 February 2022}}</ref> * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * ukupno 137 Ukrajinaca ubijeno, 316 ranjeno<ref>{{cite news |title=Zelenskiy: 137 people have died in the Russian invasion |url=https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863 |access-date=24 February 2022 |work=The Guardian |date=24 February 2022 |archive-date=25 February 2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225001236/https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863 }}</ref> }} |bilješke = }} Dana 24. veljače 2022. godine, [[Rusija|Ruska Federacija]] je pokrenula masovnu invaziju na [[Ukrajina|Ukrajinu]], eskaliravši tako [[Rusko-ukrajinski rat]] koji je započeo 2014 godine. Bio je to najveći napad na europsko tlo još od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/russia-attacks-ukraine-defiant-putin-warns-us-nato-83078619|title=Russia presses invasion to outskirts of Ukrainian capital|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Početkom 2022. invaziji je prethodilo dugotrajno gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Nekoliko dana prije invazije, Rusija je priznala dvije [[Popis nepriznatih država|samoproglašene paradržave]] unutar ukrajinskih granica: [[Donjecka Narodna Republika|Donjecku Narodnu Republiku]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansku Narodnu Republiku]]. Dana 21. veljače, [[Oružane snage Rusije|Oružane snage Ruske Federacije]] ušle su u regiju [[Donbas]] na istoku Ukrajine, a 22. veljače [[Savjet Federacije (Rusija)|Savjet Federacije]] jednoglasno je ovlastilo predsjednika Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije. Dana 24. veljače, oko 5 sati ujutro po [[Istočnoeuropsko vrijeme|istočnoeuropskom vremenu]], Putin je najavio „specijalnu vojnu operaciju” u istočnoj Ukrajini, nakon čega su nekoliko minuta kasnije počeli su raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad [[Kijev]]. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i [[Bjelorusija|Bjelorusijom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.interfax.ru/world/824058|title="Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии"|website=Interfax.ru|access-date=26. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d|title=Russia attacks Ukraine|last=|first=|date=23. veljače 2022.|website=CNN|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Dva sata kasnije, ruske kopnene snage ušle su u zemlju.<ref>{{Cite news|title=Why is Russia invading Ukraine and what does Putin want?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589|newspaper=BBC News|date=25. veljače 2022.|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće [[mobilizacija|mobilizacije]]. Invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući [[sankcije]] koje su nametnute Rusiji, dok su s druge strane antiratni prosvjedi u Rusiji rezultirali masovnih uhićenjima prosvjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/|title=Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine|last=Groppe|first=Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen|website=USA Today|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Prije invazije, neke od članica NATO-a pružale su materijalnu i oružanu podršku Ukrajini; makar NATO kao organizacija nije.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/25/nato-allies-to-provide-more-weapons-to-ukraine-stoltenberg-says|title=NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine|website=Al Jazeera|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Dana 15. ožujka 2022. godine generalni sekretar NATO-a [[Jens Stoltenberg]] je istaknuo odlučno opredjeljenje "NATO saveznika" da pruže podršku Ukrajini u oružju, strjeljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu.<ref>[https://www.nato.int/cps/fr/natohq/opinions_193085.htm Press conference by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the Extraordinary meeting of NATO Ministers of Defence] (engleski), službene stranice NATO pakta, 15. ožujka 2022.</ref> Odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje odlučile su pružiti Ukrajini žurnu gospodarsku pomoć i opskrbu ratnim materijalom,<ref>[https://www.dw.com/hr/eu-%C4%87e-pomo%C4%87i-u-naoru%C5%BEavanju-ukrajine/a-60937629 "EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine"], DW, 27. veljače 2022.</ref> te primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. Dana 3. siječnja 2022. god., Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, dao je procjenu da će tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i "svih oligarha" biti zamrznuta sankcijama. Dodao je da Europska unija neće vojno intervenirati, ali "smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo... već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji [i] financijskom sustavu".<ref>[https://www.pbs.org/wnet/amanpour-and-company/video/french-finance-minister-on-economic-sanctions-against-russia/ "French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia"], PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.</ref> Izuzev što svjetskim opskrbnim lancima prijete nestašice energenata i raznih sirovina (primjerice paladija, aluminija i drugih strateški važnih materijala) koje se dobavljaju iz Rusije, i koje bi [[Međunarodne sankcije|međunarodnim sankcijama]] mogle biti isključene s tržišta, očekuje se već na početku rata i znatna šteta za svjetsko gospodarstvo zbog prestanka rada dobavljača koji djeluju u Ukrajini.<ref>[https://business-journal.in/politics/car-parts-chips-sunflower-oil-war-in-ukraine-threatens-new-shortages-business-journal/ "Car parts, chips, sunflower oil: War in Ukraine threatens new shortages"], Business Journal, 28. veljače 2022.</ref> Ukrajina je prije rata ostvarivala, primjerice, blizu polovice svjetske proizvodnje [[Suncokret|suncokreta]] i ulja od [[Bojadisarski bodalj|šafranike]], te 70 do 90 posto proizvodnje plina [[Neon|neona]].<ref>[https://time.com/6155095/sunflower-oil-russia-ukraine/ "How the Ukraine-Russia Conflict Will Raise the Price of Snack Foods"], ABBY VESOULIS, "Time", 7. ožujka 2022.</ref> Prestanak rada pogona za proizvodnju neona u ukrajinskim primorskim gradovima Mariupolju i Odesi početkom rata doveli su u pitanje održivost globalne proizvodnje [[Čip|čipova]].<ref>[https://tech.co/news/ukraine-chip-shortage "More Chip Shortage Fears as Ukraine Halts Neon Output"], Isobel O'Sullivan, "Tech.co", 14. ožujka 2022.</ref> Nakon 3 tjedna rata, oko 1/4 ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/21/europe/ukraine-russia-conflict-10-million-refugees-intl/index.html "A quarter of Ukrainians have fled their homes. Here's where they've gone"], George Ramsay, CNN, 21. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 23. veljače 2022.</ref> == Nazivi rata == Iako se u većem dijelu svijeta rat naziva '''Invazijom Rusije na Ukrajinu''' ili '''Ruskom agresijom na Ukrajinu''', u Ruskoj Federaciji, ovakav je naziv zabranjen, te se prema službenom državnom narativu za rat koristi [[eufemizam]] "'''Specijalna vojna operacija"'''. Ruska agencija za nadzor komunikacija ''Roskomnadzor'', zabranila je početkom ožujka 2022. svim medijima u državi da o sukobu izvještavaju koristeći termine koji odstupaju od onog službenog državnog.<ref>{{Citiranje weba|title=Russian Lawmakers OK Bill On 'False News' About Military Operations, In Further Curb On Media|url=https://www.rferl.org/a/russia-fake-news-military-invasion-independent-media/31735798.html|access-date=2022-03-08|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-26|title=‘Don’t call it a war’ – propaganda filters the truth about Ukraine on Russian media|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/26/propaganda-filters-truth-ukraine-war-russian-media|access-date=2022-03-08|website=the Guardian|language=en}}</ref> Slične naputke dobili su i učitelji u ruskim školama, ako ih učenici pitaju o ratu u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-03|title=Russian media tries to convince citizens that invasion is 'peacekeeping', and troops are 'aid'|url=https://inews.co.uk/news/russian-teachers-call-ukraine-war-peacekeeping-operation-citizens-tod-putin-troops-giving-aid-1496012|access-date=2022-03-08|website=inews.co.uk|language=en}}</ref> == Pozadina == {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Drugi hladni rat|Krim|Krimski Tatari|Krimski Kanat|Kijevska Rus'}} === Pitanje Krima === Poluotok [[Krim]] je u svojoj povijesti bio dio različitih država, ali i nezavisan teritorij. Njegova južna obala bila je dio [[Helenistička Grčka|grčkog]] kulturološkog kruga skoro 2000 godina. Unutrašnjost poluotoka bila je [[Protobugari|protobugarska]]<!----nisu Bugari!-----> i [[Hazari|hazarska]] 600 godina, nakon čega je pripadala [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]] 200 godina, a nakon njena pokoravanja 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. Početkom 15. stoljeća, nezavisnost [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] koja je trajala 100 godina, osigurali su [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski Kanat autonomnim dijelom Carstva. Godine 1784. [[Rusko Carstvo|Rusko je Carstvo]] porazilo Osmanlije pripojivši tako Krim Rusiji. Ubrzo potom osnovana je ruska [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj|Sevastopolju]]. Krim i susjedne regije sačinjavale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priljev [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Nakon što su tijekom II. svjetskog rata odlukom sovjetskih vlasti s Krima prisilno iseljeno oko četvrt milijuna [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]], te daljnjih oko 100 tisuća Nijemaca, Bugara, Armenaca i Grka (od tadašnjeg stanovništva od oko milijun ljudi), godine 1945. ukinuta je [[Krimska autonomna sovjetska socijalistička republika|Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], koja je bila dio [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]]; te je uspostavljena [[Krimska oblast]]; prvotno i dalje u sastavu Ruske SFSR. 1954. je Krimska oblast prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. Godine 1991. Krim je postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, dobila je 80 % Crnomorske flote te je iznajmila objekte pomorske baze u Sevastopolju na 20 godina (kasnije je taj rok produžen do 2042. godine). Nakon Ukrajinske revolucije na Majdanu godine, Ruska Federacija je u veljači 2014. godine okupirala poluotok Krim, slanjem neoznačene vojske, popularno zvane "malim zelenim čovječuljcima"<ref>{{Citiranje weba|last=Pifer|first=Steven|date=2020-03-17|title=Crimea: Six years after illegal annexation|url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2020/03/17/crimea-six-years-after-illegal-annexation/|access-date=2022-03-10|website=Brookings|language=en-US}}</ref>, koja je zauzela sve važne administrativne zgrade na poluotoku, stavivši ga tako pod rusku kontrolu.<ref>{{Citiranje weba|last=Clinch|first=Matt|date=2022-01-27|title=How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked|url=https://www.cnbc.com/2022/01/27/how-russia-invaded-ukraine-in-2014-and-how-the-markets-tanked.html|access-date=2022-03-10|website=CNBC|language=en}}</ref> Nakon što su priznali da je neoznačena vojska njihova, vodeći su ruski političari tvrdili da su okupacijom Krima "ispravili povijesnu nepravdu".<ref>{{Citiranje novina|date=2015-04-26|title=Russia's Putin says taking Crimea righted historical injustice|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-film-idUSKBN0NH0JD20150426|access-date=2022-03-10}}</ref> Potom je organiziran kontroverzni referendum u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji na kojem je 97% izašlih birača glasalo za pripajanje poluotoka Rusiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Official results: 97 percent of Crimea voters back joining Russia|url=https://www.cbsnews.com/news/official-results-97-of-crimea-voters-back-joining-russia/|access-date=2022-03-10|website=www.cbsnews.com|language=en-US}}</ref> Ni Ukrajina, ni veći dio međunarodne zajednice nije priznao ovakvu aneksiju Krima, tvrdeći da je ona protivna međunarodnom pravu,<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Godišnjica aneksije Krima – bez euforije {{!}} DW {{!}} 16.03.2016|url=https://www.dw.com/hr/godi%C5%A1njica-aneksije-krima-bez-euforije/a-19119639|access-date=2022-03-10|website=DW.COM|language=hr-HR}}</ref> dok su ruski službenici na pitanja o aneksiji Krima govorili da je aneksija "gotova stvar".<ref>{{Citiranje weba|date=2014-03-23|title=Jutarnji list - RUSKI AMBASADOR U RH 'Krim je gotova stvar. Moldavija i baltičke zemlje ne moraju brinuti, ali...'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/ruski-ambasador-u-rh-krim-je-gotova-stvar.-moldavija-i-balticke-zemlje-ne-moraju-brinuti-ali...-986417|access-date=2022-03-10|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === NATO === Kad je 1990. sovjetski predsjednik [[Mihail Gorbačov]] proglasio atmosferu rastućeg povjerenja, upozorivši na politike kojima se nastoji izolirati [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] na europskom kontinentu, što je on smatrao nedopustivim.<ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=Wilson Center|access-date=27. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Citation|title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc|url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc|accessdate=27. veljače 2022.}}</ref> Gorbačov je 1997. godine, kada on više nije bio državnik i kada Sovjetski Savez više nije postojao, iznio ocjenu da je širenje NATO-a na zemlje bivšeg [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] "greška" i "poniženje za Rusiju".<ref>{{Citation|title=Russia – Gorbachev comments on NATO, 1997. (video, ruski/engleski)|url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw|accessdate=23. ožujka 2022.}}</ref> Na krimskom poluotoku u 2006. je došlo do izbijanja prosvjeda. Razlog tome bio je dolazak [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] koji su došli u grad [[Feodosija|Feodosiju]] zbog vojne vježbe „Sea Breeze” između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo „Okupatori, idite kući!”, a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim „teritorijem bez NATO-a”. Nekoliko dana nakon prosvjeda, američki marinci povukli su se s poluotoka.<ref>"[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&article=362919&lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]". ''EuroNews'', objavljeno 7. lipnja 2006., arhivirano 30. rujna 2007., pristupljeno 27. veljače 2022.</ref> Godine 2008. ruski je predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. travnja 2008.|website=The Guardian|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Godine 2014. M. Gorbačov je u intervjuu u vezi širenja NATO-a na istok rekao: „Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koje su nam dane 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se.” Gorbačov se pritom pozivao na dogovore iz vremena kada je Ukrajina još bila članicom Sovjetskog Saveza, kao i kasnije članice NATO-pakta [[Litva]], [[Latvija]] i [[Estonija]]; a koji su dogovori s bivšim Sovjetskim Savezom - toj bivšoj državi koju je predvodio Gorbačov su davana obećanja - predviđali da čak ni [[Poljska]] ili [[Mađarska]] ne bi smjela biti obuhvaćene NATO-paktom. <ref>{{Cite web|url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html|title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls|last=Kórshunov|first=Maxim|last2=RBTH|date=16. listopada 2014.|website=Russia Beyond|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Tijekom travnja je Ukrajina od savezničkih zemalja primila rezervne dijelove za svoje ratne zrakoplove sovjetske proizvodnje, što je prema tvrdnjama američkog [[Pentagon (zgrada)|Pentagona]] omogućilo osposobljavanje oko 20 ukrajinskih zrakoplova za borbu; Ukrajina šalje nekoliko zrakoplova dnevno na borbene letove i time osporava rusku zračnu nadmoć.<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/veliko-pojacanje-za-ukrajinu-zahvaljujuci-pomoci-saveznika-osposobljeno-jos-20-borbenih-aviona/ "Veliko pojačanje za Ukrajinu: zahvaljujući pomoći saveznika, osposobljeno još 20 borbenih aviona"], "Telegram", 21. travnja 2022.</ref> === Postsovjetski kontekst i Narančasta revolucija === Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavile su održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši [[Budimpeštanski memorandum]] o sigurnosnim garancijama pod uvjetom da Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD daju jamstva protiv za ukrajinski teritorijalni integritet i političku neovisnost. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica [[Povelja o europskoj sigurnosti|Povelje o europskoj sigurnosti]], gdje se „ponovo potvrdilo inherentno pravo svake države da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju”.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/mc/39569|title=Istanbul Document|publisher=OSCE|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Godine 2004. [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Ukrajine, proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora, koji su prema presudi [[Vrhovni sud Ukrajine|Vrhovnog suda Ukrajine]], u velikoj mjeri bili namješteni.<ref>{{Cite web|url=http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html|title=ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року|website=Vrhovni sud Ukrajine|access-date=25. veljače 2022}}</ref> Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicijskog kandidata, [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], koji je odbacio rezultate izbora. Tijekom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada teško razbolio, a ubrzo su brojne neovisne skupine liječnika zaključile da je bio otrovan [[2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin]]om.<ref>"[https://www.kyivpost.com/article/content/ukraine-politics/study-dioxin-that-poisoned-yushchenko-made-in-lab-46417.html Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab]". Kyiv Post. London. Associated Press, objavljeno 5. kolovoza 2009., pristupljeno 25. veljače 2022.</ref> Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultiralo mirnom [[Narančasta revolucija|Narančastom revolucijom]], koja je dovela proeuropski orijentirane kandidate Viktora Juščenka i [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] na vlast, a proruski orijentirani Janukovič je završio u opoziciji.<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|title=Britannica. Independent Ukraine|date=|website=web.archive.org|publisher=Arhivirano 15. sihečnja 2008.|access-date=25. veljače 2022}}</ref> Godine 2008. ruski je predsjednik Vladimir Putin govorio protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine NATO-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia|title=Putin warns Nato over expansion|date=4. travnja 2008.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. travnja 2008.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Rumunjski analitičar [[Iulian Chifu]] je 2009. godine, s koautorima, iznio je mišljenje da Rusija u pogledu Ukrajine slijedi ažuriranu [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljevu doktrinu]] ograničenog suvereniteta, iz doba postojanja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kada je SSSR prisvajao pravo da vojno intervenira u drugim socijalističkim zemljama koje su pripadale tom paktu, ukoliko nije zadovoljan s njihovom politikom. Slično je stajalište Ruska Federacija zauzela prema Ukrajini nakon njenog osamostaljenja, ustvrdio je ovaj autor.<ref>[http://www.cpc-ew.ro/pdfs/the_russian_georgian_war.pdf "Russia–Georgia War of August 2008: Ukrainian Approach"], str. 181. Iulian Chifu, Oazu Nanto i Oleksandr Sushk, 2009. Pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Viktor Janukovič je 2009. najavio ponovnu kandididaturu za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.<ref>{{Cite web|url=https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html|title=Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll|website=Unian|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine. === Ukrajinska revolucija i zbivanja nakon === {{glavni|Revolucija dostojanstva|Rat u istočnoj Ukrajini}} [[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Prosvjedi pokreta [[Euromajdan]] u [[Kijev]]u, prosinac 2013.]] Nakon višetjednih prosvjeda u sklopu pokreta [[Euromajdan]] (2013. – 2014.), proruski ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič]] i vođe ukrajinske parlamentarne oporbe potpisali su 21. veljače 2014. godine sporazum kojim su dogovoreni prijevremeni izbori. Narednog dana, uoči glasanja o opozivu, Janukovič je pobjegao iz Kijeva; da bi ga potom ukrajinski parlament [[Verhovna Rada]] smijenio.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526|title=Who Are These 'People,' Anyway?|date=14. ožujka 2014.|website=HuffPost|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html|title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional?|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html|title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25|website=Interfax-Ukraine|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Politički vođe iz istočne Ukrajine u kojoj se govori pretežno ruski jezik, proglasili su svoju odanost Janukoviču, te su 2014. godine nastali proruski nemiri u Ukrajini.<ref>{{Cite news|title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup"|url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222|newspaper=Reuters|date=22. veljače 2022.|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ubrzo potom je uslijedila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u ožujku iste godine, kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je počeo mjesec dana kasnije. Tada su stvorene [[Paradržava|paradržave]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganska Narodne Republika]], pod pokroviteljstvom Rusije.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/opinions/2019/3/16/annexation-of-crimea-a-masterclass-in-political-manipulation|title=Annexation of Crimea: A masterclass in political manipulation|last=Ragozin|first=Leonid|publisher=Al Jazeera|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ukrajinske vojne snage su uspjele staviti pod kontrolu pretežni dio Donjecke i Luganske oblasti, ali ne i njihove najnaseljenije dijelove oko glavnih gradova. Pobunjenici su uz presudnu vojnu i gospodarsku podršku Rusije uspjeli organizirati vlast na tim područjima oko [[Donjeck|Donjecka]] i [[Lugansk|Luganska]], a narednih godina su nastavljene sporadične borbe na linijama razdvajanja.<ref>[https://www.cnbc.com/2022/01/27/how-russia-invaded-ukraine-in-2014-and-how-the-markets-tanked.html "How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked"], Matt Clinch, 27. siječnja 2022.</ref> Do početka 2019. god. je u vojnim sukobima u Donbasu poginulo oko 14.000 vojnika i civila,<ref>[https://www.rferl.org/a/death-toll-up-to-13-000-in-ukraine-conflict-says-un-rights-office/29791647.html "Death Toll Up To 13,000 In Ukraine Conflict, Says UN Rights Office"], Christopher Miller , "Radio Slobodna Europa" (engleski), 26. veljače 2019.</ref> a sukobi uz uporabu topništva su nastavljeni i tijekom 2020. i 2021. godine.<ref>[https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-03-26/ukraine-records-most-deaths-in-conflict-since-summer-2020 "Ukraine Records Most Deaths in Conflict Since Summer 2020"], Daryna Krasnolutska, Bloomberg, 26. ožujka 2021.</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] odobrio je 14. rujna 2020. novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, „koja predviđa razvoj posebnog partnerstva s NATO-om s ciljem članstva u NATO-u”. Dana 24. ožujka 2021., Zelenskij je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava „strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.”<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html|title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea|publisher=Ukrinform|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]], tvrdeći da proširenje [[NATO]]-a nakon 1997. predstavlja sigurnosnu prijetnju njegovoj zemlji, tražio je da se Ukrajini zakonski zabrani pridruživanje vojnom savezu, iznijevši [[iredentizam|iredentističke]] stavove.<ref>{{Cite news|date=26. veljače 2022.|title=Russia’s invasion of Ukraine|newspaper=The Economist|url=https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine|access-date=26. veljače 2022.|issn=0013-0613}}</ref> U srpnju 2021. Putin je objavio esej pod imenom ''O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca'', u kojem je još jednom potvrdio svoje kontroverzno viđenje da su [[Rusi]] i Ukrajinci "[[Sveruska nacija|jedan narod]]".<ref>Putin, Vladimir (12. srpnja 2021.). "Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'". ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022. <q>''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.</q></ref> Američki povjesničar [[Timothy D. Snyder]] komentirao je da su Putinove ideje iznesene u eseju [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] nazvao je esej [[povijesni revizionizam|povijesnim revizionizmom]].<ref>{{Cite news|title=Why Putin’s history essay requires a rewrite|url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb|access-date=24. veljače 2022.|issn=0140-0460|first=Edward|last=Lucas}}</ref> Drugi iznose ocjene da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje suvremene Ukrajine i njene povijesti.<ref>{{Cite web|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/|title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions|date=15. srpnja 2021.|website=Atlantic Council|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour|title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour|date=7. prosinca 2021.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Rusija smatra da mogući ulazak Ukrajine u NATO i općenito širenje NATO-a prema njezinim granicama predstavlja ugrozu njenoj [[Nacionalna sigurnost|nacionalnoj sigurnosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion|title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis|last=Guyer|first=Jonathan|date=27. siječnja 2022.|website=Vox|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/|title=Ukraine: NATO’s original sin|date=23. studenoga 2021.|website=Politico|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> S druge strane, Ukrajina, te druge susjedne zemlje optužile su Putina za ruski [[iredentizam]] i vođenje agresivne militarističke politike.<ref>{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm|title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk|last=Agencies|date=13. rujna 2014.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> == Uvod == Logističke pripreme za invaziju počele su koncentriranjem ruskih kopnenih snaga uzduž ukrajinske granice, prvotno od ožujka do travnja 2021. godine, a zatim i od listopada 2021. do veljače 2022. Tijekom drugog razdoblja grupiranja vojske na ukrajinskim granicama, Rusija je postavila zahtjeve usmjerene SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma onoga što su nazvali "sigurnosnim garancijama", pod čime su tražili pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u, i smanjenje broja NATO-ovih vojnika i naoružanja smještenog u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]].<ref>{{Cite news|title=Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine|url=https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/|newspaper=Reuters|date=17. prosinca 2021.|access-date=25. veljače 2022.|first=Gabrielle|last=Tétrault-Farber|first2=Tom|last2=Balmforth}}</ref> Rusija je, također, zaprijetila "neodređenim vojnim odgovorom" ako se NATO nastavi držati „agresivne linije”.<ref>{{Cite news|title=Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’|url=https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/|newspaper=The Globe and Mail|date=21. prosinca 2021.|access-date=25. veljače 2022.|first=Mark|last=MacKinnon}}</ref> === Rusko negiranje planova o invaziji === Usprkos gomilanju vojske, ruski su dužnosnici tijekom dolaska njihovih oružanih snaga na ukrajinske granice više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom studenog 2021. [[Dmitrij Peskov]], Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da „Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našem teritoriju ne bi trebalo biti ničija briga”.<ref name=":0">Taylor, Adam (24. veljače 2022.). "[https://archive.today/20220224205233/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack]". ''The Washington Post''. [https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Original], arhivirano 24. veljače 2022., pristupljeno 26. veljače 2022.</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/|title=Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead|last=|first=|last2=|first2=|date=24. veljače 2022.|website=FactCheck.org|access-date=26. veljače 2022}}</ref> Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da „Rusija ne planira, niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresirana za dobre odnose sa svojim susjedima”.<ref name=":2" /> Sredinom siječnja 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, [[Sergej Rjabkov]], rekao je da Rusija „ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu”.<ref name=":2" /> Dana 12. veljače 2022. savjetnik [[Kremlj]]a za vanjske poslove, [[Jurij Ušakov]], nazvao je diskusiju o „takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji” „histerijom”.<ref name=":2" /><ref name=":0" /> Osam dana kasnije, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Anatolij Antonov]], rekao je da ruske snage „nikome ne prijete... nema invazije. Ne postoje takvi planovi”.<ref name=":0" /> === Ruska propagandna kampanja === Prije neposrednog početka invazije, Rusija je vodila masovnu propagandnu kampanju protiv Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-25|title=The stage for Russia’s war on Ukraine was set by a massive propaganda campaign, USC experts say|url=https://news.usc.edu/197298/russia-and-ukraine-propaganda/|access-date=2022-02-25|website=USC News}}</ref> Dana 9. prosinca 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj prema govornicima [[Ruski jezik|ruskog jezika]] izvan Rusije, kazavši tijekom svojeg obraćanja: „da je [[rusofobija]] prvi korak prema [[genocid]]u. Vi i ja znamo što se događa u [[Donbas]]u. To svakako liči na genocid.”<ref>{{Cite web|url=https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|title=Путин заявил о геноциде на Донбассе|website=Российская газета|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780|title=Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'|last=AFP|date=10. prosinca 2021.|website=The Moscow Times|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Također, iz Kremlja je osuđen ukrajinski zakon o jeziku.<ref>{{Cite web|date=1. travnja 2021.|title=New law stokes Ukraine language tensions|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions|access-date=25. veljače 2022.|website=France 24}}</ref> Dana 17. siječnja 2022., jedan od istaknutih ruskih novinara Anton Krasovski komentirajući ukrajinske ambicije o ulasku u NATO, na jednoj ruskoj TV emisiji, rekao je da je „Ukrajina ruska zemlja”. Zatim je nastavio govoriti da će Rusi doći na [[Hreščatik]] i tamo spaliti [[Ustav Ukrajine|ukrajinski ustav]], u kojem je deklarirana ambicija o ulasku u NATO.<ref>{{Citiranje weba|title=Kremlin-funded RT presenter claims Ukraine is Russian land that Russia will ‘take back’ by force|url=https://khpg.org//en/1608809975|access-date=2022-02-26|website=Kharkiv Human Rights Protection Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Romanyuk|first=Vika|date=2022-02-06|title=Kill Chain Against Disinformation: How to Stop the Kremlin’s Genocidal Rhetoric on Ukraine|url=https://www.stopfake.org/en/kill-chain-against-disinformation-how-to-stop-the-kremlin-s-genocidal-rhetoric-on-ukraine/|access-date=2022-02-26|website=StopFake}}</ref> Dana 15. veljače 2022. Putin je izjavio da se u Donbasu događa genocid kojega provode ukrajinske vlasti.<ref name="#1">{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. veljače 2022.|website=France 24|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Novinske kuće zabilježile su, da unatoč Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam iz obitelji u kojoj se govori ruski.<ref>{{Cite news|title=Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/|newspaper=The Telegraph|date=19. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.|issn=0307-1235|first=Nataliya|last=Vasilyeva}}</ref> Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netočnima.<ref>{{Cite news|title=Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked|url=https://www.bbc.com/news/60477712|newspaper=BBC News|date=22. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava|Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] i [[Vijeće Europe]], nisu našle nikakve dokaze koji bi podržale ruske tvrdnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/ukraine-smm/reports|title=Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine|website=OSCE|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> [[Europska komisija]] odbacila je optužbe o genocidu kao [[dezinformacija|dezinformacije]].<ref>[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news/disinformation-about-current-russia-ukraine-conflict-seven-myths-debunked-2022-01-24_en „Dezinformacije o trenutnom rusko-ukrajinskom sukobu – sedam razbijenih mitova”. Generalni direktorat za europsku susjednu politiku i pregovore o proširenju (saopćenje za javnost)]. Pristupljeno 25. veljače 2022. „Situacija u Ukrajini pokrenula je ovaj sukob. Postoje dokazi da Ukrajina čini zločine nad stanovništvom ruskog govornog podneblja na istoku zemlje. Rusija mora intervenirati, ne samo zato što su Ukrajina i Rusija 'jedna nacija'. Ukrajina jednostavno pripada ruskoj „privilegiranoj sferi uticaja”. '''Netočno'''. Apsurdne su optužbe da Ukrajina napada vlastiti teritorij i progoni svoje građane. Kako bi potaknuli domaću podršku ruskoj vojnoj agresiji, ruski državni mediji neumorno pokušavaju ocrniti Ukrajinu, optužujući je za navodni genocid u istočnoj Ukrajini, povlačeći neosnovane paralele s nacizmom i Drugim svjetskim ratom i izmišljajući priče s ciljem da izazovu negativnu emocije kod publike.” Originalni izvor na engleskom jeziku: Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. Myth 2: "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". False. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences</ref> Američko veleposlanstvo u Ukrajini nazvalo je rusku tvrdnju o genocidu „neistinom za osudu”,<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html|title=United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood|publisher=Ukrinform|access-date=25. veljače 2022}}</ref> dok je [[Ned Price]], glasnogovornik [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država]], izjavio je da je Moskva takve tvrdnje predstavlja kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.<ref name="#1"/> Dana 18. veljače, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Anatolij Antonov]] optužio je Sjedinjene Američke Države da odobravaju prisilnu [[Asimilacija (sociologija)|asimilaciju]] ukrajinskih Rusa.<ref>{{Cite web|url=https://tass.com/russia/1405599|title=US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine – Russian ambassador to US|website=TASS|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Dana 19. veljače europski portal za borbu protiv dezinformacija "EU vs. Disinformation" sljedeće je ruske optužbe proglasio neutemeljenima: „Ukrajinske snage pripremaju veliku ofenzivu na Donbas”, „Ukrajina priprema terorističke napade na Donbas ili Rusiju”, „Ukrajina provodi genocid nad govornicima ruskog jezika na istoku”, „Ukrajina planira uporabu kemijskih i drugih nedopuštenih oružja protiv civila na istoku”, „Ukrajinske snage čine zločine nad civilima na istoku”.<ref>{{Citiranje weba|date=19. veljače 2022.|title=The Kremlin’s Playbook: Fabricating Pretext to Invade Ukraine – More Myths|url=https://euvsdisinfo.eu/the-kremlins-playbook-fabricating-pretext-to-invade-ukraine-more-myths/|url-status=live|access-date=26. veljače 2022.|website=Eu vs Disinformation}}</ref> U govoru održanom 21. veljače 2022., V. Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo [[Neonacizam|neonacističko]], dodajući da je cilj Rusije [[Demilitarizacija|demilitarizati]] i „[[Denacifikacija|denacificirati]]” Ukrajinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|access-date=26. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite news|title=Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace|url=https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977|newspaper=Financial Times|date=24. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.|first=Max|last=Seddon}}</ref> Hrvatski analitičar i stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović, komentirajući Putinove navodne ciljeve "demilitarizacije" i "denacifikacije" Ukrajine, kazao je da to ni nisu ostvarivi vojni ciljevi nego političke parole.<ref>{{Citiranje weba|title=Analitičar Vidmarović: Iluzija je da će Putin završiti u Den Haagu iza rešetaka, ali postoji jedan način|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/analiticar-vidmarovic-iluzija-je-da-ce-putin-zavrsiti-u-den-haagu-iza-resetaka-ali-postoji-jedan-nacin-1568319|access-date=2022-03-10|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni „nacistički” narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu Ukrajine nema široke podrške ideologijama [[krajnja desnica|krajnje desnice]], a nijedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovnoj Radi]], državnom zakonodavnom tijelu, tijekom parlamentarnih izbora 2019. godine.<ref name=":bs0">{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/live-blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537|title=Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say|website=NBC News|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Štoviše, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinski premijer [[Denis Šmihalj]] su zapravo [[Židov]]i što čini Ukrajinu jednom od dvije države svijeta koje imaju židovskog vođu predsjednika i premijera (druga je [[Izrael]]). Osvrćući se na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da se njegov djed, sovjetski pješadinac, borio protiv nacista;<ref>{{Cite web|url=https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|title=Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs"|last=|first=|date=24. veljače 2022.|website=Axios|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref name=":bs0" /> izgubivši tri člana njegove obitelji u [[holokaust]]u. [[Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država]] osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu povijesti [[Holokaust|Holokausta]] kao opravdanje za rat.<ref>{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/|title=Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine – The Boston Globe|last=|first=|last2=|website=BostonGlobe|access-date=26. veljače 2022.|last3=Comments|first3=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine|title=Museum concerned about loss of life|website=United States Holocaust Memorial Museum|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> === Sukobi na istoku === Borbe u Donbasu značajno su eskalirale 17. veljače 2022. Dnevni broj razmjena vatre između separatista i Ukrajinske vojske tijekom prvih šest tjedana 2022. kretao se od dva do pet,<ref name=":bs1">MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". ''The Globe and Mail''. str. A3.</ref> da bi 17. veljače ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.<ref name=":bs1" /> Ruski državni mediji također su izvijestili o preko 20 topničkih napada na položaje separatista istog dana.<ref name=":bs1" /> Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u [[Stanicja Luhanska|Stanicji Luhanskoj]] koristeći topništvo, ranivši pri tome tri civila. Luganska Narodna Republika priopćila je da je ukrajinska vlada napala njene snage [[minobacač]]ima, [[bacač granata|bacačima granata]] i [[Strojnica|strojnicama]].<ref>{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu|title=Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east|website=MSN|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Where are Russia's troops?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694|newspaper=BBC News|date=23. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu evakuaciju civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.<ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504|newspaper=BBC News|date=19. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773|title=Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears|website=NBC News|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473|title=In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees|last=Light|first=Felix|date=20. veljače 2022.|website=The Moscow Times|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp |title=Warning siren sounds in rebel-held capital in east Ukraine -Reuters witness |work=MSN News |date=18 February 2022 |author-first=Alexander |author-last=Smith |access-date=23 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032724/https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp |url-status=live}}</ref> Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu topničkog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.<ref>{{cite web|date=18 February 2022 |title=47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas |url=https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220217205001/https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/ |archive-date=17 February 2022 |access-date=18 February 2022 |publisher=Kyiv Independent}}</ref><ref>{{cite web|title=How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive |url=https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html |date=18 February 2022 |access-date=18 February 2022 |publisher=NV.UA |archive-date=18 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218180147/https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html |url-status=live}}</ref> Dana 21. veljače, [[Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije]] (FSB) objavila je da je uništen njen granični objekt u [[Rostovska oblast|Rostovskoj oblasti]] koji se nalazi 150 metara od ukrajinske granice.<ref>{{cite news |author=<!--Staff writer(s)/no by-line.--> |date=21 February 2022 |title= |script-title=ru:ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР |url=https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd |url-status=live |work=RBK Daily |publisher=RBK Group |issn=1991-0703 |oclc=849495462 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222023632/https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd |archive-date=22 February 2022 |access-date=22 February 2022 |script-quote=ru:В 9:50 выпущенным с Украины снарядом полностью разрушен российский пограничный пункт в Ростовской области в 150 метрах от границы, пострадавших нет, сообщили РБК в ФСБ. |trans-quote=At 9:50 a.m., a projectile fired from Ukraine completely destroyed a Russian border checkpoint in the Rostov region, 150 meters from the border, there were no casualties, the FSB told RBC. }}</ref> Izvještajna služba [[Južni vojni okrug|Južnog vojnog okruga]] priopćila je da su tijekom jutra tog dana ruske snage likvidirale skupinu od pet [[Sabotaža|sabotera]] u blizini sela [[Mitjakinskaja]] u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine s dva pješačka borbena vozila, pri čemu su ista uništena.<ref>{{cite news|date=21 February 2022 |title=Российские военнослужащие уничтожили пять диверсантов с Украины при нарушении границы |publisher=TASS |url=https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed |url-status=live |access-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221163322/https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed |archive-date=21 February 2022}}</ref> Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih [[Operacija pod lažnom zastavom|operacijama pod lažnom zastavom]].<ref>{{cite news |title=Russia Says Border Facility Near Ukraine Destroyed in Shell Attack |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487 |access-date=21 February 2022 |publisher=The Moscow Times |date=21 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221123839/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Russia says it prevented border breach from Ukraine, Kyiv calls it fake news |url=https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/ |access-date=21 February 2022 |work=Reuters |date=21 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221131855/https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/ |url-status=live }}</ref> Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela [[Zajceve]], 30 kilometara sjeverno od [[Donjeck]]a.<ref>{{cite web|url=https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police |title=Two Ukraine soldiers, civilian killed in shelling |work=Al-Arabiyah |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221203204/https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police |url-status=live}}</ref> Nekoliko analitičara, među kojima i istraživačka web-stranica [[Bellingcat]],<ref>{{cite news |author=Bellingcat Investigation Team |date=23 February 2022 |title=Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine's Frontlines |url=https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/ |url-status=live |work=Bellingcat |location= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223204058/https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/ |archive-date=23 February 2022 |access-date=24 February 2022}}</ref> objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.<ref>{{cite web|title='Dumb and lazy': the flawed films of Ukrainian 'attacks' made by Russia's 'fake factory' |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |work=The Guardian |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221235946/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Four Russian false flags that are comically easy to debunk |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/ |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |publisher=The Daily Telegraph |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222050443/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Russia's 'Idiotic' Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine |url=https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |publisher=Vice Media|archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221194550/https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine |url-status=live}}</ref> Dana 21. veljače nepoznate snage granatirale su [[termoelektrana|termoelektranu]] sjeverno od mjesta [[Ščastja]] koje se nalazi u okolici [[Lugansk|Lugansk]]a u Luganskoj Narodnoj Republici,<ref>{{cite web|author-last1=Mazneva |author-first1=Elena |author-last2=Chourisna |author-first2=Kateryna |date=22 February 2022 |title=Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling |access-date=23 February 2022 |website=Bloomberg News |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223065953/https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling |url-status=live}}</ref> a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.<ref>{{cite web|author-last=Gerasimova |author-first=Tanya |date=21 February 2022 |title=Luhansk TPP Suspends Work Due To Militants Shelling |url=https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling |access-date=23 February 2022 |publisher=Ukranews |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222162111/https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling |url-status=live}}</ref> === Eskalacija (21. – 23. veljače) === [[File:Обращение Президента Российской Федерации 2022-02-21.webm|thumb|thumbtime=00:03|Obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina naciji 22. veljače 2022.<br><small>(Dostupni engleski i ruski titlovi)</small>]] Dana 21. veljače, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizirane snage) pošalju u dio [[Donbas|Donbasa]] kojega kontroliraju proruski pobunjenici, u akciju koju je Rusija naziva „mirovnom misijom”.<ref name="ru-troops-donbas">{{cite news|date=21 February 2022 |title=Putin orders troops into separatist-held parts of Ukraine |publisher=CNN |url=https://cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-mo3nday-intl/index.html |access-date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102720/https://www.cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-monday-intl/index.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |author-last1=Philp |author-first1=Catherine |author-last2=Wright |author-first2=Oliver |author-last3=Brown |author-first3=Larissa |title=Putin sends Russian tanks into Ukraine |url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8 |work=The Times |date=22 February 2022 |access-date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223032437/https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8 |url-status=live}}</ref> Ruska vojska saopćila je da je ubila pet ukrajinskih „diverzanata”, što je oštro demantirao ukrajinski ministar vanjskih poslova [[Dmytro Kuleba]].<ref>{{cite news|title=Russia claims to kill 5 Ukrainian 'saboteurs' who crossed border |work=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/ |access-date=24 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221232442/https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/ |url-status=live}}</ref> Kasnije tog dana, nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.<ref name="guard-troops-donbas">{{cite web|date=21 February 2022 |title=Putin orders troops into eastern Ukraine on 'peacekeeping duties' |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today |access-date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223175613/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=22 February 2022 |title=Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass |url=https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494 |access-date=21 February 2022 |website=la Repubblica |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221231124/https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=21 February 2022 |title=Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns |url=https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206 |access-date= |website=Newsweek |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223111027/https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|author-last= |author-first= |date=22 February 2022 |title=Chilling social media footage emerges of convoys of Russian military equipment entering Donbas in Ukraine |url=https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832 |access-date= |website=Sky News|archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032732/https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832 |url-status=live}}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu te ona nije dobila ikakvu potporu.<ref>{{cite web|title=Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine |url=https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223172555/https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165 |archive-date=23 February 2022 |access-date=24 February 2022 |publisher=ABC News}}</ref> Ambasador [[Kenija|Kenije]], [[Martin Kimani]], usporedio je Putinov potez s [[kolonijalizam|kolonijalizmom]] rekavši: „Moramo dovršiti oporavak sa zgarišta mrtvih imperija, na način da ne potonemo nazad u nove oblike dominacije i opresije.”<ref>{{cite web|author-last=Woodyatt |author-first=Amy |date=23 February 2022|title=Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past |url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223161155/https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html |archive-date=23 February 2022 |access-date=24 February 2022 |website=CNN}}</ref> [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Joe Biden]] 22. veljače izjavio je da se „početak ruske invazije na Ukrajinu” dogodio. Generalni sekretar NATO-a [[Jens Stoltenberg]] i [[Kanada|kanadski]] premijer [[Justin Trudeau]] rekli su da je došlo do „dodatne invazije”. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je: „Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija.” [[Josep Borrell]], [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku]], izjavio je da su „ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija”.<ref name="WashPost_what_counts_invasion">{{cite news |author-last1=Parker |author-first1=Claire |title=What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean. |date=23 February 2022 |newspaper=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine |access-date=23 February 2022 |archive-url=https://archive.today/20220223204700/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/ |archive-date=23. veljače 2022. |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Russian troops in east Ukraine an 'invasion,' White House declares – National |url=https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/ |access-date=22 February 2022 |website=Global News |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222153822/https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/ |url-status=live}}</ref> Istog dana, [[Savjet Federacije (Rusija)|Savjet Federacije]] ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.<ref name=":5">{{cite web|url=https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html |title=Совфед дал согласие на использование ВС за пределами страны |date=22 February 2022 |publisher=RIA Novosti |access-date=22 February 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222163916/https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html |url-status=live}}</ref> S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na još tada opću [[Mobilizacija|mobilizaciju]].<ref>{{cite news |author-last1=Zinets |author-first1=Natalia |author-last2=Williams |author-first2=Matthias |title=Ukrainian president drafts reservists but rules out general mobilisation for now |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/ |access-date=23 February 2022 |work=Reuters |date=22 February 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222235612/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/ |url-status=live }}</ref> [[File:Mixed Feelings on the Russian Side of the Ukraine Border Over Potential War.webmhd.webm|thumb|200px|Video reportaža [[Voice of America|Voice of Americe]], o javnom mnijenju na ruskoj strani ukrajinsko-ruske granice na početku invazije<br><small>(Dostupni engleski titlovi)</small>]] Dana 23. veljače, [[Verhovna Rada]], ukrajinski [[parlament]], proglasio je 30-dnevno [[izvanredno stanje]] u cijeloj državi, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je također naredio mobilizaciju svih rezervista [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]].<ref>{{cite news|title=Ukraine to introduce a state of emergency and tells its citizens to leave Russia immediately |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html |date=23 February 2022 |access-date=23 February 2022 |author-first=Thomas |author-last=Kingsley |work=The Independent |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032730/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/ |title=Ukraine's Parliament approves state of emergency |author=<!--Not stated--> |date=23 February 2022 |website=Reuters |publisher=Reuters |access-date=24 February 2022 |quote="The state of emergency comes into force at midnight local time (1000 GMT). It will last 30 days and can be extended for another 30 days." |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223200424/https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Ukraine calls up reservists, declares national emergency as U.S. and allies hit Russia with new sanctions |url=https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/ |access-date=24 February 2022 |website=CBS News |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224055846/https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/ |url-status=live}}</ref> Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u [[Kijev]]u, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade.<ref>{{cite news|title=Russia evacuates embassy in Ukraine as crisis escalates |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |date=23 February 2022 |access-date=23 February 2022 |author-first=Dasha |author-last=Litvinova |work=Associated Press |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102040/https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |url-status=live}}</ref> Internetske stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarske web-stranice, pogođene su kibernetičkim [[Napad uskraćivanjem resursa|DDoS napadima]] ([[engleski jezik|engleski]]: ''distributed denial-of-service attack'').<ref>{{cite news |title=Ukraine hit by more cyberattacks, destructive malware |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b |access-date=24 February 2022 |work=Associated Press |date=23 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064547/https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b |url-status=live }}</ref> Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvan je od 23. do 24. veljače. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tijekom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s ciljem smirivanja krize. [[Glavni tajnik Ujedinjenih naroda]] [[Antonio Guterres]] izjavio je: „da se dadne prilika miru”.<ref name=":bsX0">{{cite web|date=23 February 2022 |title='It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine |url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224021804/https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35 |archive-date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |website=AP News}}</ref> Rusija je pokrenula invaziju u razdoblju u kojem je predsjedala nad Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda - tijekom veljače 2022. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Rusija ima pravo [[veto|veta]].<ref name=":bsX0" /><ref name=":1">{{cite web|title=U.S. Says Russia Will Face U.N. Security Council Resolution |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064610/https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX |archive-date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |website=Wall Street Journal}}</ref> U ranim satima 24. veljače, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat.<ref>{{cite news|author-last=Sonne |author-first=Paul |date=24 February 2022 |title=Ukraine's Zelensky to Russians: 'What are you fighting for and with whom?' |url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073748/https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/ |archive-date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |newspaper=The Washington Post}}</ref><ref>{{cite news|author-last1=Troianovski |author-first1=Anton |author-last2=MacFarquhar |author-first2=Neil |date=23 February 2022 |title=Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea |work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin |access-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073730/https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin/zelensky-makes-a-dramatic-appeal-to-the-russian-people-saying-the-people-of-ukraine-want-peace |archive-date=24 February 2022 |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{cite web |url=https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/ |date=23 February 2022 |title=Zelensky's Last-Ditch Plea for Peace |access-date=25 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224140341/https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/ |url-status=live}}</ref> == Invazija == [[Datoteka:2022 Russian Invasion of Ukraine animated.gif|thumb|440x440px|Animirana karta tijeka invazije]] === Prva faza rata; opća invazija na cijelu zemlju (24. veljače - 7. travnja) === Neposredno prije 6:00 po [[Moskovsko vrijeme|moskovskom vremenu]] ([[UTC+3]]), Putin je objavio da je donio odluku o pokretanju „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini.<ref name="declaration of war" /><ref name="Meduza_Putin_announces_invasion">{{cite news |title=Putin announces formal start of Russia's invasion in eastern Ukraine |date=24 February 2022 |newspaper=Meduza |url=https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine |access-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224033732/https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine |archive-date=24 February 2022 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Russian President Vladimir Putin announces military assault against Ukraine in surprise speech |url=https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI|access-date=24 February 2022 |website=MSN |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064559/https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI|url-status=live}}</ref> U svom obraćanju, Putin je rekao da nema planova za okupaciju ukrajinskog teritorija i da podržava pravo naroda Ukrajine na [[Pravo na samoodređenje|samoodređenje]].<ref name="tassputspeech24">{{cite news|date=24 February 2022 |title=Путин принял решение о проведении операции по денацификации и демилитаризации Украины|work=TASS |url=https://tass.ru/politika/13825671 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224045055/https://tass.ru/politika/13825671 |url-status=live}}</ref> Putin je izjavio da je Rusija tražila „demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-60503037|title=Ukraine conflict: Russian forces attack after Putin TV declaration<!-- different from current title, please do not change --> |website=BBC News] |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064553/https://www.bbc.com/news/world-europe-60503037 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549 |title=Russia's Putin Announces Military Operation in Ukraine |website=The Moscow Times |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064553/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549|url-status=live}}</ref><ref name="krputspeech24">{{cite news|date=24 February 2022 |title=Обращение Президента Российской Федерации |work=Kremlin.ru |url=http://kremlin.ru/events/president/news/67843 |url-status=dead |access-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225003932/http://kremlin.ru/events/president/news/67843 |archive-date=25 February 2022}}</ref> Putin je također pozvao ukrajinske vojnike da predaju svoje oružje i odu kući. Također je izjavio da će „sva odgovornost za moguće prolijevanje krvi biti na savjesti režima koji vlada nad teritorijem Ukrajine.”<ref name="declaration of war">{{cite news |title=Full text: Putin's declaration of war on Ukraine |url=https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine|archive-date=27 February 2022 | url-status=live | work=The Spectator |date=24 February 2022}}{{cbignore}}</ref> Putinove tvrdnje da je ukrajinska vlada pod kontrolom neonacista ponovno su široko odbačene kao neutemeljene<ref>{{cite news |last=Chernova |first=Anna |date=24 February 2022 |title=Kremlin spokesperson echoes Putin's baseless claims on invasion objectives |work=CNN |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_542ef6fc653f4404d483a5156ecc23e6 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224132757/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/index.html |url-status=live}}</ref><ref name="autotmp3" /><ref>{{cite news |last1=Keith |first1=Collins |last2=Lazaro |first2=Gamio |last3=Scott |first3=Reinhard |title=Maps: Tracking the Russian Invasion of Ukraine |url=https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html |access-date=23 February 2022 |work=The New York Times |date=23 February 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222221302/https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |last1=Isachenkov |first1=Vladimir |last2=Litvinova |first2=Dasha |last3=Karmanau |first3=Yuras |last4=Heintz |first4=Jim |title=Russia attacks Ukraine as defiant Putin warns US, NATO |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |access-date=23 February 2022 |work=AP News |date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102040/https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |url-status=live }}</ref> [[Kremlj]] je planirao najprije raketama ciljati središta protuzračne obrane i [[Stožer|vojna zapovjedništva]] te potom poslati [[borbeni zrakoplovi|borbene zrakoplove]] i [[Vojni helikopter|helikoptere]] kako bi se brzo uspostavila ruska [[zračna nadmoć]].<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold">{{cite news |last1=Mendick |first1=Robert |title=Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/ |access-date=24 February 2022 |work=The Daily Telegraph |date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224083758/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/ |url-status=live }}</ref> Sjedinjene Američke Države izjavile su kako vjeruju da Rusija želi „dekapitirati” ukrajinsku vladu te uspostavi sebi sklonu vladu,<ref>{{cite news |last1=Stewart |first1=Phil |last2=Ali |first2=Idrees |title=Russia plans to 'decapitate' Ukraine government -U.S. defense official |url=https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/ |access-date=24 February 2022 |work=Reuters |date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224203851/https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> dok su pripadnici [[Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država|Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država]] izjavili kako očekuju da će Kijev pasti unutar 96 sati na temelju stanja na terenu.<ref>{{cite web|date=24 February 2022 |title=Exclusive: U.S. expects Kyiv's fall in days, Ukraine source warns of encirclement |url=https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326 |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326 |archive-date=26 February 2022 |access-date=26 February 2022 |website=Newsweek}}{{cbignore}}</ref> Američki Centar za mornaričke analize ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Center for Naval Analyses'') izjavio je da će Rusija pokušati opkoliti Kijev i [[Obuhvat (vojni manevar)|obuhvatiti]] ukrajinske snage na istoku zemlje, dok je Centar za strateške i međunarodne studije ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Center for Strategic and International Studies'') identificirao tri glavna pravca ruskog vojnog napredovanja: # Iz pravca Bjelorusije na sjever Ukrajine<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> # Iz pravca Donbasa na istoku<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> # Iz pravca poluotoka Krima na jugu.<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> Prema ruskim dokumentima koje su Ukrajinci zaplijenili u svibnju 2022., u oblasti Sumi; cilj ruske invazije u njenim početnim danima bio je ovladati cijelim teritorijem Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-12|title=Jutarnji list - Ukrajinci u oblasti Sumi pronašli ruske vojne dokumente: ‘Više nema dileme koji su im bili planovi‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-u-oblasti-sumi-pronasli-ruske-vojne-dokumente-vise-nema-dileme-koji-su-im-bili-planovi-15196563|access-date=2022-05-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Prva faza - Sjeverno bojište === [[File:Kyiv Tense as Russian Forces Advance.webm|thumb|„Kyiv Tense as Russian Forces Advance”, video reportaža [[Voice of America|Voice of Americe]]<br><small>(Dostupni engleski titlovi)</small>]]Ruska vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, graničnog prijelaza na tromeđi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.<ref>{{cite news|last1=Hodge|first1=Nathan|last2=Lister|first2=Tim|last3=Kottasová|first3=Ivana|last4=Regan|first4=Helen|date=24 February 2022|title=Russia launches military attack on Ukraine with reports of explosions and troops crossing border|work=CNN|url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224060424/https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html|archive-date=24 February 2022}}</ref>Dana 24. veljače 2022. godine, po riječima ukrajinskog državnog ministra [[Anton Herašenko|Antona Herašenka]], nešto poslije 6:30 ([[UTC+2]]) ruske snage pokrenule su kopneni napad u blizini grada Harkiva,<ref>{{cite news|date=23 February 2022|title=Ukraine-Russia crisis: Live updates|publisher=CNN|url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224044234/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html|archive-date=24 February 2022}}</ref> U 7:40, [[BBC]] je citirao druge izvore rekavši da u Ukrajinu ulaze i vojnici iz Bjelorusije.<ref>{{cite web|author=<!--Not stated-->|date=24 February 2022|title=Ukraine: Troops moving in from Belarus|url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064605/https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=BBC}}</ref> Neposredno prije 7:00 (UTC+2), Zelenski je objavio izvanredno stanje u cijeloj Ukrajini.<ref>{{cite web|date=16 July 2018|title=Russia-Ukraine crisis live news: Putin has launched 'full-scale invasion', says Ukrainian foreign minister – latest updates|url=https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224054309/https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|work=The Guardian}}</ref> Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da „nanese maksimalne gubitke” napadačima.<ref>{{cite web|author=|title=Зеленский отдал приказ ВСУ наносить максимальные потери оккупантам|url=https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224082802/https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref> Zelenski je također objavio da su od tog trenutka rusko-ukrajinski diplomatski odnosi prekinuti.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Украина разорвала дипломатические отношения с Россией|url=https://www.interfax.ru/world/824153|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224095330/https://www.interfax.ru/world/824153|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Interfax}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, objavio je opću mobilizaciju.<ref name="Reuters 2022">{{cite news|date=24 February 2022|title=Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax|publisher=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225025205/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|archive-date=25 February 2022}}</ref> Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući [[Međunarodna zračna luka Borispilj|Međunarodnu zračnu luku Borispilj]], ukrajinsku najveću zračnu luku, koja se nalazi 29 kilometra istočno od Kijeva.<ref>{{cite web|last=Charpentreau|first=Clement|title=Ukraine closes airspace, Kyiv airport under attack|url=https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224151542/https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1|archive-date=24 February 2022|access-date=25 February 2022|website=AeroTime Hub}}</ref> Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove.<ref>{{cite news|last=Eccles|first=Mari|date=24 February 2022|title=Ukraine closes airspace as Putin orders military operation|work=Politico|location=|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102433/https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/|archive-date=24 February 2022}}</ref>Služba sigurnosti Ukrajine također je navela da je Ukrajina odbila napad u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]].<ref>{{cite web|author=|title=President has made all necessary decisions to defend the country, the Armed Forces are actively resisting Russian troops – Adviser to the Head of the Office of the President|url=https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102445/https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=president.gov.ua}}</ref> U 10:00 (UTC+2) objavljeno je na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije da su ruski vojnici napali Ukrajinu sa sjevera te da su isti prodrli 5 kilometara. Izviješteno je da su ruski vojnici bili aktivni u [[Harkovska oblast|Harkivskoj oblasti]], [[Černigovska oblast|Černigovskoj oblasti]] i blizu [[Sumy|Sume]].<ref>{{cite web|author=|title=Войска России на севере Украины продвинулись вглубь до пяти километров – Арестович|url=https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224091205/https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref> U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruski vojnici u Černihivskoj oblasti zaustavljeni.<ref name="mil.2402.1030">{{cite web|author=|date=24 February 2022|title=General Staff of the Armed Forces of Ukraine: Operative information as of 10.30|url=https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103548/https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=mil.gov.ua}}</ref> Jedan se ruski izviđački [[vod]]<ref name="OZ">{{cite news|last1=Osborn|first1=Andrew|last2=Zinets|first2=Natalia|date=23 February 2022|title=Russian forces invade Ukraine with strikes on major cities|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/|url-status=live|access-date=23 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224033456/https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/|archive-date=24 February 2022}}</ref> predao u blizini [[Černigov|Černihiv]]a.<ref name="#2">{{cite web|author=|title=Военные взяли в плен первых российских оккупантов, которые сегодня вторглись в Украину (фото)|url=https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html|url-status=live|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html|archive-date=26 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}{{cbignore}}</ref> Pošto je Bjelorusija dozvolila ruskim vojnicima da napadnu Ukrajinu sa sjevera iz bjeloruskog teritorija, u 11:00 (UTC+2), ukrajinski graničari prijavili su ulazak ruskih vojnika u [[Vilča|Vilču]] ([[Kijevska oblast]]), dok su granični prijelaz u [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]] Rusi bombardirali raketnim bacačima (vjerojatno je riječ o [[BM-21 Grad]]u).<ref name="hromadske.online">{{cite web|author=|date=24 February 2022|title=Російсько-українська війна (текстовий онлайн)|url=https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224060243/https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Hromadske}}</ref> Također je objavljeno da je neoznačeni helikopter iz Bjelorusije bombardirao položaj graničara u [[Slavutič]]u.<ref>{{cite web|author=|date=24 February 2022|title=Со стороны Беларуси вертолет без опознавательных знаков обстрелял район перед КПП 'Славутич'|url=https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224112325/https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref>U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba – kraj [[Sumy|Sumija]] („u pravcu [[Konotop]]a”) i kraj [[Starobiljsk]]a (Luganska oblast).<ref name="hromadske.online" /> U 13:32 (UTC+2), načelnik glavnog stožera Ukrajine, general Valerij Zalužnij izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu.<ref name="hromadske.online" /> Nekoliko postaja kijevskog i harkivskog [[metro]]a, lokalno stanovništvo iskoristilo je za sklonište od bombi.<ref name="hromadske.online" /> U 16:00 (UTC+2) Zelenski je izjavio da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih vojnika u [[Černobil]]u i [[Pripjat]]u, [[Grad duhova|gradovima duhova]].<ref name="rsullivan-fighting">{{cite web|last=Sullivan|first=Rory|date=24 February 2022|title=Fighting breaks out near Chernobyl, says Ukrainian president|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224151418/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html|archive-date=24 February 2022|access-date=|website=The Independent}}</ref> Oko 18:20 (UTC+2) [[Černobilska nuklearna elektrana]] bila je pod ruskom kontrolom,<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=В Офисе президента подтвердили захват россиянами Чернобыльской АЭС|url=https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224172911/https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=UNIAN}}</ref><ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Chernobyl power plant captured by Russian forces – Ukrainian official|publisher=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224174356/https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/|archive-date=24 February 2022}}</ref><ref>{{cite web|last1=Sangal|first1=Aditi|last2=Wagner|first2=Meg|last3=Vogt|first3=Adrienne|last4=Macaya|first4=Melissa|last5=Picheta|first5=Rob|last6=Said-Moorhouse|first6=Lauren|last7=Upright|first7=Ed|last8=Chowdhury|first8=Maureen|date=24 February 2022|title=Russian troops seize Chernobyl nuclear power plant, Ukrainian official says|url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224182927/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=CNN}}</ref> kao i područje u okolici elektrane.<ref>{{cite web|last1=Najjar|first1=Farah|last2=Child|first2=David|last3=Gadzo|first3=Mersiha|title=Russian forces seize Chernobyl site as Ukraine battles rage|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224091527/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=Al Jazeera}}</ref><ref>{{cite web|title=Zelenskiy Says Russian Forces Trying To Take Over Chernobyl Nuclear Power Plant|url=https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224182943/https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty}}</ref><ref name="rsullivan-fighting" /> U 16:18 (UTC+2), [[Vitalij Kličko]], gradonačelnik Kijeva i bivši boksač, proglasio je [[policijski sat]] u trajanju od 22:00 do 7:00.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Kyiv imposes curfew from 22:00 to 07:00, transport not to work at this time – Klitschko|url=https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224160553/https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Interfax-Ukraine}}</ref>Nedugo nakon 23:00 (UTC+2), Zelenski je naredio [[Mobilizacija|opću mobilizaciju]] svih ukrajinskih muškaraca starosti od 18 do 60 godina. Iz istog razloga ukrajinskim muškarcima iz te dobne skupine bilo je zabranjeno napustiti Ukrajinu.<ref name="Interfax 2022">{{cite web|date=25 February 2022|title=Zelensky signs decree declaring general mobilization|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113724/https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|archive-date=25 February 2022|access-date=25 February 2022|website=Interfax-Ukraine}}</ref> Dana 25. veljače, oko 04:00 (UTC+2) po lokalnom vremenu, Kijev su potresle dvije eksplozije krstarećih i balističkih projektila.<ref>{{cite web|last1=Regan|first1=Helen|last2=Hallam|first2=Jonny|title=Ukrainian capital Kyiv targeted with missile fire, official says|url=https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225040530/https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html|archive-date=25 February 2022|access-date=25 February 2022|website=CNN}}</ref> Ukrajinska vlada priopćila je da je oborila neprijateljski zrakoplov iznad Kijeva, koji je potom pao na stambenu zgradu, pritom ju zapalivši.<ref>{{cite news|date=25 February 2022|title=Explosions heard in Kyiv, official says enemy aircraft downed|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225050231/https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/|archive-date=25 February 2022}}</ref> Kasnije je potvrđeno da je taj zrakoplov bio ukrajinski [[Suhoj Su-27]].<ref name="autotmp3" /> Nezavisni vojni analitičari primijetili su da se čini da su ruske snage na sjeveru Ukrajine bile u velikoj mjeri sukobile s ukrajinskim snagama. Ruske jedinice pokušale su opkoliti Kijev i napredovati prema [[Harkov|Harkivu]], no stale su zbog teških borba, dok su slike na društvenim mrežama sugerirale da su neke ruske oklopne kolone upale u zasjedu. Tijekom jutra 25. veljače, Zelenski je optužio Rusiju da cilja civilne objekte.<ref>{{cite news|last1=Graham-Harrison|first1=Emma|last2=Harding|first2=Luke|last3=Boffey|first3=Daniel|last4=Elias|first4=Visontay|date=25 February 2022|title=Ukraine invasion: Zelenskiy strikes defiant tone as explosions ring out in Kyiv|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225052024/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation|archive-date=25 February 2022}}</ref> Predstavnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da su u prethodna 24 sata pogođena 33 civilna mjesta..<ref>{{cite news|last1=Polityuk|first1=Pavel|last2=Baczynska|first2=Gabriela|last3=Lawson|first3=Hugh|title=Ukraine ministry says Russia hit 33 civilian sites in last 24 hrs -Interfax|work=Yahoo Finance|agency=Reuters/Interfax|url=https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113721/https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html|archive-date=25 February 2022}}</ref> ==== Desant na zračnu luku Hostomel ==== {{glavni|Bitka za zračnu luku Antonov}} [[Datoteka:Взятие под контроль аэродрома на территории Украины 003.png|mini|Ruske zračno-desantne snage na području zračne luke Antonov.]]Prema mišljenju vojnih analitičara, ključna bitka početne faze rata, bio je pokušaj zauzimanja zračne luke Hostomel, blizu Kijeva, kako bi preko nje Rusi zračnim mostom mogli masovno iskrcavati pojačanja u neposrednu blizinu ukrajinskog glavnog grada.<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Stručnjak otkriva što su Amerika i EU trebale napraviti i koje zemlje NATO-a su najugroženije: Sada je jasno da Putin nije blefirao!|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/strucnjak-za-sigurnost-o-putinovom-govoru-sada-je-jasno-da-to-nije-bio-blef-nego-da-su-spremni-to-uciniti-1579625|access-date=2022-04-26|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Naravno da su Rusi htjeli zauzeti Kijev, zamalo su i uspjeli. Evo zašto nisu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2353237|access-date=2022-04-26|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Kako bi osigurali perimetar oko zračne luke, odmah prvog dana invazije, nekoliko ešalona transportnih helikoptera [[Mil Mi-8|Mi-8]], uz pratnju jurišnih helikoptera [[Kamov Ka-50]] i [[Mil Mi-24|Mi-24]], iskrcali su rusko zračno-desantno pješaštvo na [[Zračna luka u Hostomelu|međunarodnu zračnu luku Antonov]] u [[Hostomel]]u, u predgrađu Kijeva.<ref>{{Citiranje weba|last=Roblin|first=Sebastien|date=2022-02-25|title=Pictures: In Battle for Hostomel, Ukraine Drove Back Russia’s Attack Helicopters and Elite Paratroopers|url=https://www.19fortyfive.com/2022/02/pictures-in-battle-for-hostomel-ukraine-drove-back-russias-attack-helicopters-and-elite-paratroopers/|access-date=2022-04-26|website=19FortyFive|language=en-US}}</ref> Za prvim valom padobranaca, na piste je navodno trebalo sletjeti 18 teških transportnih zrakoplova [[Iljušin Il-76]] sa pojačanjima.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-04|title=Why Russia’s military strategy is failing|url=https://www.afr.com/policy/foreign-affairs/why-russia-s-military-strategy-is-failing-20220304-p5a1ov|access-date=2022-04-27|website=Australian Financial Review|language=en}}</ref> Idućeg dana pokrenuta je ukrajinska protuofenziva s ciljem protjerivanja padobranaca sa zračne luke.<ref>{{cite web|author=The Moscow Times|date=24 February 2022|title=Russia Attacks Ukraine: As It's Happening|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224122327/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=The Moscow Times}}</ref><ref>{{cite news|last1=Chance|first1=Matthew|last2=Sangal|first2=Aditi|date=24 February 2022|title=On the ground: Russian forces take control of an air base near Kyiv, Ukraine|website=CNN|url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224145330/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70|archive-date=24 February 2022}}</ref> Jedna brigada [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalne garde Ukrajine]] izjavila je da je sudjelovala u borbi za zračnu luku te da je srušila 3 od 34 ruska helikoptera.<ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Video shows helicopters flying toward Gomostel airfield in Ukraine|newspaper=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073822/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA|archive-date=24 February 2022}}</ref> Nakon što je odbijeno nekoliko opetovanih ruskih napada na zračnu luku, čini se da su Ukrajinci uništili piste za slijetanje kako bi onemogućili slijetanje strateške avijacije i tako riješili problem.<ref name=":7" /> Prema mišljenju Atlanskog vijeća i Andrewa McGregora, ukrajinska uspješna obrana zračne luke u Hostomelu, je vjerojatno spriječila Ruse da brzo zauzmu Kijev.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-03|title=Russia Crisis Military Assessment: Why did Russia's invasion stumble?|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/new-atlanticist/russia-crisis-military-assessment-why-did-russias-invasion-stumble/|access-date=2022-04-27|website=Atlantic Council|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=McGregor|title=Russian Airborne Disaster at Hostomel Airport {{!}} Aberfoyle International Security|url=https://www.aberfoylesecurity.com/?p=4812|access-date=2022-04-27|language=en-US}}</ref> ==== Bitka za Kijev ==== {{glavni|Bitka za Kijev (2022.)}} Dana 27. veljače 2022. opažena je vojna kolona duljine oko 5 km koja se od ukrajinsko-bjeloruske granice uputila u pravcu oko 100 km udaljenog Kijeva, preko područja grada [[Ivankiv|Ivankiva]];<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/procurile-nove-satelitske-snimke-golemi-ruski-konvoj-krece-se-u-smjeru-kijeva-kolona-je-duga-5-kilometara-15163695 "Procurile nove satelitske snimke: Golemi ruski konvoj kreće se u smjeru Kijeva, kolona je duga 5 kilometara!"], Jutarnji list, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> da bi se odmah sutradan moglo na satelitskim snimkama opaziti znatno veće kolone vojnih vozila na istom pravcu.<ref>[https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/2/28/satelitske-snimke-konvoj-ruskih-tenkova-dug-27-kilometara-ide-prema-kijevu "Konvoj ruskih tenkova i vojnih vozila dug 27 kilometara ide prema Kijevu"], Al Jazeera, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Trećeg dana invazije, na ukrajinskom teritoriju našlo se oko 50 % od oko 150.000 vojnika kopnenih snaga koliko je, prema procjenama, Rusija pripremila za invaziju; te se snage međutim bile suočene sa snažnim ukrajinskim otporom na svim pravcima djelovanja.<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2022/2/26/russian-forces-meeting-strong-and-wide-ukraine-resistance "Russian forces meeting ‘strong and wide’ Ukraine resistance"], Al Jazeera, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Do 3. ožujka 2022. opaženo je da se snažne ruske oklopne snage već nekoliko dana nalaze oko 30 km daleko od Kijeva – na položajima koje su ranije zauzele nešto manje ruske snage – ali da imaju očite problema s raspoređivanjem na borbene položaje te da je došlo do „zagušenja” te velike vojne kolone. Analitičari ukazuju da su s krajem zime, ukrajinska polja u velikoj mjeri pretvorena u blato koje znatno otežava kretanje oklopnih vozila izvan cesta.<ref>Mark Episkopos, [https://nationalinterest.org/blog/buzz/russias-forty-mile-long-convoy-stalls-outside-kiev-200967 "Russia's Forty-Mile-Long Convoy Stalls Outside of Kiev"], The National Interest, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> U iščekivanju napredovanja tih snaga sposobnih da okruže ili izravno napadnu glavni grad Ukrajine [[Kijev]], zabilježeni su [[Topništvo|topnički]] udari na vojne i civilne ciljeve u tom gradu, te u također višemilijunskom [[Harkov|Harkivu]], koji se nalazi oko 30 km od granice s Ruskom Federacijom.<ref>[https://www.irishtimes.com/news/world/europe/explosion-at-kyiv-railway-station-as-ireland-refers-situation-in-ukraine-to-icc-1.4816108 "Explosion at Kyiv railway station as Ireland refers situation in Ukraine to ICC"], The Irish Times, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Na sjeveru države, prvih tjedan dana ozbiljne su borbe vođene u predgrađima [[Černigov|Černihiova]] (285 tisuća stanovnika),<ref>Caitlin McFall, [https://www.foxnews.com/politics/russia-stalled-north-ukraine-heavy-shelling "Russia still 'stalled' in Ukraine's north, 'heavy' shelling in Kyiv, Chernihiv, Kharkiv: US defense official"], Fox News, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>[[Datoteka:Russian military vehicles marked with the V symbol bombed by Ukrainian troops.jpg|lijevo|mini|320x320px|Ruska vojna vozila s oznakama V, pod paljbom ukrajinskih snaga. ]] Krajem ožujka 2022. god. ruske su snage postupno popuštale pritisak prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu i počele prebacivati snage na bojišta na istoku Ukrajine,<ref>“[https://www.nacional.hr/uzivo-blinken-otkazao-sastanak-s-lavrovom-kanada-ukrajini-poslala-oruzje/ Počinje totalna invazija”: Ruska vojska ulazi na istok Ukrajine, stigli specijalci, krstareći projektili, ratni brodovi…"], "Nacional", 23. veljače 2022.</ref> Dana 2. travnja 2022. god. ukrajinske vojne vlasti su objavile da je Kijevska oblast - područje oko glavnog grada Kijeva koje graniči s Bjelorusijom - pod potpunom kontrolom ukrajinskih vojnih snaga, nakon što su se ruske vojne postrojbe odande povukle.<ref>"[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/2/7336668/ Kyiv region completely liberated from Russian occupiers"], "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2002.</ref> U gradu Buči u blizini samog Kijeva, gdje su se odvijale teške borbe između ukrajinskih i ruskih snaga, po ulicama i kućama ostalo je mnoštvo pobijenih civila. Lokalne vlasti izvješćuju o više stotina pobijenih sahranjenih u masovnu grobnicu.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/uznemirujuce-uzas-u-gradu-kod-kijeva-tijela-na-ulici-u-masovnoj-grobnici-280-ljudi/2352846.aspx "UZNEMIRUJUĆE Užas u gradu kod Kijeva. Tijela na ulici, u masovnoj grobnici 280 ljudi"], "Index.hr", 2. travnja 2022.</ref> Iz ukrajinskog državnog vrha tada su ocijenili da će ruske snage vjerojatno napustiti sva područja Ukrajine izuzev onih na istoku i jugu zemlje, koja bi Rusija mogla pokušati staviti pod svoju trajnu okupaciju.<ref>[https://www.txtreport.com/news/2022-04-02-podalak--russia-will-leave-all-territories-of-ukraine-except-the-south-and-east.HyoxOqSX9.html "Podalak: Russia will leave all territories of Ukraine except the south and east"], "Daily News", 2. travnja 2022.</ref>Dana 4. travnja 2022. god. ukrajinske vlasti objavljuju da se može vidjeti kako su kako ruske vojne snage napustile također i [[Černigovska oblast|Černihivsku oblast]] (područje s površine nešto više od 31.000 km2 i oko milijun stanovnika, istočno od Kijeva) u sjevernoj Ukrajini, koja je bila izložena ozbiljnim ratnim djelovanjima od samog početka invazije.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/4/7337015/ "'The vermin have left, but they've mined everything in the area': roads in Chernihiv Region are still very dangerous"], "Ukrajinska Pravda", 4. travnja 2022.</ref> Dana 5. travnja, ukrajinske vlasti izvijestile su da se ruske postrojbe izvučene sa sjevera Ukrajine u Bjelorusiju odande prevoze dalje vlakovima, te da je Bjelorusiju napustio i znatan dio ruskih zračnih postrojbi; ruske snage povučene odatle preusmjeravaju se prema istočnom dijelu Ukrajine, te se borbe vode na širokom području od [[Izjum|Izjuma]] (45.000 stanovnika) u [[Harkovska oblast|Harkivskoj oblasti]] do [[Mariupolj|Mariupolja]] na obali Azovskog mora, povodom nastojanja Rusije da pod svoju kontrolu stavi cjelokupni [[Donbas]] i stanovita okolna područja.<ref name=":6">[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/5/7337229/ "General Staff: Russian troops successfully advanced in 2-3 towns]", "Ukrajinska pravda", 5. travnja 2022.</ref> Do 8. travnja 2022. god. ruske snage su se posve povukle sa sjevera Ukrajine.<ref>[https://www.republicworld.com/world-news/russia-ukraine-crisis/russian-forces-have-fully-withdrawn-from-northern-ukraine-to-belarus-and-russia-says-uk-articleshow.html "Russian Forces Have 'fully Withdrawn' From Northern Ukraine To Belarus & Russia, Says UK"], Depaneeta Das, "RepublicWord.com", 8. travnja 2022.</ref> Dana 27. travnja 2022., objavljeno je da je zamjenik direktora ruske Gazprombanke (porijeklom Ukrajinac), prebjegao iz Rusije u Ukrajinu gdje se priključio obrani zemlje.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-27|title=Jutarnji list - Lociran nestali potpredsjednik Gazprombanka: ‘Na ratištu sam, ostajem do ukrajinske pobjede!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/lociran-nestali-potpredsjednik-gazprombanka-na-ratistu-sam-ostajem-do-ukrajinske-pobjede-15188758|access-date=2022-04-27|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> ==== Bitka za Harkiv ==== [[Datoteka:Ukrainian ATGM shooting down Russian Ka-52 Helicopter - Apr 5 2022.ogg|mini|Ukrajinci obaraju ruski jurišni helikopter [[Kamov Ka-50|Ka-52]] blizu Harkiva navođenom protuoklopnom raketom. ]] Na samom počektu invazije, ruske snage su okupirale prostrano područje oko drugog najvećeg ukrajinskog grada [[Harkov|Harkiva]] (1,4 milijuna stanovnika), koji se prostire svega oko 30 km od granice s Rusijom. S okupiranog prigradskog prostora, rusko topništvo je svakodnevno tuklo vojne i civilne ciljeve u gradu.<ref>[https://www.latimes.com/world-nation/story/2022-05-02/ukraine-war-holdouts-kharkiv-worst-hit-neighborhood "They refuse to leave Kharkiv’s worst-hit neighborhood. ‘We believe in our victory]’", NABIH BULOS, "Los Angeles Times", 2. svibnja 2022.</ref> Sredinom travnja 2021. god. ukrajinske snage su izvršile veće protunapada i oslobodile dio prigradskog područja.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/17/7340296/ "Kharkiv region: Armed Forces of Ukraine push Russian troops back and liberate 2 towns"], ''Ukrayinska Pravda,'' 17. travnja 2022.</ref> Početkom svibnja su ukrajinske snage nastavile sa snažnijom protuofenzivom, te međunarodni mediji na temelju analize satelitskih snimki izvješćuju da su ruske snage srušile 3 mosta u području oko Harkiva, u očitom nastojanju da uspore ukrajinsko napredovanje.<ref>[https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-05-13-22/h_c3c7b9664ff2a6e3311322d1c7731a22 "Exclusive: 3 bridges vital to Ukrainian counteroffensive blown up in Kharkiv region, satellite images show"], Paul P. Murphy, CNN, 13. svibnja 2022.</ref> Dana 15. svibnja 2022. god. ukrajinske snage izvješćuju da su izbile na ukrajinsko-rusku granicu kod Harkiva.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-troops-defending-kharkiv-reach-state-border-with-russia-governor-2022-05-16/ "Troops defending Kharkiv reached Russian border, Ukraine says]", Reuters, 16. svibnja 2022.</ref> Svakodnevno granatiranje Harkiva je prekinuto.<ref>[https://www.itv.com/news/2022-05-14/ukraine-has-won-the-battle-of-kharkiv-as-russian-troops-withdraw "'Ukraine can win this war': Top Nato diplomat says Russia is 'losing momentum'"], AP, kod "ITV News", 15. svibnja 2022.</ref> === Prva faza - Istočno bojište === {{glavni|Bitka za Harkiv (2022.)}} Dana 24. veljače 2022., ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u [[Luganska oblast|Luganskoj]], [[Sumska oblast|Sumskoj]], [[Harkovska oblast|Harkivskoj]], [[Černigovska oblast|Černihivskoj]] i [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]], dodavši i napade s Krima.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии|url=https://www.interfax.ru/world/824058|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073734/https://www.interfax.ru/world/824058|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Interfax}}</ref> Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti.<ref name="TroianovskiNYT">{{cite news|last1=Troianovski|first1=Anton|last2=MacFarquhar|first2=Neil|date=23 February 2022|title=Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224061947/https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin|archive-date=24 February 2022|issn=0362-4331}}</ref> Ukrajinski Centar za stratešku komunikaciju izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini mjesta [[Ščastja]] u okolici Luganska te da je povratila kontrolu nad tim mjestom. Također je izvijestio da je broj ruskih žrtava iznosio 50.<ref>{{cite web|author=|date=|title=ВСУ отвоевали Счастье: уничтожено около 50 врагов|url=https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224092127/https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref>Nakon što je bila sat vremena ''offline'', web-stranica Ministarstva obrane Ukrajine vraćena je ''online''. To ministarstvo objavilo je da je Ukrajina oborila pet zrakoplova i jedan helikopter u okolici Luganska.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Ukraine Defense Ministry website up and running after about an hour offline Ukraine's army claims it shot down five planes and one helicopter in Luhansk region|url=https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073842/https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Kyiv Post|via=Twitter}}</ref> Rusko topništvo oštetilo je jednu kuću u [[Čuhujiv]]u. Bolnica u gradu [[Vuhledar]]u (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest doktora).<ref name="hromadske.online" /> Dana 25. veljače, najbolje obučene i opremljene ruske jedinice bile su pozicionirane izvan Donbasa na jugoistoku te se činilo da pokušajem [[Obuhvat (vojni manevar)|obuhvata]] ukrajinskih pripremljenih obrambenih rovova pokušavaju napasti ukrajinske položaje s leđa. ==== Opsada Mariupolja ==== {{glavni|Opsada Mariupolja 2022.}} [[Datoteka:Сдача в плен бойцов подразделения Азов 002.png|lijevo|mini|300x300px|Predaja branitelja iz čeličane Azovstal. ]] Ukrajinski grad [[Mariupolj]], nalazi se na Azovskom moru, na istoku Ukrajine. Do početkom ožujka 2022., paravojska DNR-a, uz pomoć savezničkih formacija, grad je gotovo potpuno opkolila.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=Sangal, Aditi i suradnici|date=2022-03-01|title=Russian-backed separatist leader expects his forces to surround Mariupol on Tuesday|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-putin-news-03-01-22/h_0e3d20b474aa007bb1e4acc0d0fba984|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=CNN|language=en}}</ref> Okruženje je kompletirano do 2. ožujka, nakon čega je krenula opsada grada.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukraine: Mariupol Residents Trapped by Russian Assault [EN/UK] - Ukraine|url=https://reliefweb.int/report/ukraine/ukraine-mariupol-residents-trapped-russian-assault-enuk|access-date=2022-04-27|website=ReliefWeb|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Hunder|first=Max|date=2022-03-30|title=Timeline: Russia's siege of the Ukrainian city of Mariupol|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/russias-siege-ukrainian-city-mariupol-2022-03-30/|access-date=2022-04-27}}</ref> Nositelji obrane grada bili su ukrajinsko Mornaričko pješaštvo, i kontroverzna<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title="Azov" - sporni puk iz Mariupolja {{!}} DW {{!}} 16.03.2022|url=https://www.dw.com/bs/azov-sporni-puk-iz-mariupolja/a-61148017|access-date=2022-04-27|website=DW.COM|language=bs-BA}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2015-03-12|title=Ukraine crisis: Inside the Mariupol base of the controversial Azov battalion|language=en-AU|work=ABC News|url=https://www.abc.net.au/news/2015-03-13/inside-the-mariupol-base-of-ukraines-azov-battalion/6306242|access-date=2022-04-27}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kontroverzna bojna Azov: Brane Mariupolj, ubijaju ruske generale i hvale se time - "Pokazali smo tko je veliki gazda i poslali okupatore u pakao"|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/kontroverzna-bojna-azov---715751.html|access-date=2022-04-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-15|title=Slobodna Dalmacija - On je zapovjednik kontroverzne pukovnije Azov koja Mariupolj već tjednima brani kao tvrđavu: Vladimir Putin i čečenski vođa Kadirov za njegovu glavu nude pola milijuna dolara|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/on-je-zapovjednik-kontroverzne-pukovnije-azov-koja-mariupolj-vec-tjednima-brani-kao-tvrdavu-vladimir-putin-i-cecenski-voda-kadirov-za-glavu-mu-nude-pola-milijuna-dolara-1175736|access-date=2022-04-27|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> [[Bojna Azov]], koju Rusi tretiraju kao nacističku skupinu,<ref name=":9" /> Kako se opsada intenzivirala, grad je uslijed borbenih djelovanja pretrpio teška razaranja i gotovo je u potpunosti sravnjen sa zemljom. Do sredine travnja, gradski su branitelji prvo stiješnjeni u nekoliko džepova, da bi se kasnije i branitelji i preostali civili povukli u veliku mariupoljsku čeličanu Azovstalj, odakle su nastavili pružati otpor.<ref name=":9" /> Čeličana je bila pogodna za obranu, jer je ispod tvorničkog kompleksa velika podzemna tvrđava, povezana mrežom tunela, dizajniranih da izdrže nuklearni napad, od kojih neki zadiru i četiri kata pod zemlju.<ref>{{Citiranje weba|last=Danas|first=R. T. L.|title=VIDEO Pogledajte kako izgleda skriveni grad čeličane u Mariupolju: Dizajnirana je da izdrži nuklearni napad|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4230584/video-pogledajte-kako-izgleda-skriveni-grad-celicane-u-mariupolju-dizajnirana-je-da-izdrzi-nuklearni-napad/|access-date=2022-04-27|website=Vijesti.hr|language=hr}}</ref> Nakon što se poslije mjesec i pol dana opsade 13. travnja 2022. god. predalo oko 1.000 pripadnika ukrajinske 36. brigade mornaričkog pješaštva koji su branili položaje u mariupoljskoj luci,<ref>[https://theworldnews.net/gb-news/more-than-1-000-ukrainian-marines-forced-to-surrender-in-mariupol-claims-russia "More than 1,000 Ukrainian marines forced to surrender in Mariupol, claims Russia"], "The World News", 13. travnja 2022.</ref> Dana 13. svibnja 2022. počeli su se predavati ukrajinski vojnici koji su držali zadnje položaje oko velike čeličane "Azovstal" u Mariupolju.<ref>[https://www.armytimes.com/news/your-military/2022/05/19/ukrainian-troops-surrendering-at-mariupol-registered-as-pows/ "Ukrainian troops surrendering at Mariupol registered as POWs", Oleksandr Stashevskyi i Ciaran McQuillan] ("Associated Press"), kod "Army Times", 19. svibnja 2022.</ref> Od 17. srpnja 2022. god. ukrajinske vojnike koji se predaju registriraju predstavnici [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodnog Crvenog križa]].<ref>[https://www.icrc.org/en/document/ukraine-icrc-registers-hundreds-prisoners-war-azovstal-plant "Ukraine: ICRC registers hundreds of prisoners of war from Azovstal plant"], službne stranice Međunarodnog crvenog križa, 19. lipnja 2022.</ref> Većinom su posrijedi bili pripadnici ukrajinske Pukovnije "Azov", ali i drugih postrojbi poput lokalne ukrajinske policije. Neki od njih najavljuju još 18. svibnja 2022. godine da se neće predati, barem dok ne vide kako će Rusi tretirati njihove suborce koji su se predali prema uputi ukrajinskih viših zapovjedništava.<ref>[https://www.lemonde.fr/en/international/article/2022/05/19/war-in-ukraine-several-hundred-fighters-still-remain-in-the-azovstal-factory-in-mariupol_5984062_4.html "War in Ukraine: Several hundred fighters still remain in the Azovstal factory in Mariupol"] (engleski), Emmanuel Grynszpan, "Le Monde", 19. svibnja 2022.</ref> Dana 21. svibnja 2022. izviješteno je o završetku predaje mariupoljskog ukrajinskog garnizona.<ref>[https://www.euronews.com/2022/05/21/russia-declares-victory-in-mariupol-as-last-fighters-in-azovstal-steel-mill-surrender "Russia declares victory in Mariupol as last fighters in Azovstal steel mill surrender"], Euronews, AP, 21. svibnja 2022.</ref> === Prva faza - Južno bojište === [[Datoteka:Destruction of Russian tanks by Ukrainian troops in Mariupol (3).jpg|mini|320x320px|Ruska vojna tehnika koja je sudjelovala u invaziji na Ukrajinu (poput ovog tenka uništenog u Mariupolju) bila je označena slovima "Z", "V", "X", "O" ili "A". Stoga je primjerice isticanje velikog latiničnog slova Z na svojim vozilima u pojedinim slučajevima postalo i simbolom podrške ruskoj strani u ratu.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-05|title=Trending news: Russian Military Marking: Why Z, O, V, X and A are written on Russian army vehicles, know the meaning of all these here|url=https://hindustannewshub.com/world-news/russian-military-marking-why-z-o-v-x-and-a-are-written-on-russian-army-vehicles-know-the-meaning-of-all-these-here/|access-date=2022-03-08|website=Hindustan News Hub|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=MacFarquhar|first=Neil|date=2022-03-07|title=The letter ‘Z’ has become a symbol for Russians who support the invasion of Ukraine.|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/03/07/world/europe/russia-letter-z-ivan-kuliak.html|access-date=2022-03-08|issn=0362-4331}}</ref>]]Dana 24. veljače, 2022., velika [[Amfibijska operacija|amfibijska iskrcavanja]] prijavljena su u gradu Mariupolju.<ref>{{cite web|date=23 February 2022|title=Russia has launched its war in Ukraine|url=https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224055715/https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=Vox}}</ref><ref>{{cite news|title=Russia takes military action in Ukraine as UN meets|publisher=Al Jazeera|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224053027/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets|archive-date=24 February 2022}}</ref><ref name="TroianovskiNYT" />Jedan snimljeni videozapis prikazivao je ruske vojnike kako ulaze u Ukrajinu preko Krima kojeg je [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija pripojila sebi 2014.]]<ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=The war just started|work=South China Morning Post|url=https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224153643/https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/|archive-date=24 February 2022}}</ref><ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Watch Russian vehicles enter Ukraine via Crimea|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224155313/https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece|archive-date=24 February 2022}}</ref> Zbog ruskog napada na vojnu jedinicu u [[Podilsk]]u umrlo je šest ljudi, a sedmero ih je ranjeno. Devetnaest drugih osoba navedene su kao nestale.<ref name="auto1">{{cite web|title=Ukraine-Russia invasion: Russia launches attack on Ukraine from several fronts|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221183326/https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795|archive-date=21 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=BBC News}}</ref> Jedna osoba umrla je u Mariupolju. Osobe koje su tada bile u njoj ranjene su, a jedan je dječak preminuo.<ref>{{cite web|author=|title=Россия обстреляла жилой дом в Чугуеве Харьковской области: видео последствий|url=https://www.currenttime.tv/a/31720261.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224092902/https://www.currenttime.tv/a/31720261.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Current Time TV}}</ref><ref name="hromadske.online" /> Osamnaest ljudi poginulo je u ruskom bombardiranju sela [[Lipecke]] u [[Odeška oblast|Odeskoj oblasti]].<ref name="hromadske.online" />Do 12:04 (UTC+2), ruski vojnici koji su napredovali iz Krima, približili su se gradu [[Nova Kahovka]] u [[Hersonska oblast|Hersonskoj oblasti]].<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Russian troops moving towards town of Nova Kakhovka in Kherson Oblast.|url=https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224213221/https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, ruski vojnici ušli su u grad [[Herson]] te su zauzeli [[Sjevernokrimski kanal]]. Zauzimanjem tog kanala omogućena je ponovna opskrba Krima vodom.<ref>{{cite web|title=Russian troops enter Ukraine's Kherson Oblast: Defense Ministry|url=https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224213215/https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=Anadolu Agency}}</ref> U 22:00 (UTC+2) Državna granična služba Ukrajine izjavila je da su ruske snage zauzele [[Zmijski otok (Crno more)|Zmijski otok]] nakon što je otok bio bombardiran iz zraka i s mora.<ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Острів Зміїний захопили російські окупанти – ДПСУ|publisher=Gazeta UA|url=https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224202628/https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429|archive-date=24 February 2022}}</ref> Svih trinaest graničara prvotno su smatrani poginulima zbog ruskog bombardiranja do kojeg je došlo nakon što su se oni odbili predati ruskom ratnom brodu. Snimka na kojoj se ti granični službenici odbijaju predati postala je viralna na društvenim mrežama. Zelenski je izjavio da će se graničarima koji su tada smatrani poginulima, postumno biti dodijeljena titula [[Heroj Ukrajine]], najveće državno odlikovanje.<ref name="BBC-2022-02-25">{{cite web|title=Ukraine-Russia invasion: Ukraine says Russian rockets hit Kyiv overnight|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60517447|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225085334/https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447|archive-date=25 February 2022|access-date=25 February 2022|publisher=BBC News}}</ref><ref>{{cite news|last1=Lamothe|first1=Dan|date=26 February 2022|title=Ukrainian border guards may have survived reported last stand on Snake Island|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/|url-status=live|access-date=26 February 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/|archive-date=27 February 2022}}{{cbignore}}</ref> Potvrđeno je da je poginulo sedamnaest civila: trinaestero u južnoj Ukrajini,<ref name="DailyThanthi">{{cite web|date=24 February 2022|title=ரஷ்ய தாக்குதல்: தெற்கு உக்ரைன் பகுதியில் 22 பேர் கொல்லப்பட்டதாக தகவல்|url=http://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224181739/https://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Dina Thanthi}}</ref> od čega troje u Mariupolju.<ref>{{cite web |title=Ukraine death toll: What we know so far |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll |archive-date=26 February 2022 |access-date=24 February 2022 |publisher=Al Jazeera}}{{cbignore}}</ref> Dana 4. ožujka, ruske su snage koje napad izvršile s oko 100 km udaljenog Krima i uspjele ući u grad [[Herson]] (283 tisuće stanovnika) koji se nalazi na ušću najveće ukrajinske rijeke [[Dnjepar]] u more. Na sam Dnjepar su ruske snage izbile već 25. veljače, osvojivši hidroelektranu Hakovka (351 mWh).<ref>Elizabeth Ingram, [https://www.hydroreview.com/dams-and-civil-structures/russian-forces-capture-kakhovka-hydropower-plant-in-the-ukraine/ "Russian forces capture Kakhovka hydropower plant in the Ukraine"], Hydro Review, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> U Hersonu i oko njega značajne su borbe trajale od 26. veljače.<ref>Nick Paton Walsh, [https://edition.cnn.com/2022/02/26/europe/ukraine-kherson-bridge-battle-saturday-intl/index.html "Battle rages for strategic bridge in southern Ukraine after days of fighting"], CNN, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> .Ruske i ukrajinske snage vodile su borbe izvan grada i u gradu, dok civili nisu bili izloženi najtežim borbenim djelovanjima.<ref>David L. Stern i dr., [https://www.washingtonpost.com/world/2022/03/03/russia-ukraine-war-putin-news/#link-TWLACQOKVFCSJJXU2D6EYBNANI "Limited cease-fire reached for civilian evacuations as Russian forces cut off key cities"], The Washington Post, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Nakon što je Ukrajinska vojska više dana pružala otpor ruskim snagama koje su pod potpunom kontrolom držale vode [[Azovsko more|Azovskog mora]], ukrajinske su se snage pod svojom kontrolom uspjele održati jedino lučki grad [[Mariupolj]] (431 tisuća stanovnika), koji se 3. ožujka 2022. našao u potpunom okruženju.<ref>Roland Olyphant, [https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/03/02/vladimir-putin-set-cut-ukraine-two-key-city-kherson-falls-russians/ "Vladimir Putin set to ‘cut Ukraine in two’ as key city of Kherson falls to Russians"], The Telegraph, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Nakon što su poslije tjedan dana borbi ruske snage 2. ožujka 2022. godine objavile da su zauzele [[Herson]],<ref>[https://news.sky.com/video/kherson-in-ukraine-is-under-total-russian-control-says-moscow-12555515 "Ukraine invasion: City of Kherson 'is under total Russian control' says Moscow"], "Sky News" (video), 2. ožujka 2022.</ref> uslijedile su teško borbe kod [[Mikolajiv|Mikolajiva]], grada od oko pola milijuna stanovnika na putu od Hersona prema najvećoj ukrajinskoj luci [[Odesa|Odesi]]. Do 21. ožujka 2022., ruske snage nisu ovladale područjem Mikolajiva.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/21/europe/ukraine-russia-posad-pokrovske-mykolaiv-kherson-intl/index.html "Russia could be losing ground in battle for Mykolaiv, but it still seeks to crush what it cannot have"], Nick Paton Walsh, Brice Laine, Maryna Marukhnych i Natalie Gallón, CNN, (updated) 21. ožujak 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>Dana 19. ožujka 2022. god. ruske snage su u okruženom Mariupolju zauzele morsku obalu, čime su u cijelosti zaposjele ukrajinski izlaz na Azovsko more. Grad je izložen stalnim borbenim djelovanjima, a civili u njemu su u teškoj situaciji.<ref>[https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/03/19/mariupol-set-fall-russians-sever-ukraines-access-sea-azov/ "Mariupol set to fall as Russians sever Ukraine’s access to Sea of Azov"], Colin Freeman, "The Telegraph", 19. ožujka 2022.</ref> Dana 4. ožujka 2022. ruske su snage osvojile [[Nuklearna elektrana Zaporožje|Nuklearnu elektranu Zaporožje]] u [[Enerhodar|Enerhodaru]], na istočnoj obali Dnjepra. Radi se o najvećem nuklearnom postrojenju u Europi. Prije nego su uspostavili kontrolu nad nuklearnom elektranom, Rusi su topništvom gađali poslovnu zgradu u neposrednoj blizini objekta s reaktorom.<ref>Geoff Brumfiel i Lauren Frayer, [https://www.ctpublic.org/2022-03-03/russian-forces-in-ukraine-attack-and-seize-europes-largest-nuclear-power-plant "Russian forces in Ukraine attack and seize Europe's largest nuclear power plant"], NPR, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Nakon što su krajem ožujka ruske snage zračnim napadime započele sistematski uništavati ukrajinska skladišta nafte i naftnih derivata,<ref>[https://borak.info/2022/03/26/rusi-raketirali-skladiste-nafte-kod-lavova/ "Rusi raketirali skladište nafte kod Lavova"], "Borak.info" 26 ožujka, 2022.</ref> <ref>[https://www.blic.rs/vesti/svet/guverner-rivne-rusi-izveli-raketni-napad-na-skladiste-nafte/6e9bcdq "Guverner Rivne: Rusi izveli raketni napad na skladište nafte"], Tanjug, "Blic.rs", </ref> početkom travnja 2022. god. su uništene ukrajinska rafinerija nafte u [[Odesa|Odesi]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-raketirali-skladiste-goriva-kod-odese-zrtava-za-sada-nema-gusti-crni-dim-nadvio-se-nad-gradom-15179096 "Rusi raketirali skladište goriva kod Odese: Žrtava za sada nema, gusti crni dim nadvio se nad gradom"], Hina, "Jutarnji list", 03. travanj 2022</ref> i najveća ukrajinska rafinerija u [[Kremenčuk|Kremenčuku]].<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/2/7336690/ "Russian invaders destroyed the Kremenchuk refinery"], "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2022.</ref> <ref>[https://www.cbc.ca/news/world/ukraine-russia-war-april1-2022-1.6404889 Ukraine denies attacking fuel depot in Russia], AP, kod "CBC", 1. travnja 2022.</ref> Dana 4 travnja borbe su se vodile i na prostranom području istočno od [[Mikolajiv|Mikolajiva]], blizu Crnog Mora.<ref name=":6" /> === Druga faza rata; ruska ofenziva na istok Ukrajine (7. travnja - danas) === {{glavni|Ruska ofenziva na Donbas 2022.}} Nakon povlačenja Rusa sa sjevera Ukrajine, došlo je do strateškog pregrupiranja ruskih snaga i njihovog novog koncentriranja oko istoka Ukrajine. Prema procjenama vodećih svjetskih medija, Putinov cilj tada je postao ovladati Luhanskom i Donjeckom oblasti na istoku Ukrajine<ref>{{Citiranje weba|title=Russia Says Its Key Goal To Protect People In Ukraine's Separatist Regions|url=https://www.ndtv.com/world-news/russia-says-its-key-goal-to-protect-people-in-ukraines-separatist-regions-3064536|access-date=2022-07-03|website=NDTV.com}}</ref>, gdje je ranije Ukrajinu neutemeljeno optuživao za genocid, kako bi cijelu invaziju mogao pred domaćom javnosti predstaviti kao kakav-takav uspjeh.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-05-26|title=Donbas: Why Russia is trying to capture eastern Ukraine|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60938544|access-date=2022-07-03}}</ref> Civilno se stanovništvo do 10. travnja 2022. počelo evakuirati iz okolice Donjecka u očekivanju velike ofenzive protiv tamo dobro ukopanih ukrajinskih snaga. Iz [[Izjum|Izjuma]], kojega su ruske snage stavile pod svoju kontrolu na samom kraju ožujka, ruske snage nastoje izbiti na jug prema području Donbasa, u kojemu su također zauzele niz manjih mjesta koje su ukrajinske vlasti zadržale pod svojom vlašću nakon 2014. godine; ukrajinske snage organiziraju odlučnu obranu većih gradova [[Kramators'k|Kramatorsk]] (oko 150.000 stanovnika) i [[Slov"jans'k|Slovjansk]] (nešto više od 100.000 stanovnika).<ref>[https://www.clickondetroit.com/news/2022/04/10/zelenskyy-russian-aggression-not-limited-to-ukraine-alone/ "Ukraine digs in to fight Russia's looming eastern offensive"], Adam Schreck i Cara Anna, "Associated Press", kod "Click on Detroit", 10. travnja 2022.</ref> Nakon što su početkom svibnja 2022. god. započele novu ofenzivu u Luhanskoj oblasti.<ref>"[https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-05-07-22/index.html May 7, 2022 Russia-Ukraine news]", Adrienne Vogt, Meg Wagner, Jessie Yeung, Andrew Raine, Rob Picheta, Kathryn Snowdon i Amarachi Orie, CNN, 7. svinja (updated 8. svibnja) 2022.</ref> Jedan od značajnijih ruskih neuspjeha bio je pokušaj forsiranja rijeke Siverski Donjec, gdje je u pokušaju forsiranja rijeke Rusima uništen pontonski most, te gomila vojne tehnike.<ref>{{Citiranje weba|title=Russia Takes Losses in Failed River Crossing, Officials Say|url=https://www.voanews.com/a/russia-takes-losses-in-failed-river-crossing-officials-say-/6570694.html|access-date=2022-07-07|website=VOA|language=en}}</ref> Nakon više od mjesec dana mukotrpnog napredovanja praćenog ozbiljnim žrtvama među vojnicima ruske snage su liniju bojišnice uspjele dovesti do [[Severodoneck|Severodonecka]] (oko 100.000 stanovnika, prije rata), u zapadnim dijelovima Luhanske oblasti, za kontrolu nad kojim se u prvim tjednima lipnja 2022. vodile žestoke ulične borbe.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/situacija-u-sjeverodonecku-se-mijenja-iz-sata-u-sat-sravnjuju-ga-sa-zemljom-sve-je-unisteno-1592602 "Ukrajinci teško odbijaju ruske napade u Sjevjerodonecku, snimke pokazuju razoreni grad"], HINA, kod "Večernji list" 8. LIPNJA 2022.</ref> S ukrajinske strane, predsjednik Zelinski potvrdio je također velike gubitke (do 100 mrtvih svakog dana).<ref>"[https://www.businessinsider.com/ukraine-losing-60-100-soldiers-a-day-zelenskyy-says-2022-6 Zelenskyy says Ukraine is losing 60 to 100 soldiers a day, a rare glimpse of Ukraine's losses during Russia's invasio]n", Sinéad Baker, "Insider", 5. lipnja 2022.</ref> Ruske su snage iskoristile veliku prednost u topništvu (ispucavali su otprilike 20 000 topničkih granata dnevno, naspram ukrajinskih 6 000 dnevno)<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-11|title=Jutarnji list - ‘Rusi su taktikom ‘vatrenih zastora‘ mljeli Ukrajince. Ali sada im Kijev udara slabe točke...‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-su-taktikom-vatrenih-zastora-mljeli-ukrajince-ali-sada-im-kijev-udara-slabe-tocke-15221056|access-date=2022-07-11|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>, pa su žestokim granatiranjem<ref>{{Citiranje novina|last=Afp|date=2022-06-22|title=Key Ukrainian city Severodonetsk under ‘massive’ Russian bombardment|language=en-IN|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/key-ukrainian-city-severodonetsk-under-massive-russian-bombardment/article65553985.ece|access-date=2022-07-01|issn=0971-751X}}</ref> "kojim je uništen gotovo svaki obrambeni položaj", i uz velike vlastite gubitke uspjeli natjerati Ukrajince na povlačenje iz Severodonjecka do kraja lipnja 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Mirovalev|first=Mansur|title=What does Russia’s capture of Severodonetsk mean for Ukraine?|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/6/24/what-does-russias-capture-of-severodonetsk-mean-for-ukraine|access-date=2022-07-01|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> Žarište borbi tada se pomaklo na susjedni Lisičansk, posljednji grad u Luhanskoj oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga,<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajina objavila novo izvješće o situaciji na bojištu: "Ovo je centar ruskih napada"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2376141|access-date=2022-07-01|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> da bi se vrlo brzo Ukrajinci povukli i iz Lisičanska, kako bi skratili liniju bojišnice i smanjili rizik od okruženja. Osvajanjem Lisičanska, Rusi su pod kontrolu stavili kompletnu Luhansku oblast.<ref>{{Citiranje weba|title=Rusija je nakon četiri mjeseca osvojila Luhansk. Sljedeći cilj bit će joj puno teži|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2377070|access-date=2022-07-05|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Do početka srpnja 2022. počeo se osjećati priljev zapadnog teškog naoružanja u Ukrajinu, pa su tako Ukrajinske snage američkim raketnim sustavima HIMARS počele djelovati po ruskim skladištima oružja duboko u neprijateljskoj pozadini,<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Zapad šalje silne količine oružja Ukrajini. Slijede dvije duge i krvave bitke|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2376718|access-date=2022-07-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a karakter sukoba se počeo pretvarati u rat iscrpljivanjem.<ref>{{Citiranje weba|last=Psaropoulos|first=John|title=Ukraine exacts punishing cost on Russian forces’ eastern advance|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/7/ukraine-exacts-punishing-cost-for-russias-advance|access-date=2022-07-07|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Barić: Rat u Ukrajini pretvara se u rat iscrpljivanja; ruska prednost u topništvu je vidljiva|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-mrezi-prvog-o-stanju-u-ukrajini-7964580|access-date=2022-07-07|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Nakon nekoliko tjedana preciznih udara HIMARS-ima po visokovrijednim ciljevima, učinci ruskih granatiranja višestruko su se smanjili. U jednoj izjavi Bohdan Dmitruk, zapovjednik ukrajinske 93. mehanizirane brigade, izjavio je: "Sada svaki tjedan imamo možda jednog vojnika koji doživi potres mozga. Prije nego što je HIMARS stigao, radilo se o dva do tri dnevno zbog silnog intenziteta granatiranja". Nakon što su prorijedili ruska skladišta oružja, Ukrajinci su ovim sustavima počeli djelovati i po zračnim lukama, prometnim čvorištima na teritoriju pod ruskom kontrolom.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-25|title=Slobodna Dalmacija - Zašto je Rusija toliko ranjiva na udare HIMARS-a u Ukrajini?: ‘Otkad smo njima spržili Putinova skladišta streljiva, rusko granatiranje smanjilo se deset puta‘|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/zasto-je-rusija-toliko-ranjiva-na-udare-himars-a-u-ukrajini-otkad-smo-njima-sprzili-putinova-skladista-streljiva-rusko-granatiranje-smanjilo-se-deset-puta-1211050|access-date=2022-07-26|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> ==== Ukrajinska protuofenziva u Harkivskoj oblasti ==== Nakon što su 29. travnja 2022. god. ukrajinske snage počele protuofenzivu istočno od urbanog područja Harkiva, te su u naredna 3 dana potisnule ruske snage oko 40 km dalje od grada.<ref>[https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3016826/russians-make-minimal-progress-in-the-donbas-dod-official-says/ "Russians Make Minimal Progress in the Donbas, DOD Official Says"], David Vergun, "DOD NEWS" (službene stranice Ministarstva obrane SAD-a), 2. svibnja 2022.</ref> Prema analizi američkog Instututa za ratne studije, do 14. svibnja 2022., ukrajinske su snage protjerale Ruse iz šire okolice Harkiva nazad do državne granice, čime su, tvrde, vjerojatno dobili [[Bitku za Harkiv]]. U ranijoj fazi rata, grad Harkiv bio je na jednom od glavnih pravaca ruskih napadnih djelovanja.<ref>{{Citiranje weba|title=[FOTO] Institut za ratne studije: U ratu u Ukrajini je došlo do prekretnice, Rusija je odustala od osvajanja drugog najvećeg ukrajinskog grada|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/foto-institut-za-ratne-studije-u-ratu-u-ukrajini-je-doslo-do-prekretnice-rusija-je-odustala-od-osvajanja-drugog-najveceg-ukrajinskog-grada-foto-20220514|access-date=2022-05-14|website=tportal.hr}}</ref> U Harkivskoj oblasti ruske snage su zadržale kontrolu nad širokim područjem oko grada [[Izium|Iziuma]] (45.000 stanovnika, oko 50 km na istok od Harkiva), kojega su nakon dugih borbi ruske snage zauzele krajem ožujka 2022.,<ref>[https://mil.in.ua/en/news/the-russians-are-controlling-izyum-general-staff-of-the-ukrainian-armed-forces/ "The russians are controlling Izyum – General Staff of the Ukrainian Armed Forces"], MIL.IN.UA., 1. travnja 2022.</ref> i koje odatle vrše pritisak u pravcu Donjecka. Nakon što su potisnule ruske snage iz područja oko grada Harkiva, ukrajinske snage su nastavile sa stanovitim ofenzivnim akcijama u pravcu Iziuma.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/ukraine-collects-russian-dead-war-rages-multiple-fronts-2022-05-14/ "Ukraine wages counteroffensive against Russian forces in east"], Tom Balmforth i Jonathan Landay, "Reuters", 15. svibnja 2022. </ref> ==== Ukrajinska protuofenziva na jugu ==== Iako su ruske snage provodile napadna djelovanja na istoku Ukrajine, na ostatku 1500 kilometara dugog ratišta one su bile uglavnom pasivne. Primjerice, u okolici Hersona, Ukrajinci bili ti koji su ofenzivnim operacijama nastojali povratiti ranije izgubljene položaje na području Hersonske oblasti.<ref name=":11" /> Budući da su Rusi na istoku skoncentrirali veći dio svojih snaga, na jugu su bili uglavnom u defenzivi.<ref>{{Citiranje weba|last=Zamosc|first=Michael Wasiura in|last2=Pol|date=2022-06-30|title=For Ukraine, retaking Kherson could create battle similar to Mariupol|url=https://www.newsweek.com/ukraine-retaking-kherson-could-create-battle-similar-mariupol-1720799|access-date=2022-07-07|website=Newsweek|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=2022-07-04|title=Vladimir Putin urges generals to carry on into Donetsk after fall of Luhansk|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/97b5befe-be56-4377-a359-4a72ba8ed33a|access-date=2022-07-07}}</ref> Ovaj dio ratišta također je bio žarište aktivnosti ukrajinskih partizana, što je Rusima stvaralo stanovite probleme u obnašanju regionalnih vlasti. Područje je također od strateške važnosti za ukrajinsku stranu jer kontrolira ulaz na krimski poluotok omogućuje kontrolu crnomorske obale.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=Oren Liebermann and Katie Bo Lillis|title=Recent attacks on pro-Russian officials in southern Ukraine indicate signs of growing resistance movement|url=https://www.cnn.com/2022/07/01/politics/ukraine-assassination-attempts-kherson-resistance-movement/index.html|access-date=2022-07-07|website=CNN}}</ref> === Rat na moru === [[Datoteka:Russian cruiser Moskva.jpg|mini|Ruska raketna krstarica Moskva, potopljena je 13. travnja 2022. uslijed pogotka ukrajinskim protubrodskim projektilom Neptun. ]] {{glavni|Potapanje ruske raketne krstarice Moskva}} S obzirom na to da je Ukrajina ostala lišena svoje skromne ratne mornarice prigodom [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruske aneksije Krima 2014. godine]], ruska flota nije imala poteškoće u ovladavanju morem ispred ukrajinskih obala. Ukrajinske raketne snage nisu prvih dana invazije djelovale protiv ruskog brodovlja.<ref>Tayfun Ozberk, [https://www.navalnews.com/naval-news/2022/02/russia-ukraine-conflict-what-happened-in-the-black-sea-so-far/ "Russia-Ukraine Conflict: What Happened In The Black Sea So Far?"], Naval News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Dana 1. travnja 2022. god., u luci Berdyansk u okupiranom dijelu Ukrajine je potopljen veliki ruski desantni brod "Saratov", a još dva broda su oštećena djelovanjem snaga koje pripadaju ukrajinskoj ratnoj mornarici.<ref>[https://usaherald.com/russian-navy-suffers-losses-in-ukraine/ "Russian navy suffers losses in Ukraine"], Jackie Allen, "USA Herald", 1. travnja 2022.</ref> Dana 13. travnja 2022. godine, uslijed eksplozija na zastavnom brodu ruske Crnomorske flote krstarici "Moskva", brod je potopljen. Ruske vlasti tvrdile su da je do eksplozija došlo uslijed stanovitog nesretnog slučaja. Vojni analitičari u pravilu ocjenjuju da su krstaricu pogodile protubrodski projektili oružanih snaga Ukrajine - tipa Neptun<ref>{{Citiranje weba|title=SAD smatra da su ‘Moskvu’ potopile ukrajinske rakete ‘Neptun’|url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/4/15/sad-vjeruje-da-su-potopljeni-brod-moskva-pogodile-dvije-ukrajinske-rakete|access-date=2022-04-21|website=balkans.aljazeera.net|language=bs}}</ref>, vrlo vjerojatno uz korištenje obavještajnih podataka koje redovito primaju od Sjedinjenih Američkih Država.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/spijunska-pozadina-potapanja-moskve-americki-avion-sakrio-se-na-nebu-i-locirao-metu-15185860 "Špijunska pozadina: Kako je potopljena krstarica Moskva? Američki avion ‘sakrio se‘ na nebu i locirao metu..."], "Jutarnji list", 20. travnja 2022.</ref> <ref>[https://news.usni.org/2022/03/18/intel-sharing-between-u-s-and-ukraine-revolutionary-says-dia-director "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director"], John Grady, "USNI News", 18. ožujka 2022.</ref> Dana 2. svibnja 2022., pojavila se nova snimka ukrajinske bespilotne letjelice TB-2 Baryaktar u napadu na ruske patrolne brodove klase Raptor. Prema pisanju [[Novi list|Novog lista]], radi se o prvom uspješnom napadu bespilotne letjelice na brodovlje u povijesti.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-02|title=Pojavila se nova snimka napada ukrajinskog Bayraktara, uništava ruske patrolne brodove|url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/pojavila-se-nova-snimka-napada-ukrajinskog-bayraktara-unistava-ruske-patrolne-brodove/|access-date=2022-05-02|website=Novi list|language=en}}</ref> Dana 6. svibnja 2022. su ukrajinske snage pogodile i teško oštetile rusku fregatu "Admiral Makarov"; zapovjedništvo ukrajinske ratne mornarice tom prigodom iznosi da je posrijedi 12. izgubljena jedinica ruske flote od početka rata.<ref>[https://www.bolnews.com/international/2022/05/russia-lost-another-ship-in-ukraine-conflict/ "Russia lost another ship in Ukraine conflict"], "Bolnews", 6. svibnja 2022.</ref> Ukrajina je izvršila opsežno miniranje obalnih voda i same obale, kako bi otežala moguće pomorske desante i drugo djelovanje ruske mornarice.<ref>[https://cyprus-mail.com/2022/06/09/danger-mines-odesas-popular-beaches-now-off-limits/ "Danger! mines’ – Odesa’s popular beaches now off limits]", Reuters News Service, kod "Cyprus Mail", 9. lipnja 2022.</ref> === Rat u zraku === Vojni eksperti ukazuju da, unatoč očekivanjima, višestruko nadmoćne ruske zračne snage ni nakon tjedan dana ratovanja nisu posve uspostavile dominaciju nad zračnim prostorom Ukrajine, budući da je Ukrajinsko zrakoplovstvo još uvijek u stanju letjeti, a protuzračna obrana aktivna.<ref>Reuters, [https://www.scmp.com/news/world/russia-central-asia/article/3168875/ukraine-attack-missing-russian-air-force-leaves-us "Ukraine invasion: ‘missing’ Russian air force leaves US experts stumped"], South China Morning Post, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Prema riječima Justina Bronka, s Royal United Services Instituta, iz Londona, do 8. ožujka: "rusko je zrakoplovstvo u Ukrajini djelovalo samo kroz ograničene nalete, koristeći jedan ili dva zrakoplova i to uglavnom noću".<ref>{{Citiranje novina|title=The curious case of Russia’s missing air force|work=The Economist|url=https://www.economist.com/interactive/2022/03/08/curious-case-russias-missing-air-force|access-date=2022-04-26|issn=0013-0613}}</ref> Dana 1. travnja 2022., Rusija je optužila Ukrajinu da su dva ukrajinska jurišna helikoptera [[Mil Mi-24|Mi-24 Hind]], izvela zračni napad na naftna postrojenja u ruskom gradu [[Belgorod|Belgorodu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Russia alleges Ukrainian helicopters struck Belgorod fuel depot|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/4/1/russia-alleges-ukrainian-helicopters-struck-belgorod-fuel-depot|access-date=2022-04-26|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> Prema izvješću britanskog Ministarstva obrane, do dana 27. travnja 2022. godine, Kijev je nadzirao većinu zračnog prostora Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|title=Institut za proučavanje rata: 'Rusi su počeli donositi razumnije vojne odluke'. Zelenski otkrio koji su ruski ciljevi za Europu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=www.vecernji.hr|language=hr|quote=Kijev još uvijek kontrolira većinu ukrajinskog zračnog prostora jer Rusija nije uspjela uništiti većinu ukrajinske zračne obrane, navodi britansko Ministarstvo obrane u svojem obavještajnom izvještaju. - Ruske zračne aktivnosti su primarno fokusirane na jug i istok Ukrajine. Moskva je ograničila pristup zračnom prostoru iznad sjeverne i istočne Ukrajine što znači da se napadi mogu izvesti sa sigurne udaljenosti - navode Britanci. Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924 - m.vecernji.hr}}</ref> === Otpor ukrajinskog pučanstva === [[Datoteka:Reporter’s Notebook - Thriving Kyiv Becomes Battle Zone, Almost Overnight 03.jpg|mini|320x320px|Građani Ukrajine pripremaju molotovljeve koktele u Kijevu]] Na temelju obavještajnih podataka FSB-a koji su govorili o lošem mišljenju Ukrajinaca o vlasti u svojoj državi, Rusi su donijeli odluku o invaziji očekujući da će ih značajan dio ukrajinskog naroda dočekati kao osloboditelje.<ref>{{Citiranje weba|title=Russian Officials Predicted A Quick Triumph In Ukraine. Did Bad Intelligence Skew Kremlin Decision-Making?|url=https://www.rferl.org/a/russia-invasion-ukraine-intelligence-putin/31748594.html|access-date=2022-04-27|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en}}</ref> Jednom kad su ušli u Ukrajinu, međutim, pokazalo da je situacija na terenu drugačija. Ukrajinsko pučanstvo pružilo je otpor Rusima kroz dragovoljno pristupanje jedinicama Teritorijalne obrane, pravljenjem molotovljevih koktela, donacijama hrane, pravljenjem protutenkovskih ježeva<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=In a Kyiv under siege, neighbors dig trenches and raise barriers to brace for Russian assault|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/28/ukraine-russia-kyiv-defense/|access-date=2022-04-27|website=Washington Post|language=en}}</ref> i pružanjem prijevoza izbjeglicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Kirby|first=Jen|date=2022-03-03|title=The other members of Ukraine’s resistance|url=https://www.vox.com/22956752/ukraine-resistance-volunteers-russia-invasion|access-date=2022-04-27|website=Vox|language=en}}</ref> Odazvavši se na poziv ukrajinske Državne agencije za cestovne znakove, građani su počeli skidati ili mijenjati cestovne znakove, postavljati barikade i blokirati prometnice.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=How Ukrainian Civilians Are Resisting Military Force|url=https://www.yesmagazine.org/democracy/2022/03/01/ukraine-civilian-resistance|access-date=2022-04-27|website=YES! Magazine|language=en-US}}</ref> Negdje tijekom ožujka, na internetu se pojavila snimka nekog starijeg građanina koji je Rusima ukrao kamion s ratnim materijalom, a zatim ga dovezao ukrajinskim snagama.<ref>{{Citiranje weba|title=Grandpa STEALS Russian ammo truck and gives it to Ukraine army, Internet says 'what a legend'|url=https://meaww.com/ukrainian-grandpa-steals-putins-ammo-truck-gives-it-to-ukraine-army-what-a-legend-social-media|access-date=2022-04-27|website=meaww.com|language=en}}</ref> Na području Harkiva, ljudi su ruskim vojnicima navodno dali otrovanu hranu i alkohol od čega su dva vojnika umrla, a veći broj njih završio u bolnici.<ref>{{Citiranje weba|last=Vlamis|first=Kelsey|title=Russian troops were killed after being given poisoned food and alcohol by Ukrainian civilians, officials say|url=https://www.businessinsider.com/russian-troops-killed-by-poisoned-food-alcohol-ukrainian-officials-2022-4|access-date=2022-04-27|website=Business Insider|language=en-US}}</ref> Na društvenim mrežama počele su se pojavljivati snimke spontanih demonstracija lokalnog stanovništva protiv okupatora, koje bi često kulminirale verbalnim prepucavanjima, ili čak fizičkim obračunima s ruskim vojnicima.<ref name=":8" /> Do početka travnja, građani Ukrajine na okupiranim teritorijima, na šumovitom sjeveru i istoku zemlje počeli su se organizirati u gerilske jedinice. Ukrajinske oružane snage najavile su pokretanje široke gerilske kampanje koja bi pratila obranu zemlje konvencionalnim sredstvima.<ref>{{Citiranje weba|last=Motyl|first=Alexander J.|title=Russians Likely to Encounter Growing Guerrilla Warfare in Ukraine|url=https://foreignpolicy.com/2022/04/01/ukraine-russia-war-guerrilla-partisans-civilian-militia/|access-date=2022-04-27|website=Foreign Policy|language=en-US}}</ref> Ruski vojnici različito su reagirali na demonstracije pučanstva; u nekim slučajevima su se suzdržavali<ref name=":8" />, a u drugim slučajevima bi pucali u zrak ili direktno u ljude.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=Jessie Young i suradnici|date=2022-03-05|title=Ukrainian authorities accuse Russians of opening fire on civilian protest|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-putin-news-03-05-22/h_c9644300c3986a3e19e31dcb6188abdf|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=CNN|language=en}}</ref> ==== Aktivnosti ukrajinskih partizana na okupiranim teritorijima ==== Ivan Fedorov, izabrani gradonačelnik grada Melitopolja kojeg su Rusi nakon okupacije oteli, a potom kasnije pustili, izjavio je u televizijskom intervjuu 21 travnja, da su prema podacima ukrajinske obavještajne službe, partizani u gradu ubili stotinjak ruskih vojnika i policijskih patrola, uglavnom po noći. Također je rekao da partizani stvaraju velike probleme Rusima, jer se radi o krajevima u kojima im većina stanovništva nije sklona.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-22|title=Mayor claims partisans killed more than 100 Russian soldiers in occupied Melitopol - KyivPost - Ukraine's Global Voice|url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/mayor-claims-partisans-killed-more-than-100-russian-soldiers-in-occupied-melitopol.html|access-date=2022-07-05|website=KyivPost}}</ref> Tijekom travnja, u gradu Kahovki na jugu Ukrajine, osvanuli su letci s porukama: ''"Ruski okupatori! Znajte! Kahovka je Ukrajina! Mi smo blizu! Naši ljudi već rade ovdje! Smrt vas čeka! Kahovka je Ukrajina!".''<ref>{{Citiranje weba|title="Бо Каховка – це Україна": партизани залишили окупантам послання|url=https://24tv.ua/bo-kahovka-tse-ukrayina-partizani-zalishili-okupantam-poslannya_n1965187|access-date=2022-07-05|website=24 Канал|language=uk}}</ref> Dana 22 svibnja, partizani su postavili eksplozivnu napravu ispred zgrade Andreja Ševčika, gradonačelnika kojeg su postavili Rusi. Ševčik je od posljedica eksplozije završio na intenzivnoj njezi u lokalnoj bolnici. Ozlijede raznih intenziteta pretrpjeli su i njegovi tjelohranitelji.<ref>{{Citiranje weba|title=«Самоліквідація» мостів і окупантів. У захоплених містах України розгортається рух опору: що відомо про його наймасштабніші прояви|url=https://nv.ua/ukr/ukraine/events/partizanskiy-ruh-v-ukrajini-2022-naymasshtabnishi-diversiji-proti-rosiyskoji-armiji-50244463.html|access-date=2022-07-05|website=nv.ua|language=uk}}</ref> U travnju 2022. godine, bomba je eksplodirala i pokraj ureda Jevhena Balickog, gradonačelnika koji je za Ruse obnašao vlast u Melitopolju.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-06|title=‘The occupier should never feel safe’: rise in partisan attacks in Ukraine|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jun/06/ukrainian-partisan-attacks-surge-russia|access-date=2022-07-05|website=the Guardian|language=en}}</ref> Dana 24 lipnja 2022, hersonski činovnik Dimitri Salučenko, kojeg su postavili Rusi, poginuo je u eksploziji auto-bombe.<ref>{{Citiranje novina|last=Reuters|date=2022-06-24|title=Russian-installed Kherson official killed in bomb blast|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-installed-kherson-official-killed-bomb-blast-2022-06-24/|access-date=2022-07-05}}</ref> == Međunarodni odgovor na invaziju == Ukrajina se uslijed invazije našla u teškoj poziciji. [[Svjetska banka|Svjetska je banka]] u lipnju 2022. godine objavila prognozu da će u 2022. god. nacionalni proizvod Ukrajine pasti za 45,1 posto.<ref>[https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2022/04/10/russian-invasion-to-shrink-ukraine-economy-by-45-percent-this-year "Russian Invasion to Shrink Ukraine Economy by 45 Percent this Year"] (PRESS RELEASE), službene stranice Svjetske banke, 10. travnja 2021.</ref> U suradnji s Ukrajini prijateljskim zemljama, ukrajinske vlasti su odmah od početka rata poduzele aktivnosti da osiguraju opskrbu stanovništva, te očuvaju u što većoj mjeri djelatnost gospodarstva i javnih ustanova - te osigurali potporu ratnom naporu ukrajinskih vojnih snaga.Ti ciljevi se u velikoj mjeri ostvarujući osloncem na vrlo značajnu međunarodnu pomoć Ukrajini. === Osiguravanje obavještajnih podataka === Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država najkasnije od početka rata dijeli s Ukrajinom posve ažurne obavještajne podatke koje pomoću SAD-u dostupnih tehnologija i analitičkih resursa prikuplja u svezi rata u Ukrajini. Podatci jedino ne uključuju mogućnosti za točno ciljanje, koje SAD i inače saveznicima ne omogućuju; jer njihovo korištenje uvijek uključuje mogućnost pogrješaka i potencijalno civilnih žrtava.<ref>[https://www.straitstimes.com/world/united-states/us-providing-intelligence-to-ukraine-officials-say "US providing intelligence to Ukraine, officials say"], "The Straits Times" (tekst od: REUTERS), 4. ožujka 2022.</ref> Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine čak i u objavama za javnost iznosi relativno precizne procjene o rasporedu, pokretima i snazi invazijskih snaga.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/03/9/7329619/ "Russian forces offensive stalled, but Russia keeps bombing – General Staff of the Armed Forces of Ukraine]", "Ukrainskaya Pravda News", 9. ožujka 2022.</ref> Sjedinjene Američke Države su u siječnju i veljači 2022. godine donijele dva zakona pod imenima ''Never Yielding Europe’s Territory'' (NYET) ''Act'' )<ref>[https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/6742/text?r=28&s=1 "H.R.6742 - Never Yielding Europe’s Territory (NYET) Act of 2022"], Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref> i ''Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense'' (GUARD) ''Act'',<ref>[https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/6367/text H.R.6367 - Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense (GUARD) Act of 2022], Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref> kojima su prije početka Ruske invazije na Ukrajinu bile izrijekom adresirale mogućnost rata, te najavile raznoliku pomoć Ukrajini - uključivo onu obavještajnu. Pred samu invaziju, ocjenjivale su američke državne službe da će se na temelju tih američkih propisa pružati američka sigurnosna potpora i pružanje obavještajnih podataka proturuskoj gerili u Ukrajini ("''U.S. security assistance and intelligence sharing to a Ukrainian insurgency''")<ref name=":4">"[https://crsreports.congress.gov/product/pdf/IF/IF12040 U.S. Security Assistance to Ukraine]", 28. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref><ref name=":4" />, međutim je Ukrajina uspjela pružiti daleko značajniji otpor, te SAD pružaju obavještajnu podršku potrebnu za neposredno provođenje konvencionalnih vojnih operacija ukrajinskih snaga.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/04/07/politics/us-intel-ukraine-donbas-operations/ "US giving intel to Ukraine for operations in Donbas, Defense Secretary says"], Oren Liebermann, Barbara Starr, Jeremy Herb and Katie Bo Lillis, CNN, 7. travnja 2022. (updated).</ref> Prema izvještavanju zapadnih medija, obavještajne informacije, koje su SAD su od samog početka ruske invazije pružale Ukrajini u realnom vremenu, osigurale su u brojnim slučajevima donošenje odluka koje su mijenjale situaciju na bojištu i utjecale na važne vojne operacije. Prema informacijama koje su dobivene bez službene potvrde, takvi su obavještajni podatci primjerice pomogli ukrajinskim snagama u rušenju transportnih zrakoplova koji su prevozili ruske padobrance koji su trebali osigurati zauzimanje aerodroma Hostomel u Kijevu na samom početku invazije, u ciljanju ruskih generala i pukovnika koji su na početku invazije ginuli u neobično visokom broju, te u potapanju ruske krstarice "Moskva".<ref>[https://www.nbcnews.com/politics/national-security/us-intel-helped-ukraine-protect-air-defenses-shoot-russian-plane-carry-rcna26015 "U.S. intel helped Ukraine protect air defenses, shoot down Russian plane carrying hundreds of troops"], Ken Dilanian, Courtney Kube, Carol E. Lee i Dan De Luce, NBC News, 26. travnja 2022.</ref> <ref>[["US provided intelligence that helped Ukraine target Russian warship"]], Natasha Bertrand i Katie Bo Lillis, CNN, 6. svibnja 2022. (updated)</ref> <ref>[https://www.mirror.co.uk/news/world-news/how-spies-helped-ukraine-kill-26815334 "How US spies helped Ukraine kill 44 of Vladimir Putin's top generals and colonels"], Laura Sharman, "Mirror," 27. travnja 2022.</ref> Već u ožujku 2022. god. je general Scott Berrier, ravnatelj američke vojne obavještajne službe DIA, ocijenio američko-ukrajinsku suradnju "revolucionarnom" u pogledu ostvarenih mogućnosti za obavještajnu suradnju, dodajući da u svojoj dugogodišnjoj karijeri "još nikada nije svjedočio boljem dijeljenju točnih, pravodobnih i za djelovanje pogodnih informacija".<ref>[https://news.usni.org/2022/03/18/intel-sharing-between-u-s-and-ukraine-revolutionary-says-dia-director "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director"], John Grady, USNI News, 18. ožujka 2022.</ref> Za razliku od Rusije koja prema zapadnim procjenama ima ozbiljni nedostatak kapaciteta za satelitsko izviđanje stanja na bojištu,<ref>[https://www.rferl.org/a/russia-satellites-ukraine-war-gps/31797618.html "In Russia's War On Ukraine, Effective Satellites Are Few And Far Between"], Sergei Dobrynin, Mark Krutov, RFERL, 11. travnja 2021.</ref> američka ''National Geospatial-Intelligence Agency'' je Ukrajini (i američkim službama) stavila na raspolaganje superiorne američke kapacitete koji se prikupljaju korištenjem vojnih i civilnih satelita.<ref>[https://www.federaltimes.com/intel-geoint/2022/04/25/how-one-us-intelligence-agency-is-supporting-ukraine/ "How one US intelligence agency is supporting Ukraine"], Nathan Strout, "FederalTimes", 25. travnja 2022.</ref> === Diplomatske aktivnosti === Dana 28. veljače 2022. godine ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] uputio je zahtjev za žurni prijam Ukrajine u Europsku uniju; zahtjev su istog dana podržale članice Europske unije [[Poljska]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Bugarska]].<ref>Niamh Cavanagh, [https://news.yahoo.com/8-eu-countries-back-ukraines-call-to-fast-track-membership-talks-211832800.html "8 EU countries support Ukraine's call to fast-track membership talks"], Yahoo News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Među članicama Europske unije o zahtjevu Ukrajine treba se raspraviti, ali je [[Charles Michel]], predsjednik [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]], tijela koje okuplja predsjednike država i vlada članica Europske unije, obećao ubuduće na sastanke tog tijela pozivati i predsjednika Ukrajine.<ref>Chris Harris i AFP, [https://www.euronews.com/my-europe/2022/02/28/doubts-over-whether-all-eu-nations-support-ukraine-joining-the-bloc "Doubts over whether all EU nations support Ukraine joining the bloc"], Euronews, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Niz država koje su prijateljski raspoložene prema Ukrajini, među kojima sve članice Europske unije i NATO saveza, uvele su u danima nakon početka rata snažne ekonomske sankcije protiv Rusije.<ref>[https://www.reuters.com/markets/europe/russia-hit-with-sanctions-around-world-after-ukraine-invasion-2022-03-02/ "Factbox: Russia hit with sanctions from around the world after Ukraine invasion"], Reuters, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Veliki broj važnih dobavljača, kupaca i investitora obustavio je poslovanje s Rusijom.<ref>Stephanie Baker, [https://www.bloomberg.com/news/features/2022-02-28/which-u-s-european-companies-are-pulling-out-of-russia-after-ukraine-invasion "The List of Foreign Companies Pulling Out of Russia Keeps Growing"], Bloomberg, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> === Energetika === Ukrajinski mediji su 1. ožujka 2022. objavili da je Ukrajina 24. veljače 2022. godine odspojila svoj [[elektroenergetski sustav]] od onoga u Rusiji i Bjelorusiji, s kojim je do tada bio spojen. Ta je akcija poduzeta s ukrajinske strane, premda je uključivala rizik od ozbiljnih šteta na infrastrukturi, a kako bi se omogućilo da elektroenergetski sustav Ukrajine što skorije bude spojen na europski [[ENTSO-E]] sustav: prije spajanja na europski sustav nužno je bilo odspojiti Ukrajinu s ruskog sustava, i testirati njegovu stabilnost i djelovanje na frekvencijama na kojima djeluje ENTSO-E elektroenergetski sustav, koji obuhvaća članice Europske unije. Akcija je prema ukrajinskim izvještajima protekla uspješno, premda je bila izvedena u vrijeme kada je hidroelektrana Kahkovka (367 mW) u [[Hersonska oblast|Hersonskoj oblasti]] na jugu Ukrajine bila izvan pogona zbog djelovanja ruskih vojnih snaga.<ref>[https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/03/1/7135009/ "Saving Ukraine’s Energy System: Electric Independence from the Aggressor State"], Ukrainskaja pravda, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Na stranicama ENTSO-E sustava je tijekom testiranja odspojenog sustava objavljena 28. veljače 2022. godine obavijest o hitnom zahtjevu Ukrajine za spajanje na taj sustav.<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/02/28/28-february-2022-request-for-emergency-synchronisation-of-ukrainian-power-system-to-continental-europe-power-system/ "Request for emergency synchronisation of Ukrainian power system to Continental Europe power system"], službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Rusku invaziju Ukrajina je 24. veljače 2022. dočekala spojena na elektroenergetski sustav Rusije, s kojima je bila povezana od vremena [[SSSR]]-a te je stoga bila izložena mogućnosti da Rusija u bilo kojem trenutku prekine opskrbu električnom energijom u Ukrajini. Spajanje na elektroenergetski sustav ENTSO-E koji obuhvaća države Europske unije bilo je predviđeno za 2023. godinu, nakon što budu izvedene potrebne pripreme.<ref name="Kate">Kate Abnett i Marek Strzelecki, [https://www.nasdaq.com/articles/explainer-europe-and-ukraines-plan-to-link-power-grids-0 "EXPLAINER-Europe and Ukraine's plan to link power grids"], Nasdaq.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref><ref>Surija Jayant, [https://time.com/6153039/ukraines-electricity-grid-escape-russia/ "Ukraine's Electrical Grid Shows How Hard It Is to Escape from Russia's Grasp"], Time, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Prema američkim izvorima, Rusija se pokazala sposobnom narušiti napajanje električnom energijom čak i na području samih Sjedinjenih Američkih Država (ondje, korištenjem [[kibernetički napad|kibernetičkih napada]]), što je prijetnja [[nacionalna sigurnost|nacionalnoj sigurnosti]] svake države ugrožene opasnošću od prestanka opskrbe električnom energijom.<ref>Bill Whitaker, [https://www.cbsnews.com/news/america-electric-grid-60-minutes-2022-02-27/ "Vulnerable U.S. electric grid facing threats from Russia and domestic terrorists"], CBS News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Činjenica da je Ukrajina spojena na elektroenergetski sustav Rusije na kojem su barem djelomično ostale spojene članice Europske unije i NATO-a [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]], koje su planirale potpuno spajanje na europski sustav 2025. godine – sagledavana je kao sigurnosna prijetnja za Ukrajinu,<ref> Anders Åslund, [https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/disarming-putins-energy-weapon-ukraine-must-connect-to-eu-grid/ "Disarming Putin’s energy weapon: Ukraine must connect to EU grid"], Atlantic Council, objavljeno 6. studenog 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> koja je postala bitna kada su u listopadu 2021. godine ruske tvrtke ozbiljno ograničile isporuke plina i obustavile isporuke [[ugljen]]a Ukrajini.<ref>Aura Sabadus, [https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/ukraine-faces-energy-crisis-as-putin-weaponizes-gas-and-coal-supplies/ "Ukraine faces energy crisis as Putin weaponizes gas and coal supplies"], Atlantic Council, objavljeno 4. studenog 2021., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 1. ožujka 2022. godine na službenim stranicama ENTSO-E sustava objavljeno je da su u tijeku aktivnosti radi spajanja Ukrajine na taj sustav, ali bez naznake točnog dana kada će to biti učinjeno. Ukazano je da se moraju uzeti u obzir i učinci na ukrajinskog zapadnog susjeda [[Moldavija|Moldaviju]], koja je također 28. veljače 2022. godine podnijela zahtjev za hitno spajanje na ENTSO-E sustav te se planira te dvije zemlje spojiti na europski sustav koordinirano.<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/03/01/continental-europe-tsos-are-fully-committed-to-the-synchronisation-with-ukraine-and-moldova-power-systems/ "Continental Europe TSOs are fully committed to the synchronisation with Ukraine and Moldova power systems"], službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Uslijed ratnih djelovanja, krajem veljače 2022. godine, svakodnevno mnoga naseljena mjesta ostaju bez opskrbe električne energije – ukupno do kraja veljače 2022. približno njih 150; ukrajinski sustav je uspio do 1. ožujka 2023. godine ponovo uspostaviti napajanje u 34 takva naseljena mjesta.<ref name="Kate" /> 16. ožujka 2022. god. su Ukrajina i Moldavija uspješno spojene na europski ENTSO-E sustav; obavijest o tome je objavljena uz opasku da je posrijedi "pokusna sinkronizacija".<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/03/16/continental-europe-successful-synchronisation-with-ukraine-and-moldova-power-systems/ "Continental Europe successful synchronisation with Ukraine and Moldova power systems"], službene stranice ENTSO-E sustava, 16. ožujka 2022.</ref> 7. lipnj 2022. god. ukrajinski predsjednik Vladimir Zelinski je najavio da će Ukraijna zabraniti izvoz plina i ugljena iz zemlje, jer će ti energenti nedostajati, te Ukrajinu čeka "vrlo teška zima".<ref>[https://www.cnbc.com/2022/06/08/coming-winter-will-be-the-most-difficult-for-ukraine-zelenskyy-says-1000-mariupol-fighters-reportedly-sent-to-russia.html "Zelenskyy asks U.S. corporate leaders to move companies out of Russia; Biden speaks to Poland’s Duda"], Holly Ellyatt i Amanda Macias, CNBC, 9. lipna 2022. (updated)</ref> Inače Ukrajina zadovoljava znatan dio svojih potreba za plinom iz vlastitih izvora, ali se oni velikim dijelom nalaze baš u istočnom dijelu zemlje, koji je najviše zahvaćen ratnim događanjima.<ref>[https://www.iea.org/reports/ukraine-energy-profile "Ukraine energy profile"], Country report — April 2020, IEA</ref> === Politika Nacionalne banke Ukrajine === [[Nacionalna banka Ukrajine]] odmah je po početku invazije 24. veljače 2022. obustavila uobičajeni sustav elektroničkog plaćanja u državi, ograničila podizanje gotovine, obustavila trgovanje stranom valutom i zabranila podizanje strane valute s bankovnih računa građana.<ref>MacKenzie Sigalos, [https://www.cnbc.com/2022/02/24/ukranian-bank-suspends-e-cash-transfers-bolstering-crypto-use-case.html "Ukrainian central bank suspends electronic cash transfers, bolstering the use case for crypto"], CNBC, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 25. veljače 2022. najavljeno je popuštanje regulatornih ograničenja prema ukrajinskim bankama.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-vjivaye-chergovih-zahodiv-dlya-pidtrimannya-stabilnosti-bankivskoyi-sistemi-na-chas-diyi-v-ukrayini-voyennogo-stanu "NBU Takes Further Steps to Sustain Operation of the Banking System Under Martial Law"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Navečer istoga dana Nacionalna banka Ukrajine donijela je odluku o neograničenom refinanciranju zajmova danih poslovnim bankama, u svrhu održavanja likvidnosti u ukrajinskom novčanom sustavu.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/zatverdjeno-poryadok-blankovogo-refinansuvannya-bankiv-dlya-pidtrimki-likvidnosti-bankivskoyi-sistemi "NBU Approves Procedure for Unlimited Unsecured Refinancing Loans to Banks to Support Banking System Liquidity"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 24. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 25. veljače 2022. oduzete su licence za obavljanje bankarskih poslova „International Reserve Bank JSC”, koja je bila u vlasništvu ruske državne [[Sberbank|Sberbanke]].<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/banki-derjavi-agresora-bilshe-ne-pratsyuvatimut-v-ukrayini "Operation of Banks of Aggressor State to Be Terminated in Ukraine"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022.</ref> Započeli su odmah pregovori s [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnim monetarnim fondom]] i [[Svjetska banka|Svjetskom]] bankom radi prilagođavanja međusobne suradnje novoj situaciji.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-prodovjuye-obgovorennya-z-mijnarodnim-valyutnim-fondom-variantiv-podalshoyi-pidtrimki-ekonomiki-ta-finansovogo-sektoru-nashoyi-krayini-u-potochniy-situatsiyi "NBU and IMF Negotiate Options to Support Ukraine’s Economy and Financial Sector"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Te dvije globalne institucije najavile su u zajedničkom priopćenju od 1. veljače 2022. interventne zajmove Ukrajini od 5,2 milijarde dolara i tehničku pomoć te žurno uspostavljanje programa „Rapid Financing Instrument” programa za podršku Ukrajini.<ref>[https://www.imf.org/en/News/Articles/2022/03/01/pr2252-joint-imf-world-bank-group-statement-on-the-war-in-ukraine Press release 2252.:Joint IMF-World Bank Group Statement on the War in Ukraine], Međunarodni monetarni fond, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> U kontaktima s čelništvima [[Središnja banka|središnjih banaka]] drugih država i međunarodnih financijskih institucija, Nacionalna banka Ukrajine zauzima se za uvođenje raznih mjera protiv Rusije u međunarodnim financijama;<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-zmitsnyuye-finansovu-oboronu-ukrayini-razom-iz-mijnarodnimi-kolegami "NBU Reinforces Ukraine’s Financial Defense Jointly with International Partners"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> ubrzo međunarodni mediji izvještavaju o potpori [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], [[Francuska|Francuske]] i drugih država prijedlogu Nacionalne banke Ukrajine da se Rusiju isključi iz međunarodnog sustava plaćanja [[SWIFT]].<ref>Miranda Bryant, [https://www.theguardian.com/world/2022/feb/26/swift-eu-leaders-line-up-to-back-banning-russia-from-banking-network "Swift: EU leaders line up to back banning Russia from banking network"], The Guardian, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Već 26. veljače 2022. dijelu jd ruskih banaka onemogućen pristup sustavu SWIFT, a među sankcijama dogovorenima između Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih Ukrajini prijateljskih država predviđeno je i onemogućavanje [[Središnja banka Ruske Federacije|Središnjoj banci Ruske Federacije]] da pristupi ruskim [[Devizni tečaj|deviznim]] rezervama deponiranima u tim državama.<ref>Jesse O’Neill, [https://nypost.com/2022/02/26/russian-banks-blocked-from-swift-international-payment-network/ #Russian banks blocked from SWIFT international payment network"], New York Post, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 2. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine popustila je ograničenja na podizanje strane valute s bankovnih računa te je dopušteno da se dnevno podiže protuvrijednost 30.000 [[Ukrajinska grivnja|ukrajinskih grivnji]] (oko 900 [[euro|eura]]), kao i korištenje kreditnih kartica koje su izdale ukrajinske banke u inozemstvu; trgovačka društva mogu raspolagati deviznim sredstvima bez ograničenja.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-poslabiv-nizku-zaboron-na-operatsiyi-v-inozemniy-valyuti "NBU Lifts Some Bans on FX Transactions"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 3. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine iznosi da je likvidnost financijskog sustava u državi održana te da platni sustav funkcionira. Procjenjuje se humanitarna i druga pomoć koju su obećale međunarodne organizacije i države partneri na oko 15 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], od čega 5 milijarde američkih dolara treba biti uplaćeno u novcu u ukrajinski državni proračun; što će pomoći likvidnosti plaćanja u Ukrajini. Napominje se da je Europska unija obećala 1,2 milijarde američkih dolara pomoći radi održavanja makroekonomskog sustava u državi te da brojna ukrajinska poduzeća uspijevaju nastaviti svoje poslovanje i plaćati poreze.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/stan-finansovogo-sektoru-ukrayini-ta-zahodi-nbu-z-pidtrimki-yogo-bezperebiynogo-funktsionuvannya-v-umovah-voyennogo-stanu "State of Ukraine’s Financial Sector and NBU’s Actions to Support Its Uninterrupted Functioning under Martial Law"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 3. ožujka 2022.</ref> U prvim danima nakon ruske invazije na Ukrajinu, tečaj ukrajinske grivnje prema euru (i drugim konvertibilnim valutama) bio je dosta stabilan,<ref>[https://www.wsj.com/market-data/quotes/fx/UAHEUR/historical-prices Ukrainian Hryvnia/Euro], Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> za razliku od [[Ruski rubalj|ruskog rublja]], čiji je tečaj u istom razdoblju zabilježio pad od približno 30 %.<ref>[https://www.wsj.com/market-data/quotes/fx/RUBEUR/historical-prices "Russian Ruble/Euro"], Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> === Održavanje telekomunikacijskih i informatičkih sposobnosti === Ukrajina je uz potporu prijateljskih snaga - već prije samog početka neprijateljstva angažirani su kapaciteti organizirane za "cyber ratovanje" sudjelovanjem članica EU Litve, Estonije, Hrvatske, Nizozemske, Poljske i Rumunjske<ref>[https://zimo.dnevnik.hr/clanak/diljem-europe-raposredjen-kibernerneticki-tim-za-brzo-reagiranje-medju-njegovim-strucnjacima-i-hrvati---697183.html "Diljem Europe raspoređen Kibernetički tim za brzo reagiranje, među njegovim stručnjacima i Hrvatit"], Branimir Vorša, "Dnevnik.hr", 23. veljače 2022.</ref> - uložila znatne napore da održi dostup telekomunikacijskim uslugama i internetu. Uz suradnju tehnološkog magnata [[Elon Musk|Elona Muska]], osiguran je upravo na početku rata pristup sustavu mobilnih komunikacija [[Starlink|"Starlink"]], koji omogućava mobilnu telefoniju i povezivanje na internet čak i na područjima gdje nije dostupna mreža zemaljskih prijenosnih stanica, ili je uništena.<ref>[https://gizmodo.com/elon-musk-pledges-starlink-support-for-ukrainian-intern-1848617155 "Elon Musk Pledges Starlink Support for Ukrainian Internet, Won’t Block Russian News Sources"], Mack DeGeurin, "Gizmodo", 7. ožujka 2022.</ref> 9. ožujka 2022. je objavljeno da će pored već dostupnih servisa za videosnimanje terena u Ukrajini, biti putem kanadske tvrtke MDA Ltd osigurane Ukrajini također i radarske snimke učinjene iz svemira, kojima se teren može pratiti i noću, te pod naoblakom; radarsko snimanje će biti integrirano s drugim dostupnim snimkama i podatcima.<ref>[https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news-2022-03-09/card/ukraine-to--access-to-commercial-spy-satellite-imagery-bG7A3JxTwitEGB80MXsd "Ukraine to Get Access to Commercial Spy-Satellite Imagery"], Mauro Orru, WSJ, 9. ožujka 2022. </ref> Nakon dva tjedna rata, glavni prekidi interneta i telekomunikacijskih usluga bilježe se ondje gdje su okupacijske snage fizički onesposobile ukrajinske veze.<ref>[https://news.yahoo.com/ukraine-facing-major-regional-internet-110550360.html "Russian info war aided by severe disruption of communications in Ukraine, experts say"], Serhii Nuzhnenko "Yahoo! news" 9. ožujka 2022.</ref> === Strana gospodarska pomoć === U ožujku 2022. god., Sjedinjene Američke Države su odobrile daljnju pomoć Ukrajini u visini od 13,6 milijardi američkih dolara, od čega 6,5 milijardi otpada na vojnu pomoć, a ostalo na humanitarnu i gospodarsku pomoć; dio će biti utrošen u zemljama u kojima se smještaju ukrajinske izbjeglice ili koje osiguravaju drugu pomoć Ukrajini. 1,12 milijardi dolara namijenjeno je za makroekonomske potrebe Ukrajine i razne potrebe koje se podmiruju iz ukrajinskog državnog proračuna.<ref>[https://appropriations.house.gov/sites/democrats.appropriations.house.gov/files/Ukraine%20Supplemental%20Summary.pdf UKRAINE SUPPLEMENTAL APPROPRIATIONS ACT, 2022], Službene stranice Kongresa SAD. Pristupljeno 17. ožujka 2022.</ref> Pored razne vojne i humanitarne pomoći, Europska unija je osigurala 1,2 milijardi pomoći za održavanje financijske stabilnosti u Ukrajini.<ref>[https://www.business-standard.com/article/international/eu-disburses-first-instalment-of-eur-300-million-aid-to-ukraine-122031100936_1.html "EU disburses first instalment of EUR 300 million aid to Ukraine"], "Business Standard", 11. ožujka 2022.</ref> Na donatorskoj konferenciji održanoj u organizaciji Poljske i Švedske u [[Varšava|Varšavi]] 5. svibnja 2022. godine obvezali su se donatori pružiti Ukrajini 6,5 milijardi humanitarne pomoći. Prema izjavi poljskog premijera [[Mateusz Morawiecki|Mateusza Morawieckog]], u vrijeme konferencije je Ukrajina primala dnevno 3.000 tona pomoći, koju bi količinu prema njemu trebalo učetverostručiti.<ref>[https://www.tribuneindia.com/news/world/international-donors-conference-in-warsaw-raises-6-5-billion-for-war-torn-ukraine-392102 "International Donor’s Conference in Warsaw raises $6.5 billion for war-torn Ukraine"], "The Tribune India", 5. svibnja 2022.</ref> === Informacijske aktivnosti === Od samog početka rata, Ukrajina je ostvarila protok informacija sa svoje strane ratišta koji je brz i dinamičan, te je uspio zadobiti dovoljno povjerenje javnosti, osobito u savezničkim zemljama. Analitičari ocjenjuju da je učinak u prvim mjesecima rata iznad očekivanja i pogodan predmet za izučavanje komunikacijskih stručnjaka.<ref>[https://taskandpurpose.com/analysis/ukraine-information-war/ "The real reason Ukraine’s information war is so successf]ul", Daniel Johnson, 29. ožujka 2022.</ref> Objavljuju se u ožujku ocjene da "Ukrajinci pobjeđuju u informacijskom ratu".<ref>[https://thefederalist.com/2022/03/02/ukrainians-are-winning-the-information-war/ "Ukrainians Are Winning The Information War"], Chuck Devore, 2. ožujka 2022.</ref> Zahvaljujući dijelom i prikladnom pristupu informiranju vlastitog stanovništva, održana je u prvim mjesecima potrebna sloga i ratni moral ukrajinskog stanovništva.<ref>[https://www.newsweek.com/93-percent-ukrainians-believe-russia-will-defeated-poll-1689796 "93 Percent of Ukrainians Believe Russia Will Be Defeated: Poll",] Xander Landen, "Neewsweek", 30. ožujka 2022. </ref> Pomogli su i izrazi podrške mnogih ne-Ukrajinaca; tako su npr. članovi slave grupe "[[Pink Floyd]]" početkom travnja 2022. god. u suradnji s ukrajinskim pop-pjevačem Andriyem Khlyvnyukom snimili pjesmu “Hey Hey Rise Up”, koja je obrada domoljubne borbene pjesme "Oj u luzi červona kalina" (ukrajinski: ''Ой, у лузі червона калина'') koju je kompozitor Stepan Čarnetski bio napisao 1914. kao koračnicu dobrovoljačke postrojbe koja se na Austro-Ugarskoj strani borila protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i potom postala postrojbom [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]] koja se borila protiv Crvene Armije. U Ukrajini se, jasno, zna da je pjesma tijekom postojanja Sovjetskog Saveza bila zabranjena i da se zbog njenog pjevanja dobivalo zatvorske kazne, izgnanstvo ili u najboljem slučaju premlaćivanje<ref>[https://www.ukrainianmuseumlibrary.org/pdf/2018/sower-november-2018-eng.pdf Songs of Ukrainian World War I Soldier, Lubow Wolynetz], "The Sower", November 25, 2018</ref> - te se očito i danas pjeva s proturuskim prkosom: u cjelovitom tekstu pjesme se, naposljetku, doslovno pjeva o dragovoljcima koji kreću "... u krvavi boj, da oslobodimo braću Ukrajince od moskovskih okova".<ref>[https://tsn.ua/ukrayina/oy-u-luzi-chervona-kalina-teks-pisni-istoriya-yiyi-viniknennya-i-naypopulyarnishi-vikonannya-2026975.html "Ой, у лузі червона калина"] - текст пісні, історія її виникнення і найпопулярніші виконання (ukrajinski), "TSN.UA", 8. travnja 2022.</ref> <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=jCSnpciUzNE "Ой у лузі червона калина. Київське метро]" (video), Андрій Лавріненко, 27. studenog 2014.</ref> <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=MocGBVMw2VU "Ой у лузі червона калина Одеса (2022) Новини України"] (video), "Odesa Film Studio", 7. travnja 2022.</ref> == Strana vojna pomoć Ukrajini == [[Europska komisija]] objavila je 26. veljače 2022. da će izaći ususret ukrajinskim potrebama za ratnim materijalom te da će se dio tih potreba financirati iz proračunskih sredstava same [[Europska unija|Europske unije]].<ref>Maïa De La Baume i Jacopo Barigazzi, [https://www.politico.eu/article/eu-ukraine-russia-funding-weapons-budget-military-aid/ "EU agrees to give €500M in arms, aid to Ukrainian military in ‘watershed’ move"], Politico, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Žurnu vojnu pomoć u oružju i drugom ratnom materijalu u Ukrajinu šalju i sljedeće države: [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Francuska]], [[Švedska]], [[Nizozemska]], [[Češka]], [[Italija]], [[Portugal]], [[Grčka]], [[Rumunjska]], [[Španjolska]],<ref>Sodiq Oyeleke, [https://punchng.com/full-list-15-countries-sending-arms-to-ukraine-since-russias-invasion/ "Full list: 15 countries sending arms to Ukraine since Russia’s invasion"], Punch, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> [[Hrvatska]],<ref>[https://crodex.net/pomoc-ukrajini-salje-hrvatska-40-slepera-vojne-opreme/ "Pomoć Ukrajini šalje Hrvatska, 40 šlepera vojne opreme"], CRODEX.NET, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> [[Poljska]]<ref>Jaroslaw Adamowski, [https://www.defensenews.com/global/europe/2022/02/02/poland-to-send-air-defense-weapons-ammo-drones-to-ukraine/ "Poland to send air-defense weapons, ammo, drones to Ukraine"], DefenseNews, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> i [[Slovačka]].<ref>[https://www.euronews.com/2022/02/27/us-ukraine-crisis-slovakia-arms "Slovakia to send artillery ammunition, fuel worth 11 million euros to Ukraine"], Reuters, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Oružje je do Ukrajine u pravilu dolazilo preko teritorija Poljske,<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/09/politics/ukraine-aid-spending-bill-congress/index.html "Here's what's in the $13.6 billion Ukraine aid package"], Katie Lobosco, CNN (Updated) 15. ožujka 2022.</ref><ref>Alexandra Brzozowski, Sarantis Michalopoulos i Silvia Ellena, [https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/poland-key-in-western-weapons-supplies-to-ukraine/ "Poland ‘key’ in Western weapons supplies to Ukraine"], EURACTIV.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> budući da je [[Viktor Orbán|Orbanova]] Mađarska zabranila tranzit vojnog materijala za Ukrajinu preko svog teritorija.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-28|title=Hungary refuses to allow weapons transit to Ukraine|url=https://www.politico.eu/article/hungary-foreign-minister-peter-szijjarto-weapon-transit-ukraine/|access-date=2022-07-03|website=POLITICO|language=en-US}}</ref> === Lako pješačko naoružanje === U ranim fazama rata značajno mjesto zauzeli su prijenosni sustavi za protuoklopnu i protuzračnu borbu (MANPADS). Obje kategorije lakih raketnih sustava isporučene su u tisućama primjeraka.<ref>"[https://edition.cnn.com/2022/03/06/politics/mark-milley-ukraine-military-assistance/index.html At a secret airfield in Eastern Europe, a multinational effort to send weapons to Ukraine proceeds at high speed]", Oren Liebermann, CNN, 7. ožujka 2022.</ref> === Teško naoružanje === ==== Oklopništvo ==== Poljska je poslala Ukrajini dvjestotinjak tenkova T-72 (varijante A, M1, M1R),<ref>{{Citiranje weba|title=T-72M1 & T-72M1R tanks donated by Poland are now in service with Ukraine {{!}} Ukraine - Russia conflict war 2022 {{!}} analysis focus army defence military industry army|url=https://www.armyrecognition.com/ukraine_-_russia_invasion_conflict_war/t-72m1_t-72m1r_tanks_donated_by_poland_are_now_in_service_with_ukraine.html|access-date=2022-07-02|website=www.armyrecognition.com}}</ref> da bi u srpnju 2022. godine, najavila i isporuku tenkova [[PT-91|PT-91 Twardy]].<ref>{{Citiranje weba|title=Varšava šalje Ukrajincima svoje Twardyje, što sve znamo o tenku koji je ponos poljske obrambene industrije|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/poljska-ukrajina-twardy-tenk-pt-91-foto-20220715|access-date=2022-07-15|website=tportal.hr}}</ref> Desetak vlastitih tenkova T-72 isporučila je i Češka Republika.<ref>{{Citiranje weba|title=Poland Has Sent More Than 200 Tanks to Ukraine|url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news-2022-04-29/card/poland-has-sent-more-than-200-tanks-to-ukraine-Krwar3DCPzHJJk4UMVh4|access-date=2022-07-02|website=WSJ|language=en}}</ref> Španjolska je Ukrajini bila spremna isporučiti i moderne tenkove [[Leopard 2]], međutim, njihovu isporuku blokirala je Njemačka.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-13|title=Media: Germany blocks Spain from sending arms to Ukraine|url=https://bnn-news.com/media-germany-blocks-spain-from-sending-arms-to-ukraine-235433|access-date=2022-07-02|website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia|language=en-US}}</ref> Slovenija je pridonijela isporukama teškog naoružanja donacijom osamdesetak [[BVP M-80|borbenih vozila pješaštva M-80]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-22|title=Germany and Slovenia provide howitzers and IFVs to Ukraine|url=https://www.army-technology.com/news/germany-slovenia-howitzers-ifvs-ukraine/|access-date=2022-07-02|website=Army Technology|language=en-US}}</ref> Njemačka je najavila isporuku desetak samovoznih protuzrakoplovnih topova Flakpanzer Gepard. <ref name=":10">{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Military hardware for Ukraine: Who plans to supply what? {{!}} DW {{!}} 03.06.2022|url=https://www.dw.com/en/military-hardware-for-ukraine-who-plans-to-supply-what/a-62015239|access-date=2022-07-02|website=DW.COM|language=en-GB}}</ref> ==== Topništvo ==== Ukrajina i njeni saveznici nakon mjesec dana trajanja invazije, procijenili su da će za narednu fazu rata važna biti pomoć u topničkom naoružanju, napose onog velikog dometa i razorne snage. Pri tomu je deklarirana potreba za modernijim haubicama NATO kalibara, popraćenih dovoljnim količinama strjeljiva, kako bi se kontriralo ruskoj prednosti u teškom topništvu. U skladu s deklariranim, u travnju 2022., Sjedinjene Američke Države otpočele su sa isporukama teških [[M777|Haubica M777]] u NATO kalibru 155 m, korištenih u američkim postrojbama. Spomenute haubice imaju sposobnosti nadmoćne sustavima koje koriste ruske snage.<ref>[https://nationalpost.com/news/world/u-s-rushes-155mm-howitzers-to-ukraine-as-old-fashioned-artillery-holds-russians-at-bay "U.S. rushes 155mm howitzers to Ukraine as old-fashioned artillery holds Russians at bay"], Marc Champion i Aliaksandr Kudrytski, Bloomberg News, 29. travnja 2022.</ref> Australija se krajem travnja 2022. obvezala isporučiti još 6 haubica tog tipa,<ref>[https://www.thedefensepost.com/2022/04/27/australia-m777-howitzers-ukraine/ "Australia to Deliver Six M777 Howitzers to Ukraine"], INDER SINGH BISHT, "", 27. travnja 2022.</ref> a Kanada još 4.<ref>[https://www.cbc.ca/news/politics/ukraine-m777-howitzer-russia-heavy-artillery-1.6427762 "Canada sends four pieces of field artillery to Ukraine as country braces for renewed Russian attack"], Murray Brewster, "CBC News", 22. travnja 2022.</ref> Kako je riječ o oružju koje je u uporabi i u oružanim snagama drugih zemalja, isporuku u samu Ukrajinu bilo je moguće izvršiti brzo. Tako je do početka svibnja veći dio tog teškog oružja već bio isporučen.<ref>[https://english.almayadeen.net/news/politics/pentagon:-us-has-transferred-80-of-m77-howitzers-destined-to "Pentagon: US has transferred 80% of M777 Howitzers destined to Ukraine"], "Al Mayadeen Net", 2. svibnja 2022.</ref> Krajem travnja 2022. god. Nizozemska je najavila da će isporuku "određenog broja" [[Samohodno topništvo|samohodnih]] haubica [[Panzerhaubitze 2000]]. U pripremi za isporuku sudjelovale su i njemačke tvrtke koje su taj sustav proizvele<ref>[https://newsbeezer.com/romaniaeng/the-netherlands-deliver-panzerhaubitze-2000-to-ukraine/ "The Netherlands deliver Panzerhaubitze 2000 to Ukraine"], "NewsBeezer.com" 26. travnja 2022.</ref> Isporuku 7 nedavno remontiranih haubica PZH 2000 najavila je i Njemačka.<ref>[https://www.glasistre.hr//svijet/njemacka-ukrajini-isporucuje-oklopne-haubice-794818 "Njemačka Ukrajini isporučuje oklopne haubice"], HINA, "Glas Istre", 6. svibnja 2022.</ref> Iste haubice, Ukrajini je isporučila i Italija.<ref name=":10" /> Krajem travnja 2020. godine ministar obrane Velike Britanije, Ben Wallace, najavio je isporuku britanskih haubica kalibra 105 milimetara.<ref>[https://www.defensenews.com/global/europe/2022/04/25/the-race-is-on-britain-moves-to-get-heavy-artillery-to-ukraine/ ‘The race is on’: Britain moves to get heavy artillery to Ukraine,] Andrew Chuter, "Defense News", 25. travnja 2022.</ref> Slovačka je Ukrajini isporučila 16 rabljenih samohodnih haubica [[ZUZANA]], kao i razno drugo topničko naoružanje iz arsenala vojski NATO saveza. Radilo se o samohodnim i vučnim topničkim sustavima sovjetske proizvodnje kakvi su već bili u uporabi među Ukrajincima.<ref>[https://www.19fortyfive.com/2022/04/nato-sends-the-big-guns-and-rocket-artillery-to-help-ukraine-fight-russia/ "NATO Sends The ‘Big Guns’ And Rocket Artillery To Help Ukraine Fight Russia"], Sebastien Roblin, "1945", 14. travnja 2022.</ref> Velika Britanija obvezala se isporučiti ukrajinskim snagama još 20 samohodnih haubica [[AS90 Braveheart]] kalibra 155 mm s velikim količinama strjeljiva.<ref>[https://sofrep.com/news/britain-hands-over-deadly-as-90-braveheart-howitzers-and-45000-high-explosive-shells-to-ukraine/ "Britain Hands Over Deadly AS-90 Braveheart Howitzers and 45,000 High Explosive Shells to Ukraine"], Guy McCardle 25. travnja 2022.</ref> Početkom lipnja najavljeno je da će Poljska nadopuniti ranije isporuke haubica AHS Krab s dodatnih 50 novoproizvedenih haubica istog tipa.<ref>[["Poland to Deliver Self-Propelled Howitzers to Ukraine]]", INDER SINGH BISHT, "The Defense Post", 9. lipnj 2022.</ref> Tijekom lipnja 2022. na bojištima u Ukrajini pojavile su se i francuske samohodne haubice [[Caesar|CAESAR]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-10|title=Focus - Meet the Ukrainian forces using French-supplied Caesar howitzers|url=https://www.france24.com/en/tv-shows/focus/20220610-meet-the-ukrainian-forces-using-french-supplied-caesar-howitzers|access-date=2022-07-02|website=France 24|language=en}}</ref> Krajem svibnja 2022. god. ukrajinske vlasti javljaju da su u tijeku isporuke [[M109A3GNM|samohodnih haubica M109]], kalibra 155 mm, iz Sjedinjenih Američkih Država. Početkom lipnja 2022. god. Norveška je izvijestila o isporuci 22 samohodne haubica M109, u paketu s rezervnim dijelovima i strjeljivom.<ref>[https://www.politico.eu/article/norway-ukraine-donates-howitzers/ "Norway donates howitzers to Ukraine]", LUANNA MUNIZ i ZOYA SHEFTALOVICH, 8. lipnja 2022.</ref> ==== Raketni sustavi zemlja-zemlja ==== Krajem svibnja 2022., Sjedinjene Američke Države su također potvrdile isporuku i samovoznih višecjevnih raketne sustava [[M142 HIMARS]] i [[M270 MLRS]], koji zahvaljujući velikom dometu i bojevim glavama velike razorne moći značajno pojačavaju sposobnosti djelovanja ukrajinskih raketaša.<ref>"Biden admin to send Multiple Launch Rocket Systems to Ukraine in $40B aid package", Bradford Betz , Jennifer Griffin, "Fox News", 31. svibnja 2022.</ref> Ujedinjena Kraljevina i Norveška, su također pristale na isporuku sustava M270 Ukrajini iz svojih zaliha.<ref>{{Citiranje weba|last=user|title=Norway and the UK will provide more M270 MLRS units to Ukraine|url=https://newstechok.com/norway-and-the-uk-will-provide-more-m270-mlrs-units-to-ukraine/58890/|access-date=2022-07-02|language=en-US}}</ref> ==== Protubrodski raketni sustavi ==== Objavljena je i isporuka protubrodskih projektila "[[Harpoon]]" iz Danske.<ref>[https://eutoday.net/news/politics/2022/ukraine-receives-first-batch-of-harpoon-anti-ship-missiles "Ukraine receives first batch of Harpoon anti-ship missiles"], "EU Today", 29. svibnja 2022.</ref> Obuku 20 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga za korištenje sustava "Harpoon" osigurale su Sjedinjene Američke Države.<ref>[https://english.almayadeen.net/news/politics/us-training-ukrainians-on-danish-harpoon-missiles:-official "US training Ukrainians on Danish Harpoon missiles: official"], " Al Mayadeen", 26. svibnja 2022. </ref> Velika Britanija najavila je da će isporučiti Ukrajini rakete "Harpoon" još početkom travnja 2022. god.<ref>[https://www.dailymail.co.uk/news/article-10697657/Britain-send-anti-ship-missiles-armoured-vehicles-Ukraine-Putins-offensive-ramps-up.html "UK is set to offer Ukraine more firepower after Salisbury arms summit with plans to provide anti-ship missiles and armoured vehicles that can withstand rockets"], MARK NICO, "DAILY MAIL", 7. travnja 2022.</ref> Uz razno drugo topničko streljivo za topnička sredstva u NATO kalibrima, Kanada je isporučila Ukrajini 155 milimetarske projektile "[[Excalibur (projektil)|Excalibur]]".<ref>[https://sofrep.com/news/canada-is-sending-ukraine-excalibur-precision-guided-extended-range-artillery-shells/ "Canada is Sending Ukraine Excalibur Precision-Guided, Extended-Range Artillery Shells"], Guy McCardle, "SOFREP", 24. travnja 2022.</ref> === Zrakoplovi === Ukrajini, koja inače ima daleko slabiju mogućnost djelovanja zrakoplovima od Rusije - su nakon početka ratnih djelovanja isporučeni dodatni primjerci bespilotnih letjelica "[[Bayraktar TB2]]" proizvedenih u [[Turska|Turskoj]]. Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage te bespilotne letjelice koriste u prvom redu protiv vozila koje prevoze gorivo i drugu opskrbu borbenim postrojbama - kojima ruske snage često nisu u stanju pružiti djelotvornu protuzračnu obranu - nastojeći otežati djelovanje i napredovanje ruskih oklopnih postrojbi.<ref>[https://www.forbes.com/sites/davidhambling/2022/03/03/ukraine-receives-fresh-supplies-of-bayraktar-drones-and-anti-tank-weapons/?sh=3e245151359a "Ukraine Receives Fresh Supplies Of Bayraktar Drones And Eye-Popping Numbers Of Anti-Tank Weapons"] (Updated), David Hambling, "Forbes", 3. ožujka 2022. Pristupljeno 10. ožujka 2022.</ref> Riječ je o bespilotnim letjelicama sposobnima dostići ciljeve na čitavom ukrajinskom bojištu, ostajući u zraku 24 sata i duže, gađajući ciljeva na zemlji navođenim raketama. Ukrajinske snage već su ranije stekle prva borbena iskustva s Bayraktaima letjelicama, koristeći ih u Donbasu.<ref>[https://www.thedefensepost.com/2021/10/27/ukraine-deploys-bayraktar-drone/ "After Ukraine’s First Bayraktar Drone Attack, Rebels Allege Minsk Violation"], Inder Singh Bisht, "The Defense Post", 27. listopada 2021.</ref> Tijekom travnja 2022. god. ukrajinski su saveznici osigurali rezervne dijelove za oštećene ukrajinske ratne zrakoplove, omogućivši da se dvadesetak vrati u borbenu uporabu.<ref>[https://www.foxnews.com/politics/allies-hail-ukraine-with-spare-parts-add-20-aircraft-to-fleet-as-russia-bombardment-increases-dod "Allies send Ukraine 'spare parts,’ adding 20 aircraft to fleet as Russia bombardment increases: DOD"], Caitlin McFall, "Fox News", 20. travnja 2022.</ref> Sjedinjene Američke Države Ukrajni su uputile i 11 novih helikoptera [[Mil Mi-17]] ruske proizvodnje, koje su SAD prvobitno kupile za savezniče snage u Afganistanu.<ref>[https://sofrep.com/news/eleven-new-mi-17-hip-helicopters-for-ukraine-coming-from-us/ "Eleven New MI-17 Hip Helicopters for Ukraine Coming From US"], Guy McCardle, "SOFREP, 25. travnja 2022.</ref> == Držanje ukrajinskih vlasti na okupiranom području == U nekim dijelovima Ukrajine lokalne ukrajinske vlasti dogovorile su se da će nastaviti upravljati lokalnim poslovima, ukoliko okupacijske snage ostave u gradovima ukrajinske zastave i klone se miješanja u civilne poslove i sigurnost građana. Bilježi se da su pregovori lokalnih vlasti i predstavnika okupacijskih snaga praćeni demonstracijama stanovništva protiv okupatora.<ref>Aurora Bosotti, [https://www.express.co.uk/news/world/1574284/Ukraine-Konotop-surrender-Sumy-Russia-bombing-video-vn "Ukrainian town rejects Russia ultimatum to surrender as delegation leaves holding grenades"], Daily Express, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref><ref>Kateryna Tyschenko, [https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/02/28/7326885/ "Residents in occupied Berdyans'k drive away Russian military equipment, save Ukrainian flags"], Ukrainskaya Pravda News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> 15 dana nakon okupacije [[Melitopolj|Melitopolja]], grada od oko 150 tisuća stanovnika, kao nova gradonačelnica se sredinom ožujka 2022. god. javila Galina Danilčenko, koju su tu dužnost izgleda postavile ruske okupacijske vlasti.<ref>[https://news.sky.com/story/ukraine-war-humanitarian-aid-for-besieged-city-of-mariupol-will-arrive-this-afternoon-zelenskyy-says-12564860 "Ukraine war: 'Russia-installed' Melitopol mayor says city must adapt to new reality after predecessor's 'kidnapping'"], Ian Collier, "Sky News", 13. ožujka 2022.</ref> 4 dana kasnije, Ured Predsjednika Ukrajine je objavio da je pravi gradonačelnik Ivan Fedorov otpušten iz ruskog zarobljeništva u razmjeni za nekoliko ruskih vojnika koje su bile zarobile ukrajinske snage; Fedorovu je dodijeljeno odlikovanje zbog prikladnog držanja pred okupatorom.<ref>[https://www.newsweek.com/melitopol-mayor-ivan-fedorov-exchanged-russian-soldiers-kidnapping-1689244 "Young Russian Soldiers Exchanged by Ukraine for Return of Melitopol Mayor"], Aaron McDade, ".Newsweek", 17. ožujka 2022.</ref> Ukrajinski izvori narednih dana izvješćuju o sličnim postupanjima ruskih okupacijskih vlasti prema drugim gradonačelnicima<ref>[https://thehill.com/policy/international/598007-ukrainians-say-russians-have-abducted-a-second-mayor "Ukrainians say Russians have abducted a second mayor"], Mychael Schnell, "The Hill", 13. ožujka 2022.</ref> i lokalnim dužnosnicima.<ref>[https://www.foxnews.com/world/ukraine-deputy-mayor-europe-largest-nuclear-plant-abducted "Ukrainian deputy mayor of home to Europe's largest nuclear plant abducted by Russian occupying forces"], Danielle Wallace, "Fox News", 21. ožujka 2022.</ref> Početkom travnja 2022. god. ukrajinski su mediji optužili nekolicinu gradonačelnika iz [[Luganska oblast|Luhanske oblasti]] za [[Kolaboracija|koloboracionizam.]]<ref>"[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/3/7336785/ Four mayors turned out to be traitors in the Luhansk region - the Head of the Regional Military Administration"], Olena Roschina, "Ukrajinska pravda", 3. travnja 2022.</ref> Barem jedan od njih - gradonačelnik [[Kremina|Kremine]] Vlodymyr Struk je ubijen, od uniformiranih osoba koje su po svemu sudeći došle s ukrajinske strane.<ref>[https://www.ibtimes.sg/pro-russian-mayor-eastern-ukrainian-city-who-cheered-putin-decision-invade-ukraine-kidnapped-63151 "Pro-Russian Mayor of Eastern Ukrainian City Who Cheered Putin's Decision to Invade Ukraine Kidnapped and Killed by Residents"], R. Ghosh, "International Bussiness Times", 3. ožujka 2022. (updated)</ref> Krajem ožujka 2022. godine, ukrajinski mediji izvješćuju o posrednim saznanjima, da se ruske okupacijske vlasti pripremaju na okupiranom području kao sredstvo plaćanja uvesti [[Rubalj|ruski rubalj]], te u toj valuti isplaćivati plaće ukrajinskim javnim službenicima i namještenicima.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/03/22/7333737/ "In the Kherson region, Russians want to put rubles into circulation - a local deputy"], (engleski) "Ukrayinska Pravda News", 22. ožujka 2022.</ref> Na području [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] na jugu Ukrajine (oko milijun stanovnika), koja je najvećim dijelom pod okupacijom Rusije makar nije u sklopu [[Donbas|Donbasa]], okupatori su s krajem travnja 2022. god. na sve strane istaknuli ruske državne zastave, te dovršavaju pripreme za uvođenje plaćanja u [[Rubalj|ruskom rublju]] umjesto [[Ukrajinska grivnja|ukrajinske hrivne]]. Postavljaju okupacijske vlasti gradonačelnike iz redova svojih koloboracionista, te se najavljuje osnivanje proruske "Hersonske Narodne Republike", po uzoru na takve tvorevine u Donbasu.<ref>[https://www.scotsman.com/news/world/ukraine-russia-ruble-to-be-imposed-on-occupied-ukrainian-region-of-kherson-3672851 "Ukraine-Russia: Ruble to be imposed on occupied Ukrainian region"], Jane Bradley, "The Scotsman", 28. travnja 2022.</ref> == Ratni zločini == [[Datoteka:Ukrainian civilian killed during the Russian bombing of Chernihiv.jpg|mini|250x250px|Ukrajinski civil ubijen tijekom bombardiranja grada Černjihiva. ]] === Zločini nad Ukrajincima === Dana 28. veljače, nadzorne kamere u blizini Kijeva, snimile su rusko oklopno vozilo [[BMP-2]], kako bez upozorenja puca po ukrajinskom civilnom automobilu prilikom čega je, čini se, ubijen stariji bračni par koji se nalazio u automobilu.<ref>{{Citiranje weba|last=Archive|first=View Author|last2=feed|first2=Get author RSS|date=2022-03-08|title=Horrifying video shows Russian tank obliterating civilian car in Ukraine|url=https://nypost.com/2022/03/08/russian-tank-obliterates-civilian-car-in-ukraine-video/|access-date=2022-03-28|website=New York Post|language=en-US}}</ref> Negdje tijekom ožujka, nadzorne kamere su snimile ruske vojnike kako pucaju u leđa zaštitaru i vlasniku prodavaonice rabljenih automobila blizu Kijeva, nakon čega su u istu radnju provalili i opljačkali ju. U nastavku snimke se vidi te vojnike kako piju alkohol unutar radnje, prije nego je ranjeni zaštitar pozvao postrojbe lokalne teritorijalne obrane, koje su ušle u obračun s ruskim pljačkašima. Ranjeni zaštitar je kasnije iskrvario od prostrijelnih rana.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=EXCLUSIVE by Sara Sidner, Sandi Sidhu, Vasco Cotovio, Kostyantyn Gak and Oleksandra Titorova|title=Exclusive: Video shows Russian soldiers killing 2 civilians|url=https://www.cnn.com/2022/05/11/europe/ukraine-video-russian-soldiers-shoot-civilians/index.html|access-date=2022-05-17|website=CNN}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=staff|first=T. O. I.|last2=AFP|title=Video shows Russian soldiers shooting Ukrainian civilians in the back|url=https://www.timesofisrael.com/video-shows-russian-soldiers-shooting-ukrainian-civilians-in-the-back/|access-date=2022-05-17|website=www.timesofisrael.com|language=en-US}}</ref> Dana 9. ožujka, gradsko vijeće grada Mariupolja, objavilo je da je ruska avijacija bombardirala rodilište i dječju bolnicu u dotičnom gradu.<ref>{{Citiranje weba|last=Telegram.hr|title=Rusi bombardirali rodilište i dječju bolnicu u Mariupolju, Zelenskij: 'Djeca su pod ruševinama'|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusi-su-bombardirali-rodiliste-i-djecju-bolnicu-u-mariupolju-zelenskij-djeca-su-pod-rusevinama/|access-date=2022-03-28|website=Telegram.hr|language=hr}}</ref> Dana 10. ožujka 2022. godine, u medijima su objavljeni presretnuti telefonski razgovori ruskih vojnika koji zovu doma, hvale se pljačkanjem kuća i pucanjem po civilima.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajina objavila razgovore ruskih vojnika: "Nema više Cole? Donosim kući televizor"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2348513|access-date=2022-03-28|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Dana 16. ožujka 2022. godine, ruske snage uništile su kazalište u Mariupolju, koje je služilo kao sklonište stotinama ukrajinskih civila.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-16|title=Rusi bombardirali kazalište u centru Mariupolja, u kojem su se sklonile stotine civila|url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/rusi-bombardirali-kazaliste-u-centru-mariupolja-u-kojem-su-se-sklonile-stotine-civila/|access-date=2022-03-28|website=Novi list|language=en}}</ref> Jedan trideset 33-godišnji Ukrajinac iz Černjihiva posvjedočio je kako su njega i njegovu obitelj ruski vojnici prvo mučili, a zatim odveli na strijeljanje. On je, međutim, preživio egzekuciju jer mu je metak promašio vitalne organe, nakon čega se pravio mrtav i čekao da Rusi otiđu. Kasnije je izašao iz jame, te se uspio spasiti.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajinac ispričao potresno iskustvo: Braću i njega Rusi mučili, upucali pa bacili u jamu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ukrajinac-ispricao-potresno-iskustvo-bracu-i-njega-rusi-mucili-upucali-pa-bacili-u-jamu-1587389|access-date=2022-05-18|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Krajem ožujka 2022. godine, ruske su snage otvarale vatru po civilnim vozilima u okolici Kijeva, prilikom čega su ubili jednog civila, koji je izašao van iz auta i digao ruke u znak predaje.<ref>{{Citiranje weba|title=UZNEMIRUJUĆE Ukrajinac u autu bježao s obitelji. Rusi ubili njega i ženu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2350914|access-date=2022-03-28|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Dana 24. ožujka, Ukrajina je optužila Ruse, da prisilno odvode ukrajinske civile iz okolice Mariupolja u Rusiju.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajina optužuje Moskvu da prisilno odvodi civile u Rusiju|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/civili-rusija-ukrajina-izbjeglice/31769216.html|access-date=2022-03-28|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref>Tjedan dana ranije, zabilježen je i slučaj kada su Rusi raketama gađali ljude koji su stajali u redu za humanitarnu pomoć.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Ukrajinska zastupnica: Rusi su ubili civila pa pred djetetom više puta silovali ženu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2351141|access-date=2022-03-28|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Još vijesti o ruskim pljačkama ukrajinskih domova objavljene su 30. ožujka.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-30|title=Slobodna Dalmacija - Ukrajinci presreli razgovor ruskog vojnika: ‘Draga, ukrao sam kozmetiku za tebe‘; Supruga: ‘Sofija će u školu, trebat će je**ni laptop. Uzmi sve!‘|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-presreli-razgovor-ruskog-vojnika-draga-ukrao-sam-kozmetiku-za-tebe-supruga-sofija-ce-u-skolu-trebat-ce-je-ni-laptop-uzmi-sve-1180195|access-date=2022-03-31|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> Početkom travnja, pojavile su se snimke ruskih vojnika povučenih nazad iz Ukrajine u Bjelorusiju, gdje su preko lokalnih kurirskih službi slali popljačkanu robu diljem Rusije. Prema pisanju medija, pokradenu ukrajinski imovinu paketima slali su prema: [[Moskva|Moskvi]], [[Omsk|Omsku]], [[Uljanovsk|Uljanovsku]], [[Novosibirsk|Novosibirsku]], [[Usurijsk|Ussurijsku]] itd.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-06|title=Slobodna Dalmacija - Ruski vojnici koji su stigli s ukrajinskog bojišta u bjeloruski grad Mazir, kući šalju tone pokradenih televizora, klima, perilica, mobitela… Pogledajte video snimku|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ruski-vojnici-koji-su-stigli-s-ukrajinskog-bojista-u-bjeloruski-grad-mazir-kuci-salju-tone-pokradenih-televizora-klima-perilica-mobitela-pogledajte-video-snimku-1181793|access-date=2022-04-06|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> Zabilježeni su slučajevi mučenja ukrajinskih ratnih zarobljenika, u kojima su zarobljenicima rezani prsti na rukama.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-04|title=Slobodna Dalmacija - Rusi zarobljenim ukrajinskim borcima iz Azovstalja obećali da će ih ostaviti na životu, a onda je majka jednog od njih dobila najstrašnije pismo|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/rusko-izivljavanje-zarobljenim-ukrajinskim-borcima-iz-azovstalja-obecali-da-ce-ih-ostaviti-na-zivotu-evo-sto-se-uskoro-dogodilo-jednom-od-njih-ostalima-se-gubi-trag-1189870|access-date=2022-05-07|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> ==== Pokolj u Buči ==== {{glavni|Pokolj u Buči}}Nakon što su početkom ožujka 2022., ukrajinske snage oslobodile Kijevsko predgrađe Buču, na ulicama su pronađeni deseci masakriranih civila, od kojih je nekima pucano u glavu nakon što su im ruke bile svezane iza leđa. Prema riječima gradonačelnika Buče, u gradu je otkrivena i masovna grobnica u kojoj je pronađeno još 280 tijela ubijenih. Budući da su Rusi prakticirali miniranje tijela ubijenih ljudi,<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-05|title=Jutarnji list - ‘Ruski vojnik se posramio kad sam krenuo uzeti tijelo mog prijatelja Jurija, poslije sam shvatio i zašto‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-vojnik-se-posramio-kad-sam-krenuo-uzeti-tijelo-mog-prijatelja-jurija-poslije-sam-shvatio-i-zasto-15179905|access-date=2022-04-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> ukrajinske službe koje su radile na asanaciji, tijela su prvo vezati žicom za neki udova, a potom ih pomicati ih iz daljine, kako bi se uvjerili da ispod njih nema eksplozivne naprave.<ref>{{Citiranje weba|last=staff|first=T. O. I.|last2=AFP|title=Israel envoy to Ukraine says killing of civilians in Bucha unjustifiable ‘war crime’|url=https://www.timesofisrael.com/israel-envoy-to-ukraine-says-killing-of-civilians-in-bucha-unjustifiable-war-crime/|access-date=2022-04-03|website=www.timesofisrael.com|language=en-US}}</ref> Dana 7. travnja, pojavila se snimka na kojoj se čuje navodni ruski zapovjednik blizu Mariupolja kako daje naredbu svojim podređenima da pucaju u civile.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-07|title=Jutarnji list - Ukrajinci objavili uznemirujuću snimku ruskih vojnika: ‘U civilnoj su odjeći? Sve ih poubijajte! Sve!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-objavili-uznemirujucu-snimku-ruskih-vojnika-u-civilnoj-su-odjeci-sve-ih-poubijajte-sve-15180844|access-date=2022-04-08|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Dana 8. travnja 2022. godine na željeznički kolodvor u Kramatorsku, prepun ukrajinskih civila, pao je balistički projektil Točka-U počinivši masakr.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-04-08|title=Kramatorsk station attack: What we know so far|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-61036740|access-date=2022-04-08}}</ref> ==== Silovanja ==== Dana 28. ožujka, ukrajinska je zastupnica Marija Mezencova optužila ruske vojnike da su u blizini Kijeva ubili neimenovanog civila, a zatim mu pred djecom silovali ženu.<ref name=":3" /> Posebna predstavnica UN-a za seksualno nasilje u ratu, Pramilla Patten, 4. svibnja 2022. ukazala je na izvješća prema kojima ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-04|title=Jutarnji list - Specijalna predstavnica UN-a: ‘Dobili smo izvješća da ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/specijalna-predstavnica-un-a-dobili-smo-izvjesca-da-ruski-vojnici-siluju-ukrajinske-muskarce-i-djecake-15192797|access-date=2022-05-07|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Slične optužbe iznijela je nekoliko dana kasnije i zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova, govoreći o dječaku kojeg su navodno ruski vojnici silovali.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajinci objavili crtež dječaka. Kažu da su ga ruski vojnici silovali pred majkom|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2363876|access-date=2022-05-13|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Ukrajinska povjerenica za ljudska prava Ljudmila Denisova spominjala je i slučaj bebe stare devet mjeseci koji je ruski vojnik silovao stalkom za svijeću pred njegovom majkom.<ref>{{Citiranje novina|last=Nadeau|first=Barbie Latza|date=2022-05-20|title=Russians Accused of Raping and Killing a 1-Year-Old Child, Says Ukraine official|language=en|work=The Daily Beast|url=https://www.thedailybeast.com/russians-accused-of-raping-and-killing-a-one-year-old-child-says-ukraine-official|access-date=2022-05-24|quote=The dead boy is among dozens of alleged child rape victims which include two 10-year-old boys, triplets aged 9, a 2-year-old girl raped by two Russian soldiers, and a 9-month-old baby who was penetrated with a candlestick in front of its mother, according to Ukraine’s Commissioner for Human Rights, Lyudmyla Denisova.}}</ref> U drugom slučaju, dječak star godinu dana umro je od posljedica silovanja ruskih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukraine claims one-year-old boy died after being raped by Russian soldiers|url=https://news.yahoo.com/ukraine-one-year-old-boy-dies-raped-russian-soldiers-075223196.html|access-date=2022-05-24|website=news.yahoo.com|language=en-US}}</ref> === Zločini nad Rusima === Dana 28. ožujka 2022. godine, pojavila se snimka vojnika u uniformama ukrajinske vojske - koji govore ruskim jezikom kakav se govori u istočnim dijelovima Ukrajine, uključivo u okupiranim područjima Donbasa - koji pucaju u nogu zarobljenim vojnicima u ruskim odorama.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-28|title=Ukraine government investigates video alleged to show torture of Russian PoWs|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/28/ukraine-government-investigates-video-alleged-torture-russian-prisoners-of-war|access-date=2022-03-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Dana 6. travnja 2022., na internetu se pojavila snimka (čiju je autentičnost potvrdio New York Times), a koja prikazuje grupu vojnika obučenih u ukrajinske uniforme kako odstreljuju teške ranjenike u ruskim odorama.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-06|title=Jutarnji list - Pojavila se snimka na kojoj ukrajinski vojnici ubijaju zarobljene pripadnike ruske vojske. NY Times: ‘Autentična je‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/pojavila-se-snimka-na-kojoj-ukrajinski-vojnici-ubijaju-zarobljene-pripadnike-ruske-vojske-ny-times-autenticna-je-15180664|access-date=2022-04-08|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Šteta na kulturnoj baštini === Prema priopćenju ukrajinske vlade, Rusija je do 5. svibnja 2022. godine tijekom svoje ratne kampanje uništila više od 200 lokacija kulturne baštine, među kojima i muzej ukrajinskog filozofa i pjesnika Grigorija Skovorode.<ref>{{Citiranje weba|title=[FOTO] Zelenski: Rusija je uništila više od 200 lokacija ukrajinske kulturne baštine, među njima i muzej pjesnika i filozofa Skovorode|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/foto-zelenski-rusija-je-unistila-vise-od-200-lokacija-ukrajinske-kulturne-bastine-medu-njima-i-muzej-pjesnika-i-filozora-skovorode-foto-20220508|access-date=2022-05-09|website=tportal.hr}}</ref> Prema tvrdnjama Ukrajinaca, Rusi su iz postava muzeja u [[Melitopolj|Melitopolju]] opljačkali vrijedne primjerke [[Skiti|skitskog]] zlata, stare preko 2000 godina. Iz muzeja u [[Mariupolj|Mariupolju]] u nepoznato su odnesene vrijedne skulpture, slike, te visokovrijedne crkvene [[Ikona|ikone]]. Prema izjavama očevidaca, "ruski vojnici u muzej su upali u pratnji osobe bijeloj kuti", koja im je pomogla izabrati predmete koje treba opljačkati.<ref>{{Citiranje novina|last=Gettleman|first=Jeffrey|last2=Chubko|first2=Oleksandr|date=2022-04-30|title=Ukraine says Russia looted ancient gold artifacts from a museum.|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/04/30/world/europe/ukraine-scythia-gold-museum-russia.html|access-date=2022-05-11|issn=0362-4331}}</ref> == Bilješke == <references group="lower-alpha"/> == Izvori == {{izvori|3}} == Vidi još == * [[Drugi hladni rat]] * [[Rat u Pridnjestrovlju]] * [[Prvi čečenski rat]] * [[Drugi čečenski rat]] * [[Rusko-gruzijski rat 2008.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|2022 Russian invasion of Ukraine}} {{Rusko-ukrajinski rat}} {{Ukrajina}} {{Rusija}} [[Kategorija:Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.| ]] 7xrj3aqag8n3xaqjsmscjue61hlernc 6432755 6432754 2022-07-26T07:42:37Z Franjo Tahy 168052 Fotos wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|11. tjedan 2022.}} {{aktualno-ukrajina}} {{Oružani sukob |naziv = Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. |dio = [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] |slika = [[Datoteka:2022_Russian_invasion_of_Ukraine.svg|350 px]] |opis slike = '''Vojno stanje'''<br />{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom [[Ukrajina|Ukrajine]]<br />{{legend2|#ebc0b3}} Pod okupacijom [[Rusija|Rusije]] i proruskih snaga<br /> |datum = 24. veljače 2022. – ''danas'' |mjesto = [[Ukrajina]] i [[Rusija]] |povod = |teritorij = |ishod = I dalje traje |sukobljeni1 = {{DZ|RUS}} '''[[Rusija]]''' <br> [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition|[[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]] [[Separatizam|separatističke]] su države koje su proglasile svoju nezavisnost u ožujku 2014. te su priznate jedna od druge, ''[[de facto]]'' države [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i Rusije (od 2022.).<ref name="SouthOssetiaRecognizesDPRLPR">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic |url=http://tass.ru/en/world/738110 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |date=27 June 2014 |access-date=31 January 2022 |archive-date=17 November 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117173807/http://tass.com/world/738110 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=6 November 2014 |title=Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states |author-first=Luhn |author-last=Alec |location=Donetsk |url=http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |access-date=31 January 2022 |quote=The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels. |website=The Guardian |archive-date=26 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126045938/https://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |title=Общая информация |website=Official site of the head of the Lugansk People's Republic |access-date=11 March 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312022523/https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |archive-date=12 March 2018 |url-status=dead |quote=11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. |trans-quote=On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.}}</ref>}} <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition}} <br> {{DZ|BJE}} [[Bjelorusija]]{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.<ref name="CNN invasion routes">{{cite news |author-last1=Lister |author-first1=Tim |author-last2=Kesa |author-first2=Julia |title=Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |access-date=24 February 2022 |work=CNN |date=24 February 2022 |location=Kyiv |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224071121/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |url-status=live }}</ref> Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.<ref>{{cite web|author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=Reuters |date=25 February 2022 |access-date=25 February 2022 |archive-date=25 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref>}} |sukobljeni2 = {{DZ|UKR}} '''[[Ukrajina]]''' |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the President of Russia.svg|23 px|border]] '''[[Vladimir Putin]]''' <br> {{DZ|RUS}} [[Sergej Šojgu]]<br> {{DZ|RUS}} [[Aleksandr Dvornikov]]<br> {{DZ|RUS}} [[Genadij Židko]]<br> {{DZ|RUS}} [[Mihail Mišustin]] <br> {{DZ|RUS}} [[Valerij Gerasimov]](WIA)<ref>https://polishnews.co.uk/ukraine-media-general-valery-gerasimov-chief-of-the-russian-general-staff-wounded-at-izium/</ref><br> {{DZ|RUS}} [[Vladimir Kolokoljcev]]<br> {{DZ|RUS}} [[Sergej Surovnikin]]<br> [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Denis Pušilin]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Vladimir Paškov]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Leonid Pasečnjik]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Sergej Kozlov (političar)|Sergej Kozlov]] <br><br> |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|23 px|border]] [[Volodimir Zelenskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Denis Šmihalj]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksij Reznikov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Denis Monastirskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksij Danilov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Valerij Zalužnij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Serhij Šaptala]] <br> {{DZ|UKR}} [[Ruslan Homčak]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksandr Sirskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Vitalij Kličko]] |zapovjednik3 = |jačina1 = {{DZ|RUS}} '''[[Rusija]]:''' <br> oko 175 000<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |author-last1=Barnes |author-first1= Julian E.|author-last2=Crowley |author-first2=Michael |author-last3=Schmitt |author-first3=Eric |title=Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans |date=10 January 2022 |website=The New York Times |access-date=20 January 2022 |archive-date=22 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122100818/https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |url-status=live |url-access=subscription |quote=American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.}}</ref> do 190 000<ref>{{cite news|author-last=Bengali |author-first=Shashank |date=18 February 2022 |title=The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |access-date=18 February 2022 |url-access=subscription |archive-date=18 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218063637/https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |url-status=live}}</ref><br> [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] '''[[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]:''' <br> 20 000<ref name="The Military Balance2021" /> <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] '''[[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]:''' <br> 14 000<ref name="The Military Balance2021" /><br><br> |jačina2 = {{DZ|UKR}} '''[[Ukrajina]]:''' <br> 196 600 (oružane snage) <br> 102 000 (paravojne snage) <br> 900 000 (rezervne snage) <ref name="The Military Balance2021">{{cite book |title=The military balance 2021 |date=2021 |publisher=International Institute for Strategic Studies |location=Abingdon, Oxon |isbn=978-1032012278}}</ref> <br><br><br><br><br> |jačina3 = | posljedice1 = {{plainlist| *'''{{DZ|RUS}} Ruski gubitci:''' * '''Po ruskim izvorima:''' * 2 civilna broda bombardirana (nekoliko žrtava na brodu)<ref>{{cite news|url=https://www.ynetnews.com/article/rygayyblc |title=Russian forces closing in on Kyiv, claiming dozens of casualties |work=Ynet |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224150129/https://www.ynetnews.com/article/rygayyblc |url-status=live}}</ref> * 1 [[Suhoj Su-25|Su-25]] oboren<ref name="Moscow Times 2022"/> * 1 [[Antonov An-26|An-26]] oboren (posada poginula)<ref>{{cite web |author-last1=Ostroukh |author-first1=Andrey |date=24 February 2022|title=Military transport aircraft crashes in southern Russia -Interfax |url=https://www.reuters.com/world/europe/military-transport-aircraft-crashes-southern-russia-interfax-2022-02-24/ |website=Reuters |publisher=Reuters |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224195232/https://www.reuters.com/world/europe/military-transport-aircraft-crashes-southern-russia-interfax-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * 3500 poginulih<ref name="Ukraine recent">{{cite news |title=Ukraine live updates: Fighting reaches Kyiv streets as Russia attacks |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447?pinned_post_locator=urn:asset:6feb197c-9473-44eb-a42f-088d9c12d6ee |access-date=26 February 2022 |work=BBC News}}</ref> * 200 zarobljenih<ref name="Ukraine recent" /> * 102 tenka uništena<ref name="Ukraine recent" /> * 536 oklopnih vozila uništeno<ref name="Ukraine recent" /> * 14 zrakoplova oboreno<ref name="Ukraine recent" /> * 8 helikoptera oboreno<ref name="Ukraine recent" /> * 2 oborena zrakoplova [[Iljušin Il-76]]<ref name="AP_stand_firm">{{cite news |author-last1=Karmanau |author-first1=Yuras |author-last2=Isachenkov |author-first2=Vladimir |author-last3=Litvinova |author-first3=Dasha |author-last4=Heintz |author-first4=Jim |title=President refuses to flee, urges Ukraine to 'stand firm' |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-vladimir-putin-volodymyr-zelenskyy-boris-johnson-business-08f569df695831ee467979527ea2e241 |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://apnews.com/article/russia-ukraine-vladimir-putin-volodymyr-zelenskyy-boris-johnson-business-08f569df695831ee467979527ea2e241 |archive-date=26 February 2022 |access-date=26 February 2022 |website=AP News|publisher=Associated Press |date=25 February 2022 }}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|date=25 February 2022 |title=Ukraine says it shot down large Russian plane |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447 |access-date=25 February 2022 |website=BBC News}}</ref> * '''Po izvorima [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]:''' * 450+ vojnika ubijeno<ref name="casualtyfigures">{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447?ns_mchannel=social&ns_source=twitter&ns_campaign=bbc_live&ns_linkname=6218d8350ce87e491a0ecfc8%26What%20are%20the%20reported%20casualty%20figures%20so%20far%3F%262022-02-25T13%3A33%3A33.269Z&ns_fee=0&pinned_post_locator=urn:asset:408850ed-0ef2-42e2-8a1f-1bc26b8f07c8&pinned_post_asset_id=6218d8350ce87e491a0ecfc8&pinned_post_type=share|website=BBC News |date=25 February 2022 |title=What are the reported casualty figures so far?}}</ref> <br><br><br> }} | posljedice2 = {{plainlist| *'''{{DZ|UKR}} Ukrajinski gubitci:''' * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * 40+ vojnika ubijeno<ref name="40killed">{{cite web |title=Ukraine says more than 40 of its soldiers, 10 civilians killed |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/ukraine-says-more-than-40-of-its-soldiers-10-civilians-killed/ |website=Times of Israel |agency=AFP |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103810/https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/ukraine-says-more-than-40-of-its-soldiers-10-civilians-killed/ |url-status=live }}</ref> * 1 transportni zrakoplov oboren (pet poginulih)<ref>{{cite web |author-last1=Zinets |author-first1=Natalia |author-last2=Marrow |author-first2=Alexander |title=Ukrainian military plane shot down, five killed – authorities |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-military-plane-shot-down-five-killed-authorities-2022-02-24/ |website=Reuters |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224130305/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-military-plane-shot-down-five-killed-authorities-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> * 1 [[Suhoj Su-27|Su-27]] oboren<ref name="autotmp3">{{cite web |author-last1=Chance |author-first1=Matthew |author-last2=Lister |author-first2=Tim | author-last3=Smith-Spark |author-first3=Laura |author-last4=Regan |author-first4=Helen |title=Battle for Ukrainian capital underway as Russian troops seek to encircle Kyiv |url=https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html |website=CNN |date=25 February 2022 |access-date=25 February 2022 }}</ref> * '''Po ruskim izvorima:''' * Neutralizirane vojne zračne baze Ukrajine i sustavi protuzračne obrane<ref>{{cite web |title=Explosions heard across Ukraine as Russian military operation begins |url=https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/24/Explosions-heard-in-Ukraine-capital-Kyiv-Mariupol |website=Al Arabiya English |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102159/https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/24/Explosions-heard-in-Ukraine-capital-Kyiv-Mariupol |url-status=live }}</ref> * 150+ vojnika se predalo<ref name="Moscow Times 2022">{{cite web |title=Russia Says Destroyed Over 70 Ukraine Military Targets |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-says-destroyed-over-70-ukraine-military-targets-a76571 |website=The Moscow Times |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224153735/https://www.themoscowtimes.com/all/76559 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title="Counter offensive" ongoing in Donbas, says Russian military |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-25-22/h_7b91f6ad08bf5829abc44f2098f1c49d |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-25-22/h_7b91f6ad08bf5829abc44f2098f1c49d |archive-date=26 February 2022 |website=CNN |date=25 February 2022 |access-date=25 February 2022}}{{cbignore}}</ref> * 7 borbenih zrakoplova oboreno<ref name="Interfax">{{cite news|title=Russian Armed Forces destroy 821 Ukrainian military infrastructure facilities - Russian Defense Ministry|url=https://interfax.com/newsroom/top-stories/74432/ |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://interfax.com/newsroom/top-stories/74432/ |archive-date=26 February 2022 |access-date=26 February 2022 }}{{cbignore}}</ref> * 7 borbenih helikoptera oboreno<ref name="Interfax"/> * 9 dronova oboreno<ref name="Interfax"/> * 67 tenkova/borbenih vozila uništeno<ref name="Russian Ministry of Defense">{{Citation|title=Брифинг официального представителя Минобороны России |url=https://www.facebook.com/mod.mil.rus/videos/1263814700696492/ |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.facebook.com/mod.mil.rus/videos/1263814700696492/ |archive-date=26 February 2022 |access-date=25 February 2022 }}{{cbignore}}</ref> * 87 ostalih vojnih vozila uništeno<ref name="Russian Ministry of Defense"/> * 8 brodova mornarice uništeno<ref>{{cite news |title=Russian Defense Ministry reports use of Navy, 8 Ukrainian military boats destroyed |url=https://interfax.com/newsroom/top-stories/74434/ |access-date=25 February 2022 |work=Interfax |date=26 February 2022 |archive-date=26 February 2022 }}</ref> * '''Po izvorima iz Ujedinjenog Kraljevstva:''' * 137 vojnika ubijeno<ref name="casualtyfigures"/> }} | posljedice3 = {{plainlist| * 25+ ukrajinskih civila ubijeno<ref>{{cite web |url=https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057 |website=The Business Standard |date=25 February 2022 |title=At least 25 civilians killed in Ukraine airstrikes: UN |access-date=25 February 2022 |archive-date=25 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113724/https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057 |url-status=live }}</ref> * 100.000 civila raseljeno<ref>{{cite news |author-last=Nebehay |author-first=Stephanie |title=Some 100,000 Ukrainians have left their homes, as several thousand flee abroad -U.N. estimates |url=https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/ |access-date=24 February 2022 |publisher=Reuters |date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224203646/https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> * 1 [[Turska|turski]] brod oštećen<ref>{{Cite web|author-last=Malsin |author-first=Jared |title=Turkish-Owned Ship Hit by Bomb Off Coast of Odessa |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL |access-date=25 February 2022 |website=Wall Street Journal |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224193844/https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL |url-status=live}}</ref> * 1 komercijalni brod s [[Zastava Moldavije|moldavskom zastavom]] oštećen<ref>{{cite news|url=https://www.romaniatv.net/alerta-in-marea-neagra-nava-a-republicii-moldova-atacata-de-rusi-anuntul-facut-de-ministerul-apararii-din-ucraina_6272918.html |title=Alertă în Marea Neagră! Navă a Republicii Moldova, atacată de ruși. Anunțul făcut de Ministerul Apărării din Ucraina |author-first=Filip |author-last=Stan |publisher=România TV |date=25 February 2022}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.g4media.ro/breaking-o-nava-sub-pavilionul-republicii-moldova-a-fost-lovita-de-un-obuz-in-marea-neagra-tot-echipajul-e-format-din-marinari-rusi.html |title=BREAKING O navă sub pavilionul Republicii Moldova a fost lovită de un obuz în Marea Neagră / Tot echipajul e format din marinari ruși |author-first=Alexandru |author-last=Mihăescu |newspaper=G4Media |date=25 February 2022}}</ref> * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * ukupno 137 Ukrajinaca ubijeno, 316 ranjeno<ref>{{cite news |title=Zelenskiy: 137 people have died in the Russian invasion |url=https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863 |access-date=24 February 2022 |work=The Guardian |date=24 February 2022 |archive-date=25 February 2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225001236/https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863 }}</ref> }} |bilješke = }} Dana 24. veljače 2022. godine, [[Rusija|Ruska Federacija]] je pokrenula masovnu invaziju na [[Ukrajina|Ukrajinu]], eskaliravši tako [[Rusko-ukrajinski rat]] koji je započeo 2014 godine. Bio je to najveći napad na europsko tlo još od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/russia-attacks-ukraine-defiant-putin-warns-us-nato-83078619|title=Russia presses invasion to outskirts of Ukrainian capital|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Početkom 2022. invaziji je prethodilo dugotrajno gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Nekoliko dana prije invazije, Rusija je priznala dvije [[Popis nepriznatih država|samoproglašene paradržave]] unutar ukrajinskih granica: [[Donjecka Narodna Republika|Donjecku Narodnu Republiku]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansku Narodnu Republiku]]. Dana 21. veljače, [[Oružane snage Rusije|Oružane snage Ruske Federacije]] ušle su u regiju [[Donbas]] na istoku Ukrajine, a 22. veljače [[Savjet Federacije (Rusija)|Savjet Federacije]] jednoglasno je ovlastilo predsjednika Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije. Dana 24. veljače, oko 5 sati ujutro po [[Istočnoeuropsko vrijeme|istočnoeuropskom vremenu]], Putin je najavio „specijalnu vojnu operaciju” u istočnoj Ukrajini, nakon čega su nekoliko minuta kasnije počeli su raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad [[Kijev]]. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i [[Bjelorusija|Bjelorusijom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.interfax.ru/world/824058|title="Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии"|website=Interfax.ru|access-date=26. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d|title=Russia attacks Ukraine|last=|first=|date=23. veljače 2022.|website=CNN|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Dva sata kasnije, ruske kopnene snage ušle su u zemlju.<ref>{{Cite news|title=Why is Russia invading Ukraine and what does Putin want?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589|newspaper=BBC News|date=25. veljače 2022.|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće [[mobilizacija|mobilizacije]]. Invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući [[sankcije]] koje su nametnute Rusiji, dok su s druge strane antiratni prosvjedi u Rusiji rezultirali masovnih uhićenjima prosvjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/|title=Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine|last=Groppe|first=Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen|website=USA Today|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Prije invazije, neke od članica NATO-a pružale su materijalnu i oružanu podršku Ukrajini; makar NATO kao organizacija nije.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/25/nato-allies-to-provide-more-weapons-to-ukraine-stoltenberg-says|title=NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine|website=Al Jazeera|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Dana 15. ožujka 2022. godine generalni sekretar NATO-a [[Jens Stoltenberg]] je istaknuo odlučno opredjeljenje "NATO saveznika" da pruže podršku Ukrajini u oružju, strjeljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu.<ref>[https://www.nato.int/cps/fr/natohq/opinions_193085.htm Press conference by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the Extraordinary meeting of NATO Ministers of Defence] (engleski), službene stranice NATO pakta, 15. ožujka 2022.</ref> Odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje odlučile su pružiti Ukrajini žurnu gospodarsku pomoć i opskrbu ratnim materijalom,<ref>[https://www.dw.com/hr/eu-%C4%87e-pomo%C4%87i-u-naoru%C5%BEavanju-ukrajine/a-60937629 "EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine"], DW, 27. veljače 2022.</ref> te primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. Dana 3. siječnja 2022. god., Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, dao je procjenu da će tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i "svih oligarha" biti zamrznuta sankcijama. Dodao je da Europska unija neće vojno intervenirati, ali "smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo... već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji [i] financijskom sustavu".<ref>[https://www.pbs.org/wnet/amanpour-and-company/video/french-finance-minister-on-economic-sanctions-against-russia/ "French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia"], PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.</ref> Izuzev što svjetskim opskrbnim lancima prijete nestašice energenata i raznih sirovina (primjerice paladija, aluminija i drugih strateški važnih materijala) koje se dobavljaju iz Rusije, i koje bi [[Međunarodne sankcije|međunarodnim sankcijama]] mogle biti isključene s tržišta, očekuje se već na početku rata i znatna šteta za svjetsko gospodarstvo zbog prestanka rada dobavljača koji djeluju u Ukrajini.<ref>[https://business-journal.in/politics/car-parts-chips-sunflower-oil-war-in-ukraine-threatens-new-shortages-business-journal/ "Car parts, chips, sunflower oil: War in Ukraine threatens new shortages"], Business Journal, 28. veljače 2022.</ref> Ukrajina je prije rata ostvarivala, primjerice, blizu polovice svjetske proizvodnje [[Suncokret|suncokreta]] i ulja od [[Bojadisarski bodalj|šafranike]], te 70 do 90 posto proizvodnje plina [[Neon|neona]].<ref>[https://time.com/6155095/sunflower-oil-russia-ukraine/ "How the Ukraine-Russia Conflict Will Raise the Price of Snack Foods"], ABBY VESOULIS, "Time", 7. ožujka 2022.</ref> Prestanak rada pogona za proizvodnju neona u ukrajinskim primorskim gradovima Mariupolju i Odesi početkom rata doveli su u pitanje održivost globalne proizvodnje [[Čip|čipova]].<ref>[https://tech.co/news/ukraine-chip-shortage "More Chip Shortage Fears as Ukraine Halts Neon Output"], Isobel O'Sullivan, "Tech.co", 14. ožujka 2022.</ref> Nakon 3 tjedna rata, oko 1/4 ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/21/europe/ukraine-russia-conflict-10-million-refugees-intl/index.html "A quarter of Ukrainians have fled their homes. Here's where they've gone"], George Ramsay, CNN, 21. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 23. veljače 2022.</ref> == Nazivi rata == Iako se u većem dijelu svijeta rat naziva '''Invazijom Rusije na Ukrajinu''' ili '''Ruskom agresijom na Ukrajinu''', u Ruskoj Federaciji, ovakav je naziv zabranjen, te se prema službenom državnom narativu za rat koristi [[eufemizam]] "'''Specijalna vojna operacija"'''. Ruska agencija za nadzor komunikacija ''Roskomnadzor'', zabranila je početkom ožujka 2022. svim medijima u državi da o sukobu izvještavaju koristeći termine koji odstupaju od onog službenog državnog.<ref>{{Citiranje weba|title=Russian Lawmakers OK Bill On 'False News' About Military Operations, In Further Curb On Media|url=https://www.rferl.org/a/russia-fake-news-military-invasion-independent-media/31735798.html|access-date=2022-03-08|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-26|title=‘Don’t call it a war’ – propaganda filters the truth about Ukraine on Russian media|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/26/propaganda-filters-truth-ukraine-war-russian-media|access-date=2022-03-08|website=the Guardian|language=en}}</ref> Slične naputke dobili su i učitelji u ruskim školama, ako ih učenici pitaju o ratu u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-03|title=Russian media tries to convince citizens that invasion is 'peacekeeping', and troops are 'aid'|url=https://inews.co.uk/news/russian-teachers-call-ukraine-war-peacekeeping-operation-citizens-tod-putin-troops-giving-aid-1496012|access-date=2022-03-08|website=inews.co.uk|language=en}}</ref> == Pozadina == {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Drugi hladni rat|Krim|Krimski Tatari|Krimski Kanat|Kijevska Rus'}} === Pitanje Krima === Poluotok [[Krim]] je u svojoj povijesti bio dio različitih država, ali i nezavisan teritorij. Njegova južna obala bila je dio [[Helenistička Grčka|grčkog]] kulturološkog kruga skoro 2000 godina. Unutrašnjost poluotoka bila je [[Protobugari|protobugarska]]<!----nisu Bugari!-----> i [[Hazari|hazarska]] 600 godina, nakon čega je pripadala [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]] 200 godina, a nakon njena pokoravanja 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. Početkom 15. stoljeća, nezavisnost [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] koja je trajala 100 godina, osigurali su [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski Kanat autonomnim dijelom Carstva. Godine 1784. [[Rusko Carstvo|Rusko je Carstvo]] porazilo Osmanlije pripojivši tako Krim Rusiji. Ubrzo potom osnovana je ruska [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj|Sevastopolju]]. Krim i susjedne regije sačinjavale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priljev [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Nakon što su tijekom II. svjetskog rata odlukom sovjetskih vlasti s Krima prisilno iseljeno oko četvrt milijuna [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]], te daljnjih oko 100 tisuća Nijemaca, Bugara, Armenaca i Grka (od tadašnjeg stanovništva od oko milijun ljudi), godine 1945. ukinuta je [[Krimska autonomna sovjetska socijalistička republika|Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], koja je bila dio [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]]; te je uspostavljena [[Krimska oblast]]; prvotno i dalje u sastavu Ruske SFSR. 1954. je Krimska oblast prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. Godine 1991. Krim je postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, dobila je 80 % Crnomorske flote te je iznajmila objekte pomorske baze u Sevastopolju na 20 godina (kasnije je taj rok produžen do 2042. godine). Nakon Ukrajinske revolucije na Majdanu godine, Ruska Federacija je u veljači 2014. godine okupirala poluotok Krim, slanjem neoznačene vojske, popularno zvane "malim zelenim čovječuljcima"<ref>{{Citiranje weba|last=Pifer|first=Steven|date=2020-03-17|title=Crimea: Six years after illegal annexation|url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2020/03/17/crimea-six-years-after-illegal-annexation/|access-date=2022-03-10|website=Brookings|language=en-US}}</ref>, koja je zauzela sve važne administrativne zgrade na poluotoku, stavivši ga tako pod rusku kontrolu.<ref>{{Citiranje weba|last=Clinch|first=Matt|date=2022-01-27|title=How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked|url=https://www.cnbc.com/2022/01/27/how-russia-invaded-ukraine-in-2014-and-how-the-markets-tanked.html|access-date=2022-03-10|website=CNBC|language=en}}</ref> Nakon što su priznali da je neoznačena vojska njihova, vodeći su ruski političari tvrdili da su okupacijom Krima "ispravili povijesnu nepravdu".<ref>{{Citiranje novina|date=2015-04-26|title=Russia's Putin says taking Crimea righted historical injustice|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-film-idUSKBN0NH0JD20150426|access-date=2022-03-10}}</ref> Potom je organiziran kontroverzni referendum u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji na kojem je 97% izašlih birača glasalo za pripajanje poluotoka Rusiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Official results: 97 percent of Crimea voters back joining Russia|url=https://www.cbsnews.com/news/official-results-97-of-crimea-voters-back-joining-russia/|access-date=2022-03-10|website=www.cbsnews.com|language=en-US}}</ref> Ni Ukrajina, ni veći dio međunarodne zajednice nije priznao ovakvu aneksiju Krima, tvrdeći da je ona protivna međunarodnom pravu,<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Godišnjica aneksije Krima – bez euforije {{!}} DW {{!}} 16.03.2016|url=https://www.dw.com/hr/godi%C5%A1njica-aneksije-krima-bez-euforije/a-19119639|access-date=2022-03-10|website=DW.COM|language=hr-HR}}</ref> dok su ruski službenici na pitanja o aneksiji Krima govorili da je aneksija "gotova stvar".<ref>{{Citiranje weba|date=2014-03-23|title=Jutarnji list - RUSKI AMBASADOR U RH 'Krim je gotova stvar. Moldavija i baltičke zemlje ne moraju brinuti, ali...'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/ruski-ambasador-u-rh-krim-je-gotova-stvar.-moldavija-i-balticke-zemlje-ne-moraju-brinuti-ali...-986417|access-date=2022-03-10|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === NATO === Kad je 1990. sovjetski predsjednik [[Mihail Gorbačov]] proglasio atmosferu rastućeg povjerenja, upozorivši na politike kojima se nastoji izolirati [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] na europskom kontinentu, što je on smatrao nedopustivim.<ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=Wilson Center|access-date=27. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Citation|title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc|url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc|accessdate=27. veljače 2022.}}</ref> Gorbačov je 1997. godine, kada on više nije bio državnik i kada Sovjetski Savez više nije postojao, iznio ocjenu da je širenje NATO-a na zemlje bivšeg [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] "greška" i "poniženje za Rusiju".<ref>{{Citation|title=Russia – Gorbachev comments on NATO, 1997. (video, ruski/engleski)|url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw|accessdate=23. ožujka 2022.}}</ref> Na krimskom poluotoku u 2006. je došlo do izbijanja prosvjeda. Razlog tome bio je dolazak [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] koji su došli u grad [[Feodosija|Feodosiju]] zbog vojne vježbe „Sea Breeze” između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo „Okupatori, idite kući!”, a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim „teritorijem bez NATO-a”. Nekoliko dana nakon prosvjeda, američki marinci povukli su se s poluotoka.<ref>"[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&article=362919&lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]". ''EuroNews'', objavljeno 7. lipnja 2006., arhivirano 30. rujna 2007., pristupljeno 27. veljače 2022.</ref> Godine 2008. ruski je predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. travnja 2008.|website=The Guardian|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Godine 2014. M. Gorbačov je u intervjuu u vezi širenja NATO-a na istok rekao: „Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koje su nam dane 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se.” Gorbačov se pritom pozivao na dogovore iz vremena kada je Ukrajina još bila članicom Sovjetskog Saveza, kao i kasnije članice NATO-pakta [[Litva]], [[Latvija]] i [[Estonija]]; a koji su dogovori s bivšim Sovjetskim Savezom - toj bivšoj državi koju je predvodio Gorbačov su davana obećanja - predviđali da čak ni [[Poljska]] ili [[Mađarska]] ne bi smjela biti obuhvaćene NATO-paktom. <ref>{{Cite web|url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html|title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls|last=Kórshunov|first=Maxim|last2=RBTH|date=16. listopada 2014.|website=Russia Beyond|access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Tijekom travnja je Ukrajina od savezničkih zemalja primila rezervne dijelove za svoje ratne zrakoplove sovjetske proizvodnje, što je prema tvrdnjama američkog [[Pentagon (zgrada)|Pentagona]] omogućilo osposobljavanje oko 20 ukrajinskih zrakoplova za borbu; Ukrajina šalje nekoliko zrakoplova dnevno na borbene letove i time osporava rusku zračnu nadmoć.<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/veliko-pojacanje-za-ukrajinu-zahvaljujuci-pomoci-saveznika-osposobljeno-jos-20-borbenih-aviona/ "Veliko pojačanje za Ukrajinu: zahvaljujući pomoći saveznika, osposobljeno još 20 borbenih aviona"], "Telegram", 21. travnja 2022.</ref> === Postsovjetski kontekst i Narančasta revolucija === Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavile su održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši [[Budimpeštanski memorandum]] o sigurnosnim garancijama pod uvjetom da Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD daju jamstva protiv za ukrajinski teritorijalni integritet i političku neovisnost. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica [[Povelja o europskoj sigurnosti|Povelje o europskoj sigurnosti]], gdje se „ponovo potvrdilo inherentno pravo svake države da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju”.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/mc/39569|title=Istanbul Document|publisher=OSCE|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Godine 2004. [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Ukrajine, proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora, koji su prema presudi [[Vrhovni sud Ukrajine|Vrhovnog suda Ukrajine]], u velikoj mjeri bili namješteni.<ref>{{Cite web|url=http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html|title=ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року|website=Vrhovni sud Ukrajine|access-date=25. veljače 2022}}</ref> Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicijskog kandidata, [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], koji je odbacio rezultate izbora. Tijekom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada teško razbolio, a ubrzo su brojne neovisne skupine liječnika zaključile da je bio otrovan [[2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin]]om.<ref>"[https://www.kyivpost.com/article/content/ukraine-politics/study-dioxin-that-poisoned-yushchenko-made-in-lab-46417.html Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab]". Kyiv Post. London. Associated Press, objavljeno 5. kolovoza 2009., pristupljeno 25. veljače 2022.</ref> Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultiralo mirnom [[Narančasta revolucija|Narančastom revolucijom]], koja je dovela proeuropski orijentirane kandidate Viktora Juščenka i [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] na vlast, a proruski orijentirani Janukovič je završio u opoziciji.<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|title=Britannica. Independent Ukraine|date=|website=web.archive.org|publisher=Arhivirano 15. sihečnja 2008.|access-date=25. veljače 2022}}</ref> Godine 2008. ruski je predsjednik Vladimir Putin govorio protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine NATO-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia|title=Putin warns Nato over expansion|date=4. travnja 2008.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. travnja 2008.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Rumunjski analitičar [[Iulian Chifu]] je 2009. godine, s koautorima, iznio je mišljenje da Rusija u pogledu Ukrajine slijedi ažuriranu [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljevu doktrinu]] ograničenog suvereniteta, iz doba postojanja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kada je SSSR prisvajao pravo da vojno intervenira u drugim socijalističkim zemljama koje su pripadale tom paktu, ukoliko nije zadovoljan s njihovom politikom. Slično je stajalište Ruska Federacija zauzela prema Ukrajini nakon njenog osamostaljenja, ustvrdio je ovaj autor.<ref>[http://www.cpc-ew.ro/pdfs/the_russian_georgian_war.pdf "Russia–Georgia War of August 2008: Ukrainian Approach"], str. 181. Iulian Chifu, Oazu Nanto i Oleksandr Sushk, 2009. Pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Viktor Janukovič je 2009. najavio ponovnu kandididaturu za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.<ref>{{Cite web|url=https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html|title=Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll|website=Unian|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine. === Ukrajinska revolucija i zbivanja nakon === {{glavni|Revolucija dostojanstva|Rat u istočnoj Ukrajini}} [[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Prosvjedi pokreta [[Euromajdan]] u [[Kijev]]u, prosinac 2013.]] Nakon višetjednih prosvjeda u sklopu pokreta [[Euromajdan]] (2013. – 2014.), proruski ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič]] i vođe ukrajinske parlamentarne oporbe potpisali su 21. veljače 2014. godine sporazum kojim su dogovoreni prijevremeni izbori. Narednog dana, uoči glasanja o opozivu, Janukovič je pobjegao iz Kijeva; da bi ga potom ukrajinski parlament [[Verhovna Rada]] smijenio.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526|title=Who Are These 'People,' Anyway?|date=14. ožujka 2014.|website=HuffPost|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html|title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional?|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html|title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25|website=Interfax-Ukraine|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Politički vođe iz istočne Ukrajine u kojoj se govori pretežno ruski jezik, proglasili su svoju odanost Janukoviču, te su 2014. godine nastali proruski nemiri u Ukrajini.<ref>{{Cite news|title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup"|url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222|newspaper=Reuters|date=22. veljače 2022.|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ubrzo potom je uslijedila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u ožujku iste godine, kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je počeo mjesec dana kasnije. Tada su stvorene [[Paradržava|paradržave]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganska Narodne Republika]], pod pokroviteljstvom Rusije.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/opinions/2019/3/16/annexation-of-crimea-a-masterclass-in-political-manipulation|title=Annexation of Crimea: A masterclass in political manipulation|last=Ragozin|first=Leonid|publisher=Al Jazeera|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ukrajinske vojne snage su uspjele staviti pod kontrolu pretežni dio Donjecke i Luganske oblasti, ali ne i njihove najnaseljenije dijelove oko glavnih gradova. Pobunjenici su uz presudnu vojnu i gospodarsku podršku Rusije uspjeli organizirati vlast na tim područjima oko [[Donjeck|Donjecka]] i [[Lugansk|Luganska]], a narednih godina su nastavljene sporadične borbe na linijama razdvajanja.<ref>[https://www.cnbc.com/2022/01/27/how-russia-invaded-ukraine-in-2014-and-how-the-markets-tanked.html "How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked"], Matt Clinch, 27. siječnja 2022.</ref> Do početka 2019. god. je u vojnim sukobima u Donbasu poginulo oko 14.000 vojnika i civila,<ref>[https://www.rferl.org/a/death-toll-up-to-13-000-in-ukraine-conflict-says-un-rights-office/29791647.html "Death Toll Up To 13,000 In Ukraine Conflict, Says UN Rights Office"], Christopher Miller , "Radio Slobodna Europa" (engleski), 26. veljače 2019.</ref> a sukobi uz uporabu topništva su nastavljeni i tijekom 2020. i 2021. godine.<ref>[https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-03-26/ukraine-records-most-deaths-in-conflict-since-summer-2020 "Ukraine Records Most Deaths in Conflict Since Summer 2020"], Daryna Krasnolutska, Bloomberg, 26. ožujka 2021.</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] odobrio je 14. rujna 2020. novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, „koja predviđa razvoj posebnog partnerstva s NATO-om s ciljem članstva u NATO-u”. Dana 24. ožujka 2021., Zelenskij je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava „strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.”<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html|title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea|publisher=Ukrinform|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]], tvrdeći da proširenje [[NATO]]-a nakon 1997. predstavlja sigurnosnu prijetnju njegovoj zemlji, tražio je da se Ukrajini zakonski zabrani pridruživanje vojnom savezu, iznijevši [[iredentizam|iredentističke]] stavove.<ref>{{Cite news|date=26. veljače 2022.|title=Russia’s invasion of Ukraine|newspaper=The Economist|url=https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine|access-date=26. veljače 2022.|issn=0013-0613}}</ref> U srpnju 2021. Putin je objavio esej pod imenom ''O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca'', u kojem je još jednom potvrdio svoje kontroverzno viđenje da su [[Rusi]] i Ukrajinci "[[Sveruska nacija|jedan narod]]".<ref>Putin, Vladimir (12. srpnja 2021.). "Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'". ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022. <q>''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.</q></ref> Američki povjesničar [[Timothy D. Snyder]] komentirao je da su Putinove ideje iznesene u eseju [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] nazvao je esej [[povijesni revizionizam|povijesnim revizionizmom]].<ref>{{Cite news|title=Why Putin’s history essay requires a rewrite|url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb|access-date=24. veljače 2022.|issn=0140-0460|first=Edward|last=Lucas}}</ref> Drugi iznose ocjene da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje suvremene Ukrajine i njene povijesti.<ref>{{Cite web|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/|title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions|date=15. srpnja 2021.|website=Atlantic Council|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour|title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour|date=7. prosinca 2021.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Rusija smatra da mogući ulazak Ukrajine u NATO i općenito širenje NATO-a prema njezinim granicama predstavlja ugrozu njenoj [[Nacionalna sigurnost|nacionalnoj sigurnosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion|title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis|last=Guyer|first=Jonathan|date=27. siječnja 2022.|website=Vox|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/|title=Ukraine: NATO’s original sin|date=23. studenoga 2021.|website=Politico|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> S druge strane, Ukrajina, te druge susjedne zemlje optužile su Putina za ruski [[iredentizam]] i vođenje agresivne militarističke politike.<ref>{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm|title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk|last=Agencies|date=13. rujna 2014.|website=The Guardian|access-date=24. veljače 2022.}}</ref> == Uvod == Logističke pripreme za invaziju počele su koncentriranjem ruskih kopnenih snaga uzduž ukrajinske granice, prvotno od ožujka do travnja 2021. godine, a zatim i od listopada 2021. do veljače 2022. Tijekom drugog razdoblja grupiranja vojske na ukrajinskim granicama, Rusija je postavila zahtjeve usmjerene SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma onoga što su nazvali "sigurnosnim garancijama", pod čime su tražili pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u, i smanjenje broja NATO-ovih vojnika i naoružanja smještenog u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]].<ref>{{Cite news|title=Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine|url=https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/|newspaper=Reuters|date=17. prosinca 2021.|access-date=25. veljače 2022.|first=Gabrielle|last=Tétrault-Farber|first2=Tom|last2=Balmforth}}</ref> Rusija je, također, zaprijetila "neodređenim vojnim odgovorom" ako se NATO nastavi držati „agresivne linije”.<ref>{{Cite news|title=Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’|url=https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/|newspaper=The Globe and Mail|date=21. prosinca 2021.|access-date=25. veljače 2022.|first=Mark|last=MacKinnon}}</ref> === Rusko negiranje planova o invaziji === Usprkos gomilanju vojske, ruski su dužnosnici tijekom dolaska njihovih oružanih snaga na ukrajinske granice više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom studenog 2021. [[Dmitrij Peskov]], Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da „Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našem teritoriju ne bi trebalo biti ničija briga”.<ref name=":0">Taylor, Adam (24. veljače 2022.). "[https://archive.today/20220224205233/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack]". ''The Washington Post''. [https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Original], arhivirano 24. veljače 2022., pristupljeno 26. veljače 2022.</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/|title=Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead|last=|first=|last2=|first2=|date=24. veljače 2022.|website=FactCheck.org|access-date=26. veljače 2022}}</ref> Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da „Rusija ne planira, niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresirana za dobre odnose sa svojim susjedima”.<ref name=":2" /> Sredinom siječnja 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, [[Sergej Rjabkov]], rekao je da Rusija „ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu”.<ref name=":2" /> Dana 12. veljače 2022. savjetnik [[Kremlj]]a za vanjske poslove, [[Jurij Ušakov]], nazvao je diskusiju o „takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji” „histerijom”.<ref name=":2" /><ref name=":0" /> Osam dana kasnije, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Anatolij Antonov]], rekao je da ruske snage „nikome ne prijete... nema invazije. Ne postoje takvi planovi”.<ref name=":0" /> === Ruska propagandna kampanja === Prije neposrednog početka invazije, Rusija je vodila masovnu propagandnu kampanju protiv Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-25|title=The stage for Russia’s war on Ukraine was set by a massive propaganda campaign, USC experts say|url=https://news.usc.edu/197298/russia-and-ukraine-propaganda/|access-date=2022-02-25|website=USC News}}</ref> Dana 9. prosinca 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj prema govornicima [[Ruski jezik|ruskog jezika]] izvan Rusije, kazavši tijekom svojeg obraćanja: „da je [[rusofobija]] prvi korak prema [[genocid]]u. Vi i ja znamo što se događa u [[Donbas]]u. To svakako liči na genocid.”<ref>{{Cite web|url=https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|title=Путин заявил о геноциде на Донбассе|website=Российская газета|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780|title=Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'|last=AFP|date=10. prosinca 2021.|website=The Moscow Times|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Također, iz Kremlja je osuđen ukrajinski zakon o jeziku.<ref>{{Cite web|date=1. travnja 2021.|title=New law stokes Ukraine language tensions|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions|access-date=25. veljače 2022.|website=France 24}}</ref> Dana 17. siječnja 2022., jedan od istaknutih ruskih novinara Anton Krasovski komentirajući ukrajinske ambicije o ulasku u NATO, na jednoj ruskoj TV emisiji, rekao je da je „Ukrajina ruska zemlja”. Zatim je nastavio govoriti da će Rusi doći na [[Hreščatik]] i tamo spaliti [[Ustav Ukrajine|ukrajinski ustav]], u kojem je deklarirana ambicija o ulasku u NATO.<ref>{{Citiranje weba|title=Kremlin-funded RT presenter claims Ukraine is Russian land that Russia will ‘take back’ by force|url=https://khpg.org//en/1608809975|access-date=2022-02-26|website=Kharkiv Human Rights Protection Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Romanyuk|first=Vika|date=2022-02-06|title=Kill Chain Against Disinformation: How to Stop the Kremlin’s Genocidal Rhetoric on Ukraine|url=https://www.stopfake.org/en/kill-chain-against-disinformation-how-to-stop-the-kremlin-s-genocidal-rhetoric-on-ukraine/|access-date=2022-02-26|website=StopFake}}</ref> Dana 15. veljače 2022. Putin je izjavio da se u Donbasu događa genocid kojega provode ukrajinske vlasti.<ref name="#1">{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. veljače 2022.|website=France 24|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Novinske kuće zabilježile su, da unatoč Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam iz obitelji u kojoj se govori ruski.<ref>{{Cite news|title=Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/|newspaper=The Telegraph|date=19. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.|issn=0307-1235|first=Nataliya|last=Vasilyeva}}</ref> Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netočnima.<ref>{{Cite news|title=Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked|url=https://www.bbc.com/news/60477712|newspaper=BBC News|date=22. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava|Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] i [[Vijeće Europe]], nisu našle nikakve dokaze koji bi podržale ruske tvrdnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/ukraine-smm/reports|title=Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine|website=OSCE|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> [[Europska komisija]] odbacila je optužbe o genocidu kao [[dezinformacija|dezinformacije]].<ref>[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news/disinformation-about-current-russia-ukraine-conflict-seven-myths-debunked-2022-01-24_en „Dezinformacije o trenutnom rusko-ukrajinskom sukobu – sedam razbijenih mitova”. Generalni direktorat za europsku susjednu politiku i pregovore o proširenju (saopćenje za javnost)]. Pristupljeno 25. veljače 2022. „Situacija u Ukrajini pokrenula je ovaj sukob. Postoje dokazi da Ukrajina čini zločine nad stanovništvom ruskog govornog podneblja na istoku zemlje. Rusija mora intervenirati, ne samo zato što su Ukrajina i Rusija 'jedna nacija'. Ukrajina jednostavno pripada ruskoj „privilegiranoj sferi uticaja”. '''Netočno'''. Apsurdne su optužbe da Ukrajina napada vlastiti teritorij i progoni svoje građane. Kako bi potaknuli domaću podršku ruskoj vojnoj agresiji, ruski državni mediji neumorno pokušavaju ocrniti Ukrajinu, optužujući je za navodni genocid u istočnoj Ukrajini, povlačeći neosnovane paralele s nacizmom i Drugim svjetskim ratom i izmišljajući priče s ciljem da izazovu negativnu emocije kod publike.” Originalni izvor na engleskom jeziku: Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. Myth 2: "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". False. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences</ref> Američko veleposlanstvo u Ukrajini nazvalo je rusku tvrdnju o genocidu „neistinom za osudu”,<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html|title=United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood|publisher=Ukrinform|access-date=25. veljače 2022}}</ref> dok je [[Ned Price]], glasnogovornik [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država]], izjavio je da je Moskva takve tvrdnje predstavlja kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.<ref name="#1"/> Dana 18. veljače, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Anatolij Antonov]] optužio je Sjedinjene Američke Države da odobravaju prisilnu [[Asimilacija (sociologija)|asimilaciju]] ukrajinskih Rusa.<ref>{{Cite web|url=https://tass.com/russia/1405599|title=US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine – Russian ambassador to US|website=TASS|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Dana 19. veljače europski portal za borbu protiv dezinformacija "EU vs. Disinformation" sljedeće je ruske optužbe proglasio neutemeljenima: „Ukrajinske snage pripremaju veliku ofenzivu na Donbas”, „Ukrajina priprema terorističke napade na Donbas ili Rusiju”, „Ukrajina provodi genocid nad govornicima ruskog jezika na istoku”, „Ukrajina planira uporabu kemijskih i drugih nedopuštenih oružja protiv civila na istoku”, „Ukrajinske snage čine zločine nad civilima na istoku”.<ref>{{Citiranje weba|date=19. veljače 2022.|title=The Kremlin’s Playbook: Fabricating Pretext to Invade Ukraine – More Myths|url=https://euvsdisinfo.eu/the-kremlins-playbook-fabricating-pretext-to-invade-ukraine-more-myths/|url-status=live|access-date=26. veljače 2022.|website=Eu vs Disinformation}}</ref> U govoru održanom 21. veljače 2022., V. Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo [[Neonacizam|neonacističko]], dodajući da je cilj Rusije [[Demilitarizacija|demilitarizati]] i „[[Denacifikacija|denacificirati]]” Ukrajinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|access-date=26. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite news|title=Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace|url=https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977|newspaper=Financial Times|date=24. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.|first=Max|last=Seddon}}</ref> Hrvatski analitičar i stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović, komentirajući Putinove navodne ciljeve "demilitarizacije" i "denacifikacije" Ukrajine, kazao je da to ni nisu ostvarivi vojni ciljevi nego političke parole.<ref>{{Citiranje weba|title=Analitičar Vidmarović: Iluzija je da će Putin završiti u Den Haagu iza rešetaka, ali postoji jedan način|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/analiticar-vidmarovic-iluzija-je-da-ce-putin-zavrsiti-u-den-haagu-iza-resetaka-ali-postoji-jedan-nacin-1568319|access-date=2022-03-10|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni „nacistički” narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu Ukrajine nema široke podrške ideologijama [[krajnja desnica|krajnje desnice]], a nijedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovnoj Radi]], državnom zakonodavnom tijelu, tijekom parlamentarnih izbora 2019. godine.<ref name=":bs0">{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/live-blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537|title=Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say|website=NBC News|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Štoviše, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinski premijer [[Denis Šmihalj]] su zapravo [[Židov]]i što čini Ukrajinu jednom od dvije države svijeta koje imaju židovskog vođu predsjednika i premijera (druga je [[Izrael]]). Osvrćući se na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da se njegov djed, sovjetski pješadinac, borio protiv nacista;<ref>{{Cite web|url=https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|title=Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs"|last=|first=|date=24. veljače 2022.|website=Axios|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref name=":bs0" /> izgubivši tri člana njegove obitelji u [[holokaust]]u. [[Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država]] osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu povijesti [[Holokaust|Holokausta]] kao opravdanje za rat.<ref>{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/|title=Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine – The Boston Globe|last=|first=|last2=|website=BostonGlobe|access-date=26. veljače 2022.|last3=Comments|first3=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine|title=Museum concerned about loss of life|website=United States Holocaust Memorial Museum|access-date=26. veljače 2022.}}</ref> === Sukobi na istoku === Borbe u Donbasu značajno su eskalirale 17. veljače 2022. Dnevni broj razmjena vatre između separatista i Ukrajinske vojske tijekom prvih šest tjedana 2022. kretao se od dva do pet,<ref name=":bs1">MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". ''The Globe and Mail''. str. A3.</ref> da bi 17. veljače ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.<ref name=":bs1" /> Ruski državni mediji također su izvijestili o preko 20 topničkih napada na položaje separatista istog dana.<ref name=":bs1" /> Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u [[Stanicja Luhanska|Stanicji Luhanskoj]] koristeći topništvo, ranivši pri tome tri civila. Luganska Narodna Republika priopćila je da je ukrajinska vlada napala njene snage [[minobacač]]ima, [[bacač granata|bacačima granata]] i [[Strojnica|strojnicama]].<ref>{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu|title=Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east|website=MSN|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Where are Russia's troops?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694|newspaper=BBC News|date=23. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu evakuaciju civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.<ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504|newspaper=BBC News|date=19. veljače 2022.|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773|title=Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears|website=NBC News|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473|title=In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees|last=Light|first=Felix|date=20. veljače 2022.|website=The Moscow Times|access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp |title=Warning siren sounds in rebel-held capital in east Ukraine -Reuters witness |work=MSN News |date=18 February 2022 |author-first=Alexander |author-last=Smith |access-date=23 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032724/https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp |url-status=live}}</ref> Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu topničkog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.<ref>{{cite web|date=18 February 2022 |title=47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas |url=https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220217205001/https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/ |archive-date=17 February 2022 |access-date=18 February 2022 |publisher=Kyiv Independent}}</ref><ref>{{cite web|title=How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive |url=https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html |date=18 February 2022 |access-date=18 February 2022 |publisher=NV.UA |archive-date=18 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218180147/https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html |url-status=live}}</ref> Dana 21. veljače, [[Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije]] (FSB) objavila je da je uništen njen granični objekt u [[Rostovska oblast|Rostovskoj oblasti]] koji se nalazi 150 metara od ukrajinske granice.<ref>{{cite news |author=<!--Staff writer(s)/no by-line.--> |date=21 February 2022 |title= |script-title=ru:ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР |url=https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd |url-status=live |work=RBK Daily |publisher=RBK Group |issn=1991-0703 |oclc=849495462 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222023632/https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd |archive-date=22 February 2022 |access-date=22 February 2022 |script-quote=ru:В 9:50 выпущенным с Украины снарядом полностью разрушен российский пограничный пункт в Ростовской области в 150 метрах от границы, пострадавших нет, сообщили РБК в ФСБ. |trans-quote=At 9:50 a.m., a projectile fired from Ukraine completely destroyed a Russian border checkpoint in the Rostov region, 150 meters from the border, there were no casualties, the FSB told RBC. }}</ref> Izvještajna služba [[Južni vojni okrug|Južnog vojnog okruga]] priopćila je da su tijekom jutra tog dana ruske snage likvidirale skupinu od pet [[Sabotaža|sabotera]] u blizini sela [[Mitjakinskaja]] u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine s dva pješačka borbena vozila, pri čemu su ista uništena.<ref>{{cite news|date=21 February 2022 |title=Российские военнослужащие уничтожили пять диверсантов с Украины при нарушении границы |publisher=TASS |url=https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed |url-status=live |access-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221163322/https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed |archive-date=21 February 2022}}</ref> Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih [[Operacija pod lažnom zastavom|operacijama pod lažnom zastavom]].<ref>{{cite news |title=Russia Says Border Facility Near Ukraine Destroyed in Shell Attack |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487 |access-date=21 February 2022 |publisher=The Moscow Times |date=21 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221123839/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Russia says it prevented border breach from Ukraine, Kyiv calls it fake news |url=https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/ |access-date=21 February 2022 |work=Reuters |date=21 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221131855/https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/ |url-status=live }}</ref> Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela [[Zajceve]], 30 kilometara sjeverno od [[Donjeck]]a.<ref>{{cite web|url=https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police |title=Two Ukraine soldiers, civilian killed in shelling |work=Al-Arabiyah |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221203204/https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police |url-status=live}}</ref> Nekoliko analitičara, među kojima i istraživačka web-stranica [[Bellingcat]],<ref>{{cite news |author=Bellingcat Investigation Team |date=23 February 2022 |title=Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine's Frontlines |url=https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/ |url-status=live |work=Bellingcat |location= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223204058/https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/ |archive-date=23 February 2022 |access-date=24 February 2022}}</ref> objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.<ref>{{cite web|title='Dumb and lazy': the flawed films of Ukrainian 'attacks' made by Russia's 'fake factory' |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |work=The Guardian |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221235946/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Four Russian false flags that are comically easy to debunk |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/ |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |publisher=The Daily Telegraph |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222050443/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Russia's 'Idiotic' Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine |url=https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine |date=21 February 2022 |access-date=22 February 2022 |publisher=Vice Media|archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221194550/https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine |url-status=live}}</ref> Dana 21. veljače nepoznate snage granatirale su [[termoelektrana|termoelektranu]] sjeverno od mjesta [[Ščastja]] koje se nalazi u okolici [[Lugansk|Lugansk]]a u Luganskoj Narodnoj Republici,<ref>{{cite web|author-last1=Mazneva |author-first1=Elena |author-last2=Chourisna |author-first2=Kateryna |date=22 February 2022 |title=Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling |access-date=23 February 2022 |website=Bloomberg News |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223065953/https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling |url-status=live}}</ref> a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.<ref>{{cite web|author-last=Gerasimova |author-first=Tanya |date=21 February 2022 |title=Luhansk TPP Suspends Work Due To Militants Shelling |url=https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling |access-date=23 February 2022 |publisher=Ukranews |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222162111/https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling |url-status=live}}</ref> === Eskalacija (21. – 23. veljače) === [[File:Обращение Президента Российской Федерации 2022-02-21.webm|thumb|thumbtime=00:03|Obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina naciji 22. veljače 2022.<br><small>(Dostupni engleski i ruski titlovi)</small>]] Dana 21. veljače, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizirane snage) pošalju u dio [[Donbas|Donbasa]] kojega kontroliraju proruski pobunjenici, u akciju koju je Rusija naziva „mirovnom misijom”.<ref name="ru-troops-donbas">{{cite news|date=21 February 2022 |title=Putin orders troops into separatist-held parts of Ukraine |publisher=CNN |url=https://cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-mo3nday-intl/index.html |access-date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102720/https://www.cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-monday-intl/index.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |author-last1=Philp |author-first1=Catherine |author-last2=Wright |author-first2=Oliver |author-last3=Brown |author-first3=Larissa |title=Putin sends Russian tanks into Ukraine |url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8 |work=The Times |date=22 February 2022 |access-date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223032437/https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8 |url-status=live}}</ref> Ruska vojska saopćila je da je ubila pet ukrajinskih „diverzanata”, što je oštro demantirao ukrajinski ministar vanjskih poslova [[Dmytro Kuleba]].<ref>{{cite news|title=Russia claims to kill 5 Ukrainian 'saboteurs' who crossed border |work=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/ |access-date=24 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221232442/https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/ |url-status=live}}</ref> Kasnije tog dana, nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.<ref name="guard-troops-donbas">{{cite web|date=21 February 2022 |title=Putin orders troops into eastern Ukraine on 'peacekeeping duties' |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today |access-date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223175613/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=22 February 2022 |title=Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass |url=https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494 |access-date=21 February 2022 |website=la Repubblica |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221231124/https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=21 February 2022 |title=Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns |url=https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206 |access-date= |website=Newsweek |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223111027/https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|author-last= |author-first= |date=22 February 2022 |title=Chilling social media footage emerges of convoys of Russian military equipment entering Donbas in Ukraine |url=https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832 |access-date= |website=Sky News|archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032732/https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832 |url-status=live}}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu te ona nije dobila ikakvu potporu.<ref>{{cite web|title=Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine |url=https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223172555/https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165 |archive-date=23 February 2022 |access-date=24 February 2022 |publisher=ABC News}}</ref> Ambasador [[Kenija|Kenije]], [[Martin Kimani]], usporedio je Putinov potez s [[kolonijalizam|kolonijalizmom]] rekavši: „Moramo dovršiti oporavak sa zgarišta mrtvih imperija, na način da ne potonemo nazad u nove oblike dominacije i opresije.”<ref>{{cite web|author-last=Woodyatt |author-first=Amy |date=23 February 2022|title=Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past |url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223161155/https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html |archive-date=23 February 2022 |access-date=24 February 2022 |website=CNN}}</ref> [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Joe Biden]] 22. veljače izjavio je da se „početak ruske invazije na Ukrajinu” dogodio. Generalni sekretar NATO-a [[Jens Stoltenberg]] i [[Kanada|kanadski]] premijer [[Justin Trudeau]] rekli su da je došlo do „dodatne invazije”. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je: „Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija.” [[Josep Borrell]], [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku]], izjavio je da su „ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija”.<ref name="WashPost_what_counts_invasion">{{cite news |author-last1=Parker |author-first1=Claire |title=What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean. |date=23 February 2022 |newspaper=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine |access-date=23 February 2022 |archive-url=https://archive.today/20220223204700/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/ |archive-date=23. veljače 2022. |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Russian troops in east Ukraine an 'invasion,' White House declares – National |url=https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/ |access-date=22 February 2022 |website=Global News |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222153822/https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/ |url-status=live}}</ref> Istog dana, [[Savjet Federacije (Rusija)|Savjet Federacije]] ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.<ref name=":5">{{cite web|url=https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html |title=Совфед дал согласие на использование ВС за пределами страны |date=22 February 2022 |publisher=RIA Novosti |access-date=22 February 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222163916/https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html |url-status=live}}</ref> S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na još tada opću [[Mobilizacija|mobilizaciju]].<ref>{{cite news |author-last1=Zinets |author-first1=Natalia |author-last2=Williams |author-first2=Matthias |title=Ukrainian president drafts reservists but rules out general mobilisation for now |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/ |access-date=23 February 2022 |work=Reuters |date=22 February 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222235612/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/ |url-status=live }}</ref> [[File:Mixed Feelings on the Russian Side of the Ukraine Border Over Potential War.webmhd.webm|thumb|200px|Video reportaža [[Voice of America|Voice of Americe]], o javnom mnijenju na ruskoj strani ukrajinsko-ruske granice na početku invazije<br><small>(Dostupni engleski titlovi)</small>]] Dana 23. veljače, [[Verhovna Rada]], ukrajinski [[parlament]], proglasio je 30-dnevno [[izvanredno stanje]] u cijeloj državi, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je također naredio mobilizaciju svih rezervista [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]].<ref>{{cite news|title=Ukraine to introduce a state of emergency and tells its citizens to leave Russia immediately |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html |date=23 February 2022 |access-date=23 February 2022 |author-first=Thomas |author-last=Kingsley |work=The Independent |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032730/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/ |title=Ukraine's Parliament approves state of emergency |author=<!--Not stated--> |date=23 February 2022 |website=Reuters |publisher=Reuters |access-date=24 February 2022 |quote="The state of emergency comes into force at midnight local time (1000 GMT). It will last 30 days and can be extended for another 30 days." |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223200424/https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Ukraine calls up reservists, declares national emergency as U.S. and allies hit Russia with new sanctions |url=https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/ |access-date=24 February 2022 |website=CBS News |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224055846/https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/ |url-status=live}}</ref> Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u [[Kijev]]u, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade.<ref>{{cite news|title=Russia evacuates embassy in Ukraine as crisis escalates |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |date=23 February 2022 |access-date=23 February 2022 |author-first=Dasha |author-last=Litvinova |work=Associated Press |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102040/https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |url-status=live}}</ref> Internetske stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarske web-stranice, pogođene su kibernetičkim [[Napad uskraćivanjem resursa|DDoS napadima]] ([[engleski jezik|engleski]]: ''distributed denial-of-service attack'').<ref>{{cite news |title=Ukraine hit by more cyberattacks, destructive malware |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b |access-date=24 February 2022 |work=Associated Press |date=23 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064547/https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b |url-status=live }}</ref> Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvan je od 23. do 24. veljače. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tijekom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s ciljem smirivanja krize. [[Glavni tajnik Ujedinjenih naroda]] [[Antonio Guterres]] izjavio je: „da se dadne prilika miru”.<ref name=":bsX0">{{cite web|date=23 February 2022 |title='It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine |url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224021804/https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35 |archive-date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |website=AP News}}</ref> Rusija je pokrenula invaziju u razdoblju u kojem je predsjedala nad Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda - tijekom veljače 2022. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Rusija ima pravo [[veto|veta]].<ref name=":bsX0" /><ref name=":1">{{cite web|title=U.S. Says Russia Will Face U.N. Security Council Resolution |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064610/https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX |archive-date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |website=Wall Street Journal}}</ref> U ranim satima 24. veljače, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat.<ref>{{cite news|author-last=Sonne |author-first=Paul |date=24 February 2022 |title=Ukraine's Zelensky to Russians: 'What are you fighting for and with whom?' |url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073748/https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/ |archive-date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |newspaper=The Washington Post}}</ref><ref>{{cite news|author-last1=Troianovski |author-first1=Anton |author-last2=MacFarquhar |author-first2=Neil |date=23 February 2022 |title=Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea |work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin |access-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073730/https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin/zelensky-makes-a-dramatic-appeal-to-the-russian-people-saying-the-people-of-ukraine-want-peace |archive-date=24 February 2022 |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{cite web |url=https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/ |date=23 February 2022 |title=Zelensky's Last-Ditch Plea for Peace |access-date=25 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224140341/https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/ |url-status=live}}</ref> == Invazija == [[Datoteka:2022 Russian Invasion of Ukraine animated.gif|thumb|440x440px|Animirana karta tijeka invazije]] === Prva faza rata; opća invazija na cijelu zemlju (24. veljače - 7. travnja) === Neposredno prije 6:00 po [[Moskovsko vrijeme|moskovskom vremenu]] ([[UTC+3]]), Putin je objavio da je donio odluku o pokretanju „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini.<ref name="declaration of war" /><ref name="Meduza_Putin_announces_invasion">{{cite news |title=Putin announces formal start of Russia's invasion in eastern Ukraine |date=24 February 2022 |newspaper=Meduza |url=https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine |access-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224033732/https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine |archive-date=24 February 2022 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Russian President Vladimir Putin announces military assault against Ukraine in surprise speech |url=https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI|access-date=24 February 2022 |website=MSN |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064559/https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI|url-status=live}}</ref> U svom obraćanju, Putin je rekao da nema planova za okupaciju ukrajinskog teritorija i da podržava pravo naroda Ukrajine na [[Pravo na samoodređenje|samoodređenje]].<ref name="tassputspeech24">{{cite news|date=24 February 2022 |title=Путин принял решение о проведении операции по денацификации и демилитаризации Украины|work=TASS |url=https://tass.ru/politika/13825671 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224045055/https://tass.ru/politika/13825671 |url-status=live}}</ref> Putin je izjavio da je Rusija tražila „demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-60503037|title=Ukraine conflict: Russian forces attack after Putin TV declaration<!-- different from current title, please do not change --> |website=BBC News] |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064553/https://www.bbc.com/news/world-europe-60503037 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549 |title=Russia's Putin Announces Military Operation in Ukraine |website=The Moscow Times |date=24 February 2022 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064553/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549|url-status=live}}</ref><ref name="krputspeech24">{{cite news|date=24 February 2022 |title=Обращение Президента Российской Федерации |work=Kremlin.ru |url=http://kremlin.ru/events/president/news/67843 |url-status=dead |access-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225003932/http://kremlin.ru/events/president/news/67843 |archive-date=25 February 2022}}</ref> Putin je također pozvao ukrajinske vojnike da predaju svoje oružje i odu kući. Također je izjavio da će „sva odgovornost za moguće prolijevanje krvi biti na savjesti režima koji vlada nad teritorijem Ukrajine.”<ref name="declaration of war">{{cite news |title=Full text: Putin's declaration of war on Ukraine |url=https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine|archive-date=27 February 2022 | url-status=live | work=The Spectator |date=24 February 2022}}{{cbignore}}</ref> Putinove tvrdnje da je ukrajinska vlada pod kontrolom neonacista ponovno su široko odbačene kao neutemeljene<ref>{{cite news |last=Chernova |first=Anna |date=24 February 2022 |title=Kremlin spokesperson echoes Putin's baseless claims on invasion objectives |work=CNN |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_542ef6fc653f4404d483a5156ecc23e6 |access-date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224132757/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/index.html |url-status=live}}</ref><ref name="autotmp3" /><ref>{{cite news |last1=Keith |first1=Collins |last2=Lazaro |first2=Gamio |last3=Scott |first3=Reinhard |title=Maps: Tracking the Russian Invasion of Ukraine |url=https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html |access-date=23 February 2022 |work=The New York Times |date=23 February 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222221302/https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |last1=Isachenkov |first1=Vladimir |last2=Litvinova |first2=Dasha |last3=Karmanau |first3=Yuras |last4=Heintz |first4=Jim |title=Russia attacks Ukraine as defiant Putin warns US, NATO |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |access-date=23 February 2022 |work=AP News |date=23 February 2022 |archive-date=23 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102040/https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |url-status=live }}</ref> [[Kremlj]] je planirao najprije raketama ciljati središta protuzračne obrane i [[Stožer|vojna zapovjedništva]] te potom poslati [[borbeni zrakoplovi|borbene zrakoplove]] i [[Vojni helikopter|helikoptere]] kako bi se brzo uspostavila ruska [[zračna nadmoć]].<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold">{{cite news |last1=Mendick |first1=Robert |title=Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/ |access-date=24 February 2022 |work=The Daily Telegraph |date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224083758/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/ |url-status=live }}</ref> Sjedinjene Američke Države izjavile su kako vjeruju da Rusija želi „dekapitirati” ukrajinsku vladu te uspostavi sebi sklonu vladu,<ref>{{cite news |last1=Stewart |first1=Phil |last2=Ali |first2=Idrees |title=Russia plans to 'decapitate' Ukraine government -U.S. defense official |url=https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/ |access-date=24 February 2022 |work=Reuters |date=24 February 2022 |archive-date=24 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224203851/https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/ |url-status=live }}</ref> dok su pripadnici [[Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država|Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država]] izjavili kako očekuju da će Kijev pasti unutar 96 sati na temelju stanja na terenu.<ref>{{cite web|date=24 February 2022 |title=Exclusive: U.S. expects Kyiv's fall in days, Ukraine source warns of encirclement |url=https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326 |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326 |archive-date=26 February 2022 |access-date=26 February 2022 |website=Newsweek}}{{cbignore}}</ref> Američki Centar za mornaričke analize ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Center for Naval Analyses'') izjavio je da će Rusija pokušati opkoliti Kijev i [[Obuhvat (vojni manevar)|obuhvatiti]] ukrajinske snage na istoku zemlje, dok je Centar za strateške i međunarodne studije ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Center for Strategic and International Studies'') identificirao tri glavna pravca ruskog vojnog napredovanja: # Iz pravca Bjelorusije na sjever Ukrajine<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> # Iz pravca Donbasa na istoku<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> # Iz pravca poluotoka Krima na jugu.<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> Prema ruskim dokumentima koje su Ukrajinci zaplijenili u svibnju 2022., u oblasti Sumi; cilj ruske invazije u njenim početnim danima bio je ovladati cijelim teritorijem Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-12|title=Jutarnji list - Ukrajinci u oblasti Sumi pronašli ruske vojne dokumente: ‘Više nema dileme koji su im bili planovi‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-u-oblasti-sumi-pronasli-ruske-vojne-dokumente-vise-nema-dileme-koji-su-im-bili-planovi-15196563|access-date=2022-05-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Prva faza - Sjeverno bojište === [[File:Kyiv Tense as Russian Forces Advance.webm|thumb|„Kyiv Tense as Russian Forces Advance”, video reportaža [[Voice of America|Voice of Americe]]<br><small>(Dostupni engleski titlovi)</small>]]Ruska vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, graničnog prijelaza na tromeđi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.<ref>{{cite news|last1=Hodge|first1=Nathan|last2=Lister|first2=Tim|last3=Kottasová|first3=Ivana|last4=Regan|first4=Helen|date=24 February 2022|title=Russia launches military attack on Ukraine with reports of explosions and troops crossing border|work=CNN|url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224060424/https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html|archive-date=24 February 2022}}</ref>Dana 24. veljače 2022. godine, po riječima ukrajinskog državnog ministra [[Anton Herašenko|Antona Herašenka]], nešto poslije 6:30 ([[UTC+2]]) ruske snage pokrenule su kopneni napad u blizini grada Harkiva,<ref>{{cite news|date=23 February 2022|title=Ukraine-Russia crisis: Live updates|publisher=CNN|url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224044234/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html|archive-date=24 February 2022}}</ref> U 7:40, [[BBC]] je citirao druge izvore rekavši da u Ukrajinu ulaze i vojnici iz Bjelorusije.<ref>{{cite web|author=<!--Not stated-->|date=24 February 2022|title=Ukraine: Troops moving in from Belarus|url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064605/https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=BBC}}</ref> Neposredno prije 7:00 (UTC+2), Zelenski je objavio izvanredno stanje u cijeloj Ukrajini.<ref>{{cite web|date=16 July 2018|title=Russia-Ukraine crisis live news: Putin has launched 'full-scale invasion', says Ukrainian foreign minister – latest updates|url=https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224054309/https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|work=The Guardian}}</ref> Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da „nanese maksimalne gubitke” napadačima.<ref>{{cite web|author=|title=Зеленский отдал приказ ВСУ наносить максимальные потери оккупантам|url=https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224082802/https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref> Zelenski je također objavio da su od tog trenutka rusko-ukrajinski diplomatski odnosi prekinuti.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Украина разорвала дипломатические отношения с Россией|url=https://www.interfax.ru/world/824153|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224095330/https://www.interfax.ru/world/824153|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Interfax}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, objavio je opću mobilizaciju.<ref name="Reuters 2022">{{cite news|date=24 February 2022|title=Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax|publisher=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225025205/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|archive-date=25 February 2022}}</ref> Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući [[Međunarodna zračna luka Borispilj|Međunarodnu zračnu luku Borispilj]], ukrajinsku najveću zračnu luku, koja se nalazi 29 kilometra istočno od Kijeva.<ref>{{cite web|last=Charpentreau|first=Clement|title=Ukraine closes airspace, Kyiv airport under attack|url=https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224151542/https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1|archive-date=24 February 2022|access-date=25 February 2022|website=AeroTime Hub}}</ref> Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove.<ref>{{cite news|last=Eccles|first=Mari|date=24 February 2022|title=Ukraine closes airspace as Putin orders military operation|work=Politico|location=|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102433/https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/|archive-date=24 February 2022}}</ref>Služba sigurnosti Ukrajine također je navela da je Ukrajina odbila napad u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]].<ref>{{cite web|author=|title=President has made all necessary decisions to defend the country, the Armed Forces are actively resisting Russian troops – Adviser to the Head of the Office of the President|url=https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102445/https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=president.gov.ua}}</ref> U 10:00 (UTC+2) objavljeno je na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije da su ruski vojnici napali Ukrajinu sa sjevera te da su isti prodrli 5 kilometara. Izviješteno je da su ruski vojnici bili aktivni u [[Harkovska oblast|Harkivskoj oblasti]], [[Černigovska oblast|Černigovskoj oblasti]] i blizu [[Sumy|Sume]].<ref>{{cite web|author=|title=Войска России на севере Украины продвинулись вглубь до пяти километров – Арестович|url=https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224091205/https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref> U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruski vojnici u Černihivskoj oblasti zaustavljeni.<ref name="mil.2402.1030">{{cite web|author=|date=24 February 2022|title=General Staff of the Armed Forces of Ukraine: Operative information as of 10.30|url=https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103548/https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=mil.gov.ua}}</ref> Jedan se ruski izviđački [[vod]]<ref name="OZ">{{cite news|last1=Osborn|first1=Andrew|last2=Zinets|first2=Natalia|date=23 February 2022|title=Russian forces invade Ukraine with strikes on major cities|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/|url-status=live|access-date=23 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224033456/https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/|archive-date=24 February 2022}}</ref> predao u blizini [[Černigov|Černihiv]]a.<ref name="#2">{{cite web|author=|title=Военные взяли в плен первых российских оккупантов, которые сегодня вторглись в Украину (фото)|url=https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html|url-status=live|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html|archive-date=26 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}{{cbignore}}</ref> Pošto je Bjelorusija dozvolila ruskim vojnicima da napadnu Ukrajinu sa sjevera iz bjeloruskog teritorija, u 11:00 (UTC+2), ukrajinski graničari prijavili su ulazak ruskih vojnika u [[Vilča|Vilču]] ([[Kijevska oblast]]), dok su granični prijelaz u [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]] Rusi bombardirali raketnim bacačima (vjerojatno je riječ o [[BM-21 Grad]]u).<ref name="hromadske.online">{{cite web|author=|date=24 February 2022|title=Російсько-українська війна (текстовий онлайн)|url=https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224060243/https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Hromadske}}</ref> Također je objavljeno da je neoznačeni helikopter iz Bjelorusije bombardirao položaj graničara u [[Slavutič]]u.<ref>{{cite web|author=|date=24 February 2022|title=Со стороны Беларуси вертолет без опознавательных знаков обстрелял район перед КПП 'Славутич'|url=https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224112325/https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref>U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba – kraj [[Sumy|Sumija]] („u pravcu [[Konotop]]a”) i kraj [[Starobiljsk]]a (Luganska oblast).<ref name="hromadske.online" /> U 13:32 (UTC+2), načelnik glavnog stožera Ukrajine, general Valerij Zalužnij izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu.<ref name="hromadske.online" /> Nekoliko postaja kijevskog i harkivskog [[metro]]a, lokalno stanovništvo iskoristilo je za sklonište od bombi.<ref name="hromadske.online" /> U 16:00 (UTC+2) Zelenski je izjavio da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih vojnika u [[Černobil]]u i [[Pripjat]]u, [[Grad duhova|gradovima duhova]].<ref name="rsullivan-fighting">{{cite web|last=Sullivan|first=Rory|date=24 February 2022|title=Fighting breaks out near Chernobyl, says Ukrainian president|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224151418/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html|archive-date=24 February 2022|access-date=|website=The Independent}}</ref> Oko 18:20 (UTC+2) [[Černobilska nuklearna elektrana]] bila je pod ruskom kontrolom,<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=В Офисе президента подтвердили захват россиянами Чернобыльской АЭС|url=https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224172911/https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=UNIAN}}</ref><ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Chernobyl power plant captured by Russian forces – Ukrainian official|publisher=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224174356/https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/|archive-date=24 February 2022}}</ref><ref>{{cite web|last1=Sangal|first1=Aditi|last2=Wagner|first2=Meg|last3=Vogt|first3=Adrienne|last4=Macaya|first4=Melissa|last5=Picheta|first5=Rob|last6=Said-Moorhouse|first6=Lauren|last7=Upright|first7=Ed|last8=Chowdhury|first8=Maureen|date=24 February 2022|title=Russian troops seize Chernobyl nuclear power plant, Ukrainian official says|url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224182927/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=CNN}}</ref> kao i područje u okolici elektrane.<ref>{{cite web|last1=Najjar|first1=Farah|last2=Child|first2=David|last3=Gadzo|first3=Mersiha|title=Russian forces seize Chernobyl site as Ukraine battles rage|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224091527/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=Al Jazeera}}</ref><ref>{{cite web|title=Zelenskiy Says Russian Forces Trying To Take Over Chernobyl Nuclear Power Plant|url=https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224182943/https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty}}</ref><ref name="rsullivan-fighting" /> U 16:18 (UTC+2), [[Vitalij Kličko]], gradonačelnik Kijeva i bivši boksač, proglasio je [[policijski sat]] u trajanju od 22:00 do 7:00.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Kyiv imposes curfew from 22:00 to 07:00, transport not to work at this time – Klitschko|url=https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224160553/https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Interfax-Ukraine}}</ref>Nedugo nakon 23:00 (UTC+2), Zelenski je naredio [[Mobilizacija|opću mobilizaciju]] svih ukrajinskih muškaraca starosti od 18 do 60 godina. Iz istog razloga ukrajinskim muškarcima iz te dobne skupine bilo je zabranjeno napustiti Ukrajinu.<ref name="Interfax 2022">{{cite web|date=25 February 2022|title=Zelensky signs decree declaring general mobilization|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113724/https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|archive-date=25 February 2022|access-date=25 February 2022|website=Interfax-Ukraine}}</ref> Dana 25. veljače, oko 04:00 (UTC+2) po lokalnom vremenu, Kijev su potresle dvije eksplozije krstarećih i balističkih projektila.<ref>{{cite web|last1=Regan|first1=Helen|last2=Hallam|first2=Jonny|title=Ukrainian capital Kyiv targeted with missile fire, official says|url=https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225040530/https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html|archive-date=25 February 2022|access-date=25 February 2022|website=CNN}}</ref> Ukrajinska vlada priopćila je da je oborila neprijateljski zrakoplov iznad Kijeva, koji je potom pao na stambenu zgradu, pritom ju zapalivši.<ref>{{cite news|date=25 February 2022|title=Explosions heard in Kyiv, official says enemy aircraft downed|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225050231/https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/|archive-date=25 February 2022}}</ref> Kasnije je potvrđeno da je taj zrakoplov bio ukrajinski [[Suhoj Su-27]].<ref name="autotmp3" /> Nezavisni vojni analitičari primijetili su da se čini da su ruske snage na sjeveru Ukrajine bile u velikoj mjeri sukobile s ukrajinskim snagama. Ruske jedinice pokušale su opkoliti Kijev i napredovati prema [[Harkov|Harkivu]], no stale su zbog teških borba, dok su slike na društvenim mrežama sugerirale da su neke ruske oklopne kolone upale u zasjedu. Tijekom jutra 25. veljače, Zelenski je optužio Rusiju da cilja civilne objekte.<ref>{{cite news|last1=Graham-Harrison|first1=Emma|last2=Harding|first2=Luke|last3=Boffey|first3=Daniel|last4=Elias|first4=Visontay|date=25 February 2022|title=Ukraine invasion: Zelenskiy strikes defiant tone as explosions ring out in Kyiv|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225052024/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation|archive-date=25 February 2022}}</ref> Predstavnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da su u prethodna 24 sata pogođena 33 civilna mjesta..<ref>{{cite news|last1=Polityuk|first1=Pavel|last2=Baczynska|first2=Gabriela|last3=Lawson|first3=Hugh|title=Ukraine ministry says Russia hit 33 civilian sites in last 24 hrs -Interfax|work=Yahoo Finance|agency=Reuters/Interfax|url=https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html|url-status=live|access-date=25 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113721/https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html|archive-date=25 February 2022}}</ref> ==== Desant na zračnu luku Hostomel ==== {{glavni|Bitka za zračnu luku Antonov}} [[Datoteka:Взятие под контроль аэродрома на территории Украины 003.png|mini|Ruske zračno-desantne snage na području zračne luke Antonov.]]Prema mišljenju vojnih analitičara, ključna bitka početne faze rata, bio je pokušaj zauzimanja zračne luke Hostomel, blizu Kijeva, kako bi preko nje Rusi zračnim mostom mogli masovno iskrcavati pojačanja u neposrednu blizinu ukrajinskog glavnog grada.<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Stručnjak otkriva što su Amerika i EU trebale napraviti i koje zemlje NATO-a su najugroženije: Sada je jasno da Putin nije blefirao!|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/strucnjak-za-sigurnost-o-putinovom-govoru-sada-je-jasno-da-to-nije-bio-blef-nego-da-su-spremni-to-uciniti-1579625|access-date=2022-04-26|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Naravno da su Rusi htjeli zauzeti Kijev, zamalo su i uspjeli. Evo zašto nisu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2353237|access-date=2022-04-26|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Kako bi osigurali perimetar oko zračne luke, odmah prvog dana invazije, nekoliko ešalona transportnih helikoptera [[Mil Mi-8|Mi-8]], uz pratnju jurišnih helikoptera [[Kamov Ka-50]] i [[Mil Mi-24|Mi-24]], iskrcali su rusko zračno-desantno pješaštvo na [[Zračna luka u Hostomelu|međunarodnu zračnu luku Antonov]] u [[Hostomel]]u, u predgrađu Kijeva.<ref>{{Citiranje weba|last=Roblin|first=Sebastien|date=2022-02-25|title=Pictures: In Battle for Hostomel, Ukraine Drove Back Russia’s Attack Helicopters and Elite Paratroopers|url=https://www.19fortyfive.com/2022/02/pictures-in-battle-for-hostomel-ukraine-drove-back-russias-attack-helicopters-and-elite-paratroopers/|access-date=2022-04-26|website=19FortyFive|language=en-US}}</ref> Za prvim valom padobranaca, na piste je navodno trebalo sletjeti 18 teških transportnih zrakoplova [[Iljušin Il-76]] sa pojačanjima.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-04|title=Why Russia’s military strategy is failing|url=https://www.afr.com/policy/foreign-affairs/why-russia-s-military-strategy-is-failing-20220304-p5a1ov|access-date=2022-04-27|website=Australian Financial Review|language=en}}</ref> Idućeg dana pokrenuta je ukrajinska protuofenziva s ciljem protjerivanja padobranaca sa zračne luke.<ref>{{cite web|author=The Moscow Times|date=24 February 2022|title=Russia Attacks Ukraine: As It's Happening|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224122327/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=The Moscow Times}}</ref><ref>{{cite news|last1=Chance|first1=Matthew|last2=Sangal|first2=Aditi|date=24 February 2022|title=On the ground: Russian forces take control of an air base near Kyiv, Ukraine|website=CNN|url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224145330/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70|archive-date=24 February 2022}}</ref> Jedna brigada [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalne garde Ukrajine]] izjavila je da je sudjelovala u borbi za zračnu luku te da je srušila 3 od 34 ruska helikoptera.<ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Video shows helicopters flying toward Gomostel airfield in Ukraine|newspaper=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073822/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA|archive-date=24 February 2022}}</ref> Nakon što je odbijeno nekoliko opetovanih ruskih napada na zračnu luku, čini se da su Ukrajinci uništili piste za slijetanje kako bi onemogućili slijetanje strateške avijacije i tako riješili problem.<ref name=":7" /> Prema mišljenju Atlanskog vijeća i Andrewa McGregora, ukrajinska uspješna obrana zračne luke u Hostomelu, je vjerojatno spriječila Ruse da brzo zauzmu Kijev.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-03|title=Russia Crisis Military Assessment: Why did Russia's invasion stumble?|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/new-atlanticist/russia-crisis-military-assessment-why-did-russias-invasion-stumble/|access-date=2022-04-27|website=Atlantic Council|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=McGregor|title=Russian Airborne Disaster at Hostomel Airport {{!}} Aberfoyle International Security|url=https://www.aberfoylesecurity.com/?p=4812|access-date=2022-04-27|language=en-US}}</ref> ==== Bitka za Kijev ==== {{glavni|Bitka za Kijev (2022.)}} Dana 27. veljače 2022. opažena je vojna kolona duljine oko 5 km koja se od ukrajinsko-bjeloruske granice uputila u pravcu oko 100 km udaljenog Kijeva, preko područja grada [[Ivankiv|Ivankiva]];<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/procurile-nove-satelitske-snimke-golemi-ruski-konvoj-krece-se-u-smjeru-kijeva-kolona-je-duga-5-kilometara-15163695 "Procurile nove satelitske snimke: Golemi ruski konvoj kreće se u smjeru Kijeva, kolona je duga 5 kilometara!"], Jutarnji list, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> da bi se odmah sutradan moglo na satelitskim snimkama opaziti znatno veće kolone vojnih vozila na istom pravcu.<ref>[https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/2/28/satelitske-snimke-konvoj-ruskih-tenkova-dug-27-kilometara-ide-prema-kijevu "Konvoj ruskih tenkova i vojnih vozila dug 27 kilometara ide prema Kijevu"], Al Jazeera, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Trećeg dana invazije, na ukrajinskom teritoriju našlo se oko 50 % od oko 150.000 vojnika kopnenih snaga koliko je, prema procjenama, Rusija pripremila za invaziju; te se snage međutim bile suočene sa snažnim ukrajinskim otporom na svim pravcima djelovanja.<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2022/2/26/russian-forces-meeting-strong-and-wide-ukraine-resistance "Russian forces meeting ‘strong and wide’ Ukraine resistance"], Al Jazeera, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Do 3. ožujka 2022. opaženo je da se snažne ruske oklopne snage već nekoliko dana nalaze oko 30 km daleko od Kijeva – na položajima koje su ranije zauzele nešto manje ruske snage – ali da imaju očite problema s raspoređivanjem na borbene položaje te da je došlo do „zagušenja” te velike vojne kolone. Analitičari ukazuju da su s krajem zime, ukrajinska polja u velikoj mjeri pretvorena u blato koje znatno otežava kretanje oklopnih vozila izvan cesta.<ref>Mark Episkopos, [https://nationalinterest.org/blog/buzz/russias-forty-mile-long-convoy-stalls-outside-kiev-200967 "Russia's Forty-Mile-Long Convoy Stalls Outside of Kiev"], The National Interest, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> U iščekivanju napredovanja tih snaga sposobnih da okruže ili izravno napadnu glavni grad Ukrajine [[Kijev]], zabilježeni su [[Topništvo|topnički]] udari na vojne i civilne ciljeve u tom gradu, te u također višemilijunskom [[Harkov|Harkivu]], koji se nalazi oko 30 km od granice s Ruskom Federacijom.<ref>[https://www.irishtimes.com/news/world/europe/explosion-at-kyiv-railway-station-as-ireland-refers-situation-in-ukraine-to-icc-1.4816108 "Explosion at Kyiv railway station as Ireland refers situation in Ukraine to ICC"], The Irish Times, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Na sjeveru države, prvih tjedan dana ozbiljne su borbe vođene u predgrađima [[Černigov|Černihiova]] (285 tisuća stanovnika),<ref>Caitlin McFall, [https://www.foxnews.com/politics/russia-stalled-north-ukraine-heavy-shelling "Russia still 'stalled' in Ukraine's north, 'heavy' shelling in Kyiv, Chernihiv, Kharkiv: US defense official"], Fox News, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>[[Datoteka:Russian military vehicles marked with the V symbol bombed by Ukrainian troops.jpg|lijevo|mini|320x320px|Ruska vojna vozila s oznakama V, pod paljbom ukrajinskih snaga. ]] Krajem ožujka 2022. god. ruske su snage postupno popuštale pritisak prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu i počele prebacivati snage na bojišta na istoku Ukrajine,<ref>“[https://www.nacional.hr/uzivo-blinken-otkazao-sastanak-s-lavrovom-kanada-ukrajini-poslala-oruzje/ Počinje totalna invazija”: Ruska vojska ulazi na istok Ukrajine, stigli specijalci, krstareći projektili, ratni brodovi…"], "Nacional", 23. veljače 2022.</ref> Dana 2. travnja 2022. god. ukrajinske vojne vlasti su objavile da je Kijevska oblast - područje oko glavnog grada Kijeva koje graniči s Bjelorusijom - pod potpunom kontrolom ukrajinskih vojnih snaga, nakon što su se ruske vojne postrojbe odande povukle.<ref>"[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/2/7336668/ Kyiv region completely liberated from Russian occupiers"], "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2002.</ref> U gradu Buči u blizini samog Kijeva, gdje su se odvijale teške borbe između ukrajinskih i ruskih snaga, po ulicama i kućama ostalo je mnoštvo pobijenih civila. Lokalne vlasti izvješćuju o više stotina pobijenih sahranjenih u masovnu grobnicu.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/uznemirujuce-uzas-u-gradu-kod-kijeva-tijela-na-ulici-u-masovnoj-grobnici-280-ljudi/2352846.aspx "UZNEMIRUJUĆE Užas u gradu kod Kijeva. Tijela na ulici, u masovnoj grobnici 280 ljudi"], "Index.hr", 2. travnja 2022.</ref> Iz ukrajinskog državnog vrha tada su ocijenili da će ruske snage vjerojatno napustiti sva područja Ukrajine izuzev onih na istoku i jugu zemlje, koja bi Rusija mogla pokušati staviti pod svoju trajnu okupaciju.<ref>[https://www.txtreport.com/news/2022-04-02-podalak--russia-will-leave-all-territories-of-ukraine-except-the-south-and-east.HyoxOqSX9.html "Podalak: Russia will leave all territories of Ukraine except the south and east"], "Daily News", 2. travnja 2022.</ref>Dana 4. travnja 2022. god. ukrajinske vlasti objavljuju da se može vidjeti kako su kako ruske vojne snage napustile također i [[Černigovska oblast|Černihivsku oblast]] (područje s površine nešto više od 31.000 km2 i oko milijun stanovnika, istočno od Kijeva) u sjevernoj Ukrajini, koja je bila izložena ozbiljnim ratnim djelovanjima od samog početka invazije.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/4/7337015/ "'The vermin have left, but they've mined everything in the area': roads in Chernihiv Region are still very dangerous"], "Ukrajinska Pravda", 4. travnja 2022.</ref> Dana 5. travnja, ukrajinske vlasti izvijestile su da se ruske postrojbe izvučene sa sjevera Ukrajine u Bjelorusiju odande prevoze dalje vlakovima, te da je Bjelorusiju napustio i znatan dio ruskih zračnih postrojbi; ruske snage povučene odatle preusmjeravaju se prema istočnom dijelu Ukrajine, te se borbe vode na širokom području od [[Izjum|Izjuma]] (45.000 stanovnika) u [[Harkovska oblast|Harkivskoj oblasti]] do [[Mariupolj|Mariupolja]] na obali Azovskog mora, povodom nastojanja Rusije da pod svoju kontrolu stavi cjelokupni [[Donbas]] i stanovita okolna područja.<ref name=":6">[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/5/7337229/ "General Staff: Russian troops successfully advanced in 2-3 towns]", "Ukrajinska pravda", 5. travnja 2022.</ref> Do 8. travnja 2022. god. ruske snage su se posve povukle sa sjevera Ukrajine.<ref>[https://www.republicworld.com/world-news/russia-ukraine-crisis/russian-forces-have-fully-withdrawn-from-northern-ukraine-to-belarus-and-russia-says-uk-articleshow.html "Russian Forces Have 'fully Withdrawn' From Northern Ukraine To Belarus & Russia, Says UK"], Depaneeta Das, "RepublicWord.com", 8. travnja 2022.</ref> Dana 27. travnja 2022., objavljeno je da je zamjenik direktora ruske Gazprombanke (porijeklom Ukrajinac), prebjegao iz Rusije u Ukrajinu gdje se priključio obrani zemlje.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-27|title=Jutarnji list - Lociran nestali potpredsjednik Gazprombanka: ‘Na ratištu sam, ostajem do ukrajinske pobjede!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/lociran-nestali-potpredsjednik-gazprombanka-na-ratistu-sam-ostajem-do-ukrajinske-pobjede-15188758|access-date=2022-04-27|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> ==== Bitka za Harkiv ==== [[Datoteka:Ukrainian ATGM shooting down Russian Ka-52 Helicopter - Apr 5 2022.ogg|mini|Ukrajinci obaraju ruski jurišni helikopter [[Kamov Ka-50|Ka-52]] blizu Harkiva navođenom protuoklopnom raketom. ]] Na samom počektu invazije, ruske snage su okupirale prostrano područje oko drugog najvećeg ukrajinskog grada [[Harkov|Harkiva]] (1,4 milijuna stanovnika), koji se prostire svega oko 30 km od granice s Rusijom. S okupiranog prigradskog prostora, rusko topništvo je svakodnevno tuklo vojne i civilne ciljeve u gradu.<ref>[https://www.latimes.com/world-nation/story/2022-05-02/ukraine-war-holdouts-kharkiv-worst-hit-neighborhood "They refuse to leave Kharkiv’s worst-hit neighborhood. ‘We believe in our victory]’", NABIH BULOS, "Los Angeles Times", 2. svibnja 2022.</ref> Sredinom travnja 2021. god. ukrajinske snage su izvršile veće protunapada i oslobodile dio prigradskog područja.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/17/7340296/ "Kharkiv region: Armed Forces of Ukraine push Russian troops back and liberate 2 towns"], ''Ukrayinska Pravda,'' 17. travnja 2022.</ref> Početkom svibnja su ukrajinske snage nastavile sa snažnijom protuofenzivom, te međunarodni mediji na temelju analize satelitskih snimki izvješćuju da su ruske snage srušile 3 mosta u području oko Harkiva, u očitom nastojanju da uspore ukrajinsko napredovanje.<ref>[https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-05-13-22/h_c3c7b9664ff2a6e3311322d1c7731a22 "Exclusive: 3 bridges vital to Ukrainian counteroffensive blown up in Kharkiv region, satellite images show"], Paul P. Murphy, CNN, 13. svibnja 2022.</ref> Dana 15. svibnja 2022. god. ukrajinske snage izvješćuju da su izbile na ukrajinsko-rusku granicu kod Harkiva.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-troops-defending-kharkiv-reach-state-border-with-russia-governor-2022-05-16/ "Troops defending Kharkiv reached Russian border, Ukraine says]", Reuters, 16. svibnja 2022.</ref> Svakodnevno granatiranje Harkiva je prekinuto.<ref>[https://www.itv.com/news/2022-05-14/ukraine-has-won-the-battle-of-kharkiv-as-russian-troops-withdraw "'Ukraine can win this war': Top Nato diplomat says Russia is 'losing momentum'"], AP, kod "ITV News", 15. svibnja 2022.</ref> === Prva faza - Istočno bojište === {{glavni|Bitka za Harkiv (2022.)}} Dana 24. veljače 2022., ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u [[Luganska oblast|Luganskoj]], [[Sumska oblast|Sumskoj]], [[Harkovska oblast|Harkivskoj]], [[Černigovska oblast|Černihivskoj]] i [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]], dodavši i napade s Krima.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии|url=https://www.interfax.ru/world/824058|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073734/https://www.interfax.ru/world/824058|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Interfax}}</ref> Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti.<ref name="TroianovskiNYT">{{cite news|last1=Troianovski|first1=Anton|last2=MacFarquhar|first2=Neil|date=23 February 2022|title=Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224061947/https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin|archive-date=24 February 2022|issn=0362-4331}}</ref> Ukrajinski Centar za stratešku komunikaciju izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini mjesta [[Ščastja]] u okolici Luganska te da je povratila kontrolu nad tim mjestom. Također je izvijestio da je broj ruskih žrtava iznosio 50.<ref>{{cite web|author=|date=|title=ВСУ отвоевали Счастье: уничтожено около 50 врагов|url=https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224092127/https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Unian}}</ref>Nakon što je bila sat vremena ''offline'', web-stranica Ministarstva obrane Ukrajine vraćena je ''online''. To ministarstvo objavilo je da je Ukrajina oborila pet zrakoplova i jedan helikopter u okolici Luganska.<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Ukraine Defense Ministry website up and running after about an hour offline Ukraine's army claims it shot down five planes and one helicopter in Luhansk region|url=https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073842/https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Kyiv Post|via=Twitter}}</ref> Rusko topništvo oštetilo je jednu kuću u [[Čuhujiv]]u. Bolnica u gradu [[Vuhledar]]u (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest doktora).<ref name="hromadske.online" /> Dana 25. veljače, najbolje obučene i opremljene ruske jedinice bile su pozicionirane izvan Donbasa na jugoistoku te se činilo da pokušajem [[Obuhvat (vojni manevar)|obuhvata]] ukrajinskih pripremljenih obrambenih rovova pokušavaju napasti ukrajinske položaje s leđa. ==== Opsada Mariupolja ==== {{glavni|Opsada Mariupolja 2022.}} [[Datoteka:Сдача в плен бойцов подразделения Азов 002.png|lijevo|mini|300x300px|Predaja branitelja iz čeličane Azovstal. ]] Ukrajinski grad [[Mariupolj]], nalazi se na Azovskom moru, na istoku Ukrajine. Do početkom ožujka 2022., paravojska DNR-a, uz pomoć savezničkih formacija, grad je gotovo potpuno opkolila.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=Sangal, Aditi i suradnici|date=2022-03-01|title=Russian-backed separatist leader expects his forces to surround Mariupol on Tuesday|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-putin-news-03-01-22/h_0e3d20b474aa007bb1e4acc0d0fba984|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=CNN|language=en}}</ref> Okruženje je kompletirano do 2. ožujka, nakon čega je krenula opsada grada.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukraine: Mariupol Residents Trapped by Russian Assault [EN/UK] - Ukraine|url=https://reliefweb.int/report/ukraine/ukraine-mariupol-residents-trapped-russian-assault-enuk|access-date=2022-04-27|website=ReliefWeb|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Hunder|first=Max|date=2022-03-30|title=Timeline: Russia's siege of the Ukrainian city of Mariupol|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/russias-siege-ukrainian-city-mariupol-2022-03-30/|access-date=2022-04-27}}</ref> Nositelji obrane grada bili su ukrajinsko Mornaričko pješaštvo, i kontroverzna<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title="Azov" - sporni puk iz Mariupolja {{!}} DW {{!}} 16.03.2022|url=https://www.dw.com/bs/azov-sporni-puk-iz-mariupolja/a-61148017|access-date=2022-04-27|website=DW.COM|language=bs-BA}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2015-03-12|title=Ukraine crisis: Inside the Mariupol base of the controversial Azov battalion|language=en-AU|work=ABC News|url=https://www.abc.net.au/news/2015-03-13/inside-the-mariupol-base-of-ukraines-azov-battalion/6306242|access-date=2022-04-27}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kontroverzna bojna Azov: Brane Mariupolj, ubijaju ruske generale i hvale se time - "Pokazali smo tko je veliki gazda i poslali okupatore u pakao"|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/kontroverzna-bojna-azov---715751.html|access-date=2022-04-27|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-15|title=Slobodna Dalmacija - On je zapovjednik kontroverzne pukovnije Azov koja Mariupolj već tjednima brani kao tvrđavu: Vladimir Putin i čečenski vođa Kadirov za njegovu glavu nude pola milijuna dolara|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/on-je-zapovjednik-kontroverzne-pukovnije-azov-koja-mariupolj-vec-tjednima-brani-kao-tvrdavu-vladimir-putin-i-cecenski-voda-kadirov-za-glavu-mu-nude-pola-milijuna-dolara-1175736|access-date=2022-04-27|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> [[Bojna Azov]], koju Rusi tretiraju kao nacističku skupinu,<ref name=":9" /> Kako se opsada intenzivirala, grad je uslijed borbenih djelovanja pretrpio teška razaranja i gotovo je u potpunosti sravnjen sa zemljom. Do sredine travnja, gradski su branitelji prvo stiješnjeni u nekoliko džepova, da bi se kasnije i branitelji i preostali civili povukli u veliku mariupoljsku čeličanu Azovstalj, odakle su nastavili pružati otpor.<ref name=":9" /> Čeličana je bila pogodna za obranu, jer je ispod tvorničkog kompleksa velika podzemna tvrđava, povezana mrežom tunela, dizajniranih da izdrže nuklearni napad, od kojih neki zadiru i četiri kata pod zemlju.<ref>{{Citiranje weba|last=Danas|first=R. T. L.|title=VIDEO Pogledajte kako izgleda skriveni grad čeličane u Mariupolju: Dizajnirana je da izdrži nuklearni napad|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4230584/video-pogledajte-kako-izgleda-skriveni-grad-celicane-u-mariupolju-dizajnirana-je-da-izdrzi-nuklearni-napad/|access-date=2022-04-27|website=Vijesti.hr|language=hr}}</ref> Nakon što se poslije mjesec i pol dana opsade 13. travnja 2022. god. predalo oko 1.000 pripadnika ukrajinske 36. brigade mornaričkog pješaštva koji su branili položaje u mariupoljskoj luci,<ref>[https://theworldnews.net/gb-news/more-than-1-000-ukrainian-marines-forced-to-surrender-in-mariupol-claims-russia "More than 1,000 Ukrainian marines forced to surrender in Mariupol, claims Russia"], "The World News", 13. travnja 2022.</ref> Dana 13. svibnja 2022. počeli su se predavati ukrajinski vojnici koji su držali zadnje položaje oko velike čeličane "Azovstal" u Mariupolju.<ref>[https://www.armytimes.com/news/your-military/2022/05/19/ukrainian-troops-surrendering-at-mariupol-registered-as-pows/ "Ukrainian troops surrendering at Mariupol registered as POWs", Oleksandr Stashevskyi i Ciaran McQuillan] ("Associated Press"), kod "Army Times", 19. svibnja 2022.</ref> Od 17. srpnja 2022. god. ukrajinske vojnike koji se predaju registriraju predstavnici [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodnog Crvenog križa]].<ref>[https://www.icrc.org/en/document/ukraine-icrc-registers-hundreds-prisoners-war-azovstal-plant "Ukraine: ICRC registers hundreds of prisoners of war from Azovstal plant"], službne stranice Međunarodnog crvenog križa, 19. lipnja 2022.</ref> Većinom su posrijedi bili pripadnici ukrajinske Pukovnije "Azov", ali i drugih postrojbi poput lokalne ukrajinske policije. Neki od njih najavljuju još 18. svibnja 2022. godine da se neće predati, barem dok ne vide kako će Rusi tretirati njihove suborce koji su se predali prema uputi ukrajinskih viših zapovjedništava.<ref>[https://www.lemonde.fr/en/international/article/2022/05/19/war-in-ukraine-several-hundred-fighters-still-remain-in-the-azovstal-factory-in-mariupol_5984062_4.html "War in Ukraine: Several hundred fighters still remain in the Azovstal factory in Mariupol"] (engleski), Emmanuel Grynszpan, "Le Monde", 19. svibnja 2022.</ref> Dana 21. svibnja 2022. izviješteno je o završetku predaje mariupoljskog ukrajinskog garnizona.<ref>[https://www.euronews.com/2022/05/21/russia-declares-victory-in-mariupol-as-last-fighters-in-azovstal-steel-mill-surrender "Russia declares victory in Mariupol as last fighters in Azovstal steel mill surrender"], Euronews, AP, 21. svibnja 2022.</ref> === Prva faza - Južno bojište === [[Datoteka:Destruction of Russian tanks by Ukrainian troops in Mariupol (3).jpg|mini|320x320px|Ruska vojna tehnika koja je sudjelovala u invaziji na Ukrajinu (poput ovog tenka uništenog u Mariupolju) bila je označena slovima "Z", "V", "X", "O" ili "A". Stoga je primjerice isticanje velikog latiničnog slova Z na svojim vozilima u pojedinim slučajevima postalo i simbolom podrške ruskoj strani u ratu.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-05|title=Trending news: Russian Military Marking: Why Z, O, V, X and A are written on Russian army vehicles, know the meaning of all these here|url=https://hindustannewshub.com/world-news/russian-military-marking-why-z-o-v-x-and-a-are-written-on-russian-army-vehicles-know-the-meaning-of-all-these-here/|access-date=2022-03-08|website=Hindustan News Hub|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=MacFarquhar|first=Neil|date=2022-03-07|title=The letter ‘Z’ has become a symbol for Russians who support the invasion of Ukraine.|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/03/07/world/europe/russia-letter-z-ivan-kuliak.html|access-date=2022-03-08|issn=0362-4331}}</ref>]]Dana 24. veljače, 2022., velika [[Amfibijska operacija|amfibijska iskrcavanja]] prijavljena su u gradu Mariupolju.<ref>{{cite web|date=23 February 2022|title=Russia has launched its war in Ukraine|url=https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224055715/https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=Vox}}</ref><ref>{{cite news|title=Russia takes military action in Ukraine as UN meets|publisher=Al Jazeera|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224053027/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets|archive-date=24 February 2022}}</ref><ref name="TroianovskiNYT" />Jedan snimljeni videozapis prikazivao je ruske vojnike kako ulaze u Ukrajinu preko Krima kojeg je [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija pripojila sebi 2014.]]<ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=The war just started|work=South China Morning Post|url=https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224153643/https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/|archive-date=24 February 2022}}</ref><ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Watch Russian vehicles enter Ukraine via Crimea|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224155313/https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece|archive-date=24 February 2022}}</ref> Zbog ruskog napada na vojnu jedinicu u [[Podilsk]]u umrlo je šest ljudi, a sedmero ih je ranjeno. Devetnaest drugih osoba navedene su kao nestale.<ref name="auto1">{{cite web|title=Ukraine-Russia invasion: Russia launches attack on Ukraine from several fronts|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221183326/https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795|archive-date=21 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=BBC News}}</ref> Jedna osoba umrla je u Mariupolju. Osobe koje su tada bile u njoj ranjene su, a jedan je dječak preminuo.<ref>{{cite web|author=|title=Россия обстреляла жилой дом в Чугуеве Харьковской области: видео последствий|url=https://www.currenttime.tv/a/31720261.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224092902/https://www.currenttime.tv/a/31720261.html|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Current Time TV}}</ref><ref name="hromadske.online" /> Osamnaest ljudi poginulo je u ruskom bombardiranju sela [[Lipecke]] u [[Odeška oblast|Odeskoj oblasti]].<ref name="hromadske.online" />Do 12:04 (UTC+2), ruski vojnici koji su napredovali iz Krima, približili su se gradu [[Nova Kahovka]] u [[Hersonska oblast|Hersonskoj oblasti]].<ref>{{cite web|date=24 February 2022|title=Russian troops moving towards town of Nova Kakhovka in Kherson Oblast.|url=https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224213221/https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, ruski vojnici ušli su u grad [[Herson]] te su zauzeli [[Sjevernokrimski kanal]]. Zauzimanjem tog kanala omogućena je ponovna opskrba Krima vodom.<ref>{{cite web|title=Russian troops enter Ukraine's Kherson Oblast: Defense Ministry|url=https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224213215/https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|publisher=Anadolu Agency}}</ref> U 22:00 (UTC+2) Državna granična služba Ukrajine izjavila je da su ruske snage zauzele [[Zmijski otok (Crno more)|Zmijski otok]] nakon što je otok bio bombardiran iz zraka i s mora.<ref>{{cite news|date=24 February 2022|title=Острів Зміїний захопили російські окупанти – ДПСУ|publisher=Gazeta UA|url=https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429|url-status=live|access-date=24 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224202628/https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429|archive-date=24 February 2022}}</ref> Svih trinaest graničara prvotno su smatrani poginulima zbog ruskog bombardiranja do kojeg je došlo nakon što su se oni odbili predati ruskom ratnom brodu. Snimka na kojoj se ti granični službenici odbijaju predati postala je viralna na društvenim mrežama. Zelenski je izjavio da će se graničarima koji su tada smatrani poginulima, postumno biti dodijeljena titula [[Heroj Ukrajine]], najveće državno odlikovanje.<ref name="BBC-2022-02-25">{{cite web|title=Ukraine-Russia invasion: Ukraine says Russian rockets hit Kyiv overnight|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60517447|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225085334/https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447|archive-date=25 February 2022|access-date=25 February 2022|publisher=BBC News}}</ref><ref>{{cite news|last1=Lamothe|first1=Dan|date=26 February 2022|title=Ukrainian border guards may have survived reported last stand on Snake Island|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/|url-status=live|access-date=26 February 2022|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/|archive-date=27 February 2022}}{{cbignore}}</ref> Potvrđeno je da je poginulo sedamnaest civila: trinaestero u južnoj Ukrajini,<ref name="DailyThanthi">{{cite web|date=24 February 2022|title=ரஷ்ய தாக்குதல்: தெற்கு உக்ரைன் பகுதியில் 22 பேர் கொல்லப்பட்டதாக தகவல்|url=http://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224181739/https://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=Dina Thanthi}}</ref> od čega troje u Mariupolju.<ref>{{cite web |title=Ukraine death toll: What we know so far |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll |archive-date=26 February 2022 |access-date=24 February 2022 |publisher=Al Jazeera}}{{cbignore}}</ref> Dana 4. ožujka, ruske su snage koje napad izvršile s oko 100 km udaljenog Krima i uspjele ući u grad [[Herson]] (283 tisuće stanovnika) koji se nalazi na ušću najveće ukrajinske rijeke [[Dnjepar]] u more. Na sam Dnjepar su ruske snage izbile već 25. veljače, osvojivši hidroelektranu Hakovka (351 mWh).<ref>Elizabeth Ingram, [https://www.hydroreview.com/dams-and-civil-structures/russian-forces-capture-kakhovka-hydropower-plant-in-the-ukraine/ "Russian forces capture Kakhovka hydropower plant in the Ukraine"], Hydro Review, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> U Hersonu i oko njega značajne su borbe trajale od 26. veljače.<ref>Nick Paton Walsh, [https://edition.cnn.com/2022/02/26/europe/ukraine-kherson-bridge-battle-saturday-intl/index.html "Battle rages for strategic bridge in southern Ukraine after days of fighting"], CNN, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> .Ruske i ukrajinske snage vodile su borbe izvan grada i u gradu, dok civili nisu bili izloženi najtežim borbenim djelovanjima.<ref>David L. Stern i dr., [https://www.washingtonpost.com/world/2022/03/03/russia-ukraine-war-putin-news/#link-TWLACQOKVFCSJJXU2D6EYBNANI "Limited cease-fire reached for civilian evacuations as Russian forces cut off key cities"], The Washington Post, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Nakon što je Ukrajinska vojska više dana pružala otpor ruskim snagama koje su pod potpunom kontrolom držale vode [[Azovsko more|Azovskog mora]], ukrajinske su se snage pod svojom kontrolom uspjele održati jedino lučki grad [[Mariupolj]] (431 tisuća stanovnika), koji se 3. ožujka 2022. našao u potpunom okruženju.<ref>Roland Olyphant, [https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/03/02/vladimir-putin-set-cut-ukraine-two-key-city-kherson-falls-russians/ "Vladimir Putin set to ‘cut Ukraine in two’ as key city of Kherson falls to Russians"], The Telegraph, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Nakon što su poslije tjedan dana borbi ruske snage 2. ožujka 2022. godine objavile da su zauzele [[Herson]],<ref>[https://news.sky.com/video/kherson-in-ukraine-is-under-total-russian-control-says-moscow-12555515 "Ukraine invasion: City of Kherson 'is under total Russian control' says Moscow"], "Sky News" (video), 2. ožujka 2022.</ref> uslijedile su teško borbe kod [[Mikolajiv|Mikolajiva]], grada od oko pola milijuna stanovnika na putu od Hersona prema najvećoj ukrajinskoj luci [[Odesa|Odesi]]. Do 21. ožujka 2022., ruske snage nisu ovladale područjem Mikolajiva.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/21/europe/ukraine-russia-posad-pokrovske-mykolaiv-kherson-intl/index.html "Russia could be losing ground in battle for Mykolaiv, but it still seeks to crush what it cannot have"], Nick Paton Walsh, Brice Laine, Maryna Marukhnych i Natalie Gallón, CNN, (updated) 21. ožujak 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>Dana 19. ožujka 2022. god. ruske snage su u okruženom Mariupolju zauzele morsku obalu, čime su u cijelosti zaposjele ukrajinski izlaz na Azovsko more. Grad je izložen stalnim borbenim djelovanjima, a civili u njemu su u teškoj situaciji.<ref>[https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/03/19/mariupol-set-fall-russians-sever-ukraines-access-sea-azov/ "Mariupol set to fall as Russians sever Ukraine’s access to Sea of Azov"], Colin Freeman, "The Telegraph", 19. ožujka 2022.</ref> Dana 4. ožujka 2022. ruske su snage osvojile [[Nuklearna elektrana Zaporožje|Nuklearnu elektranu Zaporožje]] u [[Enerhodar|Enerhodaru]], na istočnoj obali Dnjepra. Radi se o najvećem nuklearnom postrojenju u Europi. Prije nego su uspostavili kontrolu nad nuklearnom elektranom, Rusi su topništvom gađali poslovnu zgradu u neposrednoj blizini objekta s reaktorom.<ref>Geoff Brumfiel i Lauren Frayer, [https://www.ctpublic.org/2022-03-03/russian-forces-in-ukraine-attack-and-seize-europes-largest-nuclear-power-plant "Russian forces in Ukraine attack and seize Europe's largest nuclear power plant"], NPR, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Nakon što su krajem ožujka ruske snage zračnim napadime započele sistematski uništavati ukrajinska skladišta nafte i naftnih derivata,<ref>[https://borak.info/2022/03/26/rusi-raketirali-skladiste-nafte-kod-lavova/ "Rusi raketirali skladište nafte kod Lavova"], "Borak.info" 26 ožujka, 2022.</ref> <ref>[https://www.blic.rs/vesti/svet/guverner-rivne-rusi-izveli-raketni-napad-na-skladiste-nafte/6e9bcdq "Guverner Rivne: Rusi izveli raketni napad na skladište nafte"], Tanjug, "Blic.rs", </ref> početkom travnja 2022. god. su uništene ukrajinska rafinerija nafte u [[Odesa|Odesi]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-raketirali-skladiste-goriva-kod-odese-zrtava-za-sada-nema-gusti-crni-dim-nadvio-se-nad-gradom-15179096 "Rusi raketirali skladište goriva kod Odese: Žrtava za sada nema, gusti crni dim nadvio se nad gradom"], Hina, "Jutarnji list", 03. travanj 2022</ref> i najveća ukrajinska rafinerija u [[Kremenčuk|Kremenčuku]].<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/2/7336690/ "Russian invaders destroyed the Kremenchuk refinery"], "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2022.</ref> <ref>[https://www.cbc.ca/news/world/ukraine-russia-war-april1-2022-1.6404889 Ukraine denies attacking fuel depot in Russia], AP, kod "CBC", 1. travnja 2022.</ref> Dana 4 travnja borbe su se vodile i na prostranom području istočno od [[Mikolajiv|Mikolajiva]], blizu Crnog Mora.<ref name=":6" /> === Druga faza rata; ruska ofenziva na istok Ukrajine (7. travnja - danas) === {{glavni|Ruska ofenziva na Donbas 2022.}}Nakon povlačenja Rusa sa sjevera Ukrajine, došlo je do strateškog pregrupiranja ruskih snaga i njihovog novog koncentriranja oko istoka Ukrajine. Prema procjenama vodećih svjetskih medija, Putinov cilj tada je postao ovladati Luhanskom i Donjeckom oblasti na istoku Ukrajine<ref>{{Citiranje weba|title=Russia Says Its Key Goal To Protect People In Ukraine's Separatist Regions|url=https://www.ndtv.com/world-news/russia-says-its-key-goal-to-protect-people-in-ukraines-separatist-regions-3064536|access-date=2022-07-03|website=NDTV.com}}</ref>, gdje je ranije Ukrajinu neutemeljeno optuživao za genocid, kako bi cijelu invaziju mogao pred domaćom javnosti predstaviti kao kakav-takav uspjeh.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-05-26|title=Donbas: Why Russia is trying to capture eastern Ukraine|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60938544|access-date=2022-07-03}}</ref> [[Datoteka:Ukrainian HIMARS in Zaporizhya oblast, early June 2022 (1).jpg|mini|Ukrajinski HIMARS na paljbenom položaju u Zaporoškoj oblasti tijekom srpnja 2022. ]] Civilno se stanovništvo do 10. travnja 2022. počelo evakuirati iz okolice Donjecka u očekivanju velike ofenzive protiv tamo dobro ukopanih ukrajinskih snaga. Iz [[Izjum|Izjuma]], kojega su ruske snage stavile pod svoju kontrolu na samom kraju ožujka, ruske snage nastoje izbiti na jug prema području Donbasa, u kojemu su također zauzele niz manjih mjesta koje su ukrajinske vlasti zadržale pod svojom vlašću nakon 2014. godine; ukrajinske snage organiziraju odlučnu obranu većih gradova [[Kramators'k|Kramatorsk]] (oko 150.000 stanovnika) i [[Slov"jans'k|Slovjansk]] (nešto više od 100.000 stanovnika).<ref>[https://www.clickondetroit.com/news/2022/04/10/zelenskyy-russian-aggression-not-limited-to-ukraine-alone/ "Ukraine digs in to fight Russia's looming eastern offensive"], Adam Schreck i Cara Anna, "Associated Press", kod "Click on Detroit", 10. travnja 2022.</ref> Nakon što su početkom svibnja 2022. god. započele novu ofenzivu u Luhanskoj oblasti.<ref>"[https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-05-07-22/index.html May 7, 2022 Russia-Ukraine news]", Adrienne Vogt, Meg Wagner, Jessie Yeung, Andrew Raine, Rob Picheta, Kathryn Snowdon i Amarachi Orie, CNN, 7. svinja (updated 8. svibnja) 2022.</ref> Jedan od značajnijih ruskih neuspjeha bio je pokušaj forsiranja rijeke Siverski Donjec, gdje je u pokušaju forsiranja rijeke Rusima uništen pontonski most, te gomila vojne tehnike.<ref>{{Citiranje weba|title=Russia Takes Losses in Failed River Crossing, Officials Say|url=https://www.voanews.com/a/russia-takes-losses-in-failed-river-crossing-officials-say-/6570694.html|access-date=2022-07-07|website=VOA|language=en}}</ref> Nakon više od mjesec dana mukotrpnog napredovanja praćenog ozbiljnim žrtvama među vojnicima ruske snage su liniju bojišnice uspjele dovesti do [[Severodoneck|Severodonecka]] (oko 100.000 stanovnika, prije rata), u zapadnim dijelovima Luhanske oblasti, za kontrolu nad kojim se u prvim tjednima lipnja 2022. vodile žestoke ulične borbe.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/situacija-u-sjeverodonecku-se-mijenja-iz-sata-u-sat-sravnjuju-ga-sa-zemljom-sve-je-unisteno-1592602 "Ukrajinci teško odbijaju ruske napade u Sjevjerodonecku, snimke pokazuju razoreni grad"], HINA, kod "Večernji list" 8. LIPNJA 2022.</ref> S ukrajinske strane, predsjednik Zelinski potvrdio je također velike gubitke (do 100 mrtvih svakog dana).<ref>"[https://www.businessinsider.com/ukraine-losing-60-100-soldiers-a-day-zelenskyy-says-2022-6 Zelenskyy says Ukraine is losing 60 to 100 soldiers a day, a rare glimpse of Ukraine's losses during Russia's invasio]n", Sinéad Baker, "Insider", 5. lipnja 2022.</ref> Ruske su snage iskoristile veliku prednost u topništvu (ispucavali su otprilike 20 000 topničkih granata dnevno, naspram ukrajinskih 6 000 dnevno)<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-11|title=Jutarnji list - ‘Rusi su taktikom ‘vatrenih zastora‘ mljeli Ukrajince. Ali sada im Kijev udara slabe točke...‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-su-taktikom-vatrenih-zastora-mljeli-ukrajince-ali-sada-im-kijev-udara-slabe-tocke-15221056|access-date=2022-07-11|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>, pa su žestokim granatiranjem<ref>{{Citiranje novina|last=Afp|date=2022-06-22|title=Key Ukrainian city Severodonetsk under ‘massive’ Russian bombardment|language=en-IN|work=The Hindu|url=https://www.thehindu.com/news/international/key-ukrainian-city-severodonetsk-under-massive-russian-bombardment/article65553985.ece|access-date=2022-07-01|issn=0971-751X}}</ref> "kojim je uništen gotovo svaki obrambeni položaj", i uz velike vlastite gubitke uspjeli natjerati Ukrajince na povlačenje iz Severodonjecka do kraja lipnja 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Mirovalev|first=Mansur|title=What does Russia’s capture of Severodonetsk mean for Ukraine?|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/6/24/what-does-russias-capture-of-severodonetsk-mean-for-ukraine|access-date=2022-07-01|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> Žarište borbi tada se pomaklo na susjedni Lisičansk, posljednji grad u Luhanskoj oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga,<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajina objavila novo izvješće o situaciji na bojištu: "Ovo je centar ruskih napada"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2376141|access-date=2022-07-01|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> da bi se vrlo brzo Ukrajinci povukli i iz Lisičanska, kako bi skratili liniju bojišnice i smanjili rizik od okruženja. Osvajanjem Lisičanska, Rusi su pod kontrolu stavili kompletnu Luhansku oblast.<ref>{{Citiranje weba|title=Rusija je nakon četiri mjeseca osvojila Luhansk. Sljedeći cilj bit će joj puno teži|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2377070|access-date=2022-07-05|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Do početka srpnja 2022. počeo se osjećati priljev zapadnog teškog naoružanja u Ukrajinu, pa su tako Ukrajinske snage američkim raketnim sustavima HIMARS počele djelovati po ruskim skladištima oružja duboko u neprijateljskoj pozadini,<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Zapad šalje silne količine oružja Ukrajini. Slijede dvije duge i krvave bitke|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2376718|access-date=2022-07-04|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a karakter sukoba se počeo pretvarati u rat iscrpljivanjem.<ref>{{Citiranje weba|last=Psaropoulos|first=John|title=Ukraine exacts punishing cost on Russian forces’ eastern advance|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/7/ukraine-exacts-punishing-cost-for-russias-advance|access-date=2022-07-07|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Barić: Rat u Ukrajini pretvara se u rat iscrpljivanja; ruska prednost u topništvu je vidljiva|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-mrezi-prvog-o-stanju-u-ukrajini-7964580|access-date=2022-07-07|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Nakon nekoliko tjedana preciznih udara HIMARS-ima po visokovrijednim ciljevima, učinci ruskih granatiranja višestruko su se smanjili. U jednoj izjavi Bohdan Dmitruk, zapovjednik ukrajinske 93. mehanizirane brigade, izjavio je: "Sada svaki tjedan imamo možda jednog vojnika koji doživi potres mozga. Prije nego što je HIMARS stigao, radilo se o dva do tri dnevno zbog silnog intenziteta granatiranja". Nakon što su prorijedili ruska skladišta oružja, Ukrajinci su ovim sustavima počeli djelovati i po zračnim lukama, prometnim čvorištima na teritoriju pod ruskom kontrolom.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-25|title=Slobodna Dalmacija - Zašto je Rusija toliko ranjiva na udare HIMARS-a u Ukrajini?: ‘Otkad smo njima spržili Putinova skladišta streljiva, rusko granatiranje smanjilo se deset puta‘|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/zasto-je-rusija-toliko-ranjiva-na-udare-himars-a-u-ukrajini-otkad-smo-njima-sprzili-putinova-skladista-streljiva-rusko-granatiranje-smanjilo-se-deset-puta-1211050|access-date=2022-07-26|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> ==== Ukrajinska protuofenziva u Harkivskoj oblasti ==== Nakon što su 29. travnja 2022. god. ukrajinske snage počele protuofenzivu istočno od urbanog područja Harkiva, te su u naredna 3 dana potisnule ruske snage oko 40 km dalje od grada.<ref>[https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3016826/russians-make-minimal-progress-in-the-donbas-dod-official-says/ "Russians Make Minimal Progress in the Donbas, DOD Official Says"], David Vergun, "DOD NEWS" (službene stranice Ministarstva obrane SAD-a), 2. svibnja 2022.</ref> Prema analizi američkog Instututa za ratne studije, do 14. svibnja 2022., ukrajinske su snage protjerale Ruse iz šire okolice Harkiva nazad do državne granice, čime su, tvrde, vjerojatno dobili [[Bitku za Harkiv]]. U ranijoj fazi rata, grad Harkiv bio je na jednom od glavnih pravaca ruskih napadnih djelovanja.<ref>{{Citiranje weba|title=[FOTO] Institut za ratne studije: U ratu u Ukrajini je došlo do prekretnice, Rusija je odustala od osvajanja drugog najvećeg ukrajinskog grada|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/foto-institut-za-ratne-studije-u-ratu-u-ukrajini-je-doslo-do-prekretnice-rusija-je-odustala-od-osvajanja-drugog-najveceg-ukrajinskog-grada-foto-20220514|access-date=2022-05-14|website=tportal.hr}}</ref> U Harkivskoj oblasti ruske snage su zadržale kontrolu nad širokim područjem oko grada [[Izium|Iziuma]] (45.000 stanovnika, oko 50 km na istok od Harkiva), kojega su nakon dugih borbi ruske snage zauzele krajem ožujka 2022.,<ref>[https://mil.in.ua/en/news/the-russians-are-controlling-izyum-general-staff-of-the-ukrainian-armed-forces/ "The russians are controlling Izyum – General Staff of the Ukrainian Armed Forces"], MIL.IN.UA., 1. travnja 2022.</ref> i koje odatle vrše pritisak u pravcu Donjecka. Nakon što su potisnule ruske snage iz područja oko grada Harkiva, ukrajinske snage su nastavile sa stanovitim ofenzivnim akcijama u pravcu Iziuma.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/ukraine-collects-russian-dead-war-rages-multiple-fronts-2022-05-14/ "Ukraine wages counteroffensive against Russian forces in east"], Tom Balmforth i Jonathan Landay, "Reuters", 15. svibnja 2022. </ref> ==== Ukrajinska protuofenziva na jugu ==== Iako su ruske snage provodile napadna djelovanja na istoku Ukrajine, na ostatku 1500 kilometara dugog ratišta one su bile uglavnom pasivne. Primjerice, u okolici Hersona, Ukrajinci bili ti koji su ofenzivnim operacijama nastojali povratiti ranije izgubljene položaje na području Hersonske oblasti.<ref name=":11" /> Budući da su Rusi na istoku skoncentrirali veći dio svojih snaga, na jugu su bili uglavnom u defenzivi.<ref>{{Citiranje weba|last=Zamosc|first=Michael Wasiura in|last2=Pol|date=2022-06-30|title=For Ukraine, retaking Kherson could create battle similar to Mariupol|url=https://www.newsweek.com/ukraine-retaking-kherson-could-create-battle-similar-mariupol-1720799|access-date=2022-07-07|website=Newsweek|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=2022-07-04|title=Vladimir Putin urges generals to carry on into Donetsk after fall of Luhansk|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/97b5befe-be56-4377-a359-4a72ba8ed33a|access-date=2022-07-07}}</ref> Ovaj dio ratišta također je bio žarište aktivnosti ukrajinskih partizana, što je Rusima stvaralo stanovite probleme u obnašanju regionalnih vlasti. Područje je također od strateške važnosti za ukrajinsku stranu jer kontrolira ulaz na krimski poluotok omogućuje kontrolu crnomorske obale.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=Oren Liebermann and Katie Bo Lillis|title=Recent attacks on pro-Russian officials in southern Ukraine indicate signs of growing resistance movement|url=https://www.cnn.com/2022/07/01/politics/ukraine-assassination-attempts-kherson-resistance-movement/index.html|access-date=2022-07-07|website=CNN}}</ref> === Rat na moru === [[Datoteka:Russian cruiser Moskva.jpg|mini|Ruska raketna krstarica Moskva, potopljena je 13. travnja 2022. uslijed pogotka ukrajinskim protubrodskim projektilom Neptun. ]] {{glavni|Potapanje ruske raketne krstarice Moskva}} S obzirom na to da je Ukrajina ostala lišena svoje skromne ratne mornarice prigodom [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruske aneksije Krima 2014. godine]], ruska flota nije imala poteškoće u ovladavanju morem ispred ukrajinskih obala. Ukrajinske raketne snage nisu prvih dana invazije djelovale protiv ruskog brodovlja.<ref>Tayfun Ozberk, [https://www.navalnews.com/naval-news/2022/02/russia-ukraine-conflict-what-happened-in-the-black-sea-so-far/ "Russia-Ukraine Conflict: What Happened In The Black Sea So Far?"], Naval News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Dana 1. travnja 2022. god., u luci Berdyansk u okupiranom dijelu Ukrajine je potopljen veliki ruski desantni brod "Saratov", a još dva broda su oštećena djelovanjem snaga koje pripadaju ukrajinskoj ratnoj mornarici.<ref>[https://usaherald.com/russian-navy-suffers-losses-in-ukraine/ "Russian navy suffers losses in Ukraine"], Jackie Allen, "USA Herald", 1. travnja 2022.</ref> Dana 13. travnja 2022. godine, uslijed eksplozija na zastavnom brodu ruske Crnomorske flote krstarici "Moskva", brod je potopljen. Ruske vlasti tvrdile su da je do eksplozija došlo uslijed stanovitog nesretnog slučaja. Vojni analitičari u pravilu ocjenjuju da su krstaricu pogodile protubrodski projektili oružanih snaga Ukrajine - tipa Neptun<ref>{{Citiranje weba|title=SAD smatra da su ‘Moskvu’ potopile ukrajinske rakete ‘Neptun’|url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/4/15/sad-vjeruje-da-su-potopljeni-brod-moskva-pogodile-dvije-ukrajinske-rakete|access-date=2022-04-21|website=balkans.aljazeera.net|language=bs}}</ref>, vrlo vjerojatno uz korištenje obavještajnih podataka koje redovito primaju od Sjedinjenih Američkih Država.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/spijunska-pozadina-potapanja-moskve-americki-avion-sakrio-se-na-nebu-i-locirao-metu-15185860 "Špijunska pozadina: Kako je potopljena krstarica Moskva? Američki avion ‘sakrio se‘ na nebu i locirao metu..."], "Jutarnji list", 20. travnja 2022.</ref> <ref>[https://news.usni.org/2022/03/18/intel-sharing-between-u-s-and-ukraine-revolutionary-says-dia-director "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director"], John Grady, "USNI News", 18. ožujka 2022.</ref> Dana 2. svibnja 2022., pojavila se nova snimka ukrajinske bespilotne letjelice TB-2 Baryaktar u napadu na ruske patrolne brodove klase Raptor. Prema pisanju [[Novi list|Novog lista]], radi se o prvom uspješnom napadu bespilotne letjelice na brodovlje u povijesti.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-02|title=Pojavila se nova snimka napada ukrajinskog Bayraktara, uništava ruske patrolne brodove|url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/pojavila-se-nova-snimka-napada-ukrajinskog-bayraktara-unistava-ruske-patrolne-brodove/|access-date=2022-05-02|website=Novi list|language=en}}</ref> Dana 6. svibnja 2022. su ukrajinske snage pogodile i teško oštetile rusku fregatu "Admiral Makarov"; zapovjedništvo ukrajinske ratne mornarice tom prigodom iznosi da je posrijedi 12. izgubljena jedinica ruske flote od početka rata.<ref>[https://www.bolnews.com/international/2022/05/russia-lost-another-ship-in-ukraine-conflict/ "Russia lost another ship in Ukraine conflict"], "Bolnews", 6. svibnja 2022.</ref> Ukrajina je izvršila opsežno miniranje obalnih voda i same obale, kako bi otežala moguće pomorske desante i drugo djelovanje ruske mornarice.<ref>[https://cyprus-mail.com/2022/06/09/danger-mines-odesas-popular-beaches-now-off-limits/ "Danger! mines’ – Odesa’s popular beaches now off limits]", Reuters News Service, kod "Cyprus Mail", 9. lipnja 2022.</ref> === Rat u zraku === Vojni eksperti ukazuju da, unatoč očekivanjima, višestruko nadmoćne ruske zračne snage ni nakon tjedan dana ratovanja nisu posve uspostavile dominaciju nad zračnim prostorom Ukrajine, budući da je Ukrajinsko zrakoplovstvo još uvijek u stanju letjeti, a protuzračna obrana aktivna.<ref>Reuters, [https://www.scmp.com/news/world/russia-central-asia/article/3168875/ukraine-attack-missing-russian-air-force-leaves-us "Ukraine invasion: ‘missing’ Russian air force leaves US experts stumped"], South China Morning Post, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Prema riječima Justina Bronka, s Royal United Services Instituta, iz Londona, do 8. ožujka: "rusko je zrakoplovstvo u Ukrajini djelovalo samo kroz ograničene nalete, koristeći jedan ili dva zrakoplova i to uglavnom noću".<ref>{{Citiranje novina|title=The curious case of Russia’s missing air force|work=The Economist|url=https://www.economist.com/interactive/2022/03/08/curious-case-russias-missing-air-force|access-date=2022-04-26|issn=0013-0613}}</ref> Dana 1. travnja 2022., Rusija je optužila Ukrajinu da su dva ukrajinska jurišna helikoptera [[Mil Mi-24|Mi-24 Hind]], izvela zračni napad na naftna postrojenja u ruskom gradu [[Belgorod|Belgorodu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Russia alleges Ukrainian helicopters struck Belgorod fuel depot|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/4/1/russia-alleges-ukrainian-helicopters-struck-belgorod-fuel-depot|access-date=2022-04-26|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> Prema izvješću britanskog Ministarstva obrane, do dana 27. travnja 2022. godine, Kijev je nadzirao većinu zračnog prostora Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba|title=Institut za proučavanje rata: 'Rusi su počeli donositi razumnije vojne odluke'. Zelenski otkrio koji su ruski ciljevi za Europu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=www.vecernji.hr|language=hr|quote=Kijev još uvijek kontrolira većinu ukrajinskog zračnog prostora jer Rusija nije uspjela uništiti većinu ukrajinske zračne obrane, navodi britansko Ministarstvo obrane u svojem obavještajnom izvještaju. - Ruske zračne aktivnosti su primarno fokusirane na jug i istok Ukrajine. Moskva je ograničila pristup zračnom prostoru iznad sjeverne i istočne Ukrajine što znači da se napadi mogu izvesti sa sigurne udaljenosti - navode Britanci. Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924 - m.vecernji.hr}}</ref> === Otpor ukrajinskog pučanstva === [[Datoteka:Reporter’s Notebook - Thriving Kyiv Becomes Battle Zone, Almost Overnight 03.jpg|mini|320x320px|Građani Ukrajine pripremaju molotovljeve koktele u Kijevu]] Na temelju obavještajnih podataka FSB-a koji su govorili o lošem mišljenju Ukrajinaca o vlasti u svojoj državi, Rusi su donijeli odluku o invaziji očekujući da će ih značajan dio ukrajinskog naroda dočekati kao osloboditelje.<ref>{{Citiranje weba|title=Russian Officials Predicted A Quick Triumph In Ukraine. Did Bad Intelligence Skew Kremlin Decision-Making?|url=https://www.rferl.org/a/russia-invasion-ukraine-intelligence-putin/31748594.html|access-date=2022-04-27|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en}}</ref> Jednom kad su ušli u Ukrajinu, međutim, pokazalo da je situacija na terenu drugačija. Ukrajinsko pučanstvo pružilo je otpor Rusima kroz dragovoljno pristupanje jedinicama Teritorijalne obrane, pravljenjem molotovljevih koktela, donacijama hrane, pravljenjem protutenkovskih ježeva<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=In a Kyiv under siege, neighbors dig trenches and raise barriers to brace for Russian assault|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/28/ukraine-russia-kyiv-defense/|access-date=2022-04-27|website=Washington Post|language=en}}</ref> i pružanjem prijevoza izbjeglicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Kirby|first=Jen|date=2022-03-03|title=The other members of Ukraine’s resistance|url=https://www.vox.com/22956752/ukraine-resistance-volunteers-russia-invasion|access-date=2022-04-27|website=Vox|language=en}}</ref> Odazvavši se na poziv ukrajinske Državne agencije za cestovne znakove, građani su počeli skidati ili mijenjati cestovne znakove, postavljati barikade i blokirati prometnice.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=How Ukrainian Civilians Are Resisting Military Force|url=https://www.yesmagazine.org/democracy/2022/03/01/ukraine-civilian-resistance|access-date=2022-04-27|website=YES! Magazine|language=en-US}}</ref> Negdje tijekom ožujka, na internetu se pojavila snimka nekog starijeg građanina koji je Rusima ukrao kamion s ratnim materijalom, a zatim ga dovezao ukrajinskim snagama.<ref>{{Citiranje weba|title=Grandpa STEALS Russian ammo truck and gives it to Ukraine army, Internet says 'what a legend'|url=https://meaww.com/ukrainian-grandpa-steals-putins-ammo-truck-gives-it-to-ukraine-army-what-a-legend-social-media|access-date=2022-04-27|website=meaww.com|language=en}}</ref> Na području Harkiva, ljudi su ruskim vojnicima navodno dali otrovanu hranu i alkohol od čega su dva vojnika umrla, a veći broj njih završio u bolnici.<ref>{{Citiranje weba|last=Vlamis|first=Kelsey|title=Russian troops were killed after being given poisoned food and alcohol by Ukrainian civilians, officials say|url=https://www.businessinsider.com/russian-troops-killed-by-poisoned-food-alcohol-ukrainian-officials-2022-4|access-date=2022-04-27|website=Business Insider|language=en-US}}</ref> Na društvenim mrežama počele su se pojavljivati snimke spontanih demonstracija lokalnog stanovništva protiv okupatora, koje bi često kulminirale verbalnim prepucavanjima, ili čak fizičkim obračunima s ruskim vojnicima.<ref name=":8" /> Do početka travnja, građani Ukrajine na okupiranim teritorijima, na šumovitom sjeveru i istoku zemlje počeli su se organizirati u gerilske jedinice. Ukrajinske oružane snage najavile su pokretanje široke gerilske kampanje koja bi pratila obranu zemlje konvencionalnim sredstvima.<ref>{{Citiranje weba|last=Motyl|first=Alexander J.|title=Russians Likely to Encounter Growing Guerrilla Warfare in Ukraine|url=https://foreignpolicy.com/2022/04/01/ukraine-russia-war-guerrilla-partisans-civilian-militia/|access-date=2022-04-27|website=Foreign Policy|language=en-US}}</ref> Ruski vojnici različito su reagirali na demonstracije pučanstva; u nekim slučajevima su se suzdržavali<ref name=":8" />, a u drugim slučajevima bi pucali u zrak ili direktno u ljude.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=Jessie Young i suradnici|date=2022-03-05|title=Ukrainian authorities accuse Russians of opening fire on civilian protest|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-putin-news-03-05-22/h_c9644300c3986a3e19e31dcb6188abdf|url-status=live|access-date=2022-04-27|website=CNN|language=en}}</ref> ==== Aktivnosti ukrajinskih partizana na okupiranim teritorijima ==== Ivan Fedorov, izabrani gradonačelnik grada Melitopolja kojeg su Rusi nakon okupacije oteli, a potom kasnije pustili, izjavio je u televizijskom intervjuu 21 travnja, da su prema podacima ukrajinske obavještajne službe, partizani u gradu ubili stotinjak ruskih vojnika i policijskih patrola, uglavnom po noći. Također je rekao da partizani stvaraju velike probleme Rusima, jer se radi o krajevima u kojima im većina stanovništva nije sklona.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-22|title=Mayor claims partisans killed more than 100 Russian soldiers in occupied Melitopol - KyivPost - Ukraine's Global Voice|url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/mayor-claims-partisans-killed-more-than-100-russian-soldiers-in-occupied-melitopol.html|access-date=2022-07-05|website=KyivPost}}</ref> Tijekom travnja, u gradu Kahovki na jugu Ukrajine, osvanuli su letci s porukama: ''"Ruski okupatori! Znajte! Kahovka je Ukrajina! Mi smo blizu! Naši ljudi već rade ovdje! Smrt vas čeka! Kahovka je Ukrajina!".''<ref>{{Citiranje weba|title="Бо Каховка – це Україна": партизани залишили окупантам послання|url=https://24tv.ua/bo-kahovka-tse-ukrayina-partizani-zalishili-okupantam-poslannya_n1965187|access-date=2022-07-05|website=24 Канал|language=uk}}</ref> Dana 22 svibnja, partizani su postavili eksplozivnu napravu ispred zgrade Andreja Ševčika, gradonačelnika kojeg su postavili Rusi. Ševčik je od posljedica eksplozije završio na intenzivnoj njezi u lokalnoj bolnici. Ozlijede raznih intenziteta pretrpjeli su i njegovi tjelohranitelji.<ref>{{Citiranje weba|title=«Самоліквідація» мостів і окупантів. У захоплених містах України розгортається рух опору: що відомо про його наймасштабніші прояви|url=https://nv.ua/ukr/ukraine/events/partizanskiy-ruh-v-ukrajini-2022-naymasshtabnishi-diversiji-proti-rosiyskoji-armiji-50244463.html|access-date=2022-07-05|website=nv.ua|language=uk}}</ref> U travnju 2022. godine, bomba je eksplodirala i pokraj ureda Jevhena Balickog, gradonačelnika koji je za Ruse obnašao vlast u Melitopolju.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-06|title=‘The occupier should never feel safe’: rise in partisan attacks in Ukraine|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jun/06/ukrainian-partisan-attacks-surge-russia|access-date=2022-07-05|website=the Guardian|language=en}}</ref> Dana 24 lipnja 2022, hersonski činovnik Dimitri Salučenko, kojeg su postavili Rusi, poginuo je u eksploziji auto-bombe.<ref>{{Citiranje novina|last=Reuters|date=2022-06-24|title=Russian-installed Kherson official killed in bomb blast|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-installed-kherson-official-killed-bomb-blast-2022-06-24/|access-date=2022-07-05}}</ref> == Međunarodni odgovor na invaziju == Ukrajina se uslijed invazije našla u teškoj poziciji. [[Svjetska banka|Svjetska je banka]] u lipnju 2022. godine objavila prognozu da će u 2022. god. nacionalni proizvod Ukrajine pasti za 45,1 posto.<ref>[https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2022/04/10/russian-invasion-to-shrink-ukraine-economy-by-45-percent-this-year "Russian Invasion to Shrink Ukraine Economy by 45 Percent this Year"] (PRESS RELEASE), službene stranice Svjetske banke, 10. travnja 2021.</ref> U suradnji s Ukrajini prijateljskim zemljama, ukrajinske vlasti su odmah od početka rata poduzele aktivnosti da osiguraju opskrbu stanovništva, te očuvaju u što većoj mjeri djelatnost gospodarstva i javnih ustanova - te osigurali potporu ratnom naporu ukrajinskih vojnih snaga.Ti ciljevi se u velikoj mjeri ostvarujući osloncem na vrlo značajnu međunarodnu pomoć Ukrajini. === Osiguravanje obavještajnih podataka === Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država najkasnije od početka rata dijeli s Ukrajinom posve ažurne obavještajne podatke koje pomoću SAD-u dostupnih tehnologija i analitičkih resursa prikuplja u svezi rata u Ukrajini. Podatci jedino ne uključuju mogućnosti za točno ciljanje, koje SAD i inače saveznicima ne omogućuju; jer njihovo korištenje uvijek uključuje mogućnost pogrješaka i potencijalno civilnih žrtava.<ref>[https://www.straitstimes.com/world/united-states/us-providing-intelligence-to-ukraine-officials-say "US providing intelligence to Ukraine, officials say"], "The Straits Times" (tekst od: REUTERS), 4. ožujka 2022.</ref> Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine čak i u objavama za javnost iznosi relativno precizne procjene o rasporedu, pokretima i snazi invazijskih snaga.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/03/9/7329619/ "Russian forces offensive stalled, but Russia keeps bombing – General Staff of the Armed Forces of Ukraine]", "Ukrainskaya Pravda News", 9. ožujka 2022.</ref> Sjedinjene Američke Države su u siječnju i veljači 2022. godine donijele dva zakona pod imenima ''Never Yielding Europe’s Territory'' (NYET) ''Act'' )<ref>[https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/6742/text?r=28&s=1 "H.R.6742 - Never Yielding Europe’s Territory (NYET) Act of 2022"], Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref> i ''Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense'' (GUARD) ''Act'',<ref>[https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/6367/text H.R.6367 - Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense (GUARD) Act of 2022], Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref> kojima su prije početka Ruske invazije na Ukrajinu bile izrijekom adresirale mogućnost rata, te najavile raznoliku pomoć Ukrajini - uključivo onu obavještajnu. Pred samu invaziju, ocjenjivale su američke državne službe da će se na temelju tih američkih propisa pružati američka sigurnosna potpora i pružanje obavještajnih podataka proturuskoj gerili u Ukrajini ("''U.S. security assistance and intelligence sharing to a Ukrainian insurgency''")<ref name=":4">"[https://crsreports.congress.gov/product/pdf/IF/IF12040 U.S. Security Assistance to Ukraine]", 28. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref><ref name=":4" />, međutim je Ukrajina uspjela pružiti daleko značajniji otpor, te SAD pružaju obavještajnu podršku potrebnu za neposredno provođenje konvencionalnih vojnih operacija ukrajinskih snaga.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/04/07/politics/us-intel-ukraine-donbas-operations/ "US giving intel to Ukraine for operations in Donbas, Defense Secretary says"], Oren Liebermann, Barbara Starr, Jeremy Herb and Katie Bo Lillis, CNN, 7. travnja 2022. (updated).</ref> Prema izvještavanju zapadnih medija, obavještajne informacije, koje su SAD su od samog početka ruske invazije pružale Ukrajini u realnom vremenu, osigurale su u brojnim slučajevima donošenje odluka koje su mijenjale situaciju na bojištu i utjecale na važne vojne operacije. Prema informacijama koje su dobivene bez službene potvrde, takvi su obavještajni podatci primjerice pomogli ukrajinskim snagama u rušenju transportnih zrakoplova koji su prevozili ruske padobrance koji su trebali osigurati zauzimanje aerodroma Hostomel u Kijevu na samom početku invazije, u ciljanju ruskih generala i pukovnika koji su na početku invazije ginuli u neobično visokom broju, te u potapanju ruske krstarice "Moskva".<ref>[https://www.nbcnews.com/politics/national-security/us-intel-helped-ukraine-protect-air-defenses-shoot-russian-plane-carry-rcna26015 "U.S. intel helped Ukraine protect air defenses, shoot down Russian plane carrying hundreds of troops"], Ken Dilanian, Courtney Kube, Carol E. Lee i Dan De Luce, NBC News, 26. travnja 2022.</ref> <ref>[["US provided intelligence that helped Ukraine target Russian warship"]], Natasha Bertrand i Katie Bo Lillis, CNN, 6. svibnja 2022. (updated)</ref> <ref>[https://www.mirror.co.uk/news/world-news/how-spies-helped-ukraine-kill-26815334 "How US spies helped Ukraine kill 44 of Vladimir Putin's top generals and colonels"], Laura Sharman, "Mirror," 27. travnja 2022.</ref> Već u ožujku 2022. god. je general Scott Berrier, ravnatelj američke vojne obavještajne službe DIA, ocijenio američko-ukrajinsku suradnju "revolucionarnom" u pogledu ostvarenih mogućnosti za obavještajnu suradnju, dodajući da u svojoj dugogodišnjoj karijeri "još nikada nije svjedočio boljem dijeljenju točnih, pravodobnih i za djelovanje pogodnih informacija".<ref>[https://news.usni.org/2022/03/18/intel-sharing-between-u-s-and-ukraine-revolutionary-says-dia-director "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director"], John Grady, USNI News, 18. ožujka 2022.</ref> Za razliku od Rusije koja prema zapadnim procjenama ima ozbiljni nedostatak kapaciteta za satelitsko izviđanje stanja na bojištu,<ref>[https://www.rferl.org/a/russia-satellites-ukraine-war-gps/31797618.html "In Russia's War On Ukraine, Effective Satellites Are Few And Far Between"], Sergei Dobrynin, Mark Krutov, RFERL, 11. travnja 2021.</ref> američka ''National Geospatial-Intelligence Agency'' je Ukrajini (i američkim službama) stavila na raspolaganje superiorne američke kapacitete koji se prikupljaju korištenjem vojnih i civilnih satelita.<ref>[https://www.federaltimes.com/intel-geoint/2022/04/25/how-one-us-intelligence-agency-is-supporting-ukraine/ "How one US intelligence agency is supporting Ukraine"], Nathan Strout, "FederalTimes", 25. travnja 2022.</ref> === Diplomatske aktivnosti === Dana 28. veljače 2022. godine ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] uputio je zahtjev za žurni prijam Ukrajine u Europsku uniju; zahtjev su istog dana podržale članice Europske unije [[Poljska]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Bugarska]].<ref>Niamh Cavanagh, [https://news.yahoo.com/8-eu-countries-back-ukraines-call-to-fast-track-membership-talks-211832800.html "8 EU countries support Ukraine's call to fast-track membership talks"], Yahoo News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Među članicama Europske unije o zahtjevu Ukrajine treba se raspraviti, ali je [[Charles Michel]], predsjednik [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]], tijela koje okuplja predsjednike država i vlada članica Europske unije, obećao ubuduće na sastanke tog tijela pozivati i predsjednika Ukrajine.<ref>Chris Harris i AFP, [https://www.euronews.com/my-europe/2022/02/28/doubts-over-whether-all-eu-nations-support-ukraine-joining-the-bloc "Doubts over whether all EU nations support Ukraine joining the bloc"], Euronews, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Niz država koje su prijateljski raspoložene prema Ukrajini, među kojima sve članice Europske unije i NATO saveza, uvele su u danima nakon početka rata snažne ekonomske sankcije protiv Rusije.<ref>[https://www.reuters.com/markets/europe/russia-hit-with-sanctions-around-world-after-ukraine-invasion-2022-03-02/ "Factbox: Russia hit with sanctions from around the world after Ukraine invasion"], Reuters, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Veliki broj važnih dobavljača, kupaca i investitora obustavio je poslovanje s Rusijom.<ref>Stephanie Baker, [https://www.bloomberg.com/news/features/2022-02-28/which-u-s-european-companies-are-pulling-out-of-russia-after-ukraine-invasion "The List of Foreign Companies Pulling Out of Russia Keeps Growing"], Bloomberg, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> === Energetika === Ukrajinski mediji su 1. ožujka 2022. objavili da je Ukrajina 24. veljače 2022. godine odspojila svoj [[elektroenergetski sustav]] od onoga u Rusiji i Bjelorusiji, s kojim je do tada bio spojen. Ta je akcija poduzeta s ukrajinske strane, premda je uključivala rizik od ozbiljnih šteta na infrastrukturi, a kako bi se omogućilo da elektroenergetski sustav Ukrajine što skorije bude spojen na europski [[ENTSO-E]] sustav: prije spajanja na europski sustav nužno je bilo odspojiti Ukrajinu s ruskog sustava, i testirati njegovu stabilnost i djelovanje na frekvencijama na kojima djeluje ENTSO-E elektroenergetski sustav, koji obuhvaća članice Europske unije. Akcija je prema ukrajinskim izvještajima protekla uspješno, premda je bila izvedena u vrijeme kada je hidroelektrana Kahkovka (367 mW) u [[Hersonska oblast|Hersonskoj oblasti]] na jugu Ukrajine bila izvan pogona zbog djelovanja ruskih vojnih snaga.<ref>[https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/03/1/7135009/ "Saving Ukraine’s Energy System: Electric Independence from the Aggressor State"], Ukrainskaja pravda, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Na stranicama ENTSO-E sustava je tijekom testiranja odspojenog sustava objavljena 28. veljače 2022. godine obavijest o hitnom zahtjevu Ukrajine za spajanje na taj sustav.<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/02/28/28-february-2022-request-for-emergency-synchronisation-of-ukrainian-power-system-to-continental-europe-power-system/ "Request for emergency synchronisation of Ukrainian power system to Continental Europe power system"], službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Rusku invaziju Ukrajina je 24. veljače 2022. dočekala spojena na elektroenergetski sustav Rusije, s kojima je bila povezana od vremena [[SSSR]]-a te je stoga bila izložena mogućnosti da Rusija u bilo kojem trenutku prekine opskrbu električnom energijom u Ukrajini. Spajanje na elektroenergetski sustav ENTSO-E koji obuhvaća države Europske unije bilo je predviđeno za 2023. godinu, nakon što budu izvedene potrebne pripreme.<ref name="Kate">Kate Abnett i Marek Strzelecki, [https://www.nasdaq.com/articles/explainer-europe-and-ukraines-plan-to-link-power-grids-0 "EXPLAINER-Europe and Ukraine's plan to link power grids"], Nasdaq.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref><ref>Surija Jayant, [https://time.com/6153039/ukraines-electricity-grid-escape-russia/ "Ukraine's Electrical Grid Shows How Hard It Is to Escape from Russia's Grasp"], Time, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Prema američkim izvorima, Rusija se pokazala sposobnom narušiti napajanje električnom energijom čak i na području samih Sjedinjenih Američkih Država (ondje, korištenjem [[kibernetički napad|kibernetičkih napada]]), što je prijetnja [[nacionalna sigurnost|nacionalnoj sigurnosti]] svake države ugrožene opasnošću od prestanka opskrbe električnom energijom.<ref>Bill Whitaker, [https://www.cbsnews.com/news/america-electric-grid-60-minutes-2022-02-27/ "Vulnerable U.S. electric grid facing threats from Russia and domestic terrorists"], CBS News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Činjenica da je Ukrajina spojena na elektroenergetski sustav Rusije na kojem su barem djelomično ostale spojene članice Europske unije i NATO-a [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]], koje su planirale potpuno spajanje na europski sustav 2025. godine – sagledavana je kao sigurnosna prijetnja za Ukrajinu,<ref> Anders Åslund, [https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/disarming-putins-energy-weapon-ukraine-must-connect-to-eu-grid/ "Disarming Putin’s energy weapon: Ukraine must connect to EU grid"], Atlantic Council, objavljeno 6. studenog 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> koja je postala bitna kada su u listopadu 2021. godine ruske tvrtke ozbiljno ograničile isporuke plina i obustavile isporuke [[ugljen]]a Ukrajini.<ref>Aura Sabadus, [https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/ukraine-faces-energy-crisis-as-putin-weaponizes-gas-and-coal-supplies/ "Ukraine faces energy crisis as Putin weaponizes gas and coal supplies"], Atlantic Council, objavljeno 4. studenog 2021., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 1. ožujka 2022. godine na službenim stranicama ENTSO-E sustava objavljeno je da su u tijeku aktivnosti radi spajanja Ukrajine na taj sustav, ali bez naznake točnog dana kada će to biti učinjeno. Ukazano je da se moraju uzeti u obzir i učinci na ukrajinskog zapadnog susjeda [[Moldavija|Moldaviju]], koja je također 28. veljače 2022. godine podnijela zahtjev za hitno spajanje na ENTSO-E sustav te se planira te dvije zemlje spojiti na europski sustav koordinirano.<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/03/01/continental-europe-tsos-are-fully-committed-to-the-synchronisation-with-ukraine-and-moldova-power-systems/ "Continental Europe TSOs are fully committed to the synchronisation with Ukraine and Moldova power systems"], službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Uslijed ratnih djelovanja, krajem veljače 2022. godine, svakodnevno mnoga naseljena mjesta ostaju bez opskrbe električne energije – ukupno do kraja veljače 2022. približno njih 150; ukrajinski sustav je uspio do 1. ožujka 2023. godine ponovo uspostaviti napajanje u 34 takva naseljena mjesta.<ref name="Kate" /> 16. ožujka 2022. god. su Ukrajina i Moldavija uspješno spojene na europski ENTSO-E sustav; obavijest o tome je objavljena uz opasku da je posrijedi "pokusna sinkronizacija".<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/03/16/continental-europe-successful-synchronisation-with-ukraine-and-moldova-power-systems/ "Continental Europe successful synchronisation with Ukraine and Moldova power systems"], službene stranice ENTSO-E sustava, 16. ožujka 2022.</ref> 7. lipnj 2022. god. ukrajinski predsjednik Vladimir Zelinski je najavio da će Ukraijna zabraniti izvoz plina i ugljena iz zemlje, jer će ti energenti nedostajati, te Ukrajinu čeka "vrlo teška zima".<ref>[https://www.cnbc.com/2022/06/08/coming-winter-will-be-the-most-difficult-for-ukraine-zelenskyy-says-1000-mariupol-fighters-reportedly-sent-to-russia.html "Zelenskyy asks U.S. corporate leaders to move companies out of Russia; Biden speaks to Poland’s Duda"], Holly Ellyatt i Amanda Macias, CNBC, 9. lipna 2022. (updated)</ref> Inače Ukrajina zadovoljava znatan dio svojih potreba za plinom iz vlastitih izvora, ali se oni velikim dijelom nalaze baš u istočnom dijelu zemlje, koji je najviše zahvaćen ratnim događanjima.<ref>[https://www.iea.org/reports/ukraine-energy-profile "Ukraine energy profile"], Country report — April 2020, IEA</ref> === Politika Nacionalne banke Ukrajine === [[Nacionalna banka Ukrajine]] odmah je po početku invazije 24. veljače 2022. obustavila uobičajeni sustav elektroničkog plaćanja u državi, ograničila podizanje gotovine, obustavila trgovanje stranom valutom i zabranila podizanje strane valute s bankovnih računa građana.<ref>MacKenzie Sigalos, [https://www.cnbc.com/2022/02/24/ukranian-bank-suspends-e-cash-transfers-bolstering-crypto-use-case.html "Ukrainian central bank suspends electronic cash transfers, bolstering the use case for crypto"], CNBC, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 25. veljače 2022. najavljeno je popuštanje regulatornih ograničenja prema ukrajinskim bankama.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-vjivaye-chergovih-zahodiv-dlya-pidtrimannya-stabilnosti-bankivskoyi-sistemi-na-chas-diyi-v-ukrayini-voyennogo-stanu "NBU Takes Further Steps to Sustain Operation of the Banking System Under Martial Law"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Navečer istoga dana Nacionalna banka Ukrajine donijela je odluku o neograničenom refinanciranju zajmova danih poslovnim bankama, u svrhu održavanja likvidnosti u ukrajinskom novčanom sustavu.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/zatverdjeno-poryadok-blankovogo-refinansuvannya-bankiv-dlya-pidtrimki-likvidnosti-bankivskoyi-sistemi "NBU Approves Procedure for Unlimited Unsecured Refinancing Loans to Banks to Support Banking System Liquidity"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 24. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 25. veljače 2022. oduzete su licence za obavljanje bankarskih poslova „International Reserve Bank JSC”, koja je bila u vlasništvu ruske državne [[Sberbank|Sberbanke]].<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/banki-derjavi-agresora-bilshe-ne-pratsyuvatimut-v-ukrayini "Operation of Banks of Aggressor State to Be Terminated in Ukraine"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022.</ref> Započeli su odmah pregovori s [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnim monetarnim fondom]] i [[Svjetska banka|Svjetskom]] bankom radi prilagođavanja međusobne suradnje novoj situaciji.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-prodovjuye-obgovorennya-z-mijnarodnim-valyutnim-fondom-variantiv-podalshoyi-pidtrimki-ekonomiki-ta-finansovogo-sektoru-nashoyi-krayini-u-potochniy-situatsiyi "NBU and IMF Negotiate Options to Support Ukraine’s Economy and Financial Sector"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Te dvije globalne institucije najavile su u zajedničkom priopćenju od 1. veljače 2022. interventne zajmove Ukrajini od 5,2 milijarde dolara i tehničku pomoć te žurno uspostavljanje programa „Rapid Financing Instrument” programa za podršku Ukrajini.<ref>[https://www.imf.org/en/News/Articles/2022/03/01/pr2252-joint-imf-world-bank-group-statement-on-the-war-in-ukraine Press release 2252.:Joint IMF-World Bank Group Statement on the War in Ukraine], Međunarodni monetarni fond, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> U kontaktima s čelništvima [[Središnja banka|središnjih banaka]] drugih država i međunarodnih financijskih institucija, Nacionalna banka Ukrajine zauzima se za uvođenje raznih mjera protiv Rusije u međunarodnim financijama;<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-zmitsnyuye-finansovu-oboronu-ukrayini-razom-iz-mijnarodnimi-kolegami "NBU Reinforces Ukraine’s Financial Defense Jointly with International Partners"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> ubrzo međunarodni mediji izvještavaju o potpori [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], [[Francuska|Francuske]] i drugih država prijedlogu Nacionalne banke Ukrajine da se Rusiju isključi iz međunarodnog sustava plaćanja [[SWIFT]].<ref>Miranda Bryant, [https://www.theguardian.com/world/2022/feb/26/swift-eu-leaders-line-up-to-back-banning-russia-from-banking-network "Swift: EU leaders line up to back banning Russia from banking network"], The Guardian, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Već 26. veljače 2022. dijelu jd ruskih banaka onemogućen pristup sustavu SWIFT, a među sankcijama dogovorenima između Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih Ukrajini prijateljskih država predviđeno je i onemogućavanje [[Središnja banka Ruske Federacije|Središnjoj banci Ruske Federacije]] da pristupi ruskim [[Devizni tečaj|deviznim]] rezervama deponiranima u tim državama.<ref>Jesse O’Neill, [https://nypost.com/2022/02/26/russian-banks-blocked-from-swift-international-payment-network/ #Russian banks blocked from SWIFT international payment network"], New York Post, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 2. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine popustila je ograničenja na podizanje strane valute s bankovnih računa te je dopušteno da se dnevno podiže protuvrijednost 30.000 [[Ukrajinska grivnja|ukrajinskih grivnji]] (oko 900 [[euro|eura]]), kao i korištenje kreditnih kartica koje su izdale ukrajinske banke u inozemstvu; trgovačka društva mogu raspolagati deviznim sredstvima bez ograničenja.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-poslabiv-nizku-zaboron-na-operatsiyi-v-inozemniy-valyuti "NBU Lifts Some Bans on FX Transactions"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 3. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine iznosi da je likvidnost financijskog sustava u državi održana te da platni sustav funkcionira. Procjenjuje se humanitarna i druga pomoć koju su obećale međunarodne organizacije i države partneri na oko 15 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], od čega 5 milijarde američkih dolara treba biti uplaćeno u novcu u ukrajinski državni proračun; što će pomoći likvidnosti plaćanja u Ukrajini. Napominje se da je Europska unija obećala 1,2 milijarde američkih dolara pomoći radi održavanja makroekonomskog sustava u državi te da brojna ukrajinska poduzeća uspijevaju nastaviti svoje poslovanje i plaćati poreze.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/stan-finansovogo-sektoru-ukrayini-ta-zahodi-nbu-z-pidtrimki-yogo-bezperebiynogo-funktsionuvannya-v-umovah-voyennogo-stanu "State of Ukraine’s Financial Sector and NBU’s Actions to Support Its Uninterrupted Functioning under Martial Law"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 3. ožujka 2022.</ref> U prvim danima nakon ruske invazije na Ukrajinu, tečaj ukrajinske grivnje prema euru (i drugim konvertibilnim valutama) bio je dosta stabilan,<ref>[https://www.wsj.com/market-data/quotes/fx/UAHEUR/historical-prices Ukrainian Hryvnia/Euro], Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> za razliku od [[Ruski rubalj|ruskog rublja]], čiji je tečaj u istom razdoblju zabilježio pad od približno 30 %.<ref>[https://www.wsj.com/market-data/quotes/fx/RUBEUR/historical-prices "Russian Ruble/Euro"], Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> === Održavanje telekomunikacijskih i informatičkih sposobnosti === Ukrajina je uz potporu prijateljskih snaga - već prije samog početka neprijateljstva angažirani su kapaciteti organizirane za "cyber ratovanje" sudjelovanjem članica EU Litve, Estonije, Hrvatske, Nizozemske, Poljske i Rumunjske<ref>[https://zimo.dnevnik.hr/clanak/diljem-europe-raposredjen-kibernerneticki-tim-za-brzo-reagiranje-medju-njegovim-strucnjacima-i-hrvati---697183.html "Diljem Europe raspoređen Kibernetički tim za brzo reagiranje, među njegovim stručnjacima i Hrvatit"], Branimir Vorša, "Dnevnik.hr", 23. veljače 2022.</ref> - uložila znatne napore da održi dostup telekomunikacijskim uslugama i internetu. Uz suradnju tehnološkog magnata [[Elon Musk|Elona Muska]], osiguran je upravo na početku rata pristup sustavu mobilnih komunikacija [[Starlink|"Starlink"]], koji omogućava mobilnu telefoniju i povezivanje na internet čak i na područjima gdje nije dostupna mreža zemaljskih prijenosnih stanica, ili je uništena.<ref>[https://gizmodo.com/elon-musk-pledges-starlink-support-for-ukrainian-intern-1848617155 "Elon Musk Pledges Starlink Support for Ukrainian Internet, Won’t Block Russian News Sources"], Mack DeGeurin, "Gizmodo", 7. ožujka 2022.</ref> 9. ožujka 2022. je objavljeno da će pored već dostupnih servisa za videosnimanje terena u Ukrajini, biti putem kanadske tvrtke MDA Ltd osigurane Ukrajini također i radarske snimke učinjene iz svemira, kojima se teren može pratiti i noću, te pod naoblakom; radarsko snimanje će biti integrirano s drugim dostupnim snimkama i podatcima.<ref>[https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news-2022-03-09/card/ukraine-to--access-to-commercial-spy-satellite-imagery-bG7A3JxTwitEGB80MXsd "Ukraine to Get Access to Commercial Spy-Satellite Imagery"], Mauro Orru, WSJ, 9. ožujka 2022. </ref> Nakon dva tjedna rata, glavni prekidi interneta i telekomunikacijskih usluga bilježe se ondje gdje su okupacijske snage fizički onesposobile ukrajinske veze.<ref>[https://news.yahoo.com/ukraine-facing-major-regional-internet-110550360.html "Russian info war aided by severe disruption of communications in Ukraine, experts say"], Serhii Nuzhnenko "Yahoo! news" 9. ožujka 2022.</ref> === Strana gospodarska pomoć === U ožujku 2022. god., Sjedinjene Američke Države su odobrile daljnju pomoć Ukrajini u visini od 13,6 milijardi američkih dolara, od čega 6,5 milijardi otpada na vojnu pomoć, a ostalo na humanitarnu i gospodarsku pomoć; dio će biti utrošen u zemljama u kojima se smještaju ukrajinske izbjeglice ili koje osiguravaju drugu pomoć Ukrajini. 1,12 milijardi dolara namijenjeno je za makroekonomske potrebe Ukrajine i razne potrebe koje se podmiruju iz ukrajinskog državnog proračuna.<ref>[https://appropriations.house.gov/sites/democrats.appropriations.house.gov/files/Ukraine%20Supplemental%20Summary.pdf UKRAINE SUPPLEMENTAL APPROPRIATIONS ACT, 2022], Službene stranice Kongresa SAD. Pristupljeno 17. ožujka 2022.</ref> Pored razne vojne i humanitarne pomoći, Europska unija je osigurala 1,2 milijardi pomoći za održavanje financijske stabilnosti u Ukrajini.<ref>[https://www.business-standard.com/article/international/eu-disburses-first-instalment-of-eur-300-million-aid-to-ukraine-122031100936_1.html "EU disburses first instalment of EUR 300 million aid to Ukraine"], "Business Standard", 11. ožujka 2022.</ref> Na donatorskoj konferenciji održanoj u organizaciji Poljske i Švedske u [[Varšava|Varšavi]] 5. svibnja 2022. godine obvezali su se donatori pružiti Ukrajini 6,5 milijardi humanitarne pomoći. Prema izjavi poljskog premijera [[Mateusz Morawiecki|Mateusza Morawieckog]], u vrijeme konferencije je Ukrajina primala dnevno 3.000 tona pomoći, koju bi količinu prema njemu trebalo učetverostručiti.<ref>[https://www.tribuneindia.com/news/world/international-donors-conference-in-warsaw-raises-6-5-billion-for-war-torn-ukraine-392102 "International Donor’s Conference in Warsaw raises $6.5 billion for war-torn Ukraine"], "The Tribune India", 5. svibnja 2022.</ref> === Informacijske aktivnosti === Od samog početka rata, Ukrajina je ostvarila protok informacija sa svoje strane ratišta koji je brz i dinamičan, te je uspio zadobiti dovoljno povjerenje javnosti, osobito u savezničkim zemljama. Analitičari ocjenjuju da je učinak u prvim mjesecima rata iznad očekivanja i pogodan predmet za izučavanje komunikacijskih stručnjaka.<ref>[https://taskandpurpose.com/analysis/ukraine-information-war/ "The real reason Ukraine’s information war is so successf]ul", Daniel Johnson, 29. ožujka 2022.</ref> Objavljuju se u ožujku ocjene da "Ukrajinci pobjeđuju u informacijskom ratu".<ref>[https://thefederalist.com/2022/03/02/ukrainians-are-winning-the-information-war/ "Ukrainians Are Winning The Information War"], Chuck Devore, 2. ožujka 2022.</ref> Zahvaljujući dijelom i prikladnom pristupu informiranju vlastitog stanovništva, održana je u prvim mjesecima potrebna sloga i ratni moral ukrajinskog stanovništva.<ref>[https://www.newsweek.com/93-percent-ukrainians-believe-russia-will-defeated-poll-1689796 "93 Percent of Ukrainians Believe Russia Will Be Defeated: Poll",] Xander Landen, "Neewsweek", 30. ožujka 2022. </ref> Pomogli su i izrazi podrške mnogih ne-Ukrajinaca; tako su npr. članovi slave grupe "[[Pink Floyd]]" početkom travnja 2022. god. u suradnji s ukrajinskim pop-pjevačem Andriyem Khlyvnyukom snimili pjesmu “Hey Hey Rise Up”, koja je obrada domoljubne borbene pjesme "Oj u luzi červona kalina" (ukrajinski: ''Ой, у лузі червона калина'') koju je kompozitor Stepan Čarnetski bio napisao 1914. kao koračnicu dobrovoljačke postrojbe koja se na Austro-Ugarskoj strani borila protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i potom postala postrojbom [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]] koja se borila protiv Crvene Armije. U Ukrajini se, jasno, zna da je pjesma tijekom postojanja Sovjetskog Saveza bila zabranjena i da se zbog njenog pjevanja dobivalo zatvorske kazne, izgnanstvo ili u najboljem slučaju premlaćivanje<ref>[https://www.ukrainianmuseumlibrary.org/pdf/2018/sower-november-2018-eng.pdf Songs of Ukrainian World War I Soldier, Lubow Wolynetz], "The Sower", November 25, 2018</ref> - te se očito i danas pjeva s proturuskim prkosom: u cjelovitom tekstu pjesme se, naposljetku, doslovno pjeva o dragovoljcima koji kreću "... u krvavi boj, da oslobodimo braću Ukrajince od moskovskih okova".<ref>[https://tsn.ua/ukrayina/oy-u-luzi-chervona-kalina-teks-pisni-istoriya-yiyi-viniknennya-i-naypopulyarnishi-vikonannya-2026975.html "Ой, у лузі червона калина"] - текст пісні, історія її виникнення і найпопулярніші виконання (ukrajinski), "TSN.UA", 8. travnja 2022.</ref> <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=jCSnpciUzNE "Ой у лузі червона калина. Київське метро]" (video), Андрій Лавріненко, 27. studenog 2014.</ref> <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=MocGBVMw2VU "Ой у лузі червона калина Одеса (2022) Новини України"] (video), "Odesa Film Studio", 7. travnja 2022.</ref> == Strana vojna pomoć Ukrajini == [[Europska komisija]] objavila je 26. veljače 2022. da će izaći ususret ukrajinskim potrebama za ratnim materijalom te da će se dio tih potreba financirati iz proračunskih sredstava same [[Europska unija|Europske unije]].<ref>Maïa De La Baume i Jacopo Barigazzi, [https://www.politico.eu/article/eu-ukraine-russia-funding-weapons-budget-military-aid/ "EU agrees to give €500M in arms, aid to Ukrainian military in ‘watershed’ move"], Politico, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Žurnu vojnu pomoć u oružju i drugom ratnom materijalu u Ukrajinu šalju i sljedeće države: [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Francuska]], [[Švedska]], [[Nizozemska]], [[Češka]], [[Italija]], [[Portugal]], [[Grčka]], [[Rumunjska]], [[Španjolska]],<ref>Sodiq Oyeleke, [https://punchng.com/full-list-15-countries-sending-arms-to-ukraine-since-russias-invasion/ "Full list: 15 countries sending arms to Ukraine since Russia’s invasion"], Punch, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> [[Hrvatska]],<ref>[https://crodex.net/pomoc-ukrajini-salje-hrvatska-40-slepera-vojne-opreme/ "Pomoć Ukrajini šalje Hrvatska, 40 šlepera vojne opreme"], CRODEX.NET, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> [[Poljska]]<ref>Jaroslaw Adamowski, [https://www.defensenews.com/global/europe/2022/02/02/poland-to-send-air-defense-weapons-ammo-drones-to-ukraine/ "Poland to send air-defense weapons, ammo, drones to Ukraine"], DefenseNews, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> i [[Slovačka]].<ref>[https://www.euronews.com/2022/02/27/us-ukraine-crisis-slovakia-arms "Slovakia to send artillery ammunition, fuel worth 11 million euros to Ukraine"], Reuters, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Oružje je do Ukrajine u pravilu dolazilo preko teritorija Poljske,<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/09/politics/ukraine-aid-spending-bill-congress/index.html "Here's what's in the $13.6 billion Ukraine aid package"], Katie Lobosco, CNN (Updated) 15. ožujka 2022.</ref><ref>Alexandra Brzozowski, Sarantis Michalopoulos i Silvia Ellena, [https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/poland-key-in-western-weapons-supplies-to-ukraine/ "Poland ‘key’ in Western weapons supplies to Ukraine"], EURACTIV.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> budući da je [[Viktor Orbán|Orbanova]] Mađarska zabranila tranzit vojnog materijala za Ukrajinu preko svog teritorija.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-28|title=Hungary refuses to allow weapons transit to Ukraine|url=https://www.politico.eu/article/hungary-foreign-minister-peter-szijjarto-weapon-transit-ukraine/|access-date=2022-07-03|website=POLITICO|language=en-US}}</ref> === Lako pješačko naoružanje === U ranim fazama rata značajno mjesto zauzeli su prijenosni sustavi za protuoklopnu i protuzračnu borbu (MANPADS). Obje kategorije lakih raketnih sustava isporučene su u tisućama primjeraka.<ref>"[https://edition.cnn.com/2022/03/06/politics/mark-milley-ukraine-military-assistance/index.html At a secret airfield in Eastern Europe, a multinational effort to send weapons to Ukraine proceeds at high speed]", Oren Liebermann, CNN, 7. ožujka 2022.</ref> === Teško naoružanje === ==== Oklopništvo ==== Poljska je poslala Ukrajini dvjestotinjak tenkova T-72 (varijante A, M1, M1R),<ref>{{Citiranje weba|title=T-72M1 & T-72M1R tanks donated by Poland are now in service with Ukraine {{!}} Ukraine - Russia conflict war 2022 {{!}} analysis focus army defence military industry army|url=https://www.armyrecognition.com/ukraine_-_russia_invasion_conflict_war/t-72m1_t-72m1r_tanks_donated_by_poland_are_now_in_service_with_ukraine.html|access-date=2022-07-02|website=www.armyrecognition.com}}</ref> da bi u srpnju 2022. godine, najavila i isporuku tenkova [[PT-91|PT-91 Twardy]].<ref>{{Citiranje weba|title=Varšava šalje Ukrajincima svoje Twardyje, što sve znamo o tenku koji je ponos poljske obrambene industrije|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/poljska-ukrajina-twardy-tenk-pt-91-foto-20220715|access-date=2022-07-15|website=tportal.hr}}</ref> Desetak vlastitih tenkova T-72 isporučila je i Češka Republika.<ref>{{Citiranje weba|title=Poland Has Sent More Than 200 Tanks to Ukraine|url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news-2022-04-29/card/poland-has-sent-more-than-200-tanks-to-ukraine-Krwar3DCPzHJJk4UMVh4|access-date=2022-07-02|website=WSJ|language=en}}</ref> Španjolska je Ukrajini bila spremna isporučiti i moderne tenkove [[Leopard 2]], međutim, njihovu isporuku blokirala je Njemačka.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-13|title=Media: Germany blocks Spain from sending arms to Ukraine|url=https://bnn-news.com/media-germany-blocks-spain-from-sending-arms-to-ukraine-235433|access-date=2022-07-02|website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia|language=en-US}}</ref> Slovenija je pridonijela isporukama teškog naoružanja donacijom osamdesetak [[BVP M-80|borbenih vozila pješaštva M-80]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-22|title=Germany and Slovenia provide howitzers and IFVs to Ukraine|url=https://www.army-technology.com/news/germany-slovenia-howitzers-ifvs-ukraine/|access-date=2022-07-02|website=Army Technology|language=en-US}}</ref> Njemačka je najavila isporuku desetak samovoznih protuzrakoplovnih topova Flakpanzer Gepard. <ref name=":10">{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Military hardware for Ukraine: Who plans to supply what? {{!}} DW {{!}} 03.06.2022|url=https://www.dw.com/en/military-hardware-for-ukraine-who-plans-to-supply-what/a-62015239|access-date=2022-07-02|website=DW.COM|language=en-GB}}</ref> ==== Topništvo ==== Ukrajina i njeni saveznici nakon mjesec dana trajanja invazije, procijenili su da će za narednu fazu rata važna biti pomoć u topničkom naoružanju, napose onog velikog dometa i razorne snage. Pri tomu je deklarirana potreba za modernijim haubicama NATO kalibara, popraćenih dovoljnim količinama strjeljiva, kako bi se kontriralo ruskoj prednosti u teškom topništvu. U skladu s deklariranim, u travnju 2022., Sjedinjene Američke Države otpočele su sa isporukama teških [[M777|Haubica M777]] u NATO kalibru 155 m, korištenih u američkim postrojbama. Spomenute haubice imaju sposobnosti nadmoćne sustavima koje koriste ruske snage.<ref>[https://nationalpost.com/news/world/u-s-rushes-155mm-howitzers-to-ukraine-as-old-fashioned-artillery-holds-russians-at-bay "U.S. rushes 155mm howitzers to Ukraine as old-fashioned artillery holds Russians at bay"], Marc Champion i Aliaksandr Kudrytski, Bloomberg News, 29. travnja 2022.</ref> Australija se krajem travnja 2022. obvezala isporučiti još 6 haubica tog tipa,<ref>[https://www.thedefensepost.com/2022/04/27/australia-m777-howitzers-ukraine/ "Australia to Deliver Six M777 Howitzers to Ukraine"], INDER SINGH BISHT, "", 27. travnja 2022.</ref> a Kanada još 4.<ref>[https://www.cbc.ca/news/politics/ukraine-m777-howitzer-russia-heavy-artillery-1.6427762 "Canada sends four pieces of field artillery to Ukraine as country braces for renewed Russian attack"], Murray Brewster, "CBC News", 22. travnja 2022.</ref> Kako je riječ o oružju koje je u uporabi i u oružanim snagama drugih zemalja, isporuku u samu Ukrajinu bilo je moguće izvršiti brzo. Tako je do početka svibnja veći dio tog teškog oružja već bio isporučen.<ref>[https://english.almayadeen.net/news/politics/pentagon:-us-has-transferred-80-of-m77-howitzers-destined-to "Pentagon: US has transferred 80% of M777 Howitzers destined to Ukraine"], "Al Mayadeen Net", 2. svibnja 2022.</ref> Krajem travnja 2022. god. Nizozemska je najavila da će isporuku "određenog broja" [[Samohodno topništvo|samohodnih]] haubica [[Panzerhaubitze 2000]]. U pripremi za isporuku sudjelovale su i njemačke tvrtke koje su taj sustav proizvele<ref>[https://newsbeezer.com/romaniaeng/the-netherlands-deliver-panzerhaubitze-2000-to-ukraine/ "The Netherlands deliver Panzerhaubitze 2000 to Ukraine"], "NewsBeezer.com" 26. travnja 2022.</ref> Isporuku 7 nedavno remontiranih haubica PZH 2000 najavila je i Njemačka.<ref>[https://www.glasistre.hr//svijet/njemacka-ukrajini-isporucuje-oklopne-haubice-794818 "Njemačka Ukrajini isporučuje oklopne haubice"], HINA, "Glas Istre", 6. svibnja 2022.</ref> Iste haubice, Ukrajini je isporučila i Italija.<ref name=":10" /> Krajem travnja 2020. godine ministar obrane Velike Britanije, Ben Wallace, najavio je isporuku britanskih haubica kalibra 105 milimetara.<ref>[https://www.defensenews.com/global/europe/2022/04/25/the-race-is-on-britain-moves-to-get-heavy-artillery-to-ukraine/ ‘The race is on’: Britain moves to get heavy artillery to Ukraine,] Andrew Chuter, "Defense News", 25. travnja 2022.</ref> Slovačka je Ukrajini isporučila 16 rabljenih samohodnih haubica [[ZUZANA]], kao i razno drugo topničko naoružanje iz arsenala vojski NATO saveza. Radilo se o samohodnim i vučnim topničkim sustavima sovjetske proizvodnje kakvi su već bili u uporabi među Ukrajincima.<ref>[https://www.19fortyfive.com/2022/04/nato-sends-the-big-guns-and-rocket-artillery-to-help-ukraine-fight-russia/ "NATO Sends The ‘Big Guns’ And Rocket Artillery To Help Ukraine Fight Russia"], Sebastien Roblin, "1945", 14. travnja 2022.</ref> Velika Britanija obvezala se isporučiti ukrajinskim snagama još 20 samohodnih haubica [[AS90 Braveheart]] kalibra 155 mm s velikim količinama strjeljiva.<ref>[https://sofrep.com/news/britain-hands-over-deadly-as-90-braveheart-howitzers-and-45000-high-explosive-shells-to-ukraine/ "Britain Hands Over Deadly AS-90 Braveheart Howitzers and 45,000 High Explosive Shells to Ukraine"], Guy McCardle 25. travnja 2022.</ref> Početkom lipnja najavljeno je da će Poljska nadopuniti ranije isporuke haubica AHS Krab s dodatnih 50 novoproizvedenih haubica istog tipa.<ref>[["Poland to Deliver Self-Propelled Howitzers to Ukraine]]", INDER SINGH BISHT, "The Defense Post", 9. lipnj 2022.</ref> Tijekom lipnja 2022. na bojištima u Ukrajini pojavile su se i francuske samohodne haubice [[Caesar|CAESAR]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-10|title=Focus - Meet the Ukrainian forces using French-supplied Caesar howitzers|url=https://www.france24.com/en/tv-shows/focus/20220610-meet-the-ukrainian-forces-using-french-supplied-caesar-howitzers|access-date=2022-07-02|website=France 24|language=en}}</ref> Krajem svibnja 2022. god. ukrajinske vlasti javljaju da su u tijeku isporuke [[M109A3GNM|samohodnih haubica M109]], kalibra 155 mm, iz Sjedinjenih Američkih Država. Početkom lipnja 2022. god. Norveška je izvijestila o isporuci 22 samohodne haubica M109, u paketu s rezervnim dijelovima i strjeljivom.<ref>[https://www.politico.eu/article/norway-ukraine-donates-howitzers/ "Norway donates howitzers to Ukraine]", LUANNA MUNIZ i ZOYA SHEFTALOVICH, 8. lipnja 2022.</ref> ==== Raketni sustavi zemlja-zemlja ==== Krajem svibnja 2022., Sjedinjene Američke Države su također potvrdile isporuku i samovoznih višecjevnih raketne sustava [[M142 HIMARS]] i [[M270 MLRS]], koji zahvaljujući velikom dometu i bojevim glavama velike razorne moći značajno pojačavaju sposobnosti djelovanja ukrajinskih raketaša.<ref>"Biden admin to send Multiple Launch Rocket Systems to Ukraine in $40B aid package", Bradford Betz , Jennifer Griffin, "Fox News", 31. svibnja 2022.</ref> Ujedinjena Kraljevina i Norveška, su također pristale na isporuku sustava M270 Ukrajini iz svojih zaliha.<ref>{{Citiranje weba|last=user|title=Norway and the UK will provide more M270 MLRS units to Ukraine|url=https://newstechok.com/norway-and-the-uk-will-provide-more-m270-mlrs-units-to-ukraine/58890/|access-date=2022-07-02|language=en-US}}</ref> ==== Protubrodski raketni sustavi ==== Objavljena je i isporuka protubrodskih projektila "[[Harpoon]]" iz Danske.<ref>[https://eutoday.net/news/politics/2022/ukraine-receives-first-batch-of-harpoon-anti-ship-missiles "Ukraine receives first batch of Harpoon anti-ship missiles"], "EU Today", 29. svibnja 2022.</ref> Obuku 20 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga za korištenje sustava "Harpoon" osigurale su Sjedinjene Američke Države.<ref>[https://english.almayadeen.net/news/politics/us-training-ukrainians-on-danish-harpoon-missiles:-official "US training Ukrainians on Danish Harpoon missiles: official"], " Al Mayadeen", 26. svibnja 2022. </ref> Velika Britanija najavila je da će isporučiti Ukrajini rakete "Harpoon" još početkom travnja 2022. god.<ref>[https://www.dailymail.co.uk/news/article-10697657/Britain-send-anti-ship-missiles-armoured-vehicles-Ukraine-Putins-offensive-ramps-up.html "UK is set to offer Ukraine more firepower after Salisbury arms summit with plans to provide anti-ship missiles and armoured vehicles that can withstand rockets"], MARK NICO, "DAILY MAIL", 7. travnja 2022.</ref> Uz razno drugo topničko streljivo za topnička sredstva u NATO kalibrima, Kanada je isporučila Ukrajini 155 milimetarske projektile "[[Excalibur (projektil)|Excalibur]]".<ref>[https://sofrep.com/news/canada-is-sending-ukraine-excalibur-precision-guided-extended-range-artillery-shells/ "Canada is Sending Ukraine Excalibur Precision-Guided, Extended-Range Artillery Shells"], Guy McCardle, "SOFREP", 24. travnja 2022.</ref> === Zrakoplovi === Ukrajini, koja inače ima daleko slabiju mogućnost djelovanja zrakoplovima od Rusije - su nakon početka ratnih djelovanja isporučeni dodatni primjerci bespilotnih letjelica "[[Bayraktar TB2]]" proizvedenih u [[Turska|Turskoj]]. Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage te bespilotne letjelice koriste u prvom redu protiv vozila koje prevoze gorivo i drugu opskrbu borbenim postrojbama - kojima ruske snage često nisu u stanju pružiti djelotvornu protuzračnu obranu - nastojeći otežati djelovanje i napredovanje ruskih oklopnih postrojbi.<ref>[https://www.forbes.com/sites/davidhambling/2022/03/03/ukraine-receives-fresh-supplies-of-bayraktar-drones-and-anti-tank-weapons/?sh=3e245151359a "Ukraine Receives Fresh Supplies Of Bayraktar Drones And Eye-Popping Numbers Of Anti-Tank Weapons"] (Updated), David Hambling, "Forbes", 3. ožujka 2022. Pristupljeno 10. ožujka 2022.</ref> Riječ je o bespilotnim letjelicama sposobnima dostići ciljeve na čitavom ukrajinskom bojištu, ostajući u zraku 24 sata i duže, gađajući ciljeva na zemlji navođenim raketama. Ukrajinske snage već su ranije stekle prva borbena iskustva s Bayraktaima letjelicama, koristeći ih u Donbasu.<ref>[https://www.thedefensepost.com/2021/10/27/ukraine-deploys-bayraktar-drone/ "After Ukraine’s First Bayraktar Drone Attack, Rebels Allege Minsk Violation"], Inder Singh Bisht, "The Defense Post", 27. listopada 2021.</ref> Tijekom travnja 2022. god. ukrajinski su saveznici osigurali rezervne dijelove za oštećene ukrajinske ratne zrakoplove, omogućivši da se dvadesetak vrati u borbenu uporabu.<ref>[https://www.foxnews.com/politics/allies-hail-ukraine-with-spare-parts-add-20-aircraft-to-fleet-as-russia-bombardment-increases-dod "Allies send Ukraine 'spare parts,’ adding 20 aircraft to fleet as Russia bombardment increases: DOD"], Caitlin McFall, "Fox News", 20. travnja 2022.</ref> Sjedinjene Američke Države Ukrajni su uputile i 11 novih helikoptera [[Mil Mi-17]] ruske proizvodnje, koje su SAD prvobitno kupile za savezniče snage u Afganistanu.<ref>[https://sofrep.com/news/eleven-new-mi-17-hip-helicopters-for-ukraine-coming-from-us/ "Eleven New MI-17 Hip Helicopters for Ukraine Coming From US"], Guy McCardle, "SOFREP, 25. travnja 2022.</ref> == Držanje ukrajinskih vlasti na okupiranom području == U nekim dijelovima Ukrajine lokalne ukrajinske vlasti dogovorile su se da će nastaviti upravljati lokalnim poslovima, ukoliko okupacijske snage ostave u gradovima ukrajinske zastave i klone se miješanja u civilne poslove i sigurnost građana. Bilježi se da su pregovori lokalnih vlasti i predstavnika okupacijskih snaga praćeni demonstracijama stanovništva protiv okupatora.<ref>Aurora Bosotti, [https://www.express.co.uk/news/world/1574284/Ukraine-Konotop-surrender-Sumy-Russia-bombing-video-vn "Ukrainian town rejects Russia ultimatum to surrender as delegation leaves holding grenades"], Daily Express, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref><ref>Kateryna Tyschenko, [https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/02/28/7326885/ "Residents in occupied Berdyans'k drive away Russian military equipment, save Ukrainian flags"], Ukrainskaya Pravda News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> 15 dana nakon okupacije [[Melitopolj|Melitopolja]], grada od oko 150 tisuća stanovnika, kao nova gradonačelnica se sredinom ožujka 2022. god. javila Galina Danilčenko, koju su tu dužnost izgleda postavile ruske okupacijske vlasti.<ref>[https://news.sky.com/story/ukraine-war-humanitarian-aid-for-besieged-city-of-mariupol-will-arrive-this-afternoon-zelenskyy-says-12564860 "Ukraine war: 'Russia-installed' Melitopol mayor says city must adapt to new reality after predecessor's 'kidnapping'"], Ian Collier, "Sky News", 13. ožujka 2022.</ref> 4 dana kasnije, Ured Predsjednika Ukrajine je objavio da je pravi gradonačelnik Ivan Fedorov otpušten iz ruskog zarobljeništva u razmjeni za nekoliko ruskih vojnika koje su bile zarobile ukrajinske snage; Fedorovu je dodijeljeno odlikovanje zbog prikladnog držanja pred okupatorom.<ref>[https://www.newsweek.com/melitopol-mayor-ivan-fedorov-exchanged-russian-soldiers-kidnapping-1689244 "Young Russian Soldiers Exchanged by Ukraine for Return of Melitopol Mayor"], Aaron McDade, ".Newsweek", 17. ožujka 2022.</ref> Ukrajinski izvori narednih dana izvješćuju o sličnim postupanjima ruskih okupacijskih vlasti prema drugim gradonačelnicima<ref>[https://thehill.com/policy/international/598007-ukrainians-say-russians-have-abducted-a-second-mayor "Ukrainians say Russians have abducted a second mayor"], Mychael Schnell, "The Hill", 13. ožujka 2022.</ref> i lokalnim dužnosnicima.<ref>[https://www.foxnews.com/world/ukraine-deputy-mayor-europe-largest-nuclear-plant-abducted "Ukrainian deputy mayor of home to Europe's largest nuclear plant abducted by Russian occupying forces"], Danielle Wallace, "Fox News", 21. ožujka 2022.</ref> Početkom travnja 2022. god. ukrajinski su mediji optužili nekolicinu gradonačelnika iz [[Luganska oblast|Luhanske oblasti]] za [[Kolaboracija|koloboracionizam.]]<ref>"[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/3/7336785/ Four mayors turned out to be traitors in the Luhansk region - the Head of the Regional Military Administration"], Olena Roschina, "Ukrajinska pravda", 3. travnja 2022.</ref> Barem jedan od njih - gradonačelnik [[Kremina|Kremine]] Vlodymyr Struk je ubijen, od uniformiranih osoba koje su po svemu sudeći došle s ukrajinske strane.<ref>[https://www.ibtimes.sg/pro-russian-mayor-eastern-ukrainian-city-who-cheered-putin-decision-invade-ukraine-kidnapped-63151 "Pro-Russian Mayor of Eastern Ukrainian City Who Cheered Putin's Decision to Invade Ukraine Kidnapped and Killed by Residents"], R. Ghosh, "International Bussiness Times", 3. ožujka 2022. (updated)</ref> Krajem ožujka 2022. godine, ukrajinski mediji izvješćuju o posrednim saznanjima, da se ruske okupacijske vlasti pripremaju na okupiranom području kao sredstvo plaćanja uvesti [[Rubalj|ruski rubalj]], te u toj valuti isplaćivati plaće ukrajinskim javnim službenicima i namještenicima.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/03/22/7333737/ "In the Kherson region, Russians want to put rubles into circulation - a local deputy"], (engleski) "Ukrayinska Pravda News", 22. ožujka 2022.</ref> Na području [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] na jugu Ukrajine (oko milijun stanovnika), koja je najvećim dijelom pod okupacijom Rusije makar nije u sklopu [[Donbas|Donbasa]], okupatori su s krajem travnja 2022. god. na sve strane istaknuli ruske državne zastave, te dovršavaju pripreme za uvođenje plaćanja u [[Rubalj|ruskom rublju]] umjesto [[Ukrajinska grivnja|ukrajinske hrivne]]. Postavljaju okupacijske vlasti gradonačelnike iz redova svojih koloboracionista, te se najavljuje osnivanje proruske "Hersonske Narodne Republike", po uzoru na takve tvorevine u Donbasu.<ref>[https://www.scotsman.com/news/world/ukraine-russia-ruble-to-be-imposed-on-occupied-ukrainian-region-of-kherson-3672851 "Ukraine-Russia: Ruble to be imposed on occupied Ukrainian region"], Jane Bradley, "The Scotsman", 28. travnja 2022.</ref> == Ratni zločini == [[Datoteka:Ukrainian civilian killed during the Russian bombing of Chernihiv.jpg|mini|250x250px|Ukrajinski civil ubijen tijekom bombardiranja grada Černjihiva. ]] === Zločini nad Ukrajincima === Dana 28. veljače, nadzorne kamere u blizini Kijeva, snimile su rusko oklopno vozilo [[BMP-2]], kako bez upozorenja puca po ukrajinskom civilnom automobilu prilikom čega je, čini se, ubijen stariji bračni par koji se nalazio u automobilu.<ref>{{Citiranje weba|last=Archive|first=View Author|last2=feed|first2=Get author RSS|date=2022-03-08|title=Horrifying video shows Russian tank obliterating civilian car in Ukraine|url=https://nypost.com/2022/03/08/russian-tank-obliterates-civilian-car-in-ukraine-video/|access-date=2022-03-28|website=New York Post|language=en-US}}</ref> Negdje tijekom ožujka, nadzorne kamere su snimile ruske vojnike kako pucaju u leđa zaštitaru i vlasniku prodavaonice rabljenih automobila blizu Kijeva, nakon čega su u istu radnju provalili i opljačkali ju. U nastavku snimke se vidi te vojnike kako piju alkohol unutar radnje, prije nego je ranjeni zaštitar pozvao postrojbe lokalne teritorijalne obrane, koje su ušle u obračun s ruskim pljačkašima. Ranjeni zaštitar je kasnije iskrvario od prostrijelnih rana.<ref>{{Citiranje weba|last=CNN|first=EXCLUSIVE by Sara Sidner, Sandi Sidhu, Vasco Cotovio, Kostyantyn Gak and Oleksandra Titorova|title=Exclusive: Video shows Russian soldiers killing 2 civilians|url=https://www.cnn.com/2022/05/11/europe/ukraine-video-russian-soldiers-shoot-civilians/index.html|access-date=2022-05-17|website=CNN}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=staff|first=T. O. I.|last2=AFP|title=Video shows Russian soldiers shooting Ukrainian civilians in the back|url=https://www.timesofisrael.com/video-shows-russian-soldiers-shooting-ukrainian-civilians-in-the-back/|access-date=2022-05-17|website=www.timesofisrael.com|language=en-US}}</ref> Dana 9. ožujka, gradsko vijeće grada Mariupolja, objavilo je da je ruska avijacija bombardirala rodilište i dječju bolnicu u dotičnom gradu.<ref>{{Citiranje weba|last=Telegram.hr|title=Rusi bombardirali rodilište i dječju bolnicu u Mariupolju, Zelenskij: 'Djeca su pod ruševinama'|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusi-su-bombardirali-rodiliste-i-djecju-bolnicu-u-mariupolju-zelenskij-djeca-su-pod-rusevinama/|access-date=2022-03-28|website=Telegram.hr|language=hr}}</ref> Dana 10. ožujka 2022. godine, u medijima su objavljeni presretnuti telefonski razgovori ruskih vojnika koji zovu doma, hvale se pljačkanjem kuća i pucanjem po civilima.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajina objavila razgovore ruskih vojnika: "Nema više Cole? Donosim kući televizor"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2348513|access-date=2022-03-28|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Dana 16. ožujka 2022. godine, ruske snage uništile su kazalište u Mariupolju, koje je služilo kao sklonište stotinama ukrajinskih civila.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-16|title=Rusi bombardirali kazalište u centru Mariupolja, u kojem su se sklonile stotine civila|url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/rusi-bombardirali-kazaliste-u-centru-mariupolja-u-kojem-su-se-sklonile-stotine-civila/|access-date=2022-03-28|website=Novi list|language=en}}</ref> Jedan trideset 33-godišnji Ukrajinac iz Černjihiva posvjedočio je kako su njega i njegovu obitelj ruski vojnici prvo mučili, a zatim odveli na strijeljanje. On je, međutim, preživio egzekuciju jer mu je metak promašio vitalne organe, nakon čega se pravio mrtav i čekao da Rusi otiđu. Kasnije je izašao iz jame, te se uspio spasiti.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajinac ispričao potresno iskustvo: Braću i njega Rusi mučili, upucali pa bacili u jamu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ukrajinac-ispricao-potresno-iskustvo-bracu-i-njega-rusi-mucili-upucali-pa-bacili-u-jamu-1587389|access-date=2022-05-18|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Krajem ožujka 2022. godine, ruske su snage otvarale vatru po civilnim vozilima u okolici Kijeva, prilikom čega su ubili jednog civila, koji je izašao van iz auta i digao ruke u znak predaje.<ref>{{Citiranje weba|title=UZNEMIRUJUĆE Ukrajinac u autu bježao s obitelji. Rusi ubili njega i ženu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2350914|access-date=2022-03-28|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Dana 24. ožujka, Ukrajina je optužila Ruse, da prisilno odvode ukrajinske civile iz okolice Mariupolja u Rusiju.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajina optužuje Moskvu da prisilno odvodi civile u Rusiju|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/civili-rusija-ukrajina-izbjeglice/31769216.html|access-date=2022-03-28|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref>Tjedan dana ranije, zabilježen je i slučaj kada su Rusi raketama gađali ljude koji su stajali u redu za humanitarnu pomoć.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Ukrajinska zastupnica: Rusi su ubili civila pa pred djetetom više puta silovali ženu|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2351141|access-date=2022-03-28|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Još vijesti o ruskim pljačkama ukrajinskih domova objavljene su 30. ožujka.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-30|title=Slobodna Dalmacija - Ukrajinci presreli razgovor ruskog vojnika: ‘Draga, ukrao sam kozmetiku za tebe‘; Supruga: ‘Sofija će u školu, trebat će je**ni laptop. Uzmi sve!‘|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-presreli-razgovor-ruskog-vojnika-draga-ukrao-sam-kozmetiku-za-tebe-supruga-sofija-ce-u-skolu-trebat-ce-je-ni-laptop-uzmi-sve-1180195|access-date=2022-03-31|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> Početkom travnja, pojavile su se snimke ruskih vojnika povučenih nazad iz Ukrajine u Bjelorusiju, gdje su preko lokalnih kurirskih službi slali popljačkanu robu diljem Rusije. Prema pisanju medija, pokradenu ukrajinski imovinu paketima slali su prema: [[Moskva|Moskvi]], [[Omsk|Omsku]], [[Uljanovsk|Uljanovsku]], [[Novosibirsk|Novosibirsku]], [[Usurijsk|Ussurijsku]] itd.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-06|title=Slobodna Dalmacija - Ruski vojnici koji su stigli s ukrajinskog bojišta u bjeloruski grad Mazir, kući šalju tone pokradenih televizora, klima, perilica, mobitela… Pogledajte video snimku|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ruski-vojnici-koji-su-stigli-s-ukrajinskog-bojista-u-bjeloruski-grad-mazir-kuci-salju-tone-pokradenih-televizora-klima-perilica-mobitela-pogledajte-video-snimku-1181793|access-date=2022-04-06|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> Zabilježeni su slučajevi mučenja ukrajinskih ratnih zarobljenika, u kojima su zarobljenicima rezani prsti na rukama.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-04|title=Slobodna Dalmacija - Rusi zarobljenim ukrajinskim borcima iz Azovstalja obećali da će ih ostaviti na životu, a onda je majka jednog od njih dobila najstrašnije pismo|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/rusko-izivljavanje-zarobljenim-ukrajinskim-borcima-iz-azovstalja-obecali-da-ce-ih-ostaviti-na-zivotu-evo-sto-se-uskoro-dogodilo-jednom-od-njih-ostalima-se-gubi-trag-1189870|access-date=2022-05-07|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> ==== Pokolj u Buči ==== {{glavni|Pokolj u Buči}}Nakon što su početkom ožujka 2022., ukrajinske snage oslobodile Kijevsko predgrađe Buču, na ulicama su pronađeni deseci masakriranih civila, od kojih je nekima pucano u glavu nakon što su im ruke bile svezane iza leđa. Prema riječima gradonačelnika Buče, u gradu je otkrivena i masovna grobnica u kojoj je pronađeno još 280 tijela ubijenih. Budući da su Rusi prakticirali miniranje tijela ubijenih ljudi,<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-05|title=Jutarnji list - ‘Ruski vojnik se posramio kad sam krenuo uzeti tijelo mog prijatelja Jurija, poslije sam shvatio i zašto‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-vojnik-se-posramio-kad-sam-krenuo-uzeti-tijelo-mog-prijatelja-jurija-poslije-sam-shvatio-i-zasto-15179905|access-date=2022-04-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> ukrajinske službe koje su radile na asanaciji, tijela su prvo vezati žicom za neki udova, a potom ih pomicati ih iz daljine, kako bi se uvjerili da ispod njih nema eksplozivne naprave.<ref>{{Citiranje weba|last=staff|first=T. O. I.|last2=AFP|title=Israel envoy to Ukraine says killing of civilians in Bucha unjustifiable ‘war crime’|url=https://www.timesofisrael.com/israel-envoy-to-ukraine-says-killing-of-civilians-in-bucha-unjustifiable-war-crime/|access-date=2022-04-03|website=www.timesofisrael.com|language=en-US}}</ref> Dana 7. travnja, pojavila se snimka na kojoj se čuje navodni ruski zapovjednik blizu Mariupolja kako daje naredbu svojim podređenima da pucaju u civile.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-07|title=Jutarnji list - Ukrajinci objavili uznemirujuću snimku ruskih vojnika: ‘U civilnoj su odjeći? Sve ih poubijajte! Sve!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-objavili-uznemirujucu-snimku-ruskih-vojnika-u-civilnoj-su-odjeci-sve-ih-poubijajte-sve-15180844|access-date=2022-04-08|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Dana 8. travnja 2022. godine na željeznički kolodvor u Kramatorsku, prepun ukrajinskih civila, pao je balistički projektil Točka-U počinivši masakr.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-04-08|title=Kramatorsk station attack: What we know so far|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-61036740|access-date=2022-04-08}}</ref> ==== Silovanja ==== Dana 28. ožujka, ukrajinska je zastupnica Marija Mezencova optužila ruske vojnike da su u blizini Kijeva ubili neimenovanog civila, a zatim mu pred djecom silovali ženu.<ref name=":3" /> Posebna predstavnica UN-a za seksualno nasilje u ratu, Pramilla Patten, 4. svibnja 2022. ukazala je na izvješća prema kojima ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-04|title=Jutarnji list - Specijalna predstavnica UN-a: ‘Dobili smo izvješća da ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/specijalna-predstavnica-un-a-dobili-smo-izvjesca-da-ruski-vojnici-siluju-ukrajinske-muskarce-i-djecake-15192797|access-date=2022-05-07|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Slične optužbe iznijela je nekoliko dana kasnije i zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova, govoreći o dječaku kojeg su navodno ruski vojnici silovali.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajinci objavili crtež dječaka. Kažu da su ga ruski vojnici silovali pred majkom|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2363876|access-date=2022-05-13|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Ukrajinska povjerenica za ljudska prava Ljudmila Denisova spominjala je i slučaj bebe stare devet mjeseci koji je ruski vojnik silovao stalkom za svijeću pred njegovom majkom.<ref>{{Citiranje novina|last=Nadeau|first=Barbie Latza|date=2022-05-20|title=Russians Accused of Raping and Killing a 1-Year-Old Child, Says Ukraine official|language=en|work=The Daily Beast|url=https://www.thedailybeast.com/russians-accused-of-raping-and-killing-a-one-year-old-child-says-ukraine-official|access-date=2022-05-24|quote=The dead boy is among dozens of alleged child rape victims which include two 10-year-old boys, triplets aged 9, a 2-year-old girl raped by two Russian soldiers, and a 9-month-old baby who was penetrated with a candlestick in front of its mother, according to Ukraine’s Commissioner for Human Rights, Lyudmyla Denisova.}}</ref> U drugom slučaju, dječak star godinu dana umro je od posljedica silovanja ruskih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukraine claims one-year-old boy died after being raped by Russian soldiers|url=https://news.yahoo.com/ukraine-one-year-old-boy-dies-raped-russian-soldiers-075223196.html|access-date=2022-05-24|website=news.yahoo.com|language=en-US}}</ref> === Zločini nad Rusima === Dana 28. ožujka 2022. godine, pojavila se snimka vojnika u uniformama ukrajinske vojske - koji govore ruskim jezikom kakav se govori u istočnim dijelovima Ukrajine, uključivo u okupiranim područjima Donbasa - koji pucaju u nogu zarobljenim vojnicima u ruskim odorama.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-28|title=Ukraine government investigates video alleged to show torture of Russian PoWs|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/28/ukraine-government-investigates-video-alleged-torture-russian-prisoners-of-war|access-date=2022-03-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Dana 6. travnja 2022., na internetu se pojavila snimka (čiju je autentičnost potvrdio New York Times), a koja prikazuje grupu vojnika obučenih u ukrajinske uniforme kako odstreljuju teške ranjenike u ruskim odorama.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-06|title=Jutarnji list - Pojavila se snimka na kojoj ukrajinski vojnici ubijaju zarobljene pripadnike ruske vojske. NY Times: ‘Autentična je‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/pojavila-se-snimka-na-kojoj-ukrajinski-vojnici-ubijaju-zarobljene-pripadnike-ruske-vojske-ny-times-autenticna-je-15180664|access-date=2022-04-08|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> === Šteta na kulturnoj baštini === Prema priopćenju ukrajinske vlade, Rusija je do 5. svibnja 2022. godine tijekom svoje ratne kampanje uništila više od 200 lokacija kulturne baštine, među kojima i muzej ukrajinskog filozofa i pjesnika Grigorija Skovorode.<ref>{{Citiranje weba|title=[FOTO] Zelenski: Rusija je uništila više od 200 lokacija ukrajinske kulturne baštine, među njima i muzej pjesnika i filozofa Skovorode|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/foto-zelenski-rusija-je-unistila-vise-od-200-lokacija-ukrajinske-kulturne-bastine-medu-njima-i-muzej-pjesnika-i-filozora-skovorode-foto-20220508|access-date=2022-05-09|website=tportal.hr}}</ref> Prema tvrdnjama Ukrajinaca, Rusi su iz postava muzeja u [[Melitopolj|Melitopolju]] opljačkali vrijedne primjerke [[Skiti|skitskog]] zlata, stare preko 2000 godina. Iz muzeja u [[Mariupolj|Mariupolju]] u nepoznato su odnesene vrijedne skulpture, slike, te visokovrijedne crkvene [[Ikona|ikone]]. Prema izjavama očevidaca, "ruski vojnici u muzej su upali u pratnji osobe bijeloj kuti", koja im je pomogla izabrati predmete koje treba opljačkati.<ref>{{Citiranje novina|last=Gettleman|first=Jeffrey|last2=Chubko|first2=Oleksandr|date=2022-04-30|title=Ukraine says Russia looted ancient gold artifacts from a museum.|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/04/30/world/europe/ukraine-scythia-gold-museum-russia.html|access-date=2022-05-11|issn=0362-4331}}</ref> == Bilješke == <references group="lower-alpha"/> == Izvori == {{izvori|3}} == Vidi još == * [[Drugi hladni rat]] * [[Rat u Pridnjestrovlju]] * [[Prvi čečenski rat]] * [[Drugi čečenski rat]] * [[Rusko-gruzijski rat 2008.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|2022 Russian invasion of Ukraine}} {{Rusko-ukrajinski rat}} {{Ukrajina}} {{Rusija}} [[Kategorija:Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.| ]] hal5ivc7c9zrsjbkw5cl7oh0gyr5zz9 Heta 0 720409 6432776 6391746 2022-07-26T09:30:51Z Etiktov 253954 /* Povijest */ Popravak wikitext text/x-wiki '''Heta''' je konvencionalno ime [[Grčki alfabet|grčkog]] [[Slovo|slova]] [[eta]] i nekoliko njegovih inačica kada se upotrebljavaju sa svojom originalnom funkcijom označavanja [[Glas|glasa]] /[[Bezvučni glotalni frikativ|h]]/. {{Grčki alfabet|slika=Greek Heta combined.svg|veličina=100px}} == Povijest == Slovo H nastalo je u grčkom od [[Feničko pismo|feničkog]] slova ''heth'' ([[File:Phoenician_heth.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Phoenician_heth.svg|12x12px|inline]]) koje je u početku označavalo [[suglasnik]] pa je ''heta'' bilo originalno ime. Italska pisma, a nakraju i [[latinica]], preuzeli su slovo [[H]] od ovog grčkog načina upotrebe. Ipak, grčki su dijalekti postepeno gubili glas /h/. U [[Jonsko narječje|jonskim narječjima]], koji su izgubili glas /h/ jako rano, ime slova prirodno se promijenilo u ''eta'' i slovo se počelo rabiti za označavanje glasa /[[Poluotvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik|ɛː]]/. Ova je funkcija kasnije ušla u klasičnu [[Pravopis|ortografiju]] i proširila se tadašnjom Grčkom. [[File:Thera_Arkhagetas_inscription.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Thera_Arkhagetas_inscription.svg|lijevo|mini|Arhaičan natpis iz Santorinija koje ima slovo H u obje uloge: suglasnička je drugom redu: ''ΚΗ'' = [[Hi|χ]] u ''Ἀρχαγέτας'', a samoglasnička u trećem redu: ''Πρόκλης.'']] Prema tradicionalnim je izvješćima eta inovacija pjesnika [[Simonid s Kee|Simonida]] s [[Kea (otok)|Kee]]. U narječjima koji su još imali /h/ u [[Fonologija|fonološkom]] sustavu, uključujući govor ranih [[Atena (polis)|Atenjana]], slovo se nastavilo upotrebljavati sa suglasničkom funkcijom. Poput [[Samoglasnik|samoglasničke]] ete mogao se pojaviti u raznim inačicama u različitim varijantama alfabeta. Jedan je od njih i oblika kockaste brojke 8 slične originalnom feničkom znaku ([[File:Greek_Eta_archaic.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_archaic.svg|16x16px|inline]]), ali pojavljivali su se i drugi ([[File:Greek_Eta_square.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_square.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_cross.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_cross.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_2-bars.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_2-bars.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_square-2-bars.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_square-2-bars.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_diagonal.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_diagonal.svg|16x16px]], [[File:Greek_Eta_diagonal-2-bars.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_diagonal-2-bars.svg|16x16px]]).<ref name="jeffery">{{cite book|last=Jeffery|first=Lilian H.|title=The local scripts of archaic Greece|publisher=Clarendon|year=1961|place=Oxford}}</ref><ref>[http://poinikastas.csad.ox.ac.uk/browseGlyphs.shtml ''Poinikastas'' Epigraphic Archive]</ref> Tijekom klasičnoga doba sve je više narječja prihvaćalo jonsku etu, ali mnogi su još imali suglasnik /h/ pa su imali probleme u razlikovanju dvaju simbola. Neka su narječja, uključujući i klasično [[Atičko narječje|atičko]], jednostavno prestali označavati suglasnik /h/. U nekima (poput [[Rod (otok)|rodskog]] govora) isti se simbol rabio za obje funkcije.<ref>Jeffery (1961); pg 345.</ref> Ostali su razlikovali inačice znaka, primjerice u [[Delfi|Delfima]] se [[File:Greek_Eta_archaic.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_archaic.svg|16x16px|inline]] upotrebljavao za /h/, a H za samoglasnik. U kolonijama na jugu Italije (''[[Heraclea Lucania]]'' i [[Taranto]]) nastao je novi oblik za /h/, [[File:Greek_Eta_tack.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_tack.svg|16x16px|inline]]. Od ovoga su znaka kasniji grčki učenjaci razvili ''[[Spiritus|spiritus asper]]'' čime se glas /h/ označavao u standiziranoj poslijeklasičnoj [[Politonska ortografija|politonskoj ortografiji]] grčkog. [[File:Eta_and_Heta.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Eta_and_Heta.svg|lijevo|mini|Različiti načini zapisivanja Herina imena:<br>1.) arhaično, nejonsko<br>2.) klasično jonsko<br>3.) srednji stadij (nrp. Delphi)<br>4.) srednji stadij (npr. Taranto)<br>5.) kasna antika.]] Čini se da se u vrijeme [[Koine|koine grčkog]] još uvijek sjećalo stare suglasničke vrijednosti slova H, ime samoglasničkog η još se izgovaralo sa /h/ i pisalo se s oznakom spiritus asper, ali kasnija standardna ortografija zapisuje ga s oznakom spiritus lenis. U vrijeme rimskog cara [[Klaudije|Klaudija]], sredinom [[1. stoljeće|prvog stoljeća poslije Krista]], [[Latinski jezik|latinski]] je nakratko posudio slovo oblika polovice slova H kao jedno od tzv. ''[[Klaudijevska slova|klaudijevskih slova]]''. Označavao je glas zvan ''[[solus medius]]'', to jest kratki zatvoreni samoglasnik po kvaliteti između ''i'' i ''u''. U modernim transkripcijama i izdanjima grčkih [[Epigrafika|epigrafskih]] tekstova koji upotrebljavaju suglasničku hetu, u bilo kojem obliku, slovo se najčešće pojavljuje kao latinično h, i u latinici i na grčkom. Neki autori upotrebljavaju i oblik [[File:Greek_Eta_tack.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_tack.svg|16x16px|inline]]. == Računalni kod == [[File:Heta_uc_lc.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Heta_uc_lc.svg|desno|mini|''Grčko slovo Heta'', malo i veliko slovo.]] ''[[Unikod]]'' je ubacio heraklijsku hetu u verziju 5.1 iz travnja 2008. godine. Dostupno je malo i veliko slovo.<ref>[http://std.dkuug.dk/jtc1/sc2/wg2/docs/n3263.pdf Summary of repertoire for FDAM 3 of ISO/IEC 10646]</ref> Klaudijevsko slovo također ime svoj simbol. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Grčki alfabet]] oss4vw3oqu53bywhzypwzxwi47j1amt 6432846 6432776 2022-07-26T11:49:13Z Etiktov 253954 +Wikipoveznica wikitext text/x-wiki '''Heta''' je konvencionalno ime [[Grčki alfabet|grčkog]] [[Slovo|slova]] [[eta]] i nekoliko njegovih inačica kada se upotrebljavaju sa svojom originalnom funkcijom označavanja [[Glas|glasa]] /[[Bezvučni glotalni frikativ|h]]/. {{Grčki alfabet|slika=Greek Heta combined.svg|veličina=100px}} == Povijest == Slovo H nastalo je u grčkom od [[Feničko pismo|feničkog]] slova ''heth'' ([[File:Phoenician_heth.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Phoenician_heth.svg|12x12px|inline]]) koje je u početku označavalo [[suglasnik]] pa je ''heta'' bilo originalno ime. Italska pisma, a nakraju i [[latinica]], preuzeli su slovo [[H]] od ovog grčkog načina upotrebe. Ipak, grčki su dijalekti postepeno gubili glas /h/. U [[Jonsko narječje|jonskim narječjima]], koji su izgubili glas /h/ jako rano, ime slova prirodno se promijenilo u ''eta'' i slovo se počelo rabiti za označavanje glasa /[[Poluotvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik|ɛː]]/. Ova je funkcija kasnije ušla u klasičnu [[Pravopis|ortografiju]] i proširila se tadašnjom Grčkom. [[File:Thera_Arkhagetas_inscription.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Thera_Arkhagetas_inscription.svg|lijevo|mini|Arhaičan natpis iz Santorinija koje ima slovo H u obje uloge: suglasnička je drugom redu: ''ΚΗ'' = [[Hi|χ]] u ''Ἀρχαγέτας'', a samoglasnička u trećem redu: ''Πρόκλης.'']] Prema tradicionalnim je izvješćima eta inovacija pjesnika [[Simonid s Kee|Simonida]] s [[Kea (otok)|Kee]]. U narječjima koji su još imali /h/ u [[Fonologija|fonološkom]] sustavu, uključujući govor ranih [[Atena (polis)|Atenjana]], slovo se nastavilo upotrebljavati sa suglasničkom funkcijom. Poput [[Samoglasnik|samoglasničke]] ete mogao se pojaviti u raznim inačicama u različitim varijantama alfabeta. Jedan je od njih i oblika kockaste brojke 8 slične originalnom feničkom znaku ([[File:Greek_Eta_archaic.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_archaic.svg|16x16px|inline]]), ali pojavljivali su se i drugi ([[File:Greek_Eta_square.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_square.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_cross.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_cross.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_2-bars.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_2-bars.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_square-2-bars.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_square-2-bars.svg|16x16px|inline]], [[File:Greek_Eta_diagonal.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_diagonal.svg|16x16px]], [[File:Greek_Eta_diagonal-2-bars.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_diagonal-2-bars.svg|16x16px]]).<ref name="jeffery">{{cite book|last=Jeffery|first=Lilian H.|title=The local scripts of archaic Greece|publisher=Clarendon|year=1961|place=Oxford}}</ref><ref>[http://poinikastas.csad.ox.ac.uk/browseGlyphs.shtml ''Poinikastas'' Epigraphic Archive]</ref> Tijekom klasičnoga doba sve je više narječja prihvaćalo jonsku etu, ali mnogi su još imali suglasnik /h/ pa su imali probleme u razlikovanju dvaju simbola. Neka su narječja, uključujući i klasično [[Atičko narječje|atičko]], jednostavno prestali označavati suglasnik /h/. U nekima (poput [[Rod (otok)|rodskog]] govora) isti se simbol rabio za obje funkcije.<ref>Jeffery (1961); pg 345.</ref> Ostali su razlikovali inačice znaka, primjerice u [[Delfi|Delfima]] se [[File:Greek_Eta_archaic.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_archaic.svg|16x16px|inline]] upotrebljavao za /h/, a H za samoglasnik. U kolonijama na jugu Italije (''[[Heraclea Lucania]]'' i [[Taranto]]) nastao je novi oblik za /h/, [[File:Greek_Eta_tack.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_tack.svg|16x16px|inline]]. Od ovoga su znaka kasniji grčki učenjaci razvili ''[[Spiritus|spiritus asper]]'' čime se glas /h/ označavao u standiziranoj poslijeklasičnoj [[Grčki dijakritički znakovi|politonskoj ortografiji]] grčkog. [[File:Eta_and_Heta.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Eta_and_Heta.svg|lijevo|mini|Različiti načini zapisivanja Herina imena:<br>1.) arhaično, nejonsko<br>2.) klasično jonsko<br>3.) srednji stadij (nrp. Delphi)<br>4.) srednji stadij (npr. Taranto)<br>5.) kasna antika.]] Čini se da se u vrijeme [[Koine|koine grčkog]] još uvijek sjećalo stare suglasničke vrijednosti slova H, ime samoglasničkog η još se izgovaralo sa /h/ i pisalo se s oznakom spiritus asper, ali kasnija standardna ortografija zapisuje ga s oznakom spiritus lenis. U vrijeme rimskog cara [[Klaudije|Klaudija]], sredinom [[1. stoljeće|prvog stoljeća poslije Krista]], [[Latinski jezik|latinski]] je nakratko posudio slovo oblika polovice slova H kao jedno od tzv. ''[[Klaudijevska slova|klaudijevskih slova]]''. Označavao je glas zvan ''[[solus medius]]'', to jest kratki zatvoreni samoglasnik po kvaliteti između ''i'' i ''u''. U modernim transkripcijama i izdanjima grčkih [[Epigrafika|epigrafskih]] tekstova koji upotrebljavaju suglasničku hetu, u bilo kojem obliku, slovo se najčešće pojavljuje kao latinično h, i u latinici i na grčkom. Neki autori upotrebljavaju i oblik [[File:Greek_Eta_tack.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Greek_Eta_tack.svg|16x16px|inline]]. == Računalni kod == [[File:Heta_uc_lc.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Heta_uc_lc.svg|desno|mini|''Grčko slovo Heta'', malo i veliko slovo.]] ''[[Unikod]]'' je ubacio heraklijsku hetu u verziju 5.1 iz travnja 2008. godine. Dostupno je malo i veliko slovo.<ref>[http://std.dkuug.dk/jtc1/sc2/wg2/docs/n3263.pdf Summary of repertoire for FDAM 3 of ISO/IEC 10646]</ref> Klaudijevsko slovo također ime svoj simbol. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Grčki alfabet]] 8585rfouatme8vt9qndx71d2l8uxjs5 Cunami Flo 0 720866 6432473 6431050 2022-07-25T13:05:15Z 31.211.251.136 Ovo su lazi ovdje wikitext text/x-wiki {{mrva}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Cunami Flo | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Emin Hadžajlić | Pseudonim = Cunami | Rođenje = [[1995.]]<br> [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Smrt = | Instrument = [[vokal]] | Žanr = [[rap]], [[trap]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = [[2020.]] – danas | Producentska_kuća = EMDC Network | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Cunami Flo''', pravog imena '''Emin Hadžajlić''', ([[Sarajevo|Bijelo Polje]]) je bosanskohercegovački [[rap]] glazbenik iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. [[2020.]] godine objavio je svoj prvi singl pod nazivom "10er", no njegovu popularnost je podigla pjesma "Babl Gam" koja na [[YouTube]]u ima preko 14 milijuna pregleda. <br> Iste godine Cunami objavljuje dva EP-a pod nazivima "GENG" i "GENG II", a najpopularnije pjesme s EP-ova su "Sata Masa Gana" (u suradnji s Ftarrijem, EP GENG), "Klizim po mahali" (GENG II) i "Aj Aj Aj" (GENG II). <br> Krajem godine Cunami singlom "Ne pitaj" najavljuje svoj album "Geng 33" koji je objavljen [[2021.]] godine. Posebnu pažnju privukla je suradnja s hrvatskim reperom [[Grše|Gršom]] na pjesmi "Tru 2 d Gejm" na kojoj također gostuje sarajevski reper i Cunamijev suradnik, Neloe. Ostale poznate pjesme s albuma su: "Transport", "Svaki dan", "Hazla", "Kriminal" i "Surinam". <br> Nakon izlaska albuma, Cunami je započeo suradnju s njemačkim reperima BANKXom i VieR44VieRom te je objavljena pjesma "Keine Thema", a nakon toga slijede samostalni singlovi "Mejbi", "Jon Jones", "Electricite", "Mamba" i "Chiff Kiff". <br> U [[2022.]] godini Cunami je povećao suradnju te je gostovao na Medicovoj pjesmi "Neon", kao i na pjesmi Brzo Trči Ljanmija "Sa Nama". == Diskografija == === Singlovi === * ''10er'' (2020.) * ''Babl Gam'' (2020.) * ''Berimbolo (feat. Black Beriz)'' (2020.) * ''SFRJ (feat. Jovanni, Young Dizzy)'' (2020.) * ''City Roll (feat. Pozi)'' (2020.) * ''Balkanski Hastal (feat. Kazan, Tref)'' (2020.) * ''40 Stepeni (feat. Valderrama Flow)'' (2020.) * ''Ne pitaj'' (2020.) * ''Hazla'' (2021.) * ''Svaki dan'' (2021.) * ''Kriminal'' (2021.) * ''Keine Thema (feat. BANKX, VieR44VieR)'' (2021.) * ''Mejbi'' (2021.) * ''Jon Jones'' (2021.) * ''Electricite'' (2021.) * ''Mamba'' (2021.) * ''Chiff Kiff'' (2021.) === EP-ovi === * ''GENG'' (2020.) * ''GENG II'' (2020.) * Tarzan (2022.) === Albumi === * ''Geng 33'' (2021.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/33cunami Cunami Flo Instagram profil] * [https://www.youtube.com/c/CunamiFlo Cunami Flo YouTube kanal] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] db386scbkjwijod23hcq4c578rchl0d Wikipedija:Sakrivanje izmjena 4 721255 6432499 6431416 2022-07-25T14:02:24Z Koreanovsky 156368 /* Prevencija zlouporabe */ dopuna wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:SK]]|[[WP:UKUN]]|[[WP:REVDEL]]}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Sakrivanje izmjena''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete''') odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjena – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * 0yh7jrtjbrsi6x9eryqxdu7g5cy67ok 6432505 6432499 2022-07-25T14:10:49Z Koreanovsky 156368 /* Kako postupiti? */ savjet wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:SK]]|[[WP:UKUN]]|[[WP:REVDEL]]}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Sakrivanje izmjena''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete''') odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == <div style="border:2px solid #00AF89; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;">[[Datoteka:OOjs UI icon alert-constructive.svg|25px]] <big>'''Savjet administratorima:''' Ako niste sigurni je li potrebno sakrivanje ili ne, onda to može biti znak da sadržaj zaista treba sakriti. Lakše je poništiti neprikladno sakrivanje nego popravljati štete koje neprikladni sadržaji mogu uzrokovati.</big></div> === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjena – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * ll6gj20xdfkvfkqfwe4mxkvv8edb5aq 6432508 6432505 2022-07-25T14:14:50Z Koreanovsky 156368 /* Prevencija zlouporabe */ sitn. wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:SK]]|[[WP:UKUN]]|[[WP:REVDEL]]}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Sakrivanje izmjena''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete''') odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == <div style="border:2px solid #00AF89; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;">[[Datoteka:OOjs UI icon alert-constructive.svg|25px]] <big>'''Savjet administratorima:''' Ako niste sigurni je li potrebno sakrivanje ili ne, onda to može biti znak da sadržaj zaista treba sakriti. Lakše je poništiti neprikladno sakrivanje nego popravljati štete koje neprikladni sadržaji mogu uzrokovati.</big></div> === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjeno – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * k3n428g1r15gtro9sqnnn0hjrppqg8a 6432509 6432508 2022-07-25T14:15:52Z Koreanovsky 156368 /* Prevencija zlouporabe */ sitn. wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:SK]]|[[WP:UKUN]]|[[WP:REVDEL]]}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Sakrivanje izmjena''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete''') odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == <div style="border:2px solid #00AF89; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;">[[Datoteka:OOjs UI icon alert-constructive.svg|25px]] <big>'''Savjet administratorima:''' Ako niste sigurni je li potrebno sakrivanje ili ne, onda to može biti znak da sadržaj zaista treba sakriti. Lakše je poništiti neprikladno sakrivanje nego popravljati štete koje neprikladni sadržaji mogu uzrokovati.</big></div> === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjeno – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni, vidi [[Wikipedija:Sakrivanje_izmjena#Razlozi_za_sakrivanje_izmjena|točku br. 5]]. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * 22f8n9jse3vvd46snf7portiyoetlln 6432511 6432509 2022-07-25T14:19:44Z Koreanovsky 156368 predlošci wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:SK]]|[[WP:UKUN]]|[[WP:REVDEL]]}} {{Pravila i smjernice}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Sakrivanje izmjena''', ponekad i nazvano '''brisanjem inačica''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete'''), odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == <div style="border:2px solid #00AF89; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;">[[Datoteka:OOjs UI icon alert-constructive.svg|25px]] <big>'''Savjet administratorima:''' Ako niste sigurni je li potrebno sakrivanje ili ne, onda to može biti znak da sadržaj zaista treba sakriti. Lakše je poništiti neprikladno sakrivanje nego popravljati štete koje neprikladni sadržaji mogu uzrokovati.</big></div> === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjeno – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni, vidi [[Wikipedija:Sakrivanje_izmjena#Razlozi_za_sakrivanje_izmjena|točku br. 5]]. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * {{Pravila i smjernice Wikipedije}} cw6yqu9szm2yb99833e605x160k38wn 6432515 6432511 2022-07-25T14:22:36Z Koreanovsky 156368 prečice wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:BRIN]]|[[WP:SAIZ]]|[[WP:REVDEL]]}} {{Pravila i smjernice}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Sakrivanje izmjena''', ponekad i nazvano '''brisanjem inačica''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete'''), odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == <div style="border:2px solid #00AF89; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;">[[Datoteka:OOjs UI icon alert-constructive.svg|25px]] <big>'''Savjet administratorima:''' Ako niste sigurni je li potrebno sakrivanje ili ne, onda to može biti znak da sadržaj zaista treba sakriti. Lakše je poništiti neprikladno sakrivanje nego popravljati štete koje neprikladni sadržaji mogu uzrokovati.</big></div> === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjeno – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni, vidi [[Wikipedija:Sakrivanje_izmjena#Razlozi_za_sakrivanje_izmjena|točku br. 5]]. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 9bjruxp45vlz6q9ys7q2lo04t485i0j 6432518 6432515 2022-07-25T14:24:07Z Koreanovsky 156368 bolji naziv wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{prijedlog}} {{prečac|[[WP:BRIN]]|[[WP:SAIZ]]|[[WP:REVDEL]]}} {{Pravila i smjernice}} [[Datoteka:Admin mop.svg|desno|200px]] '''Brisanje inačica''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''RevisionDelete'', skraćeno: '''RevDel''' ili '''RevDelete'''), često nazvano '''sakrivanjem izmjena''', odnosi se na uklanjanje pojedinačnih inačica članaka ili/i drugih stranica na Wikipediji koje mogu učiniti [[Wikipedija:Administratori|administratori]] ili [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednici]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''oversighter'', skraćeno: OS). == Razlozi za sakrivanje izmjena == <div style="border:2px solid #3366CC; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;"> Takvo uklanjanje prikladno je u sljedećim slučajevima: * (Točka br. 1) [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|kršenja autorskih prava]] ili pravni razlozi ---- * (Točka br. 2) kršenja [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|smjernice o životopisima živućih osoba]]; ** (Točka br. 2.1) kletvenički ili difamirajući tekstovi, zlonamjerno iznošenje neistina ** (Točka br. 2.2) sadržaji članaka o živućim osobama koji oštro krše [[Wikipedija:Nepristrano gledište|pravilo nepristranog gledišta]] ---- * (Točka br. 3) povrede osobnih prava; ** (Točka br. 3.1) narušavanje privatnosti, npr. doksiranje odnosno [[WP:OOP|objavljivanje osobnih podataka]] <small>(ako osoba ili organizacija nije dobrovoljno otkrila podatke o sebi)</small> *** (Točka br. 3.1.1) suradnik je u prošlosti objavio podatke o sebi <small>(ime, dob, spol, kontaktni podaci, mjesto boravka, vjerska pripadnost, poslodavac i sl.)</small> i ne želi da takvi podaci budu javno vidljivi ---- * (Točka br. 4) sadržaj koji ruši ugled Wikipedije ili Zaklade Wikimedija ---- * (Točka br. 5) [[WP:VANDAL|vandalizam]] koji ometa povijest izmjena, npr. nepristojne riječi, prozivanja, [[Provokacija|provokacije]], seksualno eksplicitan sadržaj; ** (Točka br. 5.1) vandalizam koji može nauditi nekome u svijetu izvan Wikipedije ili/i rezultirati [[Mobbing|mobbingom]]; *** (Točka br. 5.1.1) tzv. »dječji vandalizam«, npr. »''[Ime Prezime]'' iz razreda ''[...]'' je ''[psovka]''« ** (Točka a br. 5.2) [[Wikipedija:Bez osobnih napada|osobni napadi]] upućeni drugim osobama ili [[WP:VANDAL|vandalizam]] u [[Wikipedija:Sažetak|sažecima]] ---- * (Točka br. 6) zlonamjerne ili štetne izmjene koje su protiv svake etike i morala i stoga mogu izazvati javnu sramotu; ** (Točka br. 6.1) govor mržnje, vrijeđanje bilo kojih <small>(manjinskih ili većinskih)</small> etničkih ili vjerskih skupina, poricanje ili veličanje bilo kojih ratnih zločina i sl. ---- * (Točka br. 7) štetni linkovi ---- ---- [[Datoteka:OOjs UI icon alert-progressive.svg|20px]] Ovaj je popis <u>nepotpun</u> i sadrži samo <u>najčešće razloge</u> za uklanjanje unosa. Ako razlog nekog uklanjanja nije naveden u nastavku, <u>ne znači automatski</u> da je neopravdano.</div> == Kako podnijeti zahtjev za sakrivanje? == <div style="border:2px solid #DD3333; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px; margin-bottom:1em"> [[Datoteka:OOjs UI icon alert-destructive.svg|20px|link=]]&nbsp;&nbsp; Ako su osjetljivi osobni odn. privatni podaci u pitanju, <u>nemojte nikada javno</u> podnijeti zahtjeve na stranicama za razgovor ili na [[WP:NPA|administratorskoj ploči]] (NPA)! Glavni ciljevi sakrivanja izmjena su zaštita [[privatnost]]i, prevencija [[mobbing]]a ili [[Blaćenje|blaćenja]], zaštita od potencijalne štete u nečijem životu izvan Wikipedije i sl., a javno dijeljenje može dovesti do tzv. ''Streisandovog efekta''! Administratori mogu bez problema sakriti izmjene, ali se takvo sakrivanje tehnički može poništiti. Ako su osobni podatci u pitanju, potrebno je i kontaktirati [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]] odn. [[Wikipedija:Stjuardi|stjuarde]], koji imaju pristup nadgledničkim alatima. === Kontakt === * Za upite osjetljive ili povjerljive prirode molimo pošaljite upit na adresu e-pošte '''info-hr@wikimedia.org''' * Putem stranice »[[Posebno:Elektronička pošta]]« možete administratorima ili ostalim aktivnim suradnicima poslati e-poštu. Popis aktivnih administratora se nalazi [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|'''ovdje''']]. ==== Kontaktiranje nadglednika ==== * Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutno nema [[Wikipedija:Nadglednici|nadglednike]]. Stoga pošaljite upit stjuardima (na engleskom jeziku) na adresu e-pošte: '''stewards-oversight@wikimedia.org'''. Ako ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, preko privatnih kanala zamolite nekog administratora da kontaktira stjuarde. ---- '''VAŽNA NAPOMENA:''' Na gornje adrese e-pošte odgovaraju suradnici dragovoljci u slobodnom vremenu i odgovori ne predstavljaju stajalište Zaklade Wikimedije!</div> === Osobni podatci === == Kako postupiti? == <div style="border:2px solid #00AF89; background-color:#FFFFFF; border-radius:1em; padding:10px;">[[Datoteka:OOjs UI icon alert-constructive.svg|25px]] <big>'''Savjet administratorima:''' Ako niste sigurni je li potrebno sakrivanje ili ne, onda to može biti znak da sadržaj zaista treba sakriti. Lakše je poništiti neprikladno sakrivanje nego popravljati štete koje neprikladni sadržaji mogu uzrokovati.</big></div> === Tekstovi u Glavnom imenskom prostoru === === Komentari === == Prevencija zlouporabe == Ako se radi o standardnom vandalizmu ili ako je sadržaj jednostavno besmislen, ali nije uvredljiv, vulgaran ili na bilo koji način štetan, onda je sakrivanje takvih izmjena strogo zabranjeno – radi prevencije zloupotrebe. Međutim, izmjene ili opisi izmjena koji ometaju povijest jedne stranice mogu biti sakriveni, vidi [[Wikipedija:Sakrivanje_izmjena#Razlozi_za_sakrivanje_izmjena|točku br. 5]]. Administratori također ne smiju sakrivati vlastite komentare ili izmjene na Wikipediji, ako tako žele sakriti vlastito kršenje pravila u prošlosti. To se smatra zloupotrebom i može biti legitiman razlog za ukidanje nečijih administratorskih ovlasti. ---- Ovo je pravilo usvojeno (..). kolovoza 2022. i odmah stupa na snagu. Budući da hrvatska Wikipedija prije toga nije imala (dogovorena) pravila o sakrivanju izmjena, (eventualna) neprikladna skrivanja koja su se dogodila prije usvajanja ovog pravila se <u>ne&nbsp;smatraju</u> protupravilnim, prije svega radi prevencije mogućih sukoba. Stara neprikladna sakrivanja izmjena mogu biti poništena. == Vidi još == * {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 00hsgjhjbs52x1um7i4ymrwf92n1zff Katastrofa Space Shuttle Challengera 0 721311 6432825 6379626 2022-07-26T10:27:48Z Kikismiks2210 273229 wikitext text/x-wiki Katastrofa ''Space Shuttlea Challenger'' bila je fatalna nesreća u američkom svemirskom programu koja se dogodila 28. siječnja 1986. godine kada je Space Shuttle Challenger eksplodirao samo 73 sekunde nakon polijetanja. Eksplozija je ubila svih 7 članova posade; bio je to prvi gubitak astronauta za vrijeme misije za NASA-u. Misija pod imenom STS-51-L bila je deseta misija orbitera ''Challenger'' i 25. misija ''Shuttle'' programa. Cilj misije bilo je lansiranje komunikacijskih satelita i studija Halleyjevog kometa. Letjelica se dezintegrirala iznad Atlantskog oceana, uz obalu rta Canaveral, na Floridi u 11:39 po lokalnom vremenu (EST). Nesreća se dogodila zbog nepravilnog funkcioniranja dvaju gumenih brtvi na spoju dvaju dijelova raketa s čvrstim pogonskim gorivom (''SRBs''). Rekordno niske temperature na dan lansiranja smanjile su elastičnost brtvi što je umanjilo mogućnost pravilnog zatvaranja spojeva između dijelova raketa. Nakon 57 sekundi leta koji se činio normalnim, kamere su snimile plamen koji izlazi iz predzadnjeg spoja rakete čvrstog pogonskog goriva. U sljedećih 16 sekundi, plamen je uspio uništiti donji dio vanjskog tanka (koji u sebi nosi tekući kisik i vodik kako bi tri glavna motora ''orbitera'' normalno funkcionirala). Budući da se lijeva raketa na čvrsto pogonsko gorivo odvojila od vanjskog tanka, vrh rakete je udario gornji dio tanka nakon čega je cijeli ''shuttle'' eksplodirao. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Space Shuttle Challenger disaster}} <!-- prevesti: * [https://history.nasa.gov/rogersrep/genindex.htm Rogers Commission Report NASA webpage (crew tribute, five report volumes and appendices)] *{{librivox book | title=Report to the President by the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident}} * [https://www.americanrhetoric.com/speeches/ronaldreaganchallenger.htm Complete text and audio and video of Ronald Reagan's Shuttle ''Challenger'' Address to the Nation] * [https://www.youtube.com/watch?v=oEifG9H8eWs Space Shuttle ''Challenger'' Tragedy] – video of shuttle launch and Reagan's address – YouTube * [https://www.youtube.com/watch?v=2FehGJQlOf0 ''Challenger: A Rush to Launch''], an Emmy Award-winning documentary about flight STS-51-L and what caused the ''Challenger'' explosion * CBS Radio news bulletin of the ''Challenger'' disaster anchored by Christopher Glenn from January 28, 1986 ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-1.mp3 Part 1] (MP3) ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-2.mp3 Part 2] (MP3) ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-3.mp3 Part 3] (MP3) ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-4.mp3 Part 4] (MP3) * Videos of the disaster ** [https://www.youtube.com/watch?v=peT-j9wE5gs|a black-and-white NASA video recording showing the breakup] ** [https://www.youtube.com/watch?v=WIMsolc3wvY|a home video from Winter Haven, Florida] ** [https://www.youtube.com/watch?v=8rkox1-c6JQ|A video recording on a plane leaving from Orlando International Airport] ** [https://www.youtube.com/watch?v=m2nFZzLlZwU|a Super 8 film recorded at the Kennedy Space Center] ** [https://www.youtube.com/watch?v=0ABi1YjD4CM|a video recording filmed at the Kennedy Space Center] --> [[Kategorija:Program Space Shuttle]] [[Kategorija:Antropogene katastrofe]] [[Kategorija:Povijest SAD-a]] o0qu8261skgni2ysenh8x15kwsu1izn 6432847 6432825 2022-07-26T11:58:34Z Kikismiks2210 273229 Dodala sam još teksta. wikitext text/x-wiki Katastrofa ''[[Space Shuttle|Space Shuttlea]] Challenger'' bila je fatalna nesreća u američkom svemirskom programu koja se dogodila 28. siječnja 1986. godine kada je [[Space Shuttle Challenger]] eksplodirao samo 73 sekunde nakon polijetanja. Eksplozija je ubila svih 7 članova posade; bio je to prvi gubitak astronauta za vrijeme misije za [[NASA]]-u. Misija pod imenom STS-51-L bila je deseta misija orbitera ''Challenger'' i 25. misija ''Shuttle'' programa. Cilj misije bilo je lansiranje [[Komunikacijski satelit|komunikacijskih satelita]] i studija [[Halleyjev komet|Halleyjevog kometa]]. Letjelica se dezintegrirala iznad [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], uz obalu rta Canaveral, na [[Florida|Floridi]] u 11:39 po lokalnom vremenu (EST). Nesreća se dogodila zbog nepravilnog funkcioniranja dvaju [[Brtva|gumenih brtvi]] na spoju dvaju dijelova raketa s čvrstim pogonskim gorivom (''SRBs''). Rekordno niske temperature na dan lansiranja smanjile su elastičnost brtvi što je umanjilo mogućnost pravilnog zatvaranja spojeva između dijelova raketa. Nakon 57 sekundi leta koji se činio normalnim, kamere su snimile plamen koji izlazi iz predzadnjeg spoja rakete čvrstog pogonskog goriva. U sljedećih 16 sekundi, plamen je uspio uništiti donji dio vanjskog tanka (koji u sebi nosi tekući [[kisik]] i [[vodik]] kako bi tri glavna motora orbitera normalno funkcionirala). Budući da se lijeva raketa na čvrsto pogonsko gorivo odvojila od vanjskog tanka, vrh rakete je udario gornji dio tanka nakon čega je cijeli ''shuttle'' eksplodirao. Odjeljak za astronaute u sklopu orbitera, zajedno s mnogim dijelovima ''shuttlea,'' pronađeni su i izvađeni iz vode nakon operacije pronalaženja i spašavanja koja je trajala tri mjeseca. Točno vrijeme smrti posade nije definirano; za nekoliko članova posade se vjeruje da je preživjelo inicijalnu eksploziju. Orbiter nije posjedovao sustav za bijeg u slučaju nesreće, a brzina kojom je odjeljak za posadu pao u Atlantski ocean, onemogućila je preživljavanje. Nesreća je rezultirala stankom od 32 mjeseca u kojoj nijedan ''shuttle'' nije poletio. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je sastavio Komisiju Rogers kako bi se istražio uzrok nesreće. Komisija je kritizirala NASA-in pristup prilikom donošenja odluka i njihovu organizacijsku kulturu koja je doprinijela nesreći. Podaci su pokazali da su problemi s brtvama na raketama s čvrstim pogonskim gorivom postojali još od 1977, a da pritom ni NASA, ni Morton Thiokol (proizvođač raketa s čvrstim pogonskim gorivom) nisu oslovili očite probleme. Menadžeri NASA-e također su u potpunosti ignorirali preporuke inžinjera iz Thiokola koji su inzistirali da se ''shuttle'' ne lansira u niskim temperaturama. Nakon katastrofe i gubitka orbitera ''Challenger,'' NASA je proizvela peti orbiter pod imenom ''Endeavour'' koji je prvi puta poletio 1992. U kasnijim misijama ''shuttlea,'' dizajn raketa s čvrstim pogonskim gorivom je promijenjen i poboljšan, a astronauti su nosili tlačna odijela prilikom lansiranja i povratka u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. == ''Space Shuttle'' program == === ''Space Shuttle'' === ''[[Space Shuttle]]'' bio je [[Svemirske letjelice|svemirska letjelica]] za višekratnu uporabu pod vodstvom Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije ([[NASA]]-e). Prvi let ostvaren je u travnju 1981., a program je služio za provodeđnje istraživanja u orbiti i za prenošenje komercijalnog, vojnog ili znanstvenog tereta (''payloada''). Dizajn ''shuttlea'' sastojao se od orbitera (svemirske letjelice koja je prevozila astronaute i ''payload'' u orbitu), od narančastog vanjskog tanka (u prve dvije misije programa bio je bijele boje) koji je sadržavao tekući vodik i kisik potrebni kao gorivo za tri glavna motora orbitera prilikom lansiranja i putovanja u orbitu i od dvije rakete s čvrstim pogonskim gorivom. Orbiter se lansirao kao raketa, a zahvaljujući dizajnu, slijetao je kao zrakoplov. U sklopu ''Space Shuttle'' programa proizvedeno je pet orbitera (''[[Space Shuttle Columbia|Columbia]], [[Space Shuttle Challenger|Challenger,]] Discovery, Atlantis'' i ''Endeavour''). Svaki se orbiter sastojao od odjeljka za posadu gdje su astronauti, uglavnom, živjeli i radili tijekom misije. Orbiter je posjedovao tri glavna motora koji su bili napajani tekućim kisikom i vodikom i bili su korišteni isključivo za vrijeme lansiranja i putovanja u Zemljinu orbitu. U svemiru, posada je manevrirala orbiterom pomoću dva manja motora smještena iznad tri glavna pod nazivom ''Orbital Maneuvering System (OMS).'' U sekundama prije no što se ''shuttle'' otisne sa Zemljine površine, uključuju se tri glavna motora orbitera koji rade sve do dolaska u Zemljinu orbitu. Međutim, kako bi se ''shuttle'' uspio uzdići s platforme za lansiranje, svaka raketa s čvrstim pogonskim gorivom generira potisnu snagu od 14,7 MN. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom rade kroz dvije minute leta, nakon čega se odvajaju od ''shuttlea'' i padaju u [[Atlantski ocean]] gdje će biti pokupljene i, prije sljedećeg leta, ponovno sastavljene. Vanjski tank, koji prevozi tekući kisik i vodik, odvaja se od orbitera prije nego svo gorivo nestane kako bi se spriječilo kvarenje motora. Nakon i prije svake misije, orbiter bi bio servisiran i propravljan (ako je za time bilo potrebe) kako bi se osiguralo da je letjelica u potpunosti spremna i sigurna za sljedeću misiju. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom su bile sastavljene od 6 cilindričnih dijelova koji su se međusobno slagali jedni na druge i zatvarali dvama gumenim brtvama koje su osiguravale da se užareni plin, prilikom lansiranja, ne probije kroz == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Space Shuttle Challenger disaster}} <!-- prevesti: * [https://history.nasa.gov/rogersrep/genindex.htm Rogers Commission Report NASA webpage (crew tribute, five report volumes and appendices)] *{{librivox book | title=Report to the President by the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident}} * [https://www.americanrhetoric.com/speeches/ronaldreaganchallenger.htm Complete text and audio and video of Ronald Reagan's Shuttle ''Challenger'' Address to the Nation] * [https://www.youtube.com/watch?v=oEifG9H8eWs Space Shuttle ''Challenger'' Tragedy] – video of shuttle launch and Reagan's address – YouTube * [https://www.youtube.com/watch?v=2FehGJQlOf0 ''Challenger: A Rush to Launch''], an Emmy Award-winning documentary about flight STS-51-L and what caused the ''Challenger'' explosion * CBS Radio news bulletin of the ''Challenger'' disaster anchored by Christopher Glenn from January 28, 1986 ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-1.mp3 Part 1] (MP3) ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-2.mp3 Part 2] (MP3) ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-3.mp3 Part 3] (MP3) ** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-4.mp3 Part 4] (MP3) * Videos of the disaster ** [https://www.youtube.com/watch?v=peT-j9wE5gs|a black-and-white NASA video recording showing the breakup] ** [https://www.youtube.com/watch?v=WIMsolc3wvY|a home video from Winter Haven, Florida] ** [https://www.youtube.com/watch?v=8rkox1-c6JQ|A video recording on a plane leaving from Orlando International Airport] ** [https://www.youtube.com/watch?v=m2nFZzLlZwU|a Super 8 film recorded at the Kennedy Space Center] ** [https://www.youtube.com/watch?v=0ABi1YjD4CM|a video recording filmed at the Kennedy Space Center] --> [[Kategorija:Program Space Shuttle]] [[Kategorija:Antropogene katastrofe]] [[Kategorija:Povijest SAD-a]] gefxz76yimiys01wmentfptz9216uex Suradnik:Edvin Pavitinovic 2 722086 6432452 6389216 2022-07-25T12:11:13Z Edvin Pavitinovic 274276 wikitext text/x-wiki '''? (reper)''' '''"?" UPITNIK (Gradačac, 17. Avgusta 2006.), poznatiji pod pseudonimom ? (Upitnik) , je Bosanski reper, treper, tekstopisac i producent.''' {| class="wikitable" ! colspan="2" |'''''Osnovne informacije''''' |- !'''Puno ime''' |'''Pavitinović Edvin''' |- !'''Druga imena''' |'''?''' |- !'''Datum rođenja''' |'''17. avgusta 2006. <small>(16 godina )</small>''' |- !'''Mjesto rođenja''' |'''Gradačac, BiH''' |- !'''Roditelji''' | |- !'''Zanimanje''' | * '''pjevačica''' * '''reper''' * '''treperiti''' * '''producent''' * '''tekstopisac''' |- !'''žanr(ovi)''' | * '''rep''' * '''trep''' |- !'''Izdavačke kuće''' | * |} '''U moru novih pesama, novog zvuka u muzici, njegove numere posebno su se izdvojile. Zapamtili smo pesme koje su po samom izlasku na svim listama u Bosni,Srbiji i ostalim zauzele prvo mesto, ali o njemu ne znamo gotovo ništa.''' '''O njegovom privatnom životu malo toga se zna. Kažu da ? (Upitnik) samo izbacuje Album nikada singl niti daje video intervju iako su razgovor sa njim želele da snime mnoge medijske kuće. O njemu pišu tabloidi, puni naslovne strane, a da nikada ne kaže ni jednu jedinu reč.''' tk7sk3sckvk59rz6vd0ok2svsp7a2nm 6432453 6432452 2022-07-25T12:11:33Z Edvin Pavitinovic 274276 wikitext text/x-wiki '''? (reper)''' '''"?" UPITNIK, poznatiji pod pseudonimom ? (Upitnik) , je Bosanski reper, treper, tekstopisac i producent.''' {| class="wikitable" ! colspan="2" |'''''Osnovne informacije''''' |- !'''Puno ime''' |'''Pavitinović Edvin''' |- !'''Druga imena''' |'''?''' |- !'''Datum rođenja''' |'''17. avgusta 2006. <small>(16 godina )</small>''' |- !'''Mjesto rođenja''' |'''Gradačac, BiH''' |- !'''Roditelji''' | |- !'''Zanimanje''' | * '''pjevačica''' * '''reper''' * '''treperiti''' * '''producent''' * '''tekstopisac''' |- !'''žanr(ovi)''' | * '''rep''' * '''trep''' |- !'''Izdavačke kuće''' | * |} '''U moru novih pesama, novog zvuka u muzici, njegove numere posebno su se izdvojile. Zapamtili smo pesme koje su po samom izlasku na svim listama u Bosni,Srbiji i ostalim zauzele prvo mesto, ali o njemu ne znamo gotovo ništa.''' '''O njegovom privatnom životu malo toga se zna. Kažu da ? (Upitnik) samo izbacuje Album nikada singl niti daje video intervju iako su razgovor sa njim želele da snime mnoge medijske kuće. O njemu pišu tabloidi, puni naslovne strane, a da nikada ne kaže ni jednu jedinu reč.''' gqwfxzp89sdyyqvsq3s49hqf18l8n00 6432455 6432453 2022-07-25T12:12:13Z Edvin Pavitinovic 274276 wikitext text/x-wiki '''? (reper)''' '''"?" UPITNIK, poznatiji pod pseudonimom ? (Upitnik) , je Bosanski reper, treper, tekstopisac i producent.''' {| class="wikitable" ! colspan="2" |'''''Osnovne informacije''''' |- !'''Puno ime''' |Upitnik |- !'''Druga imena''' |'''?''' |- !'''Datum rođenja''' |'''17. avgusta 2006. <small>(16 godina )</small>''' |- !'''Mjesto rođenja''' |'''BiH''' |- !'''Roditelji''' | |- !'''Zanimanje''' | * '''pjevačica''' * '''reper''' * '''treperiti''' * '''producent''' * '''tekstopisac''' |- !'''žanr(ovi)''' | * '''rep''' * '''trep''' |- !'''Izdavačke kuće''' | * |} '''U moru novih pesama, novog zvuka u muzici, njegove numere posebno su se izdvojile. Zapamtili smo pesme koje su po samom izlasku na svim listama u Bosni,Srbiji i ostalim zauzele prvo mesto, ali o njemu ne znamo gotovo ništa.''' '''O njegovom privatnom životu malo toga se zna. Kažu da ? (Upitnik) samo izbacuje Album nikada singl niti daje video intervju iako su razgovor sa njim želele da snime mnoge medijske kuće. O njemu pišu tabloidi, puni naslovne strane, a da nikada ne kaže ni jednu jedinu reč.''' kza468mf0xfrulls9lk5kr1j09omuwa 6432456 6432455 2022-07-25T12:13:13Z Edvin Pavitinovic 274276 wikitext text/x-wiki '''? (reper)''' '''"?" UPITNIK, poznatiji pod pseudonimom ? (Upitnik) , je Bosanski reper, treper, tekstopisac i producent.''' {| class="wikitable" ! colspan="2" |'''''Osnovne informacije''''' |- !'''Puno ime''' |'''Upitnik''' |- !'''Druga imena''' |'''?''' |- !'''Datum rođenja''' |'''17. avgusta 2006. <small>(16 godina )</small>''' |- !'''Mjesto rođenja''' |'''BiH''' |- !'''Roditelji''' | |- !'''Zanimanje''' | * '''pjevačica''' * '''reper''' * '''treperiti''' * '''producent''' * '''tekstopisac''' |- !'''žanr(ovi)''' | * '''rep''' * '''trep''' |- !'''Izdavačke kuće''' | * |} '''U moru novih pesama, novog zvuka u muzici, njegove numere posebno su se izdvojile. Zapamtili smo pesme koje su po samom izlasku na svim listama u Bosni,Srbiji i ostalim zauzele prvo mesto, ali o njemu ne znamo gotovo ništa.''' '''O njegovom privatnom životu malo toga se zna. Kažu da ? (Upitnik) samo izbacuje Album nikada singl niti daje video intervju iako su razgovor sa njim želele da snime mnoge medijske kuće. O njemu pišu tabloidi, puni naslovne strane, a da nikada ne kaže ni jednu jedinu reč.''' 63yt5sjuzmnp6pbe40xbx9wj7o5ednn Ivanovčani 0 722387 6432780 6424243 2022-07-26T09:41:28Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtiivanovčani.png|mini|Odprilićna lokacija Ivanovčana unutar grada Bjelovara.]] [[Datoteka:Slikaivanovčanskestambene20220516131439.jpg|mini|298x298px|Novoizgrađene stambene zgrade u ''Ivanovčanskoj ulici''. ]] '''Ivanovčani''' su [[četvrt]], koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Proteže se od [[ulica|ulice]] Petra Biškupa Vene, ulice Eugena Kumičića, do ulice Milana Šufflaya te [[potok]]a Jelinac. Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih [[zgrada]]. Glavna prometnica u ulici Petra Biškupa Vene se izvan četvrti spaja sa sjevernom bjelovarskom obilaznicom. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 28jnxclwemq9qz1i6ol8u95hub74x6n 6432812 6432780 2022-07-26T09:59:40Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtiivanovčani.png|mini|Približna lokacija Ivanovčana unutar grada Bjelovara.]] [[Datoteka:Slikaivanovčanskestambene20220516131439.jpg|mini|298x298px|Novoizgrađene stambene zgrade u ''Ivanovčanskoj ulici''. ]] '''Ivanovčani''' su [[četvrt]], koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Proteže se od [[ulica|ulice]] Petra Biškupa Vene, ulice Eugena Kumičića, do ulice Milana Šufflaya te [[potok]]a Jelinac. Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih [[zgrada]]. Glavna prometnica u ulici Petra Biškupa Vene se izvan četvrti spaja sa sjevernom bjelovarskom obilaznicom. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] mwka5aqn2iv0u5cib4lb17rptiejcvn Radničko naselje (Bjelovar) 0 722391 6432793 6399530 2022-07-26T09:49:12Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtiradnicko.png|mini|Odprilićna lokacija Radničkog naselja unutar grada Bjelovara.]] '''Radničko naselje,''' također znano kao samo "''Radničko''" ili "''Picindol''" je četvrt u sastavu grada [[Bjelovar|Bjelovara]], Radničko se prostire uz naselje [[Novoseljani]], sjeverno od glavne ceste [[Državna cesta D28|D28]] (Slavonska cesta) te istočno od rječice [[Bjelovacka|Bjelovacke]]. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] b89kg388srcnzt4jik1gta9dmf0yo7s 6432804 6432793 2022-07-26T09:56:52Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtiradnicko.png|mini|Približna lokacija Radničkog naselja unutar grada Bjelovara.]] '''Radničko naselje,''' također znano kao samo "''Radničko''" ili "''Picindol''" je četvrt u sastavu grada [[Bjelovar|Bjelovara]], Radničko se prostire uz naselje [[Novoseljani]], sjeverno od glavne ceste [[Državna cesta D28|D28]] (Slavonska cesta) te istočno od rječice [[Bjelovacka|Bjelovacke]]. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 04ssowiqeb373xs6qnqcdfitcaiwa3q Hrgovljani 0 722400 6432787 6399529 2022-07-26T09:45:21Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrthrgovljani.png|mini|Odprilićna lokacija Hrgovljana unutar grada Bjelovara.]] '''Hrgovljani,''' su četvrt u sastavu grada [[Bjelovar|Bjelovara]] unutar kojeg se nalazi [[Spomen-područje Barutana]], šuma Bedenik te dio sjeverne Bjelovarske obilaznice. [[Datoteka:Barutana SP.jpg|mini|318x318px|[[Spomen-područje Barutana]]]] {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] plub2f3k0oa9ob0b20zzxfkyh3xvyfr 6432808 6432787 2022-07-26T09:57:20Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrthrgovljani.png|mini|Približna lokacija Hrgovljana unutar grada Bjelovara.]] '''Hrgovljani,''' su četvrt u sastavu grada [[Bjelovar|Bjelovara]] unutar kojeg se nalazi [[Spomen-područje Barutana]], šuma Bedenik te dio sjeverne Bjelovarske obilaznice. [[Datoteka:Barutana SP.jpg|mini|318x318px|[[Spomen-područje Barutana]]]] {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] j5xv1eksf1vjckklbv95qa50dmv9oxa Pemsko Polje 0 722401 6432786 6399528 2022-07-26T09:44:33Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtpemsko.png|mini|Odprilićna lokacija Pemskog Polja unutar grada Bjelovara.]] '''Pemsko Polje''', je četvrt u sastavu grada Bjelovara, nalazi se između naselja [[Trojstveni Markovac]] i četvrti [[Zvijerci (Bjelovar)|Zvijerci]] te se nalazi južno od nekadašnjeg rasadnika "Bjelovarski vrt". Niz ulicu Jakova Gotovca nalazi se [[Igralište-Park Jakova Gotovca|park-igralište i rekreacijski prostor]]. Istočno od ulice Anzelma Canjuge nalazi se potočić s izvorom u šumi Jelinac. Glavna prometnica u sastavu četvrti je ulica [[Lovro von Matačić|Lovre Matačića]], koja spaja Trojstveni Markovac i Zvijerce direktno. Građevine u četvrti sastoje se većinom od nisko izgrađenih obiteljskih stambenih zgrada i zelenih prostora. === Naziv === Četvrt dobiva svoje ime iz nadimka za [[Česi u Hrvatskoj|hrvatske Čehe]], takozvani "Pemci". Pojam "Pemac" nekoć je bio pogrdni pojam, no u modernim vremenima, pojam je izgubio svoje pogrdno značenje. <gallery widths="200" heights="200"> Datoteka:Jakovagotovcaigraliste.jpg|* Sportsko rekreacijski prostor u izgradnji. Desno u slici viđen je park-igralište Jakova Gotovca </gallery> {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] . kgig2iajtdamvpwwtl3qpwkxjg2fbo4 6432809 6432786 2022-07-26T09:57:30Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtpemsko.png|mini|Približna lokacija Pemskog Polja unutar grada Bjelovara.]] '''Pemsko Polje''', je četvrt u sastavu grada Bjelovara, nalazi se između naselja [[Trojstveni Markovac]] i četvrti [[Zvijerci (Bjelovar)|Zvijerci]] te se nalazi južno od nekadašnjeg rasadnika "Bjelovarski vrt". Niz ulicu Jakova Gotovca nalazi se [[Igralište-Park Jakova Gotovca|park-igralište i rekreacijski prostor]]. Istočno od ulice Anzelma Canjuge nalazi se potočić s izvorom u šumi Jelinac. Glavna prometnica u sastavu četvrti je ulica [[Lovro von Matačić|Lovre Matačića]], koja spaja Trojstveni Markovac i Zvijerce direktno. Građevine u četvrti sastoje se većinom od nisko izgrađenih obiteljskih stambenih zgrada i zelenih prostora. === Naziv === Četvrt dobiva svoje ime iz nadimka za [[Česi u Hrvatskoj|hrvatske Čehe]], takozvani "Pemci". Pojam "Pemac" nekoć je bio pogrdni pojam, no u modernim vremenima, pojam je izgubio svoje pogrdno značenje. <gallery widths="200" heights="200"> Datoteka:Jakovagotovcaigraliste.jpg|* Sportsko rekreacijski prostor u izgradnji. Desno u slici viđen je park-igralište Jakova Gotovca </gallery> {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] . ebzck91e1hs020id448wlz6ikb19yva Naselje Sjever 0 722402 6432778 6424247 2022-07-26T09:39:12Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtisjever.png|mini|Odprilićna lokacija Naselja Sjever unutar grada Bjelovara.]] '''Sjever''' također znano kao "''Naselje Sjever''" ili "''Novi Bjelovar''" je četvrt u sastavu grada Bjelovara. Prepoznatljiva je što se većinom sastoji od stambenih zgradi moderne izgradnje. Unutar Naselja Sjever nalaze se pretežito stambene trokatnice, npr zgrade na Ulici 105. brigade, Cvijetne ulice, i ulice Kamila Kolbe.<gallery widths="210"> </gallery> {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] m3ahij6f1337xpe0i7uleqkylt9j9kr 6432814 6432778 2022-07-26T10:00:01Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtisjever.png|mini|Približna lokacija Naselja Sjever unutar grada Bjelovara.]] '''Sjever''' također znano kao "''Naselje Sjever''" ili "''Novi Bjelovar''" je četvrt u sastavu grada Bjelovara. Prepoznatljiva je što se većinom sastoji od stambenih zgradi moderne izgradnje. Unutar Naselja Sjever nalaze se pretežito stambene trokatnice, npr zgrade na Ulici 105. brigade, Cvijetne ulice, i ulice Kamila Kolbe.<gallery widths="210"> </gallery> {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] mibocz5srcfyoobdpnbz9t5o5677ccd Velike Sredice 0 722422 6432799 6424257 2022-07-26T09:53:25Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtvelsredice.png|mini|Približna lokacija Velikih Sredica unutar grada Bjelovara.]] '''Velike Sredice''' su većinom ruralna četvrt, koje se nalazi u južnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Unutar četvrti nalazi se industrijski pogon proizvodnje [[mlijeko|mlijeka]] i mliječnih proizvoda [[Sirela|tvornica Sirela]] pod vlasništvom tvrtke [[Dukat d.d]]. Također kroz četvrt prolazi državna cesta [[Državna cesta D43|D43]] i veći dio južne Bjelovarske obilaznice. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 1274tsx3xue0xxjvfogxnifh0yq8wec Zvijerci (Bjelovar) 0 722424 6432791 6399510 2022-07-26T09:48:26Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki '''Zvijerci''' su četvrt, istog imena kao naselje [[Zvijerci]] koja se nalazi na [[sjever]]u grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Naselje i četvrt su u nekome smislu dio cjelokupne regije "''Zvijerci''". Unutar naselja nalaze se nogometni klub [[NK Zvijerci]], dom Zvijerci, šuma Jelinac te je u planu izgradnja nove crkve župe Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske. [[Datoteka:Četvrtizvijerci.png|mini|Odprilićna lokacija četvrti Zvijerci unutar grada Bjelovara.]] {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 63hy39wnuy320z5072l8z03hr5helrs 6432811 6432791 2022-07-26T09:59:28Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki '''Zvijerci''' su četvrt, istog imena kao naselje [[Zvijerci]] koja se nalazi na [[sjever]]u grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Naselje i četvrt su u nekome smislu dio cjelokupne regije "''Zvijerci''". Unutar naselja nalaze se nogometni klub [[NK Zvijerci]], dom Zvijerci, šuma Jelinac te je u planu izgradnja nove crkve župe Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske. [[Datoteka:Četvrtizvijerci.png|mini|Približna lokacija Četvrti Zvijerci unutar grada Bjelovara.]] {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] i6dzemya8tcvjd9vd06cexmzaer0uso Švajcarija 0 722425 6432798 6424251 2022-07-26T09:52:39Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtišvajcarija.png|mini|Približna lokacija Švajcarije (svijetlo plavo) unutar grada Bjelovara, te Poslovna zona "Istok" (ljubičasto)]] '''Švajcarija''' je četvrt, koja se nalazi na sjeveroistoku grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Leži uz Vukovarsku i Osječku ulicu te ulicu Vinka Žganeca. Švajcarija direktno spaja naselje [[Trojstveni Markovac]] i [[Centar (Bjelovar)|Centar]] grada Bjelovara, a istočno od četvrti nalazi se "''Poslovna zona Istok''". Također u ovoj četvrti nalazi se naselje istočno od Vukovarske ulice pod nazivom "'''''Topljakovo naselje'''''" po starom nazivom današnje Vukovarske ulice. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 8w76bxdd59zp7vpwmd5e2hncq20it02 Male Sredice 0 722426 6432803 6395962 2022-07-26T09:56:31Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtmalesred.png|mini|Približna lokacija Malih Sredica unutar grada Bjelovara.]] '''Male Sredice''' također znano kao ''Jošine'' su četvrt i naselje koje se nalazi u južnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Četvrt čine stambene obiteljske zgrade, a tamo se također nalazi napuštena klaonica "Moje domaće meso" i veći dio južne Bjelovarske obilaznice. Kroz četvrt prolazi županijska cesta 3045, koja je i sastavni dio kružne rute [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko Bilogorske županije]]. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] jzi7miv5badgpp9rtn3vagvypzy4ycv Nove Plavnice 0 722437 6432790 6399514 2022-07-26T09:46:53Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtnoveplav.png|mini|Odprilićna lokacija Novih Plavnica unutar grada Bjelovara.]] '''Nove Plavnice''' također znane samo kao "Križevačka cesta" prema glavnoj prometnici je četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Četvrt se prostire istočno od naselja [[Klokočevac]], južno od četvrti [[Hrgovljani (Bjelovar)|Hrgovljani]], zapadno od riječice [[Plavnica|Plavnice]] te sjeverno od naselja [[Stare Plavnice]].Unutar četvrti se nalazi župa [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkve Sv. Ane]]. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 87kfu9n2e65z8ehof0b8oiegjl41512 6432806 6432790 2022-07-26T09:57:01Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtnoveplav.png|mini|Približna lokacija Novih Plavnica unutar grada Bjelovara.]] '''Nove Plavnice''' također znane samo kao "Križevačka cesta" prema glavnoj prometnici je četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Četvrt se prostire istočno od naselja [[Klokočevac]], južno od četvrti [[Hrgovljani (Bjelovar)|Hrgovljani]], zapadno od riječice [[Plavnica|Plavnice]] te sjeverno od naselja [[Stare Plavnice]].Unutar četvrti se nalazi župa [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkve Sv. Ane]]. {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] 0rkvcfusqo2ywspo834qwu0fx6no2tc Vidikovac-Mlinovac 0 722438 6432796 6395965 2022-07-26T09:51:15Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki '''Vidikovac-Mlinovac''' je četvrt u sastavu grada [[Bjelovar|Bjelovara]] koje se sastoji od dva naselja "Mlinovac" i "Vidikovac". Četvrt se nalazi južno od Slavonske ceste i [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničkog naselja]], zapadno od naselja [[Ždralovi (Bjelovar)|Ždralovi]] te spaja Slavonsku cestu direktno sa naseljem [[Brezovac (Bjelovar)|Brezovac]]. [[Datoteka:Četvrtividikovac.png|mini|Približna lokacija Vidikovaca-Mlinovaca unutar grada Bjelovara]] {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] bn0liu1463ugcel0lpeszn5oepmmiba Centar (Bjelovar) 0 722439 6432783 6399503 2022-07-26T09:42:56Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bjelovar pavillion.jpg|mini|289x289px|Paviljon]] [[Datoteka:Četvrticentar.png|mini|Centar (svijetlo plavo) Poslovno-industrijska zona "Jug" (ljubičasto)]] '''Centar''' je četvrt u sastavu grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Kao što ime iskazuje Centar je središnji dio grada te se sastoji od stambenih, komercionalih i povijesnih zgradi te zelenih prostora i trgova. Cijeli Centar se sastoji od pravilne kvadratne strukture. Te se od ulice Petra Preradovića i ulice Frana Supila sastoji "'''Bjelovarski korzo'''". Istočno od samog centra se nalazi "Poduzetničko-industrijska zona Jug", unutar kojeg prostora nalazi se skup shopping centra poput [[Stop&Shop]], [[Lidl]], [[KTC]], [[Plodine]] i [[McDonald's|McDonalds]]. Te se unutar prostora spajaju Slavnoska cesta [[Državna cesta D28|D28]] i južna bjelovarska oblizanica te počinje istočna bjelovarska obilaznica. == Galerija == <gallery widths="220" heights="220"> Datoteka:Bjelovar središte katedrala1.jpg|'''[[Bjelovarska katedrala|Katedrala sv. Terezije Avilske u Bjelovaru]]''' Datoteka:Pravoslavna.jpg|[[Pravoslavna crkva sv. Trojice u Bjelovaru]] Datoteka:Neboderbj.png|[[Bjelovarski neboder]] Datoteka:Bjelovar Dom kulture.JPG|[[Dom kulture u Bjelovaru|Dom kulture Bjelovar]] Datoteka:Silosi.png|[[Paromlin i silosi u Bjelovaru|Bjelovarski silosi]] Datoteka:Bjelovar knjiznica.JPG|[[Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar]] Datoteka:Stara bolnica Bjelovar2.jpg|Stara bolnica Datoteka:Winterovonaselje.png|Winterovo naselje Datoteka:TrgStjepanradic.png|[[Trg Stjepana Radića]] Datoteka:Gimnazija Bjelovar 04.jpg|[[Gimnazija|Bjelovarska gimnazija]] Datoteka:Bjelovar gradskavijecnica.jpg|Bjelovar gradsko Vijeće Datoteka:Bjelovar - Tržnica - panoramio.jpg|Bjelovarska gradska tržnica Datoteka:Bjelovar Zelj.kolodvor.JPG|Bjelovar željeznički kolodvor Datoteka:Bjelovartornjevi.png|Tornjevi pravoslavne crkve sv. Trojice i odošiljač [[Hrvatska pošta|Hrvatske pošte]] </gallery> {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Bjelovar]] j5rhnr7gyeteekkkmzdnfyrki3stop5 Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Lipanj 2022. 4 722824 6432748 6425425 2022-07-26T06:42:31Z Ponor 38361 /* Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.) */ zadržano s prenamjenom wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} __NOINDEX__ __NEWSECTIONLINK__ =Članci= =Predlošci= =Kategorije= =Ostalo= == [[Izumiranje novinarstva]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Izumiranje novinarstva |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = spekulacije, nije enciklopedijski članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:40, 3. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{Komentar}} U sadašnjem stanju izgleda kao [[WP:OR|vlastito istraživanje]], ali slični članci postoje na nekoliko drugih wikipedija. Možda je bolji naslov "Izumiranje novinstva", tj. djelatnosti izdavanja (papirnatih) novina. {{s|Dean72}}, ti voliš ove teme? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:45, 4. lipnja 2022. (CEST) {{Obrisati}} — članak je očigledno vlastito istraživanje. Dodatno, stil pisanja nije enciklopedijski. Premda se ista tema nalazi na nekolicini drugih projekata, ne smatram to dovoljnim razlogom da članak ostane u ovakvom obliku.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 4. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marijana Soldo]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Marijana Soldo |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = predlažem brisanje na temelju WP:NOTABILITY. Ne pojavljuje se na nikakvim stranicama kao što su Hrv. enc., Proleksis enc., Hrv. obit. leksikon itd. niti u medijima |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:47, 3. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{Obrisati}} — neutvrdiva značajnost. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:40, 4. lipnja 2022. (CEST) {{Obrisati}} — Osoba nije dovoljno značajna za enciklopediju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:51, 4. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Freyaprameswari0]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Suradnik:Freyaprameswari0 |predložio = {{Suradnikinfo|WikiBayer|patroler}} |razlog_brisanja = Spam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:28, 4. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Predložio {{s|WikiBayer}}, a ne ja. Nije stisnuo gumb za brisanje (English: The deletion was suggested by {{s|WikiBayer}} and not me. WikiBayer didn't press the start discussion button so I did.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:29, 4. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Stevo Popović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Stevo Popović |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak "kriteriji" i kako je datum popravka prošao. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:21, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{Obrisati}} ne vidim enciklopedijsku značajnost, nema nikakvih sekundarnih izvora o osobi i sve izgleda kao skraćeni CV [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 15. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Većeslav Šupuk]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Većeslav Šupuk |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak "kriteriji" i kako je datum popravka prošao. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{Obrisati}} — kao predlagatelj u članku. Osebujan poznati press-clipping stil. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:38, 15. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Turković]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Turković |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak "kriteriji" i kako je datum popravka prošao. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ikica Čuvalo]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ikica Čuvalo |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak "kriteriji" i kako je datum popravka prošao. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Jalija]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jalija |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = ne spada u wikipediju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== brisanje predložio {{s|MaGa}}, no nije stisnuo gumb za pokretanje rasprave. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST) {{obrisati}} Slažem se da članak treba biti obrisan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sobna kala]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Sobna kala |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = brisanje je predložio stavratelj |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:31, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sejmen]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Sejmen |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = ne spada u wikipediju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Brisanje predložio {{s|MaGa}}, no nije stavio predložak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST) {{obrisati}} Slažem se da članak treba biti obrisan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST) {{obrisati}} Ne zadovoljava kriterije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:56, 7. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kršćanska apologetika]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kršćanska apologetika |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nije enciklopedijski članak, prepisano |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:49, 5. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Prepisano s [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&title=Kr%C5%A1%C4%87anska+apologetika&oldid=&action=search&use_engine=1&use_links=1&turnitin=0 ove web-stranice]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:49, 5. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:41, 14. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Siva skala]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Siva skala |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne spada u Wikipediju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:34, 6. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Catholiq]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Catholiq |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne spada u wikipediju, WP:NOTABILITY. Nepouzdani izvori. Jedan od izvora doslovno je "sigma society" (stariji suradnici ne znaju zasigurno značenje tog izraza) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 09:40, 7. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{Komentar}} "sigma society" koju spominjete (kao nepouzdan izvor?) ne odnosi se na tajno društvo sa Sveučilišta Washington i Lee (na što ste pretpostavljam aludirali) već na udruženje visokointeligentnih Sigma Society utemeljeno 1999-te od strane Hindemburg Melao Jr.-a. Dovoljno je popratiti poveznicu na koju se komentar odnosi. Dodani dodatni izvori 10.6.2022. {{Komentar}} "WP: NOTABILITY" - Catholiq High IQ Society nalazi se u direktoriju The World Genius Directory-ja (Who's Who of the High-IQ World), izdaje svoj časopis (Deus Vult), ima više od 160 članova u više od 30 zemalja svijeta. Organizacija je aktivna više od 5 godina i u svom članstvu ima neke od najpoznatijih ljudi iz tzv. High IQ World-a (pogledati popis istaknutih članova). Riječ je o neprofitnoj organizaciji (članstvo je besplatno i uvjetovano isključivo rezultatom na nekom od testova inteligencije koje priznaje). {{Zadržati}} [[Domagoj Kutle]] <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nije enciklopedijski članak |osporava = |datum_i_vrijeme = 15:19, 7. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <s>{{Obrisati}}, nažalost. Tema možda i zaslužuje članak, ali ovo nije pisano enciklopedijskim stilom. Više je kao osvrt, esej, originalni znanstveni rad. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:56, 15. lipnja 2022. (CEST)</s> {{Komentar}} Na čekanju, suradnica radi na članku. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:55, 28. lipnja 2022. (CEST) ---- {{Riješeno}} — članak preimenovan u [[Umjetnički aktivizam]] ([[:en:Artivism]]) i podijeljen na opći dio i dio o Hrvatskoj. Dalje prema [[WP:UREĐIVANJE]]. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nikica Vujica]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nikica Vujica |predložio = {{Suradnikinfo|Ponor|patroler}} |razlog_brisanja = neutvrdiva [[WP:ZNAČAJ]]nost, [[WP:NIJE]] spomenik, ne pišemo ni o svakom kirurgu ili profesoru |osporava = |datum_i_vrijeme = 18:03, 7. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== * {{Obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:57, 11. lipnja 2022. (CEST) * {{Obrisati}} – Slažem se s brisanjem. Ličnost nije ni po čemu enciklopedijski značajna.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 13:20, 13. lipnja 2022. (CEST) {{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:36, 14. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Adriane Lopes]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Adriane Lopes |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:57, 11. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Jerko Pavličević]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jerko Pavličević |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak "kriteriji" i kako je datum popravka prošao. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 21:59, 11. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisno. Očito je čovjek sam o sebi napisao članak. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:34, 14. lipnja 2022. (CEST) {{Komentar}} otvorit ću raspravu još jednom jer se 15. lipnja članak opet pojavio u GIP-u. Sedam dana trebalo bi biti dovoljno za konačnu odluku. Pozivam {{s|Gcavar|Gcavara}} da ovdje napiše razloge za ostavljanje članka, kad članak sredi po uputi (sekundarni izvori, značajnost, enciklopedijski stil – ''djelo obožavatelja''/CV) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:34, 15. lipnja 2022. (CEST) {{Zadržati}} :Poštovani, s obzirom da uvaženi profesor Jerko Pavličević, osim što je profesor i političar, ostavio je značajan trag u društvenom životu i povijesti Rame i Ramskog kraja kroz brojne dužnosti i aktivnosti na kojima je radio. Vodeći se popisom ([[Prozor-Rama]]) i pogledavši članke na Wikipediji ([[Marko Dragić]] [[Luka Markešić]] [[Ante Jelić]] i drugi... ) smatrao sam da bi trebao staviti i podatke profesora Jerke Pavličevića koji osim gore navedenog bio i načelnik općine Prozor Rama u razdoblju (1996. - 1998.) gdje započeo mnoge projekte obnove i poslijeratne izgradnje u ovom kraju (https://prozor-rama.org/o-opcini). :Nadam se da ćete uvažiti ove moje navode te ostaviti članak Jerko Pavličević na Wikipediji [[Suradnik:Gcavar|Goran]] <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Bob Graditelj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Bob Graditelj |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:19, 13. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Teški POv, politički pamflet, nemoguće spasiti |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 14. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Članak o tome kako su Britanci krivi za sve. :{{obrisati}} – Ne vidim razloga zašto bi ovakav članak uopće trebao postojati neovisno o sadržaju u tom članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:52, 16. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Milicija sela Teočaka]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Milicija sela Teočaka |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Rekla-kazala |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 14:18, 14. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Jedan izvor i to loš, google ne pomaže. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 14:18, 14. lipnja 2022. (CEST) :{{obrisati}} – Nema značaja za vlastiti lanak. Treba provjeriti članak [[Teočak]] zbog potencijalnog POV-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:51, 16. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pokolj u Zabilju]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Pokolj u Zabilju |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Nema vjerodostojnih izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 16:22, 14. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Nema vjerodostojnih izvora. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 16:22, 14. lipnja 2022. (CEST) : Treba provjeriti sve članke u [[:Kategorija:Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Ratu u BiH]], većina ih ima samo 1 izvor i to loš. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 16:49, 14. lipnja 2022. (CEST) #{{komentar}} Na netu ne pronalazim baš informacije o ovom događaju. Većinu dobivenih rezultata odnosi se na [[Pokolj u Vitezu 10. lipnja 1993.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:49, 16. lipnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sunčana obala]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Sunčana obala |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = U ovakvom stanju je za brisanje. Nije pisan enciklopedijskim stilom, čista je reklama, a i točnost podataka je osporena. Inače trebali bi pregledati sve članke pod [[Predložak:Reklama]] |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:59, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Coface]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Coface |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, čista reklama |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:59, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Hope Channel Hrvatska]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Hope Channel Hrvatska |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = newikipedizirano, čista reklama, jedini izvori su samoobjavljeni izvori osim Wikipedije koja nesmije biti izvor, neenciklopedijski stil |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:01, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[OVB Hrvatska]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = OVB Hrvatska |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, reklama |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:02, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Veijo Baltzar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Veijo Baltzar |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = reklama, krši autorska prava (vidi pjesme u članku), točnost osporena |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:03, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Klinika Svjetlost]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Klinika Svjetlost |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne samo da je čista reklama, već je kompanijski PR |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:04, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Falun Gong (knjiga)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Falun Gong (knjiga) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = reklama. Izgleda mi kao da se pokušava prodati ova knjiga, slično jednom slučaju prije godinu/dvije kada je netko pokušao prodati pseudopovijesnu knjigu na Wikipediji. Treba pregledati ostale doprinose autora članka. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:07, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Apiol]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Apiol |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 19:39, 16. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Natrijev flourid]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Natrijev flourid |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = tipfeler |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:28, 18. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sodium fluoride]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Sodium fluoride |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = greškom stvoreno |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 18:29, 18. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = Vandalism |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 19:02, 19. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== :Vandalizam, za brisanje predložio {{s|MaGa}}. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Non Serviam]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Non Serviam |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ovo preusmjeravanje treba obrisati. Preimenovao sam članak ''Non Serviam'' u [[Non Serviam (album)]] jer je glavno značenje latinski izraz non serviam. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:34, 20. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vatroslav Jagic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Vatroslav Jagic |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:36, 24. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Transeksualnost]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Transeksualnost |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = pravopisno netočno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:43, 24. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Transrodnost (razdvojba)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Transrodnost (razdvojba) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebna razdvojba koja se nigdje ne koristi. Još je sadržaj u njemu pogrešan. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 17:10, 24. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Estera]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Estera |predložio = {{Suradnikinfo|WikiBayer|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:04, 29. lipnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} rnq4x22re4luxzrwngtx5t5ztqrmr6o NK Osijek 2022./23. 0 723334 6432782 6432303 2022-07-26T09:42:10Z IvanOS 20900 /* Odlasci */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometnog kluba | ime kluba = [[NK Osijek]] | sezona = 2022./23. | predsjednik = {{ZD|M|MAĐ}} [[Ferenc Sakalj]] | trener = {{ZD|H|HRV}} [[Nenad Bjelica]] | liga = [[HNL 2022./23.|HNL]] | liga_plasman = ''3. mjesto'' | 2. natjecanje = [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]] | 2. plasman = ''2. pretkolo'' | kup1 = [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]] | kup1 plasman = ''1/16 završnice'' | strijelac liga = | strijelac sezona = | najviša posjećenost = 3.590 (protiv<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], 16. srpnja 2022.) | najniža posjećenost = 3.590 (protiv<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], 16. srpnja 2022.) | prosječna posjećenost = 3.590 | prethodna sezona = [[NK Osijek 2021./22.|2021./22.]] | sljedeća sezona = [[NK Osijek 2023./24.|2023./24.]] | pattern_la1 = _osijek2122h | pattern_b1 = _osijek2122h | pattern_ra1 = _osijek2122h | pattern_sh1 = _osijek2122h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _osijek2122h | pattern_b2 = _osijek2122a | pattern_ra2 = _osijek2122h | pattern_sh2 = _osijek2122a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = | pattern_b3 = _osijek2122t | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = _osijek2122t | leftarm3 = 000000 | body3 = | rightarm3 = 000000 | shorts3 = | socks3 = 000000 }} U '''sezoni 2022./23.''' [[NK Osijek]] natječe se u [[Hrvatska nogometna liga|HNL-u]], [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom kupu]] i [[UEFA Europska konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]]. == Momčad == {{Fs start}} {{Fs player |br=1 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Ivica Ivušić]]}} {{Fs player |br=2 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Karlo Bartolec]]}} {{Fs player |br=4 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Marin Leovac]]}} {{Fs player |br=5 |nac={{ZD|M|MAĐ}} |poz=VEZ |ime=[[László Kleinheisler]]}} {{Fs player |br=6 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Darko Nejašmić]]}} {{Fs player |br=7 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Vedran Jugović]]}} {{Fs player |br=8 |nac={{ZD|Š|ŠPA}} |poz=VEZ |ime=[[Diego Barri]]}} {{Fs player |br=9 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Dion Drena Beljo]]}} {{Fs player |br=10 |nac={{ZD|B|BIH}} |poz=VEZ |ime=[[Amer Hiroš]]}} {{Fs player |br=11 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Mijo Caktaš]]}} {{Fs player |br=13 |nac={{ZD|A|ARG}} |poz=NAP |ime=[[Ramón Miérez]]}} {{Fs player |br=14 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Ivan Fiolić]]}} {{Fs player |br=15 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Marko Barešić]]}} {{Fs player |br=16 |nac={{ZD|C|CG}} |poz=VEZ |ime=[[Nikola Janjić]]}} {{Fs player |br=17 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Šime Gržan]]}} {{Fs player |br=19 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Mihael Žaper]]}} {{Fs player |br=20 |nac={{ZD|S|SLO}} |poz=BRA |ime=[[Mario Jurčević]]}} {{Fs mid}} {{Fs player |br=21 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Mile Škorić]]}} {{Fs player |br=22 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Danijel Lončar]]}} {{Fs player |br=23 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VEZ |ime=[[Petar Brlek]]}} {{Fs player |br=25 |nac={{ZD|C|CG}} |poz=VEZ |ime=[[Ognjen Bakić]]}} {{Fs player |br=28 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Slavko Bralić]]}} {{Fs player |br=29 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Kristian Fućak]]}} {{Fs player |br=30 |nac={{ZD|A|AUT}} |poz=NAP |ime=[[Mihret Topčagić]]}} {{Fs player |br=31 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=VRA |ime=[[Marko Malenica]]}} {{Fs player |br=32 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Alen Grgić]]}} {{Fs player |br=34 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Ivan Cvijanović]]}} {{Fs player |br=37 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Adrian Leon Barišić]]}} {{Fs player |br=44 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Kristijan Lovrić]]}} {{Fs player |br=77 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Mato Miloš]]}} {{Fs player |br=95 |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=NAP |ime=[[Antonio Mance]]}} {{Fs player |br=98 |nac={{ZD|U|UKR}} |poz=BRA |ime=[[Jevhen Čeberko]]}} {{Fs player |br=?? |nac={{ZD|H|HRV}} |poz=BRA |ime=[[Luka Zebec]]}} {{Fs end}} == Natjecanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !width="290"|natjecanje !width="150"|početak sudjelovanja !width="150"|konačan uspjeh !width="150"|prva utakmica !width="150"|posljednja utakmica |- |[[HNL 2022./23.]]|| prvo kolo || || 16. srpnja 2022. || 3. lipnja 2023. |- |[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]]|| 1/16 završnice || || || |- |[[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]|| drugo pretkolo || || 21. srpnja 2022. || |- |} == Utakmice == === Prijateljske === {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 18. lipnja 2022. |vrijeme = 11:00 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 1 : 0 |momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/31400/brlek-zabio-za-pobjedu/ Izvješće] |golovi1 = [[Petar Brlek|Brlek]] {{gol|18}} |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 24. lipnja 2022. |vrijeme = 18:00 |momčad1 = [[ATSV Wolfsberg|Wolfsberg]] |rezultat = 0 : 4 |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32413/atsv-wolfsberg-osijek-04/ Izvješće] |golovi1 = |golovi2 = {{gol|10}} [[Ramón Miérez|Miérez]]<br>{{gol|65}} {{gol|67}} [[Antonio Mance|Mance]]<br>{{gol|81}} [[Vinko Petković|Petković]] |lokacija = [[Wolfsberg]] |igralište = ATSV Arena |gledatelja = 700 |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 25. lipnja 2022. |vrijeme = 15:00 |momčad1 = [[SK Austria Klagenfurt (2007.)|Austria Klagenfurt]] |rezultat = 1 : 4 |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32417/pobjeda-nad-austrijskim-bundesligasem/ Izvješće] |golovi1 = [[Christopher Cvetko|Cvetko]] {{gol|31}} |golovi2 = {{gol|8}} {{gol|81}} [[Petar Brlek|Brlek]]<br>{{gol|63}} [[Vinko Petković|Petković]]<br>{{gol|65}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]] |lokacija = [[Feldkirchen in Kärnten]] |igralište = Modehaus NIMO Arena |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 1. srpnja 2022. |vrijeme = 17:30 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 1 : 0 |momčad2 = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32437/lovric-pogodio-za-pobjedu-protiv-universitatee/ Izvješće]<br>[https://nk-osijek.hr/utakmice/fc-universitatea-cluj-osijek-10019/ Izvješće] |golovi1 = [[Mile Škorić|Škorić]] {{žuti|12}}<br>[[Kristijan Lovrić|Lovrić]] {{gol|71|11 m}}<br>[[Ognjen Bakić|Bakić]] {{žuti|74}} |golovi2 = {{žuti|59}} [[Florin Ilie|Ilie]]<br>{{žuti|68}} [[Rolandas Baravykas|Baravykas]] |lokacija = [[Beltinci]] |igralište = |gledatelja = |sudac = Slavko Nemet |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 2. srpnja 2022. |vrijeme = 11:00 |momčad1 = [[NK Polet Sveti Martin na Muri|Polet]] |rezultat = 1 : 7 |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32442/polet-osijek-17/ Izvješće] |golovi1 = Patafta {{gol|41}} |golovi2 = {{gol|6}} {{gol|79}} [[Dion Drena Beljo|Beljo]]<br>{{gol|9}} [[Diego Barri|Barri]]<br>{{gol|11|ag.}} Stojko<br>{{gol|36}} [[Kristian Fućak|Fućak]]<br>{{gol|67}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]<br>{{gol|75}} [[Ognjen Bakić|Bakić]] |lokacija = [[Sveti Martin na Muri]] |igralište = NK Polet |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 9. srpnja 2022. |vrijeme = 18:30 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 1 : 0 |momčad2 = [[FK Krupa|Krupa]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32460/osijek-krupa-10/ Izvješće]<br>[https://nk-osijek.hr/utakmice/osijek-fk-krupa-10021/ Izvješće] |golovi1 = [[Marin Leovac|Leovac]] {{gol|28}} |golovi2 = {{žuti|52}} [[Miodrag Rudan|Rudan]] |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = 800 |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = |nadnevak = 13. srpnja 2022. |vrijeme = 18:30 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 2 : 0 |momčad2 = [[Kecskeméti TE|Kecskeméti]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/vijesti/32472/osijek-kecskemeti-20/ Izvješće] |golovi1 = [[Antonio Mance|Mance]] {{gol|78}}<br>[[Mihret Topčagić|Topčagić]] {{gol|81}} |golovi2 = {{crveni|0|55}} [[Levente Vágó|Vágó]] |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = 400 |sudac = Ivan Matić |pomoćnisudac1 = Dino Knez |pomoćnisudac2 = Ivan Janić |četvrtisudac = |ishod = POB }} === HNL === {{glavni|HNL 2022./23.}} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 1. |nadnevak = 16. srpnja 2022. |vrijeme = 19:00 |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = 2 : 1 |momčad2 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |izvješće = [https://hnl.hr/matches/65327337/osijek-gorica-2-1/ Izvješće] |golovi1 = [[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{žuti|33}}<br>[[Dion Drena Beljo|Beljo]] {{gol|62}} {{gol|74|11 m}}<br>[[Ramón Miérez|Miérez]] {{žuti|90+2}} |golovi2 = {{žuti|15}} [[Paulius Golubickas|Golubickas]]<br>{{žuti|21}} [[Krešimir Krizmanić|Krizmanić]]<br>{{gol|66|ag.}} [[Danijel Lončar|Lončar]]<br>{{žuti|73}} [[Aleksandar Jovičić|Jovičić]]<br>{{žuti|80}} [[Cheick Keita|Keita]]<br>{{crveni|0|86}} [[Edin Julardžija|Julardžija]]<br>{{žuti|86}} [[Josip Mitrović|Mitrović]]<br>{{žuti|90+2}} [[Matthew Steenvoorden|Steenvoorden]] |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = 3.590 |sudac = [[Ante Čuljak]] |pomoćnisudac1 = [[Anto Marić]] |pomoćnisudac2 = [[Dario Kolarević]] |četvrtisudac = [[Ante Čulina]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 2. |nadnevak = 24. srpnja 2022. |vrijeme = 21:00 |momčad1 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |rezultat = 2 : 1 |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = [https://hnl.hr/matches/65327341/lokomotiva-osijek-2-1/ Izvješće] |golovi1 = [[Vladan Bubanja|Bubanja]] {{žuti|2}}<br>[[Blaž Bošković|Bošković]] {{žuti|75}} {{gol|80}} {{gol|86}}<br>[[Sandro Kulenović|Kulenović]] {{žuti|84}}<br>[[Raul Florucz|Florucz]] {{žuti|90+1}}<br>[[Silvio Goričan|Goričan]] {{žuti|90+2}} |golovi2 = {{gol|16}} [[László Kleinheisler|Kleinheisler]]<br>{{žuti|90}} [[Mario Jurčević|Jurčević]]<br>{{žuti|90+1}} [[Danijel Lončar|Lončar]] |lokacija = [[Zagreb]] |igralište = [[Stadion Kranjčevićeva]] |gledatelja = 849 |sudac = [[Duje Strukan]] |pomoćnisudac1 = [[Bojan Zobenica]] |pomoćnisudac2 = [[Alen Jakšić]] |četvrtisudac = [[Mateo Erceg]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 3. |nadnevak = 30. srpnja 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 4. |nadnevak = 6. kolovoza 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Pula]] |igralište = [[Stadion Aldo Drosina]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 5. |nadnevak = 13. kolovoza 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 6. |nadnevak = 20. kolovoza 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Zagreb]] |igralište = [[Stadion Maksimir]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 7. |nadnevak = 27. kolovoza 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 8. |nadnevak = 3. rujna 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 9. |nadnevak = 10. rujna 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Rijeka]] |igralište = [[Stadion Rujevica]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 10. |nadnevak = 17. rujna 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Velika Gorica]] |igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 11. |nadnevak = 1. listopada 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 12. |nadnevak = 8. listopada 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Koprivnica]] |igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 13. |nadnevak = 15. listopada 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 14. |nadnevak = 22. listopada 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Varaždin]] |igralište = [[Stadion Varteks]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 15. |nadnevak = 29. listopada 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 16. |nadnevak = 5. studenog 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Split]] |igralište = [[Gradski stadion Poljud]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 17. |nadnevak = 12. studenog 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Šibenik]] |igralište = [[Stadion Šubićevac]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 18. |nadnevak = 21. siječnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 19. |nadnevak = 28. siječnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 20. |nadnevak = 4. veljače 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Zagreb]] |igralište = [[Stadion Kranjčevićeva]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 21. |nadnevak = 11. veljače 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 22. |nadnevak = 18. veljače 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Pula]] |igralište = [[Stadion Aldo Drosina]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 23. |nadnevak = 25. veljače 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 24. |nadnevak = 4. ožujka 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Zagreb]] |igralište = [[Stadion Maksimir]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 25. |nadnevak = 11. ožujka 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 26. |nadnevak = 18. ožujka 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 27. |nadnevak = 1. travnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Rijeka]] |igralište = [[Stadion Rujevica]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 28. |nadnevak = 8. travnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Velika Gorica]] |igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 29. |nadnevak = 15. travnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 30. |nadnevak = 22. travnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Koprivnica]] |igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 31. |nadnevak = 29. travnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 32. |nadnevak = 6. svibnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Varaždin]] |igralište = [[Stadion Varteks]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 33. |nadnevak = 13. svibnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 34. |nadnevak = 20. svibnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Split]] |igralište = [[Gradski stadion Poljud]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 35. |nadnevak = 27. svibnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Šibenik]] |igralište = [[Stadion Šubićevac]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 36. |nadnevak = 3. lipnja 2023. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} === Hrvatski kup === {{glavni|Hrvatski nogometni kup 2022./23.}} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 1/16 završnice |nadnevak = |vrijeme = |momčad1 = |rezultat = : |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = |igralište = |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} === UEFA Europska konferencijska liga=== {{glavni|UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.}} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 2. pretkolo<br>1. utakmica |nadnevak = 21. srpnja 2022. |vrijeme = 14:00 |momčad1 = [[Qyzyljar SK|Qyzyljar]] |rezultat = 1 : 2 |momčad2 = [[NK Osijek|Osijek]] |izvješće = [https://nk-osijek.hr/utakmice/fc-qyzyljar-petropavl-osijek-10022/ Izvješće]<br>[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/match/2035084/ Izvješće] |golovi1 = [[Gian dos Santos Martins|Gian]] {{žuti|48}} {{crveni|2|69}}<br>[[Darko Nejašmić|Nejašmić]] {{gol|84|ag.}} |golovi2 = {{gol|58}} [[Mihret Topčagić|Topčagić]]<br>{{gol|76}} [[László Kleinheisler|Kleinheisler]]<br>{{žuti|90+3}} [[Karlo Bartolec|Bartolec]] |lokacija = [[Nur-Sultan]] |igralište = [[Astana Arena]] |gledatelja = 1.458 |sudac = [[Aleksandrs Anufrijevs]] |pomoćnisudac1 = [[Jevgeņijs Morozovs]] |pomoćnisudac2 = [[Romāns Platonovs]] |četvrtisudac = [[Edgars Maļcevs]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |kolo = 2. pretkolo<br>2. utakmica |nadnevak = 28. srpnja 2022. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Osijek|Osijek]] |rezultat = : |momčad2 = [[Qyzyljar SK|Qyzyljar]] |izvješće = |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Osijek]] |igralište = [[Stadion Gradski vrt]] |gledatelja = |sudac = |pomoćnisudac1 = |pomoćnisudac2 = |četvrtisudac = |ishod = }} == Statistika igrača == ''ažurirano: 24. srpnja 2022.'' === Strijelci === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size: 95%; text-align: center;" !width=30| !width=180| igrač !width=125| [[HNL 2022./23.|HNL]] !width=125| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]] !width=125| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]] !width=125 style="background: #DCDCDC"| ukupno |- | rowspan=2|1. |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] | 2 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' |- |style="text-align:left;"| {{ZD|M|MAĐ}} [[László Kleinheisler]] | 1 | 0 | 1 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' |- | rowspan=1|3. |style="text-align:left;"| {{ZD|A|AUT}} [[Mihret Topčagić]] | 0 | 0 | 1 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' |- | !style="background: #DCDCDC"| '''UKUPNO''' !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''5''' |} === Vratari po broju utakmica bez primljenog pogotka === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size: 95%; text-align: center;" !width=30| !width=180| igrač !width=125| [[HNL 2022./23.|HNL]] !width=125| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]] !width=125| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]] !width=125 style="background: #DCDCDC"| ukupno |- | rowspan=1|1. |style="text-align:left;"| | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | !style="background: #DCDCDC"| '''UKUPNO''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |} === Kartoni === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=40 rowspan="2" align="center"| br. !width=40 rowspan="2" align="center"| pozicija !width=200 rowspan="2" align="center"| igrač !width=125 colspan="3" align="center"| [[HNL 2022./23.|HNL]] !width=125 colspan="3" align="center"| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]] !width=125 colspan="3" align="center"| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]] !width=125 colspan="3" align="center" style="background: #DCDCDC" | ukupno |- !width=35 | {{žuti}} !width=35 | {{crveni|2}} !width=35 | {{crveni|0}} !width=35 | {{žuti}} !width=35 | {{crveni|2}} !width=35 | {{crveni|0}} !width=35 | {{žuti}} !width=35 | {{crveni|2}} !width=35 | {{crveni|0}} !width=35 style="background: #DCDCDC" | {{žuti}} !width=35 style="background: #DCDCDC" | {{crveni|2}} !width=35 style="background: #DCDCDC" | {{crveni|0}} |- | 6 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Darko Nejašmić]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 13 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|A|ARG}} [[Ramón Miérez]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 2 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Karlo Bartolec]] | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 20 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|S|SLO}} [[Mario Jurčević]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 22 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lončar]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | | !style="background: #DCDCDC"| '''UKUPNO''' !style="background: #DCDCDC"| '''4''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''5''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- |} === Nastupi i pogodci === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=40 rowspan="2" align="center"| br. !width=40 rowspan="2" align="center"| pozicija !width=200 rowspan="2" align="center"| igrač !width=125 colspan="2" align="center"| [[HNL 2022./23.|HNL]] !width=125 colspan="2" align="center"| [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup]] !width=125 colspan="2" align="center"| [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|Konferencijska liga]] !width=125 colspan="2" align="center" style="background: #DCDCDC"| ukupno |- !width=59 | nastupi !width=59 | pogodci !width=59 | nastupi !width=59 | pogodci !width=59 | nastupi !width=59 | pogodci !width=59 style="background: #DCDCDC"| nastupi !width=59 style="background: #DCDCDC"| pogodci |- | 5 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|M|MAĐ}} [[László Kleinheisler]] | 2 | 1 | 0 | 0 | 1 | 1 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''2''' |- | 1 | vratar |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Ivica Ivušić]] | 2 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 14 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Ivan Fiolić]] | 1+1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 21 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Mile Škorić]] | 2 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 23 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Petar Brlek]] | 1+1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 13 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|A|ARG}} [[Ramón Miérez]] | 1+1 | 0 | 0 | 0 | 0+1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 19 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Mihael Žaper]] | 1+1 | 0 | 0 | 0 | 0+1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''3''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 30 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|A|AUT}} [[Mihret Topčagić]] | 0+1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''1''' |- | 2 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Karlo Bartolec]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 4 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Marin Leovac]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 6 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Darko Nejašmić]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 11 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Mijo Caktaš]] | 0+1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 16 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|C|CG}} [[Nikola Janjić]] | 0+1 | 0 | 0 | 0 | 0+1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 22 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Danijel Lončar]] | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 29 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Kristian Fućak]] | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 77 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Mato Miloš]] | 1+1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 20 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|S|SLO}} [[Mario Jurčević]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0+1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''2''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 9 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] | 1 | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''2''' |- | 28 | branič |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Slavko Bralić]] | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 44 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] | 0 | 0 | 0 | 0 | 0+1 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 8 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|Š|ŠPA}} [[Diego Barri]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 7 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Vedran Jugović]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 95 | napadač |style="text-align:left;"| {{ZD|H|HRV}} [[Antonio Mance]] | 0+1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- | 10 | veznjak |style="text-align:left;"| {{ZD|B|BIH}} [[Amer Hiroš]] | 0+1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 !style="background: #DCDCDC"| '''1''' !style="background: #DCDCDC"| '''0''' |- |} == Transferi == === Dolasci === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" !width=200| nadnevak !width=60| pozicija !width=200| igrač !width=200| prethodni klub !width=130| odšteta |- | 5. siječnja 2022. | veznjak | {{ZD|C|CG}} [[Nikola Janjić]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | slobodan igrač |- | 7. srpnja 2022. | branič | {{ZD|H|HRV}} [[Luka Zebec]] | [[NK Belišće]] | |- |} === Odlasci === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" !width=200| nadnevak !width=60| pozicija !width=200| igrač !width=200| budući klub !width=130| odšteta |- | 21. lipnja 2022. | napadač | {{ZD|S|SLO}} [[Damjan Bohar]] | [[Zagłębie Lubin]] | 250 tisuća eura |- | 18. srpnja 2022. | branič | {{ZD|B|BRA}} [[Talys Alves Pereira Oliveira]] | [[NK Slaven Belupo Koprivnica]] | slobodan igrač |- | 21. srpnja 2022. | veznjak | {{ZD|K|KON}} [[Merveil Ndockyt]] | [[HNK Gorica Velika Gorica|HNK Gorica]] | slobodan igrač |- | 22. srpnja 2022. | branič | {{ZD|Š|ŠPA}} [[José Antonio Caro]] | [[Linares Deportivo]] | slobodan igrač |- |} === Dolasci na posudbu === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" !width=200| nadnevak !width=60| pozicija !width=200| igrač !width=200| klub !width=130| razdoblje |- | | | | | |- |} === Odlasci na posudbu === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" !width=200| nadnevak !width=60| pozicija !width=200| igrač !width=200| klub !width=130| razdoblje |- | 20. lipnja 2022. | napadač | {{ZD|K|KOSV}} [[Mirlind Daku]] | [[NŠ Mura Murska Sobota]] | do kraja sezone |- | 5. srpnja 2022. | napadač | {{ZD|H|HRV}} [[Vinko Petković]] | [[NK Istra 1961]] | do kraja sezone |- |} == Povezani članci == * [[NK Osijek II 2022./23.]] == Izvori i bilješke == {{NK Osijek}} [[Kategorija:NK Osijek - sezone|2022-23]] 04xeet5lveeqrceliyd7wzz4m0fgodg Logorište (Bjelovar) 0 724097 6432779 6419071 2022-07-26T09:40:41Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtilogor.png|mini|Odprilićna lokacija Logorišta unutar grada Bjelovara.]] '''Logorište''' također znano i kao "''Naselje Logo''r" je četvrt u sjevernome dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]], te se nalazi omeđeno sa četvrtima [[Ivanovčani (Bjelovar)|Ivanovčani]] sa zapada, [[Naselje Sjever (Bjelovar)|Naselja Sjever]] sa sjevera, [[Švajcarija (Bjelovar)|Švajcarije]] sa istoka i [[Centar (Bjelovar)|Centra]] grada sa juga. Unutar naselja se nalazi; Srednjoškolski centar, Dom učenika, [[NK Bjelovar|gradski stadion]] [[NK Bjelovar|NK Bjelovara]], policijska postaja, Poljana dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], dom starijih, zgrada Elektre te IV. osnovna škola Bjelovar. === Naziv === Naziv četvrti dolazi od toga što se kroz veći dio njene povijesti, veliki dio naselja koristio pod vojne svrhe. Današnja Poljana dr. Franje Tuđmana nekoć bijaši bivši vojni poligon. {{Bjelovar-grad}} ngwtbzf4l6patg4b11csjlhuij5p676 6432813 6432779 2022-07-26T09:59:51Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtilogor.png|mini|Približna lokacija Logorišta unutar grada Bjelovara.]] '''Logorište''' također znano i kao "''Naselje Logo''r" je četvrt u sjevernome dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]], te se nalazi omeđeno sa četvrtima [[Ivanovčani (Bjelovar)|Ivanovčani]] sa zapada, [[Naselje Sjever (Bjelovar)|Naselja Sjever]] sa sjevera, [[Švajcarija (Bjelovar)|Švajcarije]] sa istoka i [[Centar (Bjelovar)|Centra]] grada sa juga. Unutar naselja se nalazi; Srednjoškolski centar, Dom učenika, [[NK Bjelovar|gradski stadion]] [[NK Bjelovar|NK Bjelovara]], policijska postaja, Poljana dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], dom starijih, zgrada Elektre te IV. osnovna škola Bjelovar. === Naziv === Naziv četvrti dolazi od toga što se kroz veći dio njene povijesti, veliki dio naselja koristio pod vojne svrhe. Današnja Poljana dr. Franje Tuđmana nekoć bijaši bivši vojni poligon. {{Bjelovar-grad}} e7p54427hm2iukluuh6r3aktnmsi54q Janko Vranyczany-Dobrinović 0 724407 6432561 6432133 2022-07-25T16:48:49Z Radovan V. Jerzy 267916 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar|ime=Janko Vranyczany Dobrinović|mandat_start=25. srpnja 1990.|mandat_kraj=17. srpnja 1991.|mandat_start2=16. travnja 1991.|mandat_kraj2=16. studenoga 1996.|mandat_start3=26. studenoga 1996.|mandat_kraj3=23. siječnja 2001.|čin=Ministar turizma|čin2=Veleposlanik pri Kraljevini Belgiji i opunomoćeni predstavnik Kontaktnog ureda RH pri Europskoj Uniji i NATO paktu|čin3=Stalni predstavnik RH pri Europskoj Uniji|datum rođenja=27. svibnja 1920.|datum smrti=6. svibnja 2015.|stranka=HDZ|zanimanje=političar i diplomat}} '''Janko Vranyczany Dobrinović''' ([[Bedekovčina]] kraj [[Krapina|Krapine]], 27. svibnja 1920. – [[Bruxelles]], 6. svibnja 2015.), bio je pripadnik starog hrvatskog plemstva, političar i diplomat.<ref>{{Citiranje weba|title=HRVATSKI PLEMIĆ I DIPLOMAT - Umro Janko Vranyczany Dobrinović|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/umro-janko-vranyczany-dobrinovic-20150506|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=IMAO JE 94 GODINE - Umro diplomat i prvi hrvatski ministar turizma Janko Vranyczany Dobrinović|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-diplomat-i-prvi-hrvatski-ministar-turizma-janko-vranyczany-dobrinovic-383182|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Velike priče - Prisjetio sam se prijateljstva s barunom Jankom Vranyczanyjem Dobrinovićem, legendarnim diplomatom i političarom|url=https://www.telegram.hr/velike-price/prisjetio-sam-se-svog-bliskog-prijateljstva-s-barunom-jankom-vranyczanyjem-dobrinovicem-legendarnim-diplomatom-i-politicarom/|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Preminuo Janko Vranyczany-Dobrinović, prvi hrvatski ministar turizma|url=https://mint.gov.hr/vijesti/preminuo-janko-vranyczany-dobrinovic-prvi-hrvatski-ministar-turizma/9229|url-status=live}}</ref> == Djetinjstvo i mladost == Rođen je 27. svibnja 1920, u Bedekovčini, u obitelji baruna Ambroza Vranyczanyja Dobrinovića, iz stare hrvatske plemićke obitelji, i Wande – Marie Magdalene von Schmidt – Zabierow, iz plemićke obitelji porijeklom iz Galicije. Imao je mlađu sestru, Ninu, koja je rođena 5. travnja 1922., u Zagrebu. Otac Ambroz, bio je pripadnik starog hrvatskog plemstva, te je taj visoki društveni položaj nastojao održati u društvu, te se, kao sin jedinac, školovao na bečkoj Theresiani, te je kasnije završio pravo u Beču i doktorirao, ali se nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], 1918., nije snašao u novim društveno - političkim okolnostima koje su se razvijale u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], te se društveno izolirao, odlazio u [[Venecija|Veneciju]] i [[Monte Carlo]], gdje je razvio sklonost [[Kockanje|kockanju]], zbog čega je zapao u velika dugovanja, te je bio prisiljen, 1932., cijelo svoje vlastelinsko imanje, u naravi dvorac u Bedekovčini zajedno s okolnim zemljištem, zbog beskrupuloznim radnji vjerovnika, prodati pod špekulatnskim uvjetima industrijalcu [[Adolf Müller|Adolfu Mulleru]]. Jankova majka, Wanda, zvana Dede, se zbog svega toga, još 1934., razvela od njegova oca, te se ponovno udala, za sveučilišnog profesora ekonomskih znanosti, Karla Šoštarića Pisačića, s kojim nije imala djece. Iste je godine, 1934., u Zagrebu, otvorila dječji vrtić, tzv. Montessori dječju kuču, koja se nalazila u centru grada, s pogledom na tržnicu [[Dolac (Zagreb)|Dolac]], a bila je namjenjena za djecu iz građanskih obitelji, uzrasta od tri do sedam godina života. Polaznike su činila djeca stranih konzula s boravištem u Zagrebu, zatim pripadnici bogatih i uglednih gornjogradskih obitelji, te židovskih industrijalaca, liječnika i odvjetnika. Dječji vrtić je nastavio s radom i nakon početka Drugog svjetskog rata i proglašenja NDH, ali su židovska djeca prestajala dolaziti, te ih je Dede, pokušala smjestiti na sigurna mjesta, da izbjegnu strahote [[Holokaust u NDH|holokausta u NDH]]. U tom su razdoblju, polaznike činila djeca talijanskih i njemačkih časnika i diplomatsko-konzularnog osoblja, da bi, neposredno nakon završetka rata, rad dječjeg vrtića nove vlasti socijalističke Jugoslavije zabranile. Odrastao je u Bedekovčini, gdje je završio pučku (osnovnu) školu, a kako je u ranom djetinjstvu bio boležljiv i osjetljiv, liječnici su preporučili roditeljima da što više vremena boravi na moru, te je često boravio kod bake, po majci, u [[Opatija|Opatiji]], tada u sastavu [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Nakon završenog pučkog školovanja, majka ga je, protiveći se očevom naumu da pohađa Theresianu, poslala u srednju školu na Sušaku, koju je pohađao dvije godine, ali se nakon razvoda svojih roditelja, 1934., morao preseliti k majci u Zagreb, gdje je završio srednju školu. U Zagrebu se nakon završene srednje škole, preko majčinih veza i zaposlio, kao namještenik u Jadranskom osiguranju d.d., te je ujedno upisao pravni studij na zagrebačkom [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]], gdje je odslušao dva semestra, da bi zatim upisao [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|arhitekturu]] na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, te zbog fakultetskih obveza dao otkaz u Jadranskom osiguranju d.d. Tijekom studija arhitekture, stupio je u kontakt s tzv. gornjogradskim krugovima, mlađim dokonim pripadnicima visokog društva, koji su bili željni zabave i ludih provoda, što se mladom Vranyczanyju nije odviše dopalo. Jedan kraći period, ljeti 1938., boravio je kod rođaka i obiteljskih prijatelja u Bruxellesu, u Belgiji, gdje je mlađe uzraste podučavao tenis. Za to je vrijeme njegova sestra, Nina, boravila u [[Engleska|Engleskoj]], kod majčinih prijatelja, ali pošto je, 1939., Engleska, nakon napada [[Treći Reich|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], objavila rat, a u takvom je ozračju bila je prinuđena napustiti državu i vratiti se u Kraljevinu Jugoslaviju. Ubrzo potom saznaje kako mu je, 4. lipnja 1940., u pedeset i četvrtoj godini života, umro otac, te je pokopan na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoj. == Drugi svjetski rat i poraće == === Početak rata === Početak [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], okupacija Jugoslavije i proglašenje tzv. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], zatekli su ga u Zagrebu, te je isparava pokazivao simpatije prema ustaškom pokretu, ali ne odobravajući počinjene ratne zločine i posebno zločine protiv čovječnosti prema Srbima i Židovima, dok mu je majka izražavala protivljenje, te mu je navodno kazala kako će ga se odreći ako pristupi ustaškom pokretu, te je pod tim dojmom i uvidjevši šire stanje, tijekom 1942. i 1943. ipak ostao po strani. Ipak, u jesen 1941., zatražio je da mu se odobri kupoprodaja nekadašnjeg obiteljskog, vlastelinskog imanja s dvorcem u Bedekovčini, s obročnim otplatama cijene, pošto su, uslijed proglašenja rasnih zakona u NDH, bile oduzete nekretnine obitelji židovskog industrijalca Mullera i stavljene pod upravu Državnog ravnateljstva za gospodarsku ponovu, međutim vlasti NDH su mu to odbile, ali su ga postavili za povjerenika (upravitelja) tog dobra, na kojoj je dužnosti ostao od ljeta ili rane jeseni 1942., kada je objekt bio predan socijalnoj skrbi. O svojim mladenačkim iluzijama, u jednom razgovoru s predsjednikom Tuđmanom, aludirajući na njihove različite poglede na svijet, u mladosti i kasnijoj karijeri, sam Vranyczany je kazao: <blockquote>"''Što se to, predsjednik, dogodilo s nama dvojicom? Ja sam u mladosti bio nacionalist, pristalica HSS-a koji je priželjkivao da hrvatske granice budu na Drini i koji je bio konzervativac, pa i na neki način desničar, a vremenom sam, prilagođavajući se neumitnim političkim procesima, postao europejac, demokrat, zagovornik multinacionalnih i multikulturalnih društava. Ti si u mladosti bio ljevičar, antifašist, partizan, internacionalac, a sada si se preobrazio u tvrdog nacionalista, konzervativca i desničara. Kako se to dogodilo?''"<ref>Pleše Mladen, Vranyczanyjev oproštaj s Tuđmanom, Nacional: politički tjednik, br. 213., 15. prosinca 1999., str. 13 - 14. </ref> </blockquote> === Odlazak u domobranstvo i sudjelovanje u uroti Vokić - Lorković === U proljeće 1943., bio je mobiliziran u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatsko domobranstvo]] i prebačen u elitnu časničku školu u Stockerau, u [[Austrija|Austriji]], gdje je boravio do ljeta 1944., kada je kao domobranski zastavnik bio najprije u Zagrebu, kod generala [[Ante Vokić|Ante Vokića]], gdje je svjedočio propasti urote, u kolovozu 1944., kada mu je Vokić, kao njegov pretpostavljeni, dao usmeni nalog, da uzme dopust kako bi se sklonio na sigurno, te su od 22. kolovoza do 1. rujna 1944., dok je bio na vojničkom doupustu, provedena uhićenja svih značajnijih urotnika. Naime, Vokić je namjeravao iskoristiti Vranyczanyjeve obiteljske veze i poznanstva kod europske aristokracije, kako bi zajedno s Josipom Torbarom, stupio u kontakt s Britancima, što mu na kraju nije uspjelo. Nakon [[Urota Lorković-Vokić|puča Vokić - Lorković]], u 1. rujna 1944., javio se na raport generalu Vladimiru Kernu, koji ga je obavijestio da je Vokić uhićen i pritvoren u Lepoglavu, te je Vranyczany bio prebačen u štab generala [[Josip Metzger|Josipa Metzgera]] u Vinkovce, gdje je ostao do povlačenja, zima - proljeće 1945., ali nije sudjelovao u vođenju borbi, već je kao neborac sudjelovao kao administrativno vojno osoblje u kancelariji domobranskog zapovjedništva. === Oslobođenje Zagreba i križni put === U proljeće 1945. prebačen je u Zagreb, gdje, u svibnju 1945. dočekao ulazak jedinica [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije (JA)]] u grad, iako je dobio nalog za povlačenje, ali je na nagovor očuha Karla Šoštarića Pisačića, koji se tijekom rata nalazio u diplomatskoj službi NDH u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Bukurešt|Bukureštu]], Vranyczany je ipak ostao u Zagrebu. Negdje u to vrijeme, u proljeće 1945., Vranyczany se zaputio u dvorac Trakošćan, gdje su nekad on i njegova sestra provodili ljetne praznike kod grofa Draškovića, a sada se zaputio u namjeri da spasi pokućstvo, slike, zastave i oružje od moguće pljačke i uništavanje, te kako je sam kazao u jednom intervjuu:<blockquote>"''Sve je to prenio u Zagreb, pohranio u Muzeju za umjetnost i obrt, tako da se neoštećeno kasnije moglo vratiti u Trakošćan i biti izloženo u muzeju. To je danas jedan od bisera hrvatske prošlosti''!"<ref>{{Citiranje weba|title=Krasnec Tomislav - 'U visoko društvo Europe ušao sam 1948. Ja sam član te 'mafije''|url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/u-visoko-drustvo-europe-usao-sam-1948-ja-sam-clan-te-mafije-588171|url-status=live}}</ref></blockquote>Prilikom ulaska jedinica JA u Zagreb, sakrio se u Vojnu bolnicu u Vlaškoj ulici, odakle su ga djelatnici [[OZNA|Ozne]], 13. ili 14. svibnja 1945., uhitili i pritvorili prvo u zarobljenički logor Kanal, da bi potom bio prebačen u zarobljenički logor Prečko, odakle je zajedno s kolonom zarobljenika prošao [[Bleiburška tragedija|križni put]] do [[Bjelovar|Bjelovara]], te dalje do [[Osijek|Osijeka]]. Na križnom je putu obolio od dzenterije, te je na intervenciju prijateljice negove bivše zaručnice, koja je u međuvremenu postala ljubavnica jednog višeg djelatnika zagrebačke Ozne, koji ga je posjetio u Osijeku, te naložio njegovo puštanje na slobodu.<ref>{{Citiranje weba|title=Lazarin Branimira: Potraga za plavom krvi - Izložba ‘Veličanstveni Vranyczanyjevi: umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji’, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb: Izložba je kunsthistoričarski nonšalantni prilog identitetskoj ‘borbi’, briga za autohtonost nacionalnoga kroz lijepe slike, doživljaje i navade našega plemstva|url=https://www.portalnovosti.com/potraga-za-plavom-krvi|url-status=live}}</ref> === Ilegalni bijeg iz Jugoslavije === Vrativši se u Zagreb, gdje mu više nisu boravile ni majka ni sestra, odlučio je konačno napustiti socijalističku [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]], jer mu je kao bivšem domobranskom zastavniku bilo onemogućeno daljnje školovanje, otputovao je baki, po majci, Anni Stephaniji Schmidt von Zabierow, u Opatiju, odakle je tijekom rujna i listopada 1946., ilegalno prešao jugoslavensku granicu kod [[Trst|Trsta]], gdje je već otprije u anglo-američkoj vojnoj misiji bila zaposlena njegova sestra. Naime, u proteklom je razdoblju, njegova sestra, Nina, usprkos ratnom stanju, bila željna zabave i visokog društva, te se kretala u krugovima visokog društva i diplomatskim krugovima, da bi se početkom rata, 1941., upoznala s diplomatskim osobljem talijanskog poslanstva u Zagrebu i časnicima talijanske vojske, čak se prilikom kapitulacije Kraljevine Italije, u rujnu 1943., naglo zaručila za kapetana talijanske vojske, Lewetzov - Santhieriena, porijeklom Nijemca, koji je odlukom njemačkih vojnih vlasti uhićen i odveden u ratno zarobljeništvo, jer je odbio surađivati s njemačkom vojskom. Navodno mu se sestra dovodila u vezu s ustaškim generalom, urotnikom, Vokićem, te ju je zbog toga nadzirala [[Ustaška nadzorna služba|Ustaška nadzorna služba (UNS)]]. Nakon rata, u svibnju 1945., sestru mu je uhitila Ozna, te se jedno vrijeme nalazila u pritvoru, da bi nakon ispitivanja bila puštena, te se odmah odlučila na bijeg, te je ilegalno prešla u Italiju, da bi u Trstu, radeći u savezničkoj vojnoj misiji, upoznala časnika britanske vojske, Arthura Farnell Watsona, za kojeg se udala, te s kojim je otišla u [[Johannesburg]], u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj Republici]]. Tijekom rada u savezničkoj vojnoj misiji, pokušala je saznati sudbinu svojeg bivšeg zaručnika, talijanskog časnika, koji je iz Zagreba odveden u njemačko ratno zarobljeništvo. S druge strane, pošto su njihovoj majci, Wandi, nakon rata, vlasti nove socijalističke Jugoslavije, zatvorile i oduzele pravo rada u dječjem vrtiću, ona se odlučila napustiti Zagreb, te je živjela u [[Klagenfurt|Klagenfurtu]], u Austriji, tada u britanskoj okupacijskoj zoni, gdje su joj živjeli obiteljski prijatelji, te je jednom prilikom, uočivši posjet odbjeglog visokog ustaškog dužnosnika [[Ivan Perčević von Odavna|Ivana pl. Perčevića]], istog prijavila Englezima, koji su ga sljedećeg dana uhitili, pritvorili, i 1946., izručili jugoslavenskim vlastima, gdje je tijekom 1947., u sklopu zajedničkog procesa [[Slavko Kvaternik|Slavku Kvaterniku]] i drugima, osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen.<ref>Tko je tko u NDH : Hrvatska 1941.-1945. / [glavni urednik Darko Stuparić]. -. Impresum. Zagreb : Minerva, 1997., str.316-317.</ref> == Karijera u inozemstvu == === Profesionalna karijera === Uskoro je iz Trsta prešao u [[Rim]], gdje je diplomirao novinarstvo i komunikacije na Akademiji Lateran u [[Vatikan|Državi Vatikanskog Grada]], odakle ,1948., odlazi u [[Belgija|Belgiju]], gdje se zaposlio pri austrijskom turističkom uredu. Sam Vranyczany u intervjuu za Večernji list, prilikom hrvatskog ulaska u EU, o svojoj karijeri u Belgiji govori: <blockquote>"''Došao sam iz Rima, gdje sam živio, gdje sam bio na studiju i htio sam ići u SAD. Imao sam u Americi jednog protektora. Protektor je bio prva ljubav moje majke. Kad je moj otac umro, a taj je protektor izgubio sina u američkom zrakoplovstvu nad Berlinom, on je mene tražio. Htio me posiniti. Poslao je papire. Međutim, trebao sam čekati jer sam rođen u Jugoslaviji i imao sam lošu emigrantsku kvotu. Morao sam čekati dulje. A u Bruxellesu sam imao prijatelje jer sam kao mladić bio u Bruxellesu kod prijateljske grofovske obitelji De Liedekerke. Bio sam tada poslan da naučim francuski, a ja sam, s druge strane, djecu svog godišta učio igrati tenis. To je bilo prije rata, 1937. i 1938. godine. A poslije rata, kako sam dulje morao čekati za papire za Ameriku, tražio sam posao, bio sam primljen u austrijskom turističkom uredu u Bruxellesu, a u međuvremenu je moj sponzor u Americi umro i tako sam ostao u Belgiji. Od 1948. do danas''."<ref>{{Citiranje weba|title=Krasnec Tomislav, 'U visoko društvo Europe ušao sam 1948. Ja sam član te 'mafije''|url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/u-visoko-drustvo-europe-usao-sam-1948-ja-sam-clan-te-mafije-588171|url-status=live}}</ref> </blockquote>Tijekom 1948., učlanio se u Royal Léopold Club, otmjeni teniski klub iz Bruxellesa, gdje igrajući za klub, upoznaje Percyja Lippitta, američkog državljanina austrijskog podrijetla, koji je kao prodavač američkih automobila Ford, visoko kotirao u belgijskom društvu i bio veoma popularan u Royal Leopold Clubu. Percy se oženio jednom barunicom iz visokog društva, te je preko nje bio u doticaju s mnogim belgijskim plemićkim obiteljima. Nakon nekog vremena Percy se razveo od belgijske barunice, upoznavši, poto, oženivši bogatom udovicom latinoameričkog bogataša Artura Lopeza, inače Parižanku čileanskog porijekla. Vranyczany je s Percyjem odlazio zimi na skijanja, a ljeti na tenis,te su se aktivno družili, a pošto je Percyjeva druga žena imala imanje u francuskom Saint Tropezu, te austrijskom Kitzbuhelu, Vranyczany je ondje bio čestoput rado viđen gost, te se jendom prilikom upoznaje s Percyjevim stricem, tada direktorom austrijskog turističkog predstavništva u Belgiji, preko kojeg je dobio posao u Uredu austrijskog turističkog predstavništva u Rue de la Regence, u Bruxellesu. Opisujući svoj posao u turističkom uredu, Vranyczyny je izjavio: <blockquote>"''Sve sam morao raditi: raznositi prospekte, raditi na turističkim izložbama kao što je poznati sajam Salon des Vacances, također i na sajam u Antwerpenu… Međutim, nisam bio dovoljno plaćen i 1952. promijenio sam posao''."<ref>{{Citiranje weba|title=Krasnec Tomislav, 'U visoko društvo Europe ušao sam 1948. Ja sam član te 'mafije''|url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/u-visoko-drustvo-europe-usao-sam-1948-ja-sam-clan-te-mafije-588171|url-status=live}}</ref> </blockquote>Počeo se baviti izvozom i uvozom, naime bio je dobavljač hmelja za belgijske pivovare, među kojima je bila i Stella Artois, čiji su suvlasnici bili vicegrofovi De Spoelberch, čiju je obitelj Vranyczany upoznao, kada je tijekom 1938., kao mladić boravio u Belgiji. Dvije je godine proveo živeći i radeći kao poduzetnik u Francuskoj, točnije u Dijonu. Tijekom kasnije profesionalne karijere radio je u mnogim tvrtkama u Belgiji, [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Italija|Italiji]], te se uglavnom bavio marketingom i izvozom. Od 1968. zaposlen je u austrijskom turističkom predstavništvu u Bruxellesu, u Belgiji, te je 1970. postavljen na mjesto direktora. === Emigrantska karijera === Zbog sudjelovanja u poraženoj hrvatskoj vojsci, ilegalnog bijega iz Jugoslavije i veza s pripadnicima hrvatske političke emigracije nalazio se pod operativnom obradom [[UDBA|Udbe]], te su posebno pratili aktivnost oko emigrantskih krugova pristaša [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a u [[Belgija|Belgiji]], zatim susrete u [[München|Munchenu]] u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], te posebno njegove susrete s [[Otto von Habsburg|Ottom von Habsburgom]], kojeg je poznavao od 1949., kada su razgovarali o stanju u Titovoj Jugoslaviji, iz koje su brojni predstavnici hrvatskog plemstva morali izbjeći. Kasnije bio pozvan na von Habsburgovo vjenčanje, održano 1951., u francuskom gradu [[Nancy|Nancyju]] , gdje je sudjelovao kao predstavnik hrvatskog plemstva. Da bi se zatim ponovno susreli, tijekom 1953., sada u [[Oxford|Oxfordu]], u Engleskoj, gdje je tema razgovora bila tzv. Podunavska konfederacija, za koju su se zalagali neki politički krugovi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, ali ne toliko u Engleskoj, koja se držala po strani, jer je podržavala cjelovitost [[Josip Broz Tito|Titove]] Jugoslavije, ili nekakvu verziju tzv. balkanske konfederacije. == Demokratske promjene u Hrvatskoj == Uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj, na nagovor kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]], a posredovanjem [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]], priključio se HDZ-u i [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], kojega je i podržao. Na prvi svečani saziv Sabora RH, u svibnju 1990., Tuđman je osobno pozvao Vranyczanyja da u ime hrvatskog plemstva pozdravi prvi višestranački i demokratski izabran saziv Sabora RH. U tom je vremenu jasno zastupao interese hrvatske države u nastajanju, i u razdoblju prije nego li je bila međunarodno priznata, te je u Bruxellesu vodio ured za kontakte s [[Europska unija|Europskom zajednicom (EZ)]] i [[NATO|Sjevernoatlantskim savezom (NATO)]]. === Razdoblje HDZ-a (1990. - 1999.) === Nakon višestranačkih i demokratskih izbora 1990., imenovan je prvim hrvatskim ministrom turizma,<ref>Vukonić Boris, Povijest hrvatskog turizma, Zagreb, 2005., str. 188.</ref> da bi potom 1992. bio imenovan na dužnost veleposlanika RH pri Kraljevini Belgiji, Nizozemskoj i Luxembourgu. U razdoblju dok je bio šef diplomatske misije u Bruxellesu, bio je nadređeni [[Zoran Milanović|Zoranu Milanoviću]] i [[Tomislav Sunić|Tomislavu Suniću]], koji su činili diplomatsko osoblje veleposlanstva. U svojim se javnim istupima od početka političke karijere zalagao za put Hrvatske u smjeru euroatlantskih integracija, kroz koje će se država izvući iz političkog Balkana, pritom se suprostavljaljući politici prema BiH, medijima i oporbi koja je vodila Hrvatsku u međunarodnu izolaciju. Vranyczany je bio jedan od rijetkih suradnika Franje Tuđmana koji je otvoreno kritizirao njegove javne politike, dok je Tuđman njegovao poseban odnos prema Vranyczanyju, kako zbog slične dobi i zavičajnosti, tako zbog njegova plemićkog porijekla i ugleda i poznanstava u europskim diplomatskim krugovima. Bio je jedan od odabranih članova specijalne misije RH u službenom posjetu [[Moskva|Moskvi]], u svibnju 1995., predvođene predsjednikom Franjom Tuđmanom, kao veleposlanik pri [[Belgija|Kraljevini Belgiji]], među ostalim zbog svojeg sudioništva u Drugom svjetskom ratu, ali tu se među ostalim, našao i [[Milivoj Kujundžić]], saborski zastupnik iz redova HDZ-a, kao član saborskog Odbora za obilježavanje pedesete obljetnice kraja Drugoga svjetskog rata. Dana 30. studenog 1995., Odlukom Predsjednika RH, Vranyczany je imenovan na dužnost člana Vijeća za međunarodne odnose pri Predsjedničkom vijeću, kao savjetodavnom tijelu Predsjednika RH.<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_12_98_1643.html|url-status=live}}</ref> Dana 14. listopada 1998., Vranyczany je Odlukom predsjednika Tuđmana imenovan na dužnost savjetnika za euroatlantske integracije u Uredu Predsjednika RH.<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka o imenovanjima i razrješenjima u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_137_1668.html|url-status=live}}</ref> Kao Tuđmanov osobni savjetnik za eurointegracijski proces, Vranyczany se zalagao za što brži ulazak Hrvatske u EU, dok je Tuđman zazirao od euroatlantskih integracija, zbog nevoljkog mijenjanja svoje politike prema BiH, oporbi u Hrvatskoj, što je predstavljalo demokratski deficit koji su europski čelnici postavili kao standard, te je predstavljalo zastoj za skoriji ulazak u euroatlantske integracije. Dana 15. ožujka 1999., Vranyczany je imenovan članom Odbora za vanjsku politiku i Odbora za višestranačje pri Predsjedničkom vijeću, kao Ustavom RH predviđenom savjetodavnom tijelu Predsjednika RH.<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_28_557.html|url-status=live}}</ref> Prilikom jednog razgovora s Tuđmanom, Vranyczany ga je upozorio:<blockquote>"''Predsjednik, ako želiš s uspjehom dovršiti svoju povijesnu misiju, moraš uvesti Hrvatsku u EU i NATO pakt. Nećeš obaviti posao do kraja ako zastaneš na pola puta: Hrvatska mora postati dio Europe, a ti moraš zauzeti svoje mjesto za europskim stolom. Zbog toga se isplati promijeniti politiku prema BiH i odnos prema demokraciji. Nećeš valjda dopustiti da opozicija obavi tu povijensu zadaću?''"<ref>Pleše Mladen, Vranyczanyjev oproštaj s Tuđmanom, Nacional: politički tjednik, br. 213., 15. prosinca 1999., str. 13 - 14.</ref></blockquote> === Razdoblje koalicijske Vlade (2000. - 2002.) === U sunovrat Tuđmanove vladavine, u studenom 1999., kao osobni savjetnik predsjednika Tuđmana za euroatlantske integracije, sudjelovao je u organiziranju i lobiranju u diplomatskim krugovima, u Bruxellesu, kako bi oporbeni predstavnici, [[Ivica Račan]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), [[Dražen Budiša]] ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]), [[Radimir Čačić]] ([[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]), [[Vlado Gotovac]] ([[Liberalna stranka|LS]]) i [[Ivan Jakovčić]] ([[Istarski demokratski sabor|IDS]]), usprkos međunarodnoj izolaciji, lošem imidžu i rejtingu koji je tadašnja Hrvatska imala, pozvali na prijem kod predstavnika EU, u Bruxelles.<ref>Pleše Mladen, Posttuđmanovsko razdoblje hrvatske diplomacije, Nacional: politički tjednik, br.210., 24. studenog 1999., str. 11 - 12. </ref> Promjenom vlasti 3.siječnja 2000., ostao je u Ministarstvu, te je neko vrijeme savjetovao predsjednika Vlade [[Ivica Račan|Ivicu Račana]], oko euroatlantskih integracija, te je dao značajan doprinos u toj prvoj fazi pregovora oko hrvatskog pristupanja [[NATO]]-u i [[Europska unija|EU]]-u, da bi 2002. otišao u mirovinu. Umro je u Bruxellesu, 6. svibnja 2015., u devedeset i četvrtoj godini života, pokopan je na gradskom groblju [[Mirogoj]], u Zagrebu. == Odlikovanja == Dana 28. svibnja 1995., predsjednik RH, Franjo Tuđman, odlikovao je Vranyczanyja '''Veleredom Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom''', zbog znimnog doprinosa neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju VeleRedom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html|url-status=live}}</ref>, zatim '''Spomenicom domovinskog rata''' zbog djelatnog sudjelovanja, <ref>{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Spomenicom domovinskog rata|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_917.html|url-status=live}}</ref> '''Spomenicom domovinske zahvalnosti''' za časnu i uzoritu službu,<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Spomenicom domovinske zahvalnosti|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_911.html|url-status=live}}</ref> '''Redom Hrvatskog pletera''' zbog osobitog doprinosa razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana,<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Redom Hrvatskog pletera|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_919.html|url-status=live}}</ref> te '''Redom Hrvatskog trolista''' za osobite zasluge stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru.<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka kojom se odlikuju Redom Hrvatskog trolista|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_913.html|url-status=live}}</ref> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] 26xwwsrzwndcf6xlrv6um3hx86kr6yp Wikipedija:Kafić 4 724473 6432710 6431912 2022-07-25T23:16:00Z BPipal (WMF) 255687 /* Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom */ novi odlomak wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == U tijeku su rasprave o pravilima i smjernicama te reguliranju rada administratora, a mjesecima se nije ništa reklo == Pa da vidim, da li je vrijeme za rasprave prošlo i odraditi ćemo nešto konkretno, glasati li ćemo ostaviti ovu poruku da stoji još nekoliko godina (posljednji komentari na ove teme su dati u travnju)? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 11:19, 17. lipnja 2022. (CEST) :A kad nikog pravila ne zanimaju... Čovik bi pomislia da zapravo nikom ne smetaju sadašnja pravila, da nikom nije prioritet išta promijeniti i da se u biti sve može riješiti s malo dobre volje, pristojnim razgovorom i uz [[WP:PDN]] bez obzira kakva formalno pravila bila. :Što se tiče [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki]], ako netko neuključen želi analizirati što je rečeno i predložiti konkretnu promjenu teksta pravila o kojem se raspravljalo, to bi bilo super. :[[Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog]] bi ja, kao autor jedne verzije, mogao srediti do kraja prijedlog i dati na glasovanje, ali tek u srpnju, zbog osobnih obaveza iduća 2 tjedna. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:33, 17. lipnja 2022. (CEST) ::Možda da svatko dobije po ''slaju'' za komentar, možda bi odaziv bio veći. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:10, 17. lipnja 2022. (CEST) ::: A možda smo već sve rekli i treba staviti na glasanje ono što je rečeno? Ovako doslovno ispada da je Iambehind bio u pravu i da je od prvoga dana bilo u planu da sve ostane kao do sada, držati sve u limbu? E pa raspravu imamo, konkretne prijedloge imamo, prošlo je dovoljno vremena da svi koji su željeli nešto predložiti predlože, pa što se ne glasa? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:34, 18. lipnja 2022. (CEST) ::::Evo ja imam prijedlog za raspravu o pravilima i smjernicama te reguliranju rada administratora. Umjesto piskaranja i rasprave, predlažem da organiziramo radni ručak, recimo negdje u Lici; npr Bistro Ribič, da pojedemo, popijemo, a onda ćemo raspravljat o pravilima (moš mislit). Zašto Lika? Iz Zagreba cca dva sata, iz Rijeke cca dva sata, iz Splita cca dva sata. Ispričavam se ekipi iz Slavonije, slobodno iznesite svoj protuprijedlog.—[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 19:08, 19. lipnja 2022. (CEST) :::::Susreti uživo su dobri za team-building, za upoznavanje i za smanjivanje tenzija kod budućih rasprava, ali nisu praktični za donošenje pravila, gdje treba raspravljati o tekstu. Ali, dobro da si pokrenio temu susreta uživo, sad kad korona više nije top tema. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:07, 20. lipnja 2022. (CEST) ::::MoŽdA jE sVe oVo oDuGovLačeNje dIo PlaNa!!!1111 Moje životno iskustvo je da se većina problema koje se pripisuju zloj namjeri u naravi svodi na glupost (nevezano za ovu situaciju) i lijenost (Mea culpa, kriv sam!!!). Lijenost je osnovno ljudsko pravo, pogotovo kad te ne plaćaju! ::::Na pitanje "što se ne glasa" dva su odgovora: ::::1) za PiS imamo 2(!) prijedloga, a ne 1 i treba od ta 2 složiti 1 prijedlog i dati ga na glasovanje. Dakle, ima još posla. Već sam napisao da mogu u srpnju, ne prije. Do kraja mjeseca sam zauzet. ::::2) IBov prijedlog je već bio na glasovanju, sad se treba netko potruditi i iz rasprave i glasovanja izvući što je dogovoreno, a što nije i prema tome predložiti novi tekst pravila koji onda ni ne treba na glasanje, samo treba vidjeti ima li netko primjedbe na zaključak. Evo, ja predlažem da to napravi {{s|Kanikosen}}, njemu je najviše priša da se to napravi. Imaš neku izliku zašto ne ti ili ćeš ipak to napraviti? [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 09:23, 20. lipnja 2022. (CEST) === Dragi admini, mrdajte! === Na ovoj [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Zahtjev_za_komentare/Reguliranje_rada_administratora_na_hr.wiki] stranici su jasno izneseni sasvim konkretni prijedlozi za izmjenu i nadopunu pravila koja reguliraju rad administratora. Pozivam admine da završe s očiglednim odugovlačenjem i da u najkraće moguće vrijeme pokrenu glasovanje, sukladno dosadašnjoj praksi, te da nakon glasovanja ili unesu predloženi tekst u WP:ADMIN pravilo ili da odbace prijedloge. Ni četiri mjeseca nakon rasprave nije se napravilo ništa. Jedini razlog zašto prijedlog još uvijek nije pometen pod tepih je objava koja mjesecima visi na vrhu stranice, ali pokazuje na krivu stvar. Postoji li razlog zašto je to tako, ne znam. Pitajte admine koji se izgleda zalažu za izmjene pravila i upuštaju se u rasprave samo onda kada se toga uhvati netko drugi. Čim tog drugog nema, nema ni interesa da se bilo što promijeni. A kad se adminima prigovori da opstruiraju promjene i forsiraju status quo, onda se ponašaju kao uvrijeđene tinejdžerke. : Pokazuješ duboko nerazumijevanje uloge admina na projektu. Mi isto nismo plaćeni i nemamo posebne obaveze vezane uz donošenje pravila. Zamijeni "admini" sa "suradnici" i tekst donekle ide prema nečemu smislenom. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 09:29, 20. lipnja 2022. (CEST) : Drugo, evo ti pa se educiraj: [[:en:Procrastination]]. Krivac za većinu loših stvari na projektu, a usko je vezan za dosta male plaće koje imamo ovdje. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 09:29, 20. lipnja 2022. (CEST) : Donekle se slažem da nema interesa da se išta promijeni. I to zato jer problema zapravo i nema. Otkad te nema, Kafić je skoro pa prazan. Svi tiho rade i uživaju u svojem hobiju, nitko se ne svađa, nitko nikog ne blokira i općenito je situacija najbolja odkad ja pratim. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 09:34, 20. lipnja 2022. (CEST) :: {{s|Argo Navis}}, autor te poruke je neki suradnik koji djeluje pod IP-adresom ili neki IP-ovac koji je dobro upoznat s Wikipedijom. Izjavu ''Dragi admini, mrdajte!'' izjavio je {{s|Imbehind}} [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5889219&diffmode=source prije godinu dana u obliku ''Dragi admini, MRDAJTE'']. Ne govorim da je taj IP-ovac Imbehind, već da je upoznat s tom Imbehindovom izjavom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 09:58, 20. lipnja 2022. (CEST) ::: {{s|Argo Navis}} I kakve to veze ima s bilo čime? Prošla su 4 mjeseca tišine, imamo 2 prijedloga konkretna, oba se stave na glasanje, glasa se i priča završena. I kani se te pasivne agresije, rasprava je provedena, imaš 2 konkretna prijedloga, stavi oba na glasanje, problem riješen. Dovoljno lijenosti, vrijeme je za rad. I zašto bi uopće tebe Argo čekali do srpnja kada bilo tko može postaviti prijedloge na glasanje, čak i ti priznaješ da nemamo što više za raspravljati, sve je već rečeno? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 15:36, 20. lipnja 2022. (CEST) ::::Postoji stranica .../usporedba gdje su moj i IBov prijedlog. Dijelovi teksta su premještani, možda ima i duplikata. Ja nisam siguran da je zadnje stanje usporedbe uredno, da nema besmislica, da je posao dovršen (da mislim da jest, već bi bio pokrenio glasovanje). Ali, ako ne možete čekati 8 dana da ja to pogledam i ako netko želi preuzeti odgovornost, vi slobodno pokrenite glasovanje. Samo naprijed. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 15:14, 21. lipnja 2022. (CEST) Istina, ulijenili smo se malo, ali {{s|Kanikosen}} ima pravo. Bio sam uvjeren da izglasavanje novih pravila u biti više nikoga ne zanima, ali bar je jedan suradnik potegao to pitanje i dokazao da mu je do toga stalo. Ja nemam nikakav problem staviti to na glasovanje, a mislim da nemaju ni drugi admini. Čak i ako nikoga drugoga ne zanima, mislim da je važno da se glasovanje sprovede samo zato da se ta naša lijenost ne bi interpretirala kao opstrukcija. Volio bi čuti mišljenje drugih.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:46, 20. lipnja 2022. (CEST) :::: Iskreno, želim da završimo s ovim čisto reda radi, previše ljudi je utrošilo previše vremena i truda da bi sve palo u vodu jer nekome odgovara kako je do sada bilo, a konkretne prijedloge imamo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:49, 21. lipnja 2022. (CEST) Nema tu više čekanja. Ako netko želi pokrenuti glasovanje, nitko ga neće spriječiti u tome i stvar je riješena. To je sve od mene. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:49, 23. lipnja 2022. (CEST) ===Rješenje ?=== Pod hitno da se osnuje povjerenstvo (olitiga komisija, kako komu drago) pa da ono/ona istraži zašto se (vrba na vr' brda) ne mrda i strogo osudit pojavu. Pojavu osudit', druga spasit'.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:09, 20. lipnja 2022. (CEST) :Možemo li se suzdržati ovakvih ispada, trollanja i sličnih stvari? Konkretne prijedloge imamo, treba ih samo staviti na glasanje. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 00:46, 21. lipnja 2022. (CEST) === Konkretni prijedlozi === Znači sve već imamo, samo treba staviti na glasanje osim ako {{s|Argo Navis}} nema nešto nadodati jer je on jedini dao svoju nadupunu prijedloga, a Iambehind je ionako blokiran, pa nema što nadodati (mi ostali ako smo imali što reći imali smo nekoliko mjeseci, pa je naša šutnja dogovor). Prijedlozi pod brojem 1 su Iambehindovi, prijedlozi pod brojem 2 su nadopune prijedloga broj 1 od strane Arga. To je to. {{sakrij-početak|Prijedlozi koji su bili u raspravi i oko kojih ima okvirni dogovor}} 1. Kritiziranje rada admina. Prijedlog 1. {{quote|Svaki suradnik ima pravo postavljati neugodna pitanja (ako su bez osobnih napada). Neugodna pitanja i kritike nisu razlog za blok! Blokiranje suradnika, koji nije ogriješio ni jedno pravilo ovog projekta, a posebno zbog njegove administratorske ili ophoditeljske kandidature s kojom se ne slažete, potpuno je neopravdano i stoga strogo zabranjeno!}} Prijedlog 2. {{quote|Svaki suradnik ima pravo postavljati neugodna pitanja (ako su bez osobnih napada). Neugodna pitanja i kritike nisu razlog za blok! Blokiranje suradnika, koji nije ogriješio ni jedno pravilo ovog projekta, a posebno zbog njegove administratorske ili ophoditeljske kandidature s kojom se ne slažete, potpuno je neopravdano i stoga strogo zabranjeno! Ako suradnik nije zadovoljan odgovorom, a administrator tvrdi da je pružio zadovoljavajući odgovor, suradnik bi trebao prestati insistirati na detaljnijem odgovoru. Ako želi, on može otvoriti [[WP:NPA]] i zatražiti poništenje administratorske akcije i mišljenje drugih administratora.}} 2. Traženje objašnjenja za postupke admina. Prijedlog 1. {{quote|Administratori su odgovorni za sve svoje radnje koje uključuju korištenje administratorskih alata, obzirom da neobjašnjivi potezi administratora mogu loše utjecati na suradnike. Ograničeni jedino pravilima o uljudnosti, izbjegavanju osobnih napada i djelovanjem u dobroj vjeri u okvirima razuma, suradnici su slobodni preispitivati ili kritizirati poteze i radnje administratora. Od administratora se očekuje da odgovore uljudno i bez odugovlačenja na sve upite vezane za njihovo ponašanje i djelovanje na Wikipediji kao i za administrativne postupke koje su proveli. To se posebno odnosi na rasprave na oglasnim pločama (WP:NPA) ili tijekom procedura koje provodi ArbCom. Administratori bi uvijek trebali moći opravdati svoje postupke kad se od njih to zatraži.}} Prijedlog 2. {{quote|Administratori su odgovorni za sve svoje radnje koje uključuju korištenje administratorskih alata, obzirom da neobjašnjivi potezi administratora mogu loše utjecati na suradnike. Ograničeni jedino pravilima o uljudnosti, izbjegavanju osobnih napada i djelovanjem u dobroj vjeri u okvirima razuma, suradnici su slobodni preispitivati ili kritizirati poteze i radnje administratora. Od administratora se očekuje da odgovore uljudno i bez odugovlačenja na sve upite vezane za njihovo ponašanje i djelovanje na Wikipediji kao i za administrativne postupke koje su proveli. To se posebno odnosi na rasprave na oglasnim pločama (WP:NPA) ili tijekom procedura koje provodi ArbCom. Administratori bi uvijek trebali moći opravdati svoje postupke kad se od njih to zatraži. Kad razumno obrazloženje izostane, bilo koji admin može poništiti administratorsku akciju.}} 3. Izuzeće admina koji je u sukobu interesa Prijedlog 1. {{quote|U pravilu, suradnici koji su i administratori ne bi smjeli koristiti administratorske alate u prijeporima u koje su uključeni. To je zbog toga što administratori koji su u sukobu interesa ne mogu uvijek donositi objektivne odluke u sukobima u kojima su jedna od strana ili oko kojih su emotivni. Zajednica pojam sukob interesa tumači široko pa uzima u obzir trenutne ili prošle sukobe sa suradnikom (ili grupom suradnika) kao i prijepore unutar određenih tema. Obično ne uzima u obzir ni prirodu ni konačni ishod sukoba niti je bitno koliko davno se sukob zbio. Jedina važna iznimka je slučaj ako je (1) administrator u sukobu djelovao iz čisto administratorske, a ne suradničke pozicije, ako je (2) njegova involviranost minorna ili ako su (3) njegove izmjene očito nisu pristrane. U tom slučaju se smatra kako administrator nije u sukobu interesa i nije spriječen djelovati u skladu sa svojim administratorskim ovlastima u odnosu na spornog suradnika ili tematsko područje djelovanja. Upozorenja, smirena i razumna diskusija, pojašnjenja izdanih upozorenja, savjeti oko normi ponašanja zajednice, sugestije oko moguće formulacije sadržaja ili općenitog pristupa ne predstavljaju sukob interesa. U jednostavnim slučajevima (npr. blatantni vandalizam), zajednica će obično podržati očito nužni postupak bilo kojeg admina, čak i ako je u sukobu interesa, na osnovu činjenice da bi i bilo koji drugi administrator vjerojatno došao do istog zaključka o nužnom postupanju. Iako postoje izuzeci od zabrane djelovanja administratorima koji su u sukobu interesa, svejedno je i dalje najbolja praksa, pogotovo u slučajevima u kojima se na administratora može baciti sumnja da djeluje iako je u sukobu interesa, da prepusti slučaj svojim kolegama administratorima koristeći pripadajuću administratorsku oglasnu ploču (WP:NPA). Administratori bi trebali uvijek imati na umu da imaju i druge kolege admine. Stoga, ako administrator uoči da se ne može pridržavati pravila i ostati uljudan (čak i prema suradnicima koji pokazuju problematično ponašanje) tijekom rješavanja nekog problema, tada bi taj administrator trebao iznijeti problem na administratorsku oglasnu ploču (WP:NPA), umjesto da svojim lošim ponašanjem pogorša situaciju.}} Prijedlog 2. {{quote|U pravilu, suradnici koji su i administratori ne bi smjeli koristiti administratorske alate u prijeporima u koje su uključeni. To je zbog toga što administratori koji su u sukobu interesa ne mogu uvijek donositi objektivne odluke u sukobima u kojima su jedna od strana ili oko kojih su emotivni. Zajednica pojam sukob interesa tumači široko pa uzima u obzir trenutne ili prošle sukobe sa suradnikom (ili grupom suradnika) kao i prijepore unutar određenih tema. Obično ne uzima u obzir ni prirodu ni konačni ishod sukoba niti je bitno koliko davno se sukob zbio. Jedina važna iznimka je slučaj ako je (1) administrator u sukobu djelovao iz čisto administratorske, a ne suradničke pozicije, ako je (2) njegova involviranost minorna ili ako su (3) njegove izmjene očito nisu pristrane. U tom slučaju se smatra kako administrator nije u sukobu interesa i nije spriječen djelovati u skladu sa svojim administratorskim ovlastima u odnosu na spornog suradnika ili tematsko područje djelovanja. Upozorenja, smirena i razumna diskusija, pojašnjenja izdanih upozorenja, savjeti oko normi ponašanja zajednice, sugestije oko moguće formulacije sadržaja ili općenitog pristupa ne predstavljaju sukob interesa. U jednostavnim slučajevima (npr. blatantni vandalizam), zajednica će obično podržati očito nužni postupak bilo kojeg admina, čak i ako je u sukobu interesa, na osnovu činjenice da bi i bilo koji drugi administrator vjerojatno došao do istog zaključka o nužnom postupanju. Iako postoje izuzeci od zabrane djelovanja administratorima koji su u sukobu interesa, svejedno je i dalje najbolja praksa, pogotovo u slučajevima u kojima se na administratora može baciti sumnja da djeluje iako je u sukobu interesa, da prepusti slučaj svojim kolegama administratorima koristeći pripadajuću administratorsku oglasnu ploču (WP:NPA). Administratori bi trebali uvijek imati na umu da imaju i druge kolege admine. Stoga, ako administrator uoči da se ne može pridržavati pravila i ostati uljudan (čak i prema suradnicima koji pokazuju problematično ponašanje) tijekom rješavanja nekog problema, tada bi taj administrator trebao iznijeti problem na administratorsku oglasnu ploču (WP:NPA), umjesto da svojim lošim ponašanjem pogorša situaciju. Važno je reći da se ovo pravilo izuzeća admina odnosi na korištenje administatorskih alata, a ne na rad administratora u svojstvu običnog suradnika ni na komunikaciju admina s bilo kojim suradnikom. Od svih strana se u svim razgovorima očekuje uljudno ophođenje i [[WP:PDN|pretpostavka dobre namjere]] čak i u razgovoru sa administratorima i suradnicima s kojima je u prošlosti bilo sukoba ili ako <s>jedna strana sumnja na [[Wikipedija:Uhođenje|uhođenje]]</s> suradnik smatra da ga administrator [[Wikipedija:Uhođenje|uhodi]]. Sumnje u loše namjere mogu se, uz jasne dokaze, iznijeti na [[WP:NPA]].}} 4. Poništavanje dogovora o nenapadanju između admina tj. uspostava obveze međusobne kontrole rada među adminima {{quote|Ukoliko administratori uoče pogreške u radu svojih kolega, pogotovo ako primijete da svojim administratorskim radnjama neki od administratora krši pravila, praksu i duh wikipedije, od njih se očekuje, kako pojedinačno tako i kao kolektiv, da reagiraju i zaštite Wikipediju i u spor uključene suradnike na način koji uključuje čak i poništavanje odluke s kojom se ne slažu, ako nema drugog načina da se spor razriješi. Od administratora se očekuje da imaju dobru moć prosuđivanja i pretpostavlja se da pažljivo razmatraju sve radnje koje vrše i odluke koje donose tijekom vršenja svoje dužnosti. Administratori se mogu ne slagati oko postupanja u pojedinom slučaju ili oko neke administratorske odluke, ali ne bi trebali poništavati odluke drugog adminstratora bez pravog razloga, pažljivog razmatranja posljedica, a ako je drugi administrator raspoloživ, bez kratke rasprave s administratorom čija se odluka dovodi u pitanje. Kada je administrator već poništio tuđu administrativnu odluku, vrlo rijetko postoji dobar razlog zbog kojeg bi administrator čija je odluka poništena ili neki treći administrator pokušao bez provedene javne i jasne rasprave te čvrsto uspostavljenog konsenzusa ponovo provesti istu ili sličnu odluku ili radnju. Ratovanje alatima sustava (eng. Whjeel warring) je pojava kada radnje jednog administratora poništi drugi, a onda prvi administrator, umjesto da neslaganje riješi s drugim administratorom kroz civiliziranu raspravu, odluči sukob razriješiti koristeći administratorke alate. Gotovo bez iznimki, kada se administratorova radnja ili odluka poništi od strane drugog administratora, ne bi se trebala ponovo vraćati bez čvrstog konsenzusa. '''Ne ponavljajte poništene administratorke radnje kad znate da se tome drugi administrator protivi! Ne nastavljajte lanac poništavanja administratorskih odluka bez prethodne rasprave! Rješavajte međusobne sukobe kroz raspravu!''' Administratori su dužni poštovati pravila kao i svi drugi suradnici, pa mogu biti i nakratko blokirani. U slučaju da je admin učinio veći prijestup ili se greške ponavljaju, treba razmisliti je li suradnik prikladan za administratora i po potrebi pokrenuti glasovanje o ukidanju ovlasti.|[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]]}} {{sakrij-kraj}} [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 22:34, 23. lipnja 2022. (CEST) :Ajmo ovako: Budući da će ovo vjerojatno opet otići u zaborav, predlažem da se još ovog vikenda pripremi i započne glasovanje koje će trajati 7 dana i stvar će, jednom za sva vremena, biti riješena. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Koreanovsky|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Koreanovsky|doprinosi]]) 21:53, 2. srpnja 2022.</small> :: Bio bi red. Čuo sam se s Iambehindom, slaže se sa svim dodatcima što je argo dao osim za prvi prijedlog, pa i tu je odmah manje za glasanje. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 20:23, 4. srpnja 2022. (CEST) ::: Što se Imbehind, koji je ovdje blokiran, ima slagati s ičime? Koji faktor on predstavlja da ga se nakon terora koji je proveo nad hrvatskom Wikipedijom pita za mišljenje? —[[Posebno:Doprinosi/5.43.171.20|5.43.171.20]] 06:58, 5. srpnja 2022. (CEST) ::::Prijatelju, ti još nisi zbrojio 2 i 2? Maske polako padaju. [[Posebno:Doprinosi/78.2.201.231|78.2.201.231]] 07:00, 5. srpnja 2022. (CEST) :::::Izgleda da nisam. Tinjala je u meni nada da ljudi, među kojima su neki ovdje od početka, imaju mrvicu dostojanstva i da više nisu i neće biti obični poslušnici jednog Imbehinda. Jako ružno, previše slično odnosu Lukašenka prema Putinu. —[[Posebno:Doprinosi/5.43.171.20|5.43.171.20]] 07:38, 5. srpnja 2022. (CEST) ::::Iako blokiran, IB je autor jednog od prijedloga. Ako je već uložio truda, nećemo njegov trud odbaciti. Dvije verzije prijedloga su na [[Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog/usporedba]]. Ako se predlagač Imbehind slaže sa većinom mojeg prijedloga osim 1 stavke, stavimo prijedlog na glasanje uz dodatno pitanje čiju verziju spornog dijela podržavate i krenimo. Ja sam privatno "pod vodom" od posla, nema me na wiki 2 tjedna i tako će biti još neko vrijeme, tako da vas molim da ne čekate mene nego neka netko od iskusnijih suradnika (admin li ne, svejedno je) složi stranicu za glasovanje, pa da krenemo. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 09:40, 5. srpnja 2022. (CEST) :::::Najbolje da mu se sve zaboravi, da se deblokira itd itd, samo zato jer jer autor jednog od prijedloga, i da opet sve bude kao ''prije''. Nitko ne spori trud, ali da se on (blokiran) slaže s nečim? Argo Navise i ostali - prosto nevjerojatno. Kome je obraz - đon? <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:56, 5. srpnja 2022. (CEST) ::::::Nismo dužni slušati komentare blokiranih suradnika, niti je IB u situaciji da nešto uvjetuje, ali ja, kao autor jednog od prijedloga, ne želim da ispadne da koristim situaciju da nametnem svoje stavove, i zato želim da idemo sa 2 prijedloga. Jedino što smo napravili u ovoj raspravi je dopustili autoru drugog prijedloga da dijelom uskladi svoj prijedlog s mojim, čime smo smanjili složenost glasovanja. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 20:37, 5. srpnja 2022. (CEST) :::::::''Nismo dužni slušati....'', a odlomak iznad pišeš ''Ako se predlagač Imbehind slaže sa većinom mojeg prijedloga...'' Gore iznad se isto neki ...''čuo s Iambehindom, slaže se sa svim dodatcima...'' Zar smo mi ostali maloumnici? Još fali da uskoči još koja odvjetnička ekipa i cirkus je kompletan. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:56, 5. srpnja 2022. (CEST) :::::::: Što se tiče Iambehinda, koji je i napisao sve ove prijedloge i Arga koji je nadodao sve dodatke, Iambehind se slaže sa svime što je Argo dodao osim ovim za prvo prijedlog, (Ako suradnik nije zadovoljan odgovorom, a administrator tvrdi da je pružio zadovoljavajući odgovor, suradnik bi trebao prestati insistirati na detaljnijem odgovoru. Ako želi, on može otvoriti WP:NPA i zatražiti poništenje administratorske akcije i mišljenje drugih administratora). Nema potrebe da se za ostalo dodaju 2 verzije kada je konačna Argova prihvatljiva svima, pa i orginalnom predlagaču. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 21:47, 5. srpnja 2022. (CEST) :::::::Ako je tako, što se ne javite i Kuburi i drugim jadnicima koje ste blokadama ušutkali i linčom odavde protjerali, ipak su oni godinama stvarno ulagali znatan trud u ovo mjesto i svakako su bili korisni za razliku od Imbehinda i njegovih intimusa iza kojih ostaje samo spaljena zemlja, a zajedno svi nemaju ni 2 tisuće izmjena, o korisnima da i ne govorim, takve ne postoje ni u promilima promila. —[[Posebno:Doprinosi/89.201.169.176|89.201.169.176]] 09:28, 6. srpnja 2022. (CEST) ::::::::: Opet se izvrce povijest. Osim Kubure, nitko nije bio blokiran, samo su bili uklonjeni s Admin pozicija zbog desetljeca dugog masovnog krsenja najosnovnijih wikpedia pravila (NPOV, VI, itd), masovnog neopravdanog blokiranja i napada na suradnike koji im nisu bili po volji, itd. Svi osim Kubure mogu suradjivati kao urednici kako god zele, za razliku od Imbehinda koji je i dalje blokiran. A Kubura je zaradio ban zbog caraparenja s kojim je godinama manipulirao hr.wikipediju. Mislim da je vrijeme da se ukloni blok Imbehinda nakon sad vec 5 mjeseci bloka. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:13, 7. srpnja 2022. (CEST) :::::::::: Imbehind je autor jednog od prijedloga. Uložio je stotine sati rada u prijedlog za razliku od tebe Ttthommmassse. Navis i Imbehind se slažu u svemu osim onog prvog gdje je Iambehind u pravu. —[[Posebno:Doprinosi/93.140.186.247|93.140.186.247]] 21:13, 23. srpnja 2022. (CEST) ::::::::::Počelo je... <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 07:19, 8. srpnja 2022. (CEST) ::::::::::Da, i ja sam očekivao ovakvu akciju. Najprije "karakteristike" o POV članovima hr wiki, sada u prošlosti više od godine dana, također treba iskoristiti svaku priliku za reakciju (fala bogu na prilici). Možda je onaj odgovor s IP adrese na granici troliranja? I onako "zausput" vrijeme je skinuti blok Imbehindu. Nije! Strogo sam protiv, zajednica mu je već jednom smanjila kaznu i to smo svi skupo platili. Neka se odmara od wikipedije do kraja kazne i neka razmišlja što bi ga moglo veseliti raditi na hr wiki osim po pravilima. --[[Suradnik:Vhorvat|Vhorvat]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vhorvat|razgovor]])</small> 23:36, 9. srpnja 2022. (CEST) ::::::::::Stara narodna kaže (u cenzuriranoj verziji): Nije g nego se p p. Jeste, na ovaj ili onaj način rastjerali ste odavde sve koji su nešto vrijedili i koji su radili, pisali i uređivali članke. Vide svi da je ostalo samo vas par ispravljača povijesti opsjednutih bajkama o ustašama kojima su najveći domet samo prazne rasprave i prepucavanje, i to je čvrst dokaz da ste rastjerali ljude. Kome se da ostati na mjestu gdje se jednog Imbehinda blokira nekoliko puta zbog vrijeđanja, prostačenja, uznemiravanja, izmišljanja i koječega, da bi ga se nakon kratkog vremena misteriozno odblokiralo, nagradilo povlasticom autopatrola (tijekom jedne blokade!) i još pitalo za mišljenje glede pravila. I tako u krug, Imbehind se prospe, beskonačno pregovaranje, blokada, zahtjev za deblokadu, deblokada, Imbehind se opet prospe, beskonačno pregovaranje i tako dalje. Nepojmljivo je da nakon par takvih krugova još postoje pojedinci koji bi opet Imbehindu skidali blokadu. A opet, što je to za wiki čiji admini svojevoljno ukidaju blokadu likovima koji javno izjavljuju da šmajserom treba pobiti g koja ne dijele iste stavove. —[[Posebno:Doprinosi/89.201.238.164|89.201.238.164]] 07:13, 10. srpnja 2022. (CEST) :::::::::::Opet se ponavljalju izmisljotine, igurno od stare Admin ekipe jer se ne zele pojaviti pod vlastitim imnenom vec se kriju kao anonimci. Kubura je zaradio globalni ban od WMF-a jer je carapario i manipulirao ne samo hr.wiki, vec i metu. Nitko drugi nije blokiran, a prije toga ta ekipa je masovno blokirala i otjerala sve koji im nisu po volji, dok su masovno krsili WP prava. Od smjene nitko nije bio blokiran na duze vremena, osim Imbehinda [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:21, 10. srpnja 2022. (CEST) ::::::::::::Čuj, pomalo mi se penju ''na jetru'' izjave u množini. Vrijeme množine nepovratno je završilo krajem jedne epohe u devedesetim godinama. Od tada naovamo imamo jedninu, u svakom pogledu. Ako se ne možeš izjašnjavati u jednini, onda se okani množine. Ne samo ti već i ostali kojima je množina prirasla srcu. Shvati da toga više nema. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:00, 11. srpnja 2022. (CEST) :::::::::::Dobro, ljudi, mislim da bi bilo dosta. Kafić nije ni mjesto za osobne obračune ni poligon za vraćanje u začarane krugove iz prošlosti (Kubure npr. nema već gotovo dvije godine, ali njegovo se ime ovim prostorima proteže svako malo – ta nije on [a ni itko od nas] Luj XIV. da može između sebe i Wikipedije postaviti znak jednakosti!). Svrha Kafića jesu "postavljanje pitanja i rasprave o Wikipediji". Dakle, lijepo molim: manje nepotrebnih i nekonstruktivnih epiteta o komugod i više konkretne rasprave o radu na projektu. Mislim da ćemo tako više napredovati nego ovako. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 21:23, 10. srpnja 2022. (CEST) I hoćemo li imati to glasanje ili što? [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 12:19, 10. srpnja 2022. (CEST) :[[Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog/usporedba]] je sređen osim što u dijelu gdje su dva prijedloga treba sve zajedničke dijelove označiti zečeno, a različite crveno i to na obje strane. To može bilo tko od vas, ja sam tanak s vremenom, molim '''ne čekajte mene''' nego nek netko drugi nađe 20 minuta. Nakon toga smo spremni za glasovanje. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 16:03, 11. srpnja 2022. (CEST) ::Usporedba je uzeta kao prijedlog pravila s dvije inačice (1/crvena, 2/zelena). Odlučit ćemo prihvaćamo li pravilo i koju inačicu želimo. Predlažem da počnemo u utorak 12. srpnja u 13 sati (CET) na sljedećoj stranici: '''[[Wikipedija:Prijedlozi/Uvođenje pravila o pravilima]]'''. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:13, 11. srpnja 2022. (CEST) :Što se tiče '''[[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki]]''', davno bih zaključio raspravu (već smo donosili pravila [[WP:ZK|zahtjevom za komentare]]) da na postojećem izjašnjavanju o četiri točke s dodatcima nisu glasala četiri sadašnja administratora i jedan (parcijalno blokirani) suradnik. '''Predlažem zato da svi zainteresirani konačno napišu što misle o zelenim okvirima''': koji im se sviđaju, koje bi popravili, i kako. '''Ne bi valjalo da pravilo o administratorima donesu samo administratori'''. Vježbajmo novo ''Pravilo o pravilima i smjernicama'' traženjem konsenzusa baš na ovom prijedlogu! Inače bismo mogli glasati o svakoj rečenici. Dao bih rok od još desetak dana i zaključio raspravu; njen sadašnji ishod je prihvaćanje originalnih prijedloga i svih dodataka, uz neke sitne izmjene. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:31, 11. srpnja 2022. (CEST) :: Stvar je ta da je se imalo toliko vremena, da je notifikacija na vrhu stranice mjesecima da nitko ne može ništa prigovoriti. Tko je htio komentirati mogao je. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 13:07, 12. srpnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]]: Ako nema konsenzusa, nema ni novog pravila. Ne bude li novih glasova i komentara (ti?), ja ću prvi na sve točke staviti protiv jer ne želim da pravilo o administratorima donesu samo administratori - nadglasavanjem. U tom slučaju, bojim se, čekat će se još godinama. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:06, 12. srpnja 2022. (CEST) :::: I to je sasvim ok. Svi su imali priliku komentirati, nisu, znači da oni koji imaju što reći, rekli. I sasvim dobar razlog da se glasa protiv. Svi prijedlozi ionako nisu došli od administratora nego do suradnika koji je blokiran sada. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 10:49, 13. srpnja 2022. (CEST) Budite tako ljubazni, maknite onu kričavu boju iz obavijesti na vrhu ekrana i stavite obavijest kakva se inače stavlja.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:32, 12. srpnja 2022. (CEST) === Izdvojeno mišljenje === Čini mi se da ovo (još aktualno) silno "natezanje" u vezi prijedloga novih pravila malokoga doista zanima, jer bi u protivnom netko od aktivnih suradnika – prema [[Posebno:Statistika|trenutačnoj statistici tu nas je u posljednjih 30 dana '''478 aktivnih''']] (!?) – zasigurno već nešto i komentirao. Kakva god (nam) bila pravila, mislim da ista nikoga neće motivirati da s većom predanošću i ozbiljnošću dobrovoljnije i dobronamjernije doprinosi Wikipediji, a još će manje sama po sebi "odgojiti" nove i dobre, odnosno bolje suradnike. A teško (mi) je vjerovati i da će stalno zanovijetanje vječno nezadovoljnih i/ili problematičnih suradnika bilo koga razboritoga motivirati da u bilo kojoj budućnosti bude bolji administrator od bilo koje ili "čije" negdašnje ili sadašnje "ekipe". [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:23, 13. srpnja 2022. (CEST) == Internetska domena [[.eu]] u infookvirima o državama, da ili ne? == Bog svima, javljam se u kasne (ili rane?) sate! Primijetio sam da se u nekim infookvirima o državama koje su članice Europske unije pored nacionalnih internetskih domena spominje i vrhovna internetska domena Europske unije, tj. [[.eu]]. Tako je npr. i kod članka o [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ali zato ne kod drugih. Pogledao sam kakvo je stanje na engleskoj Wikipediji i čini mi se da čak ni oni nemaju normu za to. Dok [[:en:Croatia|engleski članak o Hrvatskoj]] spominje ».hr and .eu«, [[:en:Austria|engleski članak o Austriji]] navodi samo »[[.at]]«, a članak [[:en:Hungary|»Hungary«]] ima napomenu (bilješku) »da Mađarska koristi i domenu .eu, koju dijeli s drugim državama«. Smatrate li da se u infookviru treba spominjati i europska internetska domena ili ipak samo nacionalna? Ako mene pitate, nije dobra ideja spominjati europsku domenu, jer se [[.eu]] rijetko kad koristi (bar koliko sam ja vidio) na nacionalnom nivou. Jedino je možemo dodati kao bilješku. Zanima me vaše mišljenje! Lijepi pozdrav, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:37, 23. lipnja 2022. (CEST) :Za mene, ima. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 22:55, 23. lipnja 2022. (CEST) ::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušane]], smije li se znati razlog? [[Datoteka:Smile_eye.png|20px]] Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:33, 23. lipnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:Koreanovsky|K.]], kad nešto ću, tak posebno: :::* za Slovačku, onda ''.sk'', :::* za Slovačku, Češku i Njemačku; onda ''.eu'', :::* za cijeli svijet, onda ''.com'' ili ''.org''. :::Ali pazi, .eu nije za Europu, ali za EU. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 20:16, 24. lipnja 2022. (CEST) :::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Ne zaboravite pravnu nadležnost za domenu EU. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 20:47, 4. srpnja 2022. (CEST) == Patroliranje, nek se zna == Nekim suradnicima na wikipediji sam rekao da ću privremeno napustiti Wikipediju te sam ih molio da patroliraju. Otvorim maloprije RTRC i vidim nepatrolirane izmjene od 7. lipnja, dakle nestat će sve za sat vremena kada bude bila ponoć. Sutra sam na putu tako da neću ni sutra moći patrolirati. {{s|Argo Navis}}, {{s|Ponor}}, {{s|Ivi104}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Neptune, the Mystic}}, što ćemo sada? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:44, 7. srpnja 2022. (CEST) :@{{s|Croxyz|Croxyzi}}: Koliko znam, {{s|Ivi104}} je već odreagirao nekom tehničkom majstorijom (hvala mu!), kojom je produžio vidljivost svih nepregledanih promjena. S obzirom na sezonu godišnjih odmora – i/ili (ne daj Bože!) koronu, sezonu ljetnih požara (tj. ludih piromana!), rat u Ukrajini, nestanke struje i pucanje internetskih veza (... birajte dalje po vlastitom "ćefu" moguća opravdanja za izostale pravovremene reakcije), teško da će se odjednom aktivirati "vojska" zabrinutih i/ili zainteresiranih koji bi o svemu tome brinuli. Istina, nekoć su o tome uglavnom brinuli ophoditelji i administratori, ali i za njih u našem sadašnjem slobodnom demokratskom [[pluralizam (politika)|pluralističkom]] [[društvo|društvu]] vrijedi [[Wikipedija|slogan Wikipedije: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati"]]. Pa da baš i sve nepregledane promjene ostanu nepregledane, kad-tad će – makar i slučajno – netko već "naletjeti" na njih te ispraviti što treba. I život ide dalje ... [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 12:08, 10. srpnja 2022. (CEST) ::Uvijek je bilo (a i primjenjivo je i na WP) da su volovi orali a konji zob zobali. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:34, 10. srpnja 2022. (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2022 == Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022. Za učesnike iz Hrvatske imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika hrvatske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. Pozdrav iz Makedonije, - [[Suradnik:Виолетова|Виолетова]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Виолетова|razgovor]])</small> 08:53, 10. srpnja 2022. (CEST) : Koji kao '''delegati''', tako imaju vremena '''do 15 augusta 2022'''. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:47, 10. srpnja 2022. (CEST) == Izbori == Prijavljeni suradnici s 200 uređivanja članaka i barem dva mjeseca staža ([https://xtools.wmflabs.org/ec/hr.wikipedia.org <small>PROVJERA</small>]) od 12. srpnja u 13:00 sati do 13:00 sati 19. srpnja mogu * [[Wikipedija:Prijedlozi/Uvođenje pravila o pravilima|birati novo '''pravilo o pravilima''']] * [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Reguliranje rada administratora na hr.wiki|pomoći u nalaženju konsenzusa o smjernicama za '''reguliranje rada administratora''']]. –[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:00, 12. srpnja 2022. (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika -- Izborni kompas == Pozdrav svima! Razdoblje glasovanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajat će od 15. do 29. kolovoza. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Zaklade Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]'''. '''Kako radi Izborni kompas?'''<br> Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stajalištima. Članovi zajednice predložit će [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|tvrdnje]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove ljestvice (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave bit će učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. srpnja:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. srpnja:''' Izborno povjerenstvo pregledava izjave radi jasnoće i uklanja izjave koje se ne odnose na temu; * '''23. srpnja - 1. kolovoza:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''2.-4. kolovoza:''' Izborno povjerenstvo odabire 15 najboljih izjava; * '''5.-12. kolovoza:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''15. kolovoza:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Lijep pozdrav,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 16:53, 13. srpnja 2022. (CEST)<br>Post-typography: ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 22:16, 13. srpnja 2022. (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == '''U njemu možete pročitati:''' ---- Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavi čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> <br> Srdačno,<br> [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 01:16, 26. srpnja 2022. (CEST) 5rfzb8mygo0vsudn1vuryfzrco44klp Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Srpanj 2022. 4 724488 6432749 6432312 2022-07-26T07:01:18Z Ponor 38361 /* Orsat cvjetinović */ obrisano wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} __NOINDEX__ __NEWSECTIONLINK__ =Članci= == [[Jugokomunisti]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jugokomunisti |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:21, 2. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisano 2. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Davor (mitologija)]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Davor (mitologija) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = Držićeva/Gundulićeva izmišljotina, vidi rapsravu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 17:55, 6. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== [[Vitomir Belaj]], „Hod kroz godinu”, 2. dopunjeno izdanje, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2007., str. 48.: {{citat|Poglavlje za sebe predstavlja hrvatski mitski svijet u brojnim dramskim djelima hrvatske renesanse i baroka, posebice u komedijama i pastoralama, od Marina Držića (1508.–1567.) do Ivana Gundulića (1589.–1638.). Zbivanja u njima smještena u mitsku Dubravu. Tu u ''Dubravi'' nastaje novi, ''slovinski'' (hrvatski) mitski svijet, jer su staroga već odavna zaboravili Vile dobivaju svoja imena, '''izmišljaju se novi hrvatski bogovi''' (npr. ''Slovan'', '''''Davor'',''' ''Lero''), bogovi čija imena i danas pričinjavaju dobronamjernim a nekritičnim "mitolozima" podosta glavobolje.}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:03, 6. srpnja 2022. (CEST) Ne bih se htio vele miješati u nešto što ne poznam, ali zar je HJP (naveden u članku) nepouzdan izvor?—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 09:27, 9. srpnja 2022. (CEST) Ja bih ovo ostavio uz nadopunu iz Croxyzovog izvora. Ljudi koji traže hrvatskog boga Davora tako će naći i porijeklo ''mita''. ([[WP:N]]: Ako postoji više gledišta o temi, navodimo sva značajna.) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:41, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:44, 9. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisano 9. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:32, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} =Predlošci= =Kategorije= =Ostalo= == [[Marijana Soldo]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Marijana Soldo |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Lipanj_2022.#Marijana_Soldo obrisano već jednom]. Stranica je obrisana zbog nezadovaljanja kriterija značajnosti (WP:NOTABILITY). Brisanje su poduprli {{s|Dean72}} i {{s|Ponor}}. Ovu stranicu bi administratori trebali zaključarti tako da je više nitko ne može stvarati. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:06, 12. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisano 12. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:35, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Lejla Šehović]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Lejla Šehović |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}} |datum_i_vrijeme = 20:31, 13. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Safet - Meho Mehmedbašić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Safet - Meho Mehmedbašić |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}} |datum_i_vrijeme = 20:38, 13. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 22. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Autobahn police simulator 3]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Autobahn police simulator 3 |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = prekratko, bez izvora. |osporava = {{Suradnikinfo|Znalac 2022}} |datum_i_vrijeme = 21:15, 13. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Aleksandar Racz]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Aleksandar Racz |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = Cross-wiki spam (tako je naveo suradnik koji je stavio pogrešni predložak) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:01, 22. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Orsat cvjetinović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Orsat cvjetinović |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam, ovo ću stavit pod wikihumor, naravno bez imena osobe |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:48, 25. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} rfycecpbkfbb0dhl12c76zk9gwp3vj2 6432750 6432749 2022-07-26T07:01:43Z Ponor 38361 /* Lejla Šehović */ obrisano wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} __NOINDEX__ __NEWSECTIONLINK__ =Članci= == [[Jugokomunisti]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jugokomunisti |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:21, 2. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisano 2. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Davor (mitologija)]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Davor (mitologija) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = Držićeva/Gundulićeva izmišljotina, vidi rapsravu |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 17:55, 6. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== [[Vitomir Belaj]], „Hod kroz godinu”, 2. dopunjeno izdanje, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2007., str. 48.: {{citat|Poglavlje za sebe predstavlja hrvatski mitski svijet u brojnim dramskim djelima hrvatske renesanse i baroka, posebice u komedijama i pastoralama, od Marina Držića (1508.–1567.) do Ivana Gundulića (1589.–1638.). Zbivanja u njima smještena u mitsku Dubravu. Tu u ''Dubravi'' nastaje novi, ''slovinski'' (hrvatski) mitski svijet, jer su staroga već odavna zaboravili Vile dobivaju svoja imena, '''izmišljaju se novi hrvatski bogovi''' (npr. ''Slovan'', '''''Davor'',''' ''Lero''), bogovi čija imena i danas pričinjavaju dobronamjernim a nekritičnim "mitolozima" podosta glavobolje.}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:03, 6. srpnja 2022. (CEST) Ne bih se htio vele miješati u nešto što ne poznam, ali zar je HJP (naveden u članku) nepouzdan izvor?—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 09:27, 9. srpnja 2022. (CEST) Ja bih ovo ostavio uz nadopunu iz Croxyzovog izvora. Ljudi koji traže hrvatskog boga Davora tako će naći i porijeklo ''mita''. ([[WP:N]]: Ako postoji više gledišta o temi, navodimo sva značajna.) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:41, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:44, 9. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisano 9. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:32, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} =Predlošci= =Kategorije= =Ostalo= == [[Marijana Soldo]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Marijana Soldo |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Lipanj_2022.#Marijana_Soldo obrisano već jednom]. Stranica je obrisana zbog nezadovaljanja kriterija značajnosti (WP:NOTABILITY). Brisanje su poduprli {{s|Dean72}} i {{s|Ponor}}. Ovu stranicu bi administratori trebali zaključarti tako da je više nitko ne može stvarati. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:06, 12. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== Obrisano 12. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:35, 13. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Lejla Šehović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Lejla Šehović |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}} |datum_i_vrijeme = 20:31, 13. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Safet - Meho Mehmedbašić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Safet - Meho Mehmedbašić |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}} |datum_i_vrijeme = 20:38, 13. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:07, 22. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Autobahn police simulator 3]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Autobahn police simulator 3 |predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}} |razlog_brisanja = prekratko, bez izvora. |osporava = {{Suradnikinfo|Znalac 2022}} |datum_i_vrijeme = 21:15, 13. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Aleksandar Racz]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Aleksandar Racz |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = Cross-wiki spam (tako je naveo suradnik koji je stavio pogrešni predložak) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:01, 22. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Orsat cvjetinović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Orsat cvjetinović |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vandalizam, ovo ću stavit pod wikihumor, naravno bez imena osobe |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:48, 25. srpnja 2022. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ===Rasprava=== <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 39jgiq9i3yyykku0s9dlsv0psmx9x6q 69. Pulski filmski festival 0 724723 6432564 6432139 2022-07-25T16:58:29Z Infierno 156498 nagrade wikitext text/x-wiki {{Infookvir Filmski festival | naziv = Festival igranog filma u Puli | slika = | opisslike = | otvaranje = | zatvaranje = | lokacija = [[Pula]], [[Hrvatska]] | domaćin = Pula Film Festival | broj = 69 | datum = [[16. srpnja]] [[2022.]] –<br/>[[24. srpnja]] [[2022.]] | jezik = hrvatski/međunarodni | webstranice = http://www.pulafilmfestival.hr/ }} '''69. [[festival igranog filma u Puli]]''' je godišnji filmski festival održan u Puli, Hrvatska. Održat će se od 16. srpnja 2022. do 24. srpnja 2022. godine. Film ''Zbornica'' osvojio je nagradu za [[Velika zlatna arena za najbolji film]] i [[Zlatna arena za režiju]]<ref>{{Citiranje novina |title=Nagrade 69. Pulskog filmskog festivala |url=https://pulafilmfestival.hr/nagrade-69-pulskog-filmskog-festivala/|accessdate=2022-07-24|language=hr}}</ref>. == Ocjenjivački sud == * [[Stefan Ruzowitzky]], redatelj (predsjednica) * Rita Di Santo, kritičarka * [[Zrinko Ogresta]], redatelj * Miran Miošić, * [[Marija Škaričić]], glumica == Programi == === Hrvatski program === * ''4:2'', [[Anđelo Jurkas]] * ''Baci se na pod'', [[Nina Violić]] * ''Divljaci'', [[Dario Lonjak]] * ''Glava velike ribe'', [[Arsen Oremović]] * ''Illyricvm'', [[Simon Bogojevic Narath]] * ''Nosila je rubac črleni'', [[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]] * ''Punim plućima'', [[Radislav Jovanov]] * ''Šesti autobus'', [[Eduard Galić]] * ''Stric'', [[David Kapac]] i [[Andrija Mardešić]] * ''Zbornica'', [[Sonja Tarokić]] === Međunarodni program === * ''Ne ostavljaj tragove'' (''Żeby nie było śladów''), [[Jan P. Matuszyński]] (Poljska) * ''Neka bude jutro'', [[Eran Kolirin]] (Izrael) * ''Čudo'' (''Miracol''), [[Bogdan George Apetri]] (Rumunjska) * ''Sunce'' (''Sonne''), [[Kurdwin Ayub]] (Austrija) * ''Majstori od zanata'' (''Sis dies corrents''), [[Neus Ballús]] (Španjolska) * ''Dani suše'' (''Burning Days''), [[Emin Alper]] (Turska) * ''Ljeto kada sam naučila letjeti'' (''How I Learned to Fly''), [[Radivoje Andrić]] (Srbija, Hrvatska) * ''Mimi'', [[Darijan Pejovski]] (Sjeverna Makedonija) * ''Nebesa'', [[Srđan Dragojević]] (Srbija) * ''Nije lose biti covek'', [[Dušan Kovačević]] (Srbija) * ''Vizija leptira'', [[Maksym Nakonechnyi]] (Ukrajina) == Nagrade == === Hrvatski program === * [[Velika zlatna arena za najbolji film]] : ''Zbornica'', [[Sonja Tarokić]] * [[Zlatna arena za režiju]] : [[Sonja Tarokić]], ''Zbornica'' * [[Zlatna arena za scenarij]] : [[David Kapac]] i [[Andrija Mardešić]], ''Stric'' * [[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu]] : [[Lana Barić]], ''Glava velike ribe'' * [[Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu]] : [[Stojan Matavulj]], ''Zbornica'' * [[Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu]] : [[Nives Ivanković]], ''Zbornica'' * [[Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu]] : [[Ljubo Zečević]], ''Nosila je rubac črleni'' * [[Zlatna arena za kameru]] : [[Stanko Herceg]], ''Punim plućima'' * [[Zlatna arena za montažu]] : [[Borna Buljević]], ''Zbornica'' === Manjinske koprodukcije === * [[Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji]] : ''Dani suše'' (''Burning Days''), [[Emin Alper]] * [[Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji]] : * [[Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji]] : == Izvori == {{izvori}} == Više informacija == * [[Festival igranog filma u Puli]] == Vanjske poveznice == * [http://www.pulafilmfestival.hr/ službeno mrežno mjesto] {{Pulski filmski festival}} {{Zlatna arena}} [[kategorija: Pulski filmski festival]] 54bbqgsodu00nn1x377153mcfwgk9kz Naselje Jug (Bjelovar) 0 724812 6432810 6426492 2022-07-26T09:59:04Z Bjelovaracskm 274767 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Četvrtjug.png|mini|Približna lokacija Naselja Jug unutar grada Bjelovara.]] Približna '''Jug''' također znano kao '''Naselje Jug''' je četvrt, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]], a prostire se uz glavnu prometnicu - ulicu Krste Frankopana. Unutar četvrti nalazi se Vatrogasni dom i [[III. osnovna škola Bjelovar]]. Četvrt se sastoji od dva naselja, "'''''Vinkovićevo naselje"''''' (južno od ulice Krste Frankopana) te "'''''Frankopansko naselje"''''' nekada znano kao "Lenjinovo naselje" (sjeverno od ulice Krste Frankopana). {{Bjelovar-grad}} rp7844v34jqb59gci7c2byj33c9jx3a Hvarska nogometna liga 2021./22. 0 724983 6432463 6432426 2022-07-25T12:36:22Z Cybermb 1634 Rezultati 15.-18. kolo wikitext text/x-wiki {{sporedni|6. rang HNL-a 2021./22.#NL otoka Hvara|l1=6. rang HNL-a 2021./22.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Hvarska nogometna liga]] <br>(''3. ŽNL - Hvar'') | sezona = | slika = <!-- [[Datoteka: ]] --> | opis = | država = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = VI. | prvaci = [[NK Hvar|Hvar]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = 16 golova: <br> Luka Ivanković <small> ''([[NK Vrisnik|Vrisnik]])'' | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Hvarska nogometna liga 2020./21.|2020./21.]] | sljedeća sezona = [[Hvarska nogometna liga 2022./23.|2022./23.]] }} '''[[Hvarska nogometna liga|Hvarsku nogometnu ligu]]''', također i pod nazivom ''"3. županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska - Hvarska liga"'', ''"3. županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska - Hvar"'', ''"Liga otoka Hvara"'', ''"Forska liga"'', predstavlja ligu šestu stupnja hrvatskog [[nogomet]]nog prvenstva, odnosno treći stupanj nogometne lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] za sezonu 2021./22. <br> Sudjelovalo je 10 klubova, a ligu je osvojio ''[[NK Hvar|"Hvar"]]''. == Sustav natjecanja == Deset klubova igra dvokružnim ligaškim sustavom (18 kola). == Sudionici == * ''[[NK Hvar|Hvar]]'' - [[Hvar (grad)|Hvar]] * ''[[HNK Jadran Stari Grad|Jadran]]'' - [[Stari Grad]] * ''[[NK Jelsa|Jelsa]]'' - [[Jelsa]] * ''[[HNK Levanda|Levanda]]'' - [[Velo Grablje]], [[Hvar (grad)|Hvar]] * ''[[NK Mladost Sućuraj|Mladost]]'' - [[Sućuraj]] * ''[[NK Sloga Dol|Sloga]]'' - [[Dol (Stari Grad)|Dol]], [[Stari Grad]] * ''[[NK SOŠK Svirče|SOŠK]]'' - [[Svirče]], [[Jelsa]] * ''[[NK Varbonj|Varbonj]]'' - [[Vrbanj]], [[Stari Grad]] * ''[[NK Vatra Poljica|Vatra]]'' - [[Poljica (Jelsa)|Poljica]], [[Jelsa]] * ''[[NK Vrisnik|Vrisnik]]'' - [[Vrisnik]], [[Jelsa]] == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!bod- |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Hvar|Hvar]] ||18 ||13 ||4 ||1 ||53 ||14 ||43 || |- |2. ||align="left"|[[HNK Jadran Stari Grad|Jadran Stari Grad]] ||18 ||12 ||2 ||4 ||33 ||23 ||37 || -1 |- |3. ||align="left"|[[NK Vrisnik|Vrisnik]] ||18 ||9 ||2 ||7 ||42 ||33 ||29 || |- |4. ||align="left"|[[NK SOŠK Svirče|SOŠK Svirče]] ||18 ||8 ||3 ||7 ||35 ||28 ||27 || |- |5. ||align="left"|[[NK Varbonj|Varbonj (Vrbanj)]] ||18 ||8 ||3 ||7 ||30 ||24 ||27 || |- |6. ||align="left"|[[NK Jelsa|Jelsa]] ||18 ||7 ||4 ||7 ||26 ||27 ||25 || |- |7. ||align="left"|[[NK Sloga Dol|Sloga Dol]] ||18 ||7 ||2 ||9 ||29 ||37 ||23 || |- |8. ||align="left"|[[NK Vatra Poljica|Vatra Poljica]] ||18 ||5 ||3 ||10 ||21 ||38 ||18 || |- |9. ||align="left"|[[HNK Levanda|Levanda Velo Grablje]] ||18 ||3 ||4 ||11 ||23 ||47 ||13 || |- |10. ||align="left"|[[NK Mladost Sućuraj|Mladost Sućuraj]] ||18 ||3 ||3 ||12 ||18 ||39 ||12 || |- |} == Rezultati == '' Ažurirano: 22. srpnja 2022. <ref name="dalnogomet"> [https://dalmatinskinogomet.hr/splitsko-dalmatinska-znl/#1611142769470-c7b2a448-fae6 dalmatinskinogomet.hr, ''SPLITSKO-DALMATINSKA ŽNL'', ''3. ŽNL Hvar'', 2021./22.], pristupljeno 22. srpnja 2022. (1.-9. kolo); 25. srpnja 2022. (10.-18. kolo) </ref> {| width="100%" style="font-size: 80%" |- |width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|1. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 16. listopada 2021. |- |'''Vrisnik''' - Jelsa || 3:1 |- |'''Jadran''' - Mladost || 3:0 |- |colspan="2" align="center"|''' 17. listopada 2021. |- |Varbonj - Sloga || 0:0 |- |Hvar - SOŠK || 3:3 |- |Vatra - Levanda || 1:1 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|2. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 23. listopada 2021. |- |'''SOŠK''' - Vrisnik || 4:2 |- |'''Jelsa''' - Vatra || 1:0 |- |'''Levanda''' - Varbonj || 3:2 |- |colspan="2" align="center"|''' 24. listopada 2021. |- |'''Mladost''' - Sloga || 2:0 |- |colspan="2" align="center"|''' 3. studenog 2021. |- |Jadran - '''Hvar''' || 0:2 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|3. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 30. listopada 2021. |- |'''Hvar''' - Mladost || 7:0 |- |'''Sloga''' - Levanda || 2:1 |- |Vrisnik - '''Jadran''' || 1:2 |- |colspan="2" align="center"|''' 31. listopada 2021. |- |'''Varbonj''' - Jelsa || 3:2 |- |Vatar - '''SOŠK''' || 0:4 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|4. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 6. studenog 2021. |- |SOŠK - '''Varbonj''' || 0:1 |- |'''Hvar''' - Vrisnik || 3:0 |- |colspan="2" align="center"|''' 7. studenog 2021. |- |'''Mladost''' - Levanda || 5:0 |- |colspan="2" align="center"|''' 13. studenog 2021. |- |Jelsa - '''Sloga''' || 0:2 |- |colspan="2" align="center"|''' 14. studenog 2021. |- |'''Jadran''' - Vatra || 2:1 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|5. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 20. studenog 2021. |- |Sloga - '''SOŠK''' || 2:5 |- |Vatra - '''Hvar''' || 0:3 |- |colspan="2" align="center"|''' 21. studenog 2021. |- |Vrisnik - '''Mladost''' || 1:2 |- |Varbonj - '''Jadran''' || 0:1 |- |Levanda - '''Jelsa''' || 2:3 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|6. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 27. studenog 2021. |- |Vrisnik - Vatra || 3:3 |- |Hvar - Varbonj || 1:1 |- |Jadran - '''Sloga''' || 0:3 |- |colspan="2" align="center"|''' 28. studenog 2021. |- |Mladost - Jelsa || 1:1 |- |'''SOŠK''' - Levanda || 2:1 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|7. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 4. prosinca 2021. |- |Jelsa - '''SOŠK''' || 1:2 |- |Sloga - '''Hvar''' || 0:4 |- |'''Varbonj''' - Vrisnik || 2:1 |- |colspan="2" align="center"|''' 5. prosinca 2021. |- |Levanda - Jadran || 2:2 |- |'''Vatra''' - Mladost || 2:1 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|8. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 11. prosinca 2021. |- |Mladost - SOŠK || 1:1 |- |Vatra - '''Varbonj''' || 0:2 |- |'''Hvar''' - Levanda || 4:0 |- |colspan="2" align="center"|''' 12. prosinca 2021. |- |'''Jadran''' - Jelsa || 2:1 |- |'''Vrisnik''' - Sloga || 3:2 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|9. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 18. prosinca 2021. |- |'''Jelsa''' - Hvar || 1:0 |- |Sloga - '''Vatra''' || 1:3 |- |Levanda - '''Vrisnik''' || 1:2 |- |colspan="2" align="center"|''' 19. prosinca 2021. |- |SOŠK - Jadran || 1:1 |- |'''Varbonj''' - Mladost || 2:0 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|10. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 15. siječnja 2021. |- |Jelsa - '''Vrisnik''' || 1:2 |- |colspan="2" align="center"|''' 16. siječnja 2021. |- |Mladost - '''Jadran''' || 0:2 |- |SOŠK - '''Hvar''' || 0:3 |- |Levanda - Vatra || 1:1 |- |Sloga - '''Varbonj''' || 0:4 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|11. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 22. siječnja 2021. |- |'''Sloga''' - Mladost || 1:0 |- |'''Hvar''' - Jadran || 4:2 |- |Vatra - '''Jelsa''' || 0:3 |- |colspan="2" align="center"|''' 23. siječnja 2021. |- |'''Varbonj''' - Levanda || 3:1 |- |'''Vrisnik''' - SOŠK || 3:1 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|12. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 29. siječnja 2021. |- |Mladost - '''Hvar''' || 0:1 |- |SOŠK - '''Vatra''' || 1:2 |- |colspan="2" align="center"|''' 30. siječnja 2021. |- |'''Jadran''' - Vrisnik || 2:1 |- |Levanda - '''Sloga''' || 2:6 |- |Jelsa - Varbonj || 2:2 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|13. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 5. veljače 2021. |- |Varbonj - '''SOŠK''' || 1:2 |- |Sloga - '''Jelsa''' || 0:1 |- |'''Levanda''' - Mladost || 2:1 |- |Vatra - '''Jadran''' || 0:1 |- |colspan="2" align="center"|''' 6. veljače 2021. |- |Vrisnik - '''Hvar''' || 1:3 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|14. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 19. veljače 2021. |- |'''SOŠK''' - Sloga || 3:0 |- |'''Hvar''' - Vatra || 6:3 |- |'''Jadran''' - Varbonj || 3:1 |- |colspan="2" align="center"|''' 20. veljače 2021. |- |'''Jelsa''' - Levanda || 3:2 |- |Mladost - '''Vrisnik''' || 2:7 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|15. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 27. veljače 2021. |- |'''Sloga''' - Jadran || 2:1 |- |Vatra - '''Vrisnik''' || 2:3 |- |'''Levanda''' - SOŠK || 2:1 |- |Varbonj - '''Hvar''' || 1:2 |- |Jelsa - Mladost || 0:0 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|16. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 5. ožujka 2021. |- |'''Jadran''' - Levanda || 2:0 |- |'''Hvar''' - Sloga || 5:0 |- |colspan="2" align="center"|''' 6. ožujka 2021. |- |SOŠK - '''Jelsa''' || 1:2 |- |'''Vrisnik''' - Varbonj || 2:0 |- |Mladost - '''Vatra''' || 0:2 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|17. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 12. ožujka 2021. |- |'''SOŠK''' - Mladost || 3:1 |- |colspan="2" align="center"|''' 13. ožujka 2021. |- |Varbonj - '''Vatra''' || 0:1 |- |Sloga - Vrisnik || 2:2 |- |Jelsa - '''Jadran''' || 3:5 |- |Levanda - Hvar || 2:2 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|18. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 19. ožujka 2021. |- |Hvar - Jelsa || 0:0 |- |Vatra - '''Sloga''' || 0:5 |- |'''Jadran''' - SOŠK || 2:1 |- |colspan="2" align="center"|''' 20. ožujka 2021. |- |'''Vrisnik''' - Levanda || 5:0 |- |Mladost - '''Varbonj''' || 2:4 |- |colspan="2"|<ref name="dalnogomet"/> |} |valign="top"| |- |} == Najbolji strijelci == Izvori: <ref name="balun-12-2022"> [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2022/03/Balun-12-2022.pdf nszsd.hr, ''"Balun" - službeno glasilo NSŽSD'', broj 12/2022, objavljeno 24. ožujka 2022. (3. ŽNl - 18. kolo - rezultati, ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 15. srpnja 2022. </ref> Strijelci 10 i više pogodaka: {| style="font-size: 90%" |- |valign="top"| ; 16 golova * Luka Ivanković (''Vrisnik'') ; 14 golova * Naid Ćatić (''Sloga'') * Ivica Plenković (''SOŠK'') ; 12 golova * Antonio Vrkić (''Varbonj'') |valign="top"| ; 11 golova * Antonio Planjar (''Jadran'') ; 10 golova * Toni Lovrinčević (''Jadran'') * Mario Lušić (''Varbonj'') |- |} == Povezani članci == * [[Hvarska nogometna liga]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]] * [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]] == Vanjske poveznice == * [http://nszsd.hr/ Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske] * [http://www.hnkhajduk.com/forum/showthread.php?t=2329 hnkhajduk.com/forum, ''Forska Liga''], forum o Hvarskoj nogometnoj ligi * [http://nszsd.hr/3-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, ''3. Županijska Nogometna Liga – HEP''] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] == Izvori == <small> * [https://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Balun" - Službeni glasnik NSŽSD''] * [https://dalmatinskinogomet.hr/splitsko-dalmatinska-znl/#1611142769512-cb6ffc87-cbe7 dalmatinskinogomet.hr, ''SPLITSKO-DALMATINSKA ŽNL / 3. ŽNL Hvar (2021./22.)], pristupljeno 15. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2022.html#7hnl rsssf.com, ''Croatia 2021/22, Seventh Level''] * [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2022/03/Balun-12-2022.pdf nszsd.hr, ''"Balun" - službeno glasilo NSŽSD'', broj 12/2022, objavljeno 24. ožujka 2022. (3. ŽNl - 18. kolo - rezultati, ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 15. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/3-znl-hvarska-liga/16356 sofascore.com, ''3. ŽNL Hvarska liga''], pristupljeno 15. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/league/croatia-amateur-3-znl-hvarska-liga/2021-2022 tipsscore.com, ''3. ŽNL Hvarska liga - 2021-2022''], pristupljeno 15. srpnja 2022. {{izvori}} </small> {{Nogomet na Hvaru}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2021./22.}} [[Kategorija:Hvarska nogometna liga|2021-22]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2021./22.|splitsko-dalmatinska-3-Hvar]] 35uz0sioa6jgdft5z2g92f08vnte90z Orthiopteris 0 725007 6432699 6428455 2022-07-25T21:53:28Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Orthiopteris'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia = [[Saccolomataceae]] | genus = '''''Orthiopteris ''''' | genus_autorstvo =<small> Copel.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Orthiopteris ''''', rod [[Papratnjače|papratnjča]] smješten u porodicu ''Saccolomataceae'', dio je reda [[osladolike]]. Postoje devet vrsta iz zapadnog [[Pacifik]]a i tropske [[Azija|Azije]] (8 vrsta) i jedna [[Madagaskar]]a<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-92 World Plants (Complete List)] pristupljeno 16. srpnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Orthiopteris acuminata]]'' <small>(Rosenst.) Copel.</small> # ''[[Orthiopteris campylura]]'' <small>(Kunze) Copel.</small> # ''[[Orthiopteris cicutarioides]]'' <small>(Baker) Copel.</small> # ''[[Orthiopteris ferulacea]]'' <small>(T.Moore) Copel.</small> # ''[[Orthiopteris firma]]'' <small>(Kuhn) Brownlie</small> # ''[[Orthiopteris henriettae]]'' <small>(Baker) Copel.</small> # ''[[Orthiopteris samoensis]]'' <small>Hovenk. & T.T.Luong</small> # ''[[Orthiopteris tenuis]]'' <small>(Brack.) Brownlie</small> # ''[[Orthiopteris trichophylla]]'' <small>Copel.</small> == Sinonimi == * ''Ithycaulon'' <small>Copel.</small> * ''Neuropteris'' <small>Desv.</small> * ''Parasaccoloma'' <small>Keyserl.</small> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Orthiopteris |wikivrste = Orthiopteris }} [[Kategorija:Saccolomataceae]] fk45zqtuy1num37euz60bu8nrirw828 Trippie Redd 0 725131 6432526 6430450 2022-07-25T14:51:43Z Ywn312 266543 žanrovi wikitext text/x-wiki '''Michael Lamar White II''' ([[Canton (Ohio)|Canton, Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[18. lipnja]] [[1999.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Trippie Redd''', američki je reper i pjevač. Poznata je ličnost [[SoundCloud|''SoundClouda'']], hip-hop/rap scene koja je postala ''[[Glavna struja|mainstream]]'' sredinom 2010-ih.<ref name=":0">{{Citiranje novina|date=2017-08-11|title=Trippie Redd Is On The Way To Becoming SoundCloud Rap's Frank Sinatra|work=Vice.com|url=https://www.vice.com/en/article/qvvp9v/trippie-redd-is-on-the-way-to-becoming-soundcloud-raps-frank-sinatra|access-date=2022-07-18}}</ref> {{Infookvir glazbenik|Background=solo_izvođač|Ime=Trippie Redd|Img=File:Trippie Redd 2018 better crop.png|Rodno_ime=Michael Lamar White II|Pseudonim=''{{hlist|1400|Big 14|Trippie Hippie}}''|Rođenje=[[18. lipnja]] [[1999.]]|Žanr={{hlist|[[Hip-hop glazba|hip-hop]]|[[SoundCloud rap|cloud rap]]|[[Emo rap|emo rap]]|[[Trap (glazba)|trap]]|[[Rap rock|rap rock]]|[[Pop punk|pop punk]]|[[Alternativni rock|alternativni rock]]|[[Alternativni R&B|alternativni R&B]]}}|Zanimanje={{hlist|reper|pjevač|tekstopisac}}|Instrument=[[Pjevanje|vokali]]|Djelatno_razdoblje=2014. – ''danas''|Producentska_kuća={{hlist|10k|[[Virgin records|Virgin]]}}|Angažman={{hlist|[[Juice WRLD]]|[[Machine Gun Kelly]]|[[Playboi Carti]]|[[Travis Scott]]|[[XXXTentacion]]|[[6ix9ine]]}}|URL=[http://trippieredd.com/ trippieredd.com]|Img_size=|Img_capt=White u veljači 2018.}} Debitantski miksani album, ''[[A Love Letter to You]]'' objavio je u svibnju 2017., uključujući glavni singl na istom "[[Love Scars]]", dovevši ga do zamjećivanja među širom publikom. Singlovima "[[Dark Knight Dummo]]", "[[Taking a Walk]]" i "[[Topanga]]" dospio je na [[Billboard Hot 100|''Billboardove Hot 100'' ljestvice]]. Debitantski studijski album, ''[[Life's a Trip]]'' objavio je u kolovozu 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Trippie Redd Shares Release Date For ‘Life’s A Trip’ Album|url=https://www.complex.com/music/2018/07/trippie-redd-release-date-new-album-lifes-a-drip|access-date=2022-07-18|website=Complex|language=en}}</ref>, a drugi, ''[[! (album Trippijea Redda)|!]],'' u kolovozu 2019.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Mendez|first=Marisa MendezMarisa|title=Trippie Redd Announces New Album, Releases New Song|url=https://www.xxlmag.com/trippie-redd-new-album-release-date/|access-date=2022-07-18|website=XXL Mag|language=en}}</ref> Obja su uspjela ostvariti prvih pet mjesta na ''[[Billboard 200]].'' Četvrti miksani album, ''[[A Love Letter to You 4]],'' koji je objavio u studenom 2019., postao je njegovo prvo izdanje broj jedan.<ref>{{Citiranje weba|last=Caulfield|first=Keith|last2=Caulfield|first2=Keith|date=2019-12-01|title=Trippie Redd Rules With First No. 1 Album on Billboard 200 Chart|url=https://www.billboard.com/pro/trippie-redd-no-1-album-billboard-200-chart/|access-date=2022-07-18|website=Billboard|language=en-US}}</ref> Treći studijski album, ''[[Pegasus]]'', objavljen je u listopadu 2020., a četvrti, ''[[Trip at Knight]],'' objavljen u kolovozu 2021., dospjeli su do drugog mjesta na ''Billboardovih 200''.<ref>{{Citiranje weba|last=Caulfield|first=Keith|last2=Caulfield|first2=Keith|date=2020-11-08|title=Ariana Grande Claims Fifth No. 1 Album on Billboard 200 Chart With ‘Positions’|url=https://www.billboard.com/pro/ariana-grande-positions-tops-billboard-200/|access-date=2022-07-18|website=Billboard|language=en-US}}</ref> == Glazbeni stil == Trippie Redd je u jednom intervjuu svoju glazbu nazvao mješavinom [[Hip-hop glazba|hip-hopa]], [[Ritam i blues|R&B-ja]], [[Alternativni rock|alternativnog rocka]] i [[Pop|popa]].<ref>{{Citiranje weba|title=Everything You Need To Know About Trippie Redd|url=https://www.complex.com/music/2018/08/everything-you-need-to-know-about-trippie-redd/|access-date=2022-07-19|website=Complex|language=en}}</ref> Kao svoje glazbene utjecaje navodi ponajprije hip-hop glazbenike kao što su: [[Lil Wayne]], [[Tupac Shakur|Tupac]], [[J. Cole]], [[Drake]] i [[Kanye West]], a zatim rock i metal bendove: [[Kiss]], [[Nirvana (sastav)|Nirvana]], [[System of a Down|System of Down]], [[Marilyn Manson]] i [[Slipknot]].<ref>{{Citiranje weba|last=Woods|first=Aleia WoodsAleia|title=Trippie Redd 2021 Type Beats|url=https://www.xxlmag.com/trippie-redd-type-beat-2021/|access-date=2022-07-19|website=XXL Mag|language=en}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Trippieja Redda}} === Studijski albumi: === * ''[[Life's a Trip]]'' (2018.) * ''[[! (album Trippijea Redda)|!]] (2019.)'' * ''[[Pegasus]]'' (2020.) * ''[[Trip at Knight]]'' (2021.) === Miksani albumi: === * ''[[A Love Letter to You]]'' (2017.) * ''[[A Love Letter to You 2]]'' (2017.) * [[A Love Letter to You 3|''A Love Letter to You'' ''3'']] (2018.) * ''[[A Love Letter to You 4]]'' (2019.) == Izvori == <references /> [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] 62g39gyalpre0dulmxpxggyykzcl0gz 6432527 6432526 2022-07-25T14:52:05Z Ywn312 266543 wikitext text/x-wiki '''Michael Lamar White II''' ([[Canton (Ohio)|Canton, Ohio]], SAD, [[18. lipnja]] [[1999.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Trippie Redd''', američki je reper i pjevač. Poznata je ličnost [[SoundCloud|''SoundClouda'']], hip-hop/rap scene koja je postala ''[[Glavna struja|mainstream]]'' sredinom 2010-ih.<ref name=":0">{{Citiranje novina|date=2017-08-11|title=Trippie Redd Is On The Way To Becoming SoundCloud Rap's Frank Sinatra|work=Vice.com|url=https://www.vice.com/en/article/qvvp9v/trippie-redd-is-on-the-way-to-becoming-soundcloud-raps-frank-sinatra|access-date=2022-07-18}}</ref> {{Infookvir glazbenik|Background=solo_izvođač|Ime=Trippie Redd|Img=File:Trippie Redd 2018 better crop.png|Rodno_ime=Michael Lamar White II|Pseudonim=''{{hlist|1400|Big 14|Trippie Hippie}}''|Rođenje=[[18. lipnja]] [[1999.]]|Žanr={{hlist|[[Hip-hop glazba|hip-hop]]|[[SoundCloud rap|cloud rap]]|[[Emo rap|emo rap]]|[[Trap (glazba)|trap]]|[[Rap rock|rap rock]]|[[Pop punk|pop punk]]|[[Alternativni rock|alternativni rock]]|[[Alternativni R&B|alternativni R&B]]}}|Zanimanje={{hlist|reper|pjevač|tekstopisac}}|Instrument=[[Pjevanje|vokali]]|Djelatno_razdoblje=2014. – ''danas''|Producentska_kuća={{hlist|10k|[[Virgin records|Virgin]]}}|Angažman={{hlist|[[Juice WRLD]]|[[Machine Gun Kelly]]|[[Playboi Carti]]|[[Travis Scott]]|[[XXXTentacion]]|[[6ix9ine]]}}|URL=[http://trippieredd.com/ trippieredd.com]|Img_size=|Img_capt=White u veljači 2018.}} Debitantski miksani album, ''[[A Love Letter to You]]'' objavio je u svibnju 2017., uključujući glavni singl na istom "[[Love Scars]]", dovevši ga do zamjećivanja među širom publikom. Singlovima "[[Dark Knight Dummo]]", "[[Taking a Walk]]" i "[[Topanga]]" dospio je na [[Billboard Hot 100|''Billboardove Hot 100'' ljestvice]]. Debitantski studijski album, ''[[Life's a Trip]]'' objavio je u kolovozu 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Trippie Redd Shares Release Date For ‘Life’s A Trip’ Album|url=https://www.complex.com/music/2018/07/trippie-redd-release-date-new-album-lifes-a-drip|access-date=2022-07-18|website=Complex|language=en}}</ref>, a drugi, ''[[! (album Trippijea Redda)|!]],'' u kolovozu 2019.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Mendez|first=Marisa MendezMarisa|title=Trippie Redd Announces New Album, Releases New Song|url=https://www.xxlmag.com/trippie-redd-new-album-release-date/|access-date=2022-07-18|website=XXL Mag|language=en}}</ref> Obja su uspjela ostvariti prvih pet mjesta na ''[[Billboard 200]].'' Četvrti miksani album, ''[[A Love Letter to You 4]],'' koji je objavio u studenom 2019., postao je njegovo prvo izdanje broj jedan.<ref>{{Citiranje weba|last=Caulfield|first=Keith|last2=Caulfield|first2=Keith|date=2019-12-01|title=Trippie Redd Rules With First No. 1 Album on Billboard 200 Chart|url=https://www.billboard.com/pro/trippie-redd-no-1-album-billboard-200-chart/|access-date=2022-07-18|website=Billboard|language=en-US}}</ref> Treći studijski album, ''[[Pegasus]]'', objavljen je u listopadu 2020., a četvrti, ''[[Trip at Knight]],'' objavljen u kolovozu 2021., dospjeli su do drugog mjesta na ''Billboardovih 200''.<ref>{{Citiranje weba|last=Caulfield|first=Keith|last2=Caulfield|first2=Keith|date=2020-11-08|title=Ariana Grande Claims Fifth No. 1 Album on Billboard 200 Chart With ‘Positions’|url=https://www.billboard.com/pro/ariana-grande-positions-tops-billboard-200/|access-date=2022-07-18|website=Billboard|language=en-US}}</ref> == Glazbeni stil == Trippie Redd je u jednom intervjuu svoju glazbu nazvao mješavinom [[Hip-hop glazba|hip-hopa]], [[Ritam i blues|R&B-ja]], [[Alternativni rock|alternativnog rocka]] i [[Pop|popa]].<ref>{{Citiranje weba|title=Everything You Need To Know About Trippie Redd|url=https://www.complex.com/music/2018/08/everything-you-need-to-know-about-trippie-redd/|access-date=2022-07-19|website=Complex|language=en}}</ref> Kao svoje glazbene utjecaje navodi ponajprije hip-hop glazbenike kao što su: [[Lil Wayne]], [[Tupac Shakur|Tupac]], [[J. Cole]], [[Drake]] i [[Kanye West]], a zatim rock i metal bendove: [[Kiss]], [[Nirvana (sastav)|Nirvana]], [[System of a Down|System of Down]], [[Marilyn Manson]] i [[Slipknot]].<ref>{{Citiranje weba|last=Woods|first=Aleia WoodsAleia|title=Trippie Redd 2021 Type Beats|url=https://www.xxlmag.com/trippie-redd-type-beat-2021/|access-date=2022-07-19|website=XXL Mag|language=en}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Trippieja Redda}} === Studijski albumi: === * ''[[Life's a Trip]]'' (2018.) * ''[[! (album Trippijea Redda)|!]] (2019.)'' * ''[[Pegasus]]'' (2020.) * ''[[Trip at Knight]]'' (2021.) === Miksani albumi: === * ''[[A Love Letter to You]]'' (2017.) * ''[[A Love Letter to You 2]]'' (2017.) * [[A Love Letter to You 3|''A Love Letter to You'' ''3'']] (2018.) * ''[[A Love Letter to You 4]]'' (2019.) == Izvori == <references /> [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] 5r8290pnvzqdcttue87uxpovuum17qk Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1990. - 500cc 0 725310 6432557 6431444 2022-07-25T16:25:17Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ utrke 6-10 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1990. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Wayne Rainey]] na motociklu ''[[Yamaha]] YZR500'' u momčadi ''Marlboro Team Roberts''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1990. godine je bilo na rasporedu 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1 ||<small> 25. ožujka 1990. ||{{ZD|J|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana |{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha |{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1990"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. </ref> <ref name="jumpingjack_1990"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/japanese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / JPN / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Japanese MotoGP / Grand Prix of Japan''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Giappone_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Giappone 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> |- |'''2 ||<small> 8. travnja 1990. ||{{ZD|S|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a |{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|I|ITA}} Pierfrancesco Chili ||Honda |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/USA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''UNITED STATES GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/united-states-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / USA / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-united-states-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 United States MotoGP / United States Grand Prix''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_degli_Stati_Uniti_d%27America_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico degli Stati Uniti d'America 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> |- |'''3 ||<small> 6. svibnja 1990. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda |{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SPA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / ESP / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Spanish MotoGP / Gran Premio de Espana''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> |- |'''4 ||<small> 20. svibnja 1990. ||{{ZD|I|ITA}} Misano (Santamonica) ||''VN Nacija |{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha |{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NAT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''NATIONS GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NAT / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Nations MotoGP / Gran Premio delle Nazioni''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> |- |'''5 ||<small> 27. svibnja 1990. ||{{ZD|N|NJE}} Nürburgring ||''VN Zapadne Njemačke |{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/WGER/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''WEST GERMANY GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRG / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 German MotoGP / Grosser Preis von Deutschland''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. </ref> |- |'''6 ||<small> 10. lipnja 1990. ||{{ZD|A|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije |{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUT / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Austrian MotoGP / Grosser Preis von Osterreich''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> |- |'''7 ||<small> 17. lipnja 1990. ||{{ZD|J|JUG}}{{ZD|H|HRV}} Grobnik ||''VN Jugoslavije |{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha |{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/yugoslavian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / YUG / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Yugoslavian MotoGP / Yugoslavian Grand Prix''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> |- |'''8 ||<small> 30. lipnja 1990. ||{{ZD|N|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske |{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NED/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''DUTCH TT / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/dutch-tt/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NLD / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Dutch TT MotoGP / Dutch TT''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> |- |'''9 ||<small> 7. srpnja 1990. ||{{ZD|B|BEL}} Spa-Francorchamps ||''VN Belgije |{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha |{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/BEL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BELGIUM GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/belgium-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / BEL / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Belgian MotoGP / Grand Prix de Belgique''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Belgio_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Belgio 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> |- |'''10 ||<small> 22. srpnja 1990. ||{{ZD|F|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske |{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki |{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1990"/> <ref name="jumpingjack_1990"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/FRA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/french-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRA / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''990 French MotoGP / Grand Prix de France''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. </ref> |- <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> |} <small> ''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Zapadne Njemačke'' - također navedena kao ''VN Njemačke'' <br> ''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align="right"|'''272 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Honda]] ||align="right"|'''233 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align="right"|'''223 |- |4. ||{{ZD|I|ITA}} Cagiva ||align="right"|88 |- |5. ||{{ZD|F|FRA}} Chevallier <br> <small> {{ZD|F|FRA}} ''Chevallier-Honda ||align="right"|4 |- |6. ||{{ZD|I|ITA}} Paton ||align="right"|1 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1990 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1990 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1990''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 1990 / 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1990/500cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 500cc 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Grand Prix Race Winners ''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Race fatest laps''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Grand Prix Podiums''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Poles''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_90-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1990.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1994''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}}[https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Results''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1990-500cc-epr54105.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1990-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1990 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Schedule and Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Drivers''], pristupljeno 22. srpnja 2022. * {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st53227.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1990''], objavljeno 13. rujna 2006., pristupljeno 22. srpnja 2022. {{izvori|2}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|1990 1 500cc]] iidyy6tbt72omws0lop5lsuisbgabkg Nacrt:F-34 118 725421 6432491 6432363 2022-07-25T13:54:26Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[F-34]] na [[Nacrt:F-34]]: nesređen sadržaj, ne sliči na enciklopedijski članak wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Projektili za topništvo F-34 |- |tip |Ukupna težina granata/kg |Količina punjenja/g |početna brzina m/s |Efektivni domet/m |- | colspan="5" |projektil punog kalibra |- |BR-350A |6.3 |155 |662 |4000 |- |BR-350B |6.5 |119 |655 |4000 |- |BR-350BSP |6.5 |nikakav |655 |4000 |- | colspan="5" |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4) |- |BR-354P |3.02 |nikakav |950 |500 |- | colspan="5" |visoko eksplozivni projektili |- |RP-350 |6.2 |710 |680 |13290 |- |O-350A |6.21 |540 |680 |10000 |- |PF-350B |6.2 |? |? |? |- |RP-363 |7.1 |? |? |? |- |F-354 |6.41 |785 |640 |9170 |- |F-354M |6.1 |815 |? |? |- | colspan="5" |rasprskavajući projektili |- |W-354 |6.5 |85 |624 |6000 |- |SH-354T |6.66 |85 |618 |8600 |- |W-354G |6.58 |85 |? |? |- |W-361 |6.61 |nikakav |666 |8400 |} [[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|projektili korišteni kod topa F-34]] [[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34 iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata su po ušima Miki Mausa.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]] Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm. chw2bzx603it1ipwqm6am5nquzfezfz 6432493 6432491 2022-07-25T13:55:39Z Ponor 38361 {{nacrt}} wikitext text/x-wiki {{Nacrt}} [[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|projektili korišteni kod topa F-34]] [[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34 iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata su po ušima Miki Mausa.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]] Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm. {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Projektili za topništvo F-34 |- |tip |Ukupna težina granata/kg |Količina punjenja/g |početna brzina m/s |Efektivni domet/m |- | colspan="5" |projektil punog kalibra |- |BR-350A |6.3 |155 |662 |4000 |- |BR-350B |6.5 |119 |655 |4000 |- |BR-350BSP |6.5 |nikakav |655 |4000 |- | colspan="5" |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4) |- |BR-354P |3.02 |nikakav |950 |500 |- | colspan="5" |visoko eksplozivni projektili |- |RP-350 |6.2 |710 |680 |13290 |- |O-350A |6.21 |540 |680 |10000 |- |PF-350B |6.2 |? |? |? |- |RP-363 |7.1 |? |? |? |- |F-354 |6.41 |785 |640 |9170 |- |F-354M |6.1 |815 |? |? |- | colspan="5" |rasprskavajući projektili |- |W-354 |6.5 |85 |624 |6000 |- |SH-354T |6.66 |85 |618 |8600 |- |W-354G |6.58 |85 |? |? |- |W-361 |6.61 |nikakav |666 |8400 |} pxovjal7010ceb78vh4zpnvuhpq46fh 6432581 6432493 2022-07-25T18:34:05Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:F-34}} [[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|projektili korišteni kod topa F-34]] [[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34 iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata po ušima Miki Mausa.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]] Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm. {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Projektili za topništvo F-34 |- |tip |Ukupna težina granata/kg |Količina punjenja/g |početna brzina m/s |Efektivni domet/m |- | colspan="5" |projektil punog kalibra |- |BR-350A |6.3 |155 |662 |4000 |- |BR-350B |6.5 |119 |655 |4000 |- |BR-350BSP |6.5 |nikakav |655 |4000 |- | colspan="5" |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4) |- |BR-354P |3.02 |nikakav |950 |500 |- | colspan="5" |visoko eksplozivni projektili |- |RP-350 |6.2 |710 |680 |13290 |- |O-350A |6.21 |540 |680 |10000 |- |PF-350B |6.2 | | | |- |RP-363 |7.1 | | | |- |F-354 |6.41 |785 |640 |9170 |- |F-354M |6.1 |815 | | |- | colspan="5" |rasprskavajući projektili |- |W-354 |6.5 |85 |624 |6000 |- |SH-354T |6.66 |85 |618 |8600 |- |W-354G |6.58 |85 | | |- |W-361 |6.61 |nikakav |666 |8400 |} {{DEFAULTSORT:F-34}} __BEZKAZALA__ gd48y9iph49otthpbp79vwdbhc0u4pn 6432587 6432581 2022-07-25T18:42:02Z Lukacek 278042 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:F-34}} [[Datoteka:T34 bkF34.jpg|mini|projektili korišteni kod topa F-34]] [[Datoteka:T-34 Model 1942 medium tank at the Muzeum Polskiej Techniki Wojskowej in Warsaw.jpg|mini|T-34 iz 1942. godine naoružan 76 mm topom F-34 mogu se primjetiti dva prozorčića za vozača koja su služila da vozač vidi naprijed kuda vozi te je prijašnja verzija iz 1940 imala jedan prozor za vozača koji nije bio baš pouzdan te se ovdje da primjetiti i nova kupola koja ima dva otvora za izlazak iz tenka poznata po ušima Miki Mausa.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J14589, Albert Speer, Panzer T-34.jpg|mini|Na ovoj slici možemo vidjeti Njemačkog Ministra Alberta Speera kako pregledava T-34 iz 1940 on je osobno vozio i prototip tenka Tigar 1.]] Bio je sovjetski top proizveden 1941 godine te montiran na T-34 tenk iz 1941 prva ali starija verzija tenk T-34 bila je naoružana topom od 76 mm L-11 ovaj top kao i L-11 mogao je probiti laki bočni oklop njemačkih tenkova Panzer III oklop od naprijed bio je 50 mm a sa lakih bočnih strana bio je samo 30 mm. {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Projektili za topništvo F-34 |- |tip |Ukupna težina granata/kg |Količina punjenja/g |početna brzina m/s |Efektivni domet/m |- | colspan="5" |projektil punog kalibra |- |BR-350A |6.3 |155 |662 |4000 |- |BR-350B |6.5 |119 |655 |4000 |- |BR-350BSP |6.5 |nikakav |655 |4000 |- | colspan="5" |Potkalibarski projektil (usvojen 1943.4) |- |BR-354P |3.02 |nikakav |950 |500 |- | colspan="5" |visoko eksplozivni projektili |- |RP-350 |6.2 |710 |680 |13290 |- |O-350A |6.21 |540 |680 |10000 |- |PF-350B |6.2 | | | |- |RP-363 |7.1 | | | |- |F-354 |6.41 |785 |640 |9170 |- |F-354M |6.1 |815 | | |- | colspan="5" |rasprskavajući projektili |- |W-354 |6.5 |85 |624 |6000 |- |SH-354T |6.66 |85 |618 |8600 |- |W-354G |6.58 |85 | | |- |W-361 |6.61 |nikakav |666 |8400 |} {{DEFAULTSORT:F-34}} __BEZKAZALA__ __NONEWSECTIONLINK__ cw8pc1e01lj4pjdyf1kcprdspnznrhn UEFA Liga prvaka 2022./23. 0 725432 6432447 6432446 2022-07-25T12:00:00Z Croxyz 205325 /* Momčadi u natjecanju */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] m3q3ki6kgghq2thjrfojsg32jh5n8nr 6432448 6432447 2022-07-25T12:01:26Z Croxyz 205325 /* Momčadi u natjecanju */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 950c6cj3jhgjbge6pwre8wbla85aneg 6432449 6432448 2022-07-25T12:02:30Z Croxyz 205325 /* Zemlje sudionice */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] jqh0f0rgtlu8vw3ogkx60j88d59wzxv 6432457 6432449 2022-07-25T12:28:47Z Croxyz 205325 /* Zemlje sudionice */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,785 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 8hw7669nec9wicq872x346nwx47j5hg 6432459 6432457 2022-07-25T12:30:39Z Croxyz 205325 /* Zemlje sudionice */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2021./22.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] ctm9t1cbvq7klxuqd1cwdipis5f1vw6 6432460 6432459 2022-07-25T12:31:15Z Croxyz 205325 /* Zemlje sudionice */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 593pudin0l3xioefjbrcedyfj45b45b 6432542 6432460 2022-07-25T15:33:29Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == <!---- == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Group stage|Group stage]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Champions League|TH]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[UEFA Europa League|EL]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[Premier League 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[Premier League 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[Premier League 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[Premier League 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern Munich|Bayern Munich]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgian First Division A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrian Football Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Scottish Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetsk]] <small>([[Ukrainian Premier League|Abd-1st]])</small>{{Cref2|Note UKR}} |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Play-off round|Play-off round]] !{{Abbr|CH|Champions Path}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DEN}} [[FC Copenhagen|Copenhagen]] <small>([[Danish Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Third qualifying round|Third qualifying round]] !{{Abbr|CH|Champions Path}} |{{DZ|CYP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Cypriot First Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[Red Star Belgrade]] <small>([[Serbian SuperLiga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|LP|League Path}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NED}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgian First Division A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrian Football Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Scottish Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Second qualifying round|Second qualifying round]] !rowspan=2|{{Abbr|CH|Champions Path}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Czech First League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[Croatian First Football League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Swiss Super League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos]] <small>([[Super League Greece 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ISR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Israeli Premier League 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|LP|League Path}} |{{DZ|UKR}} [[FC Dynamo Kyiv|Dynamo Kyiv]] <small>([[Ukrainian Premier League|Abd-2nd]])</small>{{Cref2|Note UKR}} |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K. (football)|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DEN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danish Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CYP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Cypriot First Division 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#First qualifying round|First qualifying round]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[2021 Eliteserien 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SWE}} [[Malmö FF]] <small>([[2021 Allsvenskan 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BUL}} [[PFC Ludogorets Razgrad|Ludogorets Razgrad]] <small>([[First Professional Football League (Bulgaria) 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ROU}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbaijan Premier League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[2021 Kazakhstan Premier League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BLR}} [[FC Shakhtyor Soligorsk|Shakhtyor Soligorsk]] <small>([[2021 Belarusian Premier League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POL}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SVN}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Slovenian PrvaLiga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovak First Football League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LTU}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[2021 A Lyga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luxembourg National Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Premier League of Bosnia and Herzegovina 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRL}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[2021 League of Ireland Premier Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MKD}} [[KF Shkupi|Shkupi]] <small>([[Macedonian First Football League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pyunik|Pyunik]] <small>([[Armenian Premier League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LVA}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[2021 Latvian Higher League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NIR}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GEO}} [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[2021 Erovnuli Liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[2021 Veikkausliiga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MDA}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldovan National Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Maltese Premier League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|FRO}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[2021 Faroe Islands Premier League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KOS}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Football Superleague of Kosovo 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Gibraltar National League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MNE}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Montenegrin First League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Cymru Premier 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Preliminary round|Preliminary round]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[2021 Úrvalsdeild 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[2021 Meistriliiga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} ----> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] ctx3r95sddwnlhy0siybqjah57kl24b 6432549 6432542 2022-07-25T15:48:15Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == <!---- == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Group stage|Group stage]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Champions League|TH]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[UEFA Europa League|EL]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[Premier League 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[Premier League 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[Premier League 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[Premier League 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgian First Division A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrian Football Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Scottish Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrainian Premier League|Abd-1st]])</small>{{Cref2|Note UKR}} |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Play-off round|Play-off round]] !{{Abbr|CH|Champions Path}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danish Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Third qualifying round|Third qualifying round]] !{{Abbr|CH|Champions Path}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Cypriot First Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Serbian SuperLiga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|LP|League Path}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgian First Division A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrian Football Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Scottish Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Second qualifying round|Second qualifying round]] !rowspan=2|{{Abbr|CH|Champions Path}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Czech First League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[Croatian First Football League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Swiss Super League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Super League Greece 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Israeli Premier League 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|LP|League Path}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrainian Premier League|Abd-2nd]])</small>{{Cref2|Note UKR}} |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danish Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Cypriot First Division 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#First qualifying round|First qualifying round]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[First Professional Football League (Bulgaria) 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbaijan Premier League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazakhstan Premier League 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Belarusian Premier League 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Slovenian PrvaLiga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovak First Football League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luxembourg National Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Premier League of Bosnia and Herzegovina 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[League of Ireland Premier Division 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Macedonian First Football League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Armenian Premier League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvian Higher League 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldovan National Division 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Maltese Premier League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Faroe Islands Premier League 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Football Superleague of Kosovo 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Gibraltar National League 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Montenegrin First League 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Cymru Premier 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Preliminary round|Preliminary round]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} ----> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] rracob6o1vny7luvpfq9su3mc4hgqtr 6432553 6432549 2022-07-25T16:09:44Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2021./22. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small>{{Cref2|Note UKR}} |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small>{{Cref2|Note UKR}} |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] j5mall021brwspu1g4hje3kp5ftw72n 6432554 6432553 2022-07-25T16:10:38Z Croxyz 205325 /* Timovi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] bz35a52czpu5ymoousx3xw41mp87lws 6432632 6432554 2022-07-25T20:16:37Z Croxyz 205325 /* Timovi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] fhoim57d1d98fu68p4m9fg9kht0l7hl 6432655 6432632 2022-07-25T20:24:20Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] d2fmcdns9vmhyypph42ree7b5aequbw 6432656 6432655 2022-07-25T20:25:23Z Croxyz 205325 /* Izvori */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] goooipqger8byqvimlsomt58lvmjvd1 6432659 6432656 2022-07-25T20:30:52Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] qnuq9kkyvkli1q24v8put2xo71xumbt 6432662 6432659 2022-07-25T20:38:34Z Croxyz 205325 /* Kalendar natjecanja */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] hz99idrtbdmbb9lf1yvbx8a4rx5u7ia 6432663 6432662 2022-07-25T20:42:30Z Croxyz 205325 /* Predeliminacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] twe31fogrd72kan0tlhmneiiofynhyn 6432664 6432663 2022-07-25T20:43:00Z Croxyz 205325 /* Raspored momčadi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 2ru438t9x8n1ea1wrl9croj6i9w9k16 6432666 6432664 2022-07-25T20:50:53Z Croxyz 205325 /* Predeliminacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kolo kvalifikacija|{{Abbr|TKK|Treće kolo kvalifikacija}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kolo kvalifikacija|{{Abbr|DKK|Drugo kolo kvalifikacija}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kolo kvalifikacija|{{Abbr|PKK|Prvo kolo kvalifikacija}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] mp3zpzjnlw6qq4lbuwz8gm4mi63xhka 6432668 6432666 2022-07-25T20:53:32Z Croxyz 205325 /* Timovi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 4wbx63zgdzdea3gmdp7ht0pkdnt0n1r 6432669 6432668 2022-07-25T20:54:05Z Croxyz 205325 /* Predeliminacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] j1xa080md4sbqwob02hrwyqzv94ddha 6432674 6432669 2022-07-25T21:11:13Z Croxyz 205325 /* Prvo kvalifikacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 0dnctfvq6zlvzjbsnmriara23encz2a 6432677 6432674 2022-07-25T21:25:52Z Croxyz 205325 /* Prvo kvalifikacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] jmm1y8900l2m3tok2sj9dbdjmxnex35 6432681 6432677 2022-07-25T21:33:12Z Croxyz 205325 /* Prvo kvalifikacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|MAĐ}} | : | [[]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|HRV}} | : | [[]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|AZE}} | : | [[]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|FIN}} | : | [[]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|SJI}} | : | [[]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|LIT}} | : | [[]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|BUG}} | : | [[]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|SLO}} | : | [[]] | {{DZ|MOL}} | 0:0 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|IZR}} | : | [[]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|ARM}} | : | [[]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | : }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|DAN}} | : | [[]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | : }} {{TwoLegResult| [[]] | {{DZ|UKR}} | : | [[]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | : }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 8e7sqeg3uz10ykjao7z0z9c437l0qas 6432703 6432681 2022-07-25T22:03:26Z Croxyz 205325 /* Drugo kvalifikacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1. utak. | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 2. utak. | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3. utak. | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 5. utak. | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 6. utak. | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 7. utak. | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 8. utak. | [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 0:0 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 9. utak. | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | 10. utak. | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | <small>26. lip</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 1. utak. | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | <small>27. lip</small> }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] hcrp1e0btjxp7crlxo26g7hqgk3h7af 6432704 6432703 2022-07-25T22:05:46Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small><sup>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]</sup> |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1. utak. | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 2. utak. | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3. utak. | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 5. utak. | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 6. utak. | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 7. utak. | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 8. utak. | [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 0:0 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 9. utak. | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | <small>27. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | 10. utak. | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | <small>26. lip</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 1. utak. | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | <small>26. lip</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | <small>27. lip</small> }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] hlfxuud4vh2rekeu9k13gyn90vyxbvc Romanizacija grčkog jezika 0 725433 6432467 2022-07-25T12:56:35Z Etiktov 253954 Nova stranica, djelomično prevedena s engleskog wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pater noster in greek script.svg|mini|[[Oče naš|Očenaš]] na starogrčkome jeziku]] '''Romanizacija grčkog jezika''' jest proces [[Transkripcija i transliteracija|transliteracije]] s [[Grčki alfabet|grčkoga alfabeta]] na [[Latinica|latinicu]] konvencionalnim pravilima. Transliteracije [[Novogrčki jezik|novogrčkoga]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] ne razlikuju se previše, ali zbog nestanka politonskoga sustava pisanja i promjena u izgovoru glasova, neke se promjene ipak transliteriraju. Transliteracija mora, što je više moguće, nastojati prenijeti sve informacije koje originalni sustav daje, a pritom ne dodati nove. == Posuđivanje u latinski == [[Antički Rim|Rimljani]] su posudili mnoge riječi iz starogrčkoga i pritom ih morali [[Transkripcija i transliteracija|transkribirati]]. Većinu su slova jednostavno zamijenili slovima s istom glasovnom vrijednošću: α = a, β = b, κ = c, ξ = x... S obzirom na to da nisu imali znakova kojima bi mogli označiti [[Zeta (slovo)|ζ]] i [[Ipsilon|υ]], preuzeli su ih iz grčkoga te dobili [[Z|''z'']] i [[Y|''y'']]. Ipak, kada se υ pojavljuje u [[Dvoglas|dvoglasu]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju grčkoga]]) smatrali su upotrebu slova ''u'' primjerenijom. [[Agma]] ([[gama]] koja označava glas [<nowiki/>[[Velarni nazal|ŋ]]] pred [[Velarni suglasnik|velarima]]) zamijenjena je slovom ''[[n]]''. Razliku između [[Epsilon|ε]] i [[Eta|η]] te [[Omikron|ο]] i [[Omega|ω]] nisu radili. Glas /e:/, koji se u grčkome označavao [[Digraf (fonetika)|dvoslovom]] ει, postao je kasnije glasom /i/, a preuzet je, ovisno o izvornome izgovoru, dvojako: ili se označavao slovom ''[[e]]'' ili slovom ''[[i]]''. Dvoglase αι i οι Rimljani su preuzeli ili kao ''ae'' i ''oe'' (koji postoje i u [[Latinski jezik|latinskome]]) ili kao ''ai'' i ''oi''. U starijim stadijima grčkoga ''[[Grčki pravopis|iota subscriptum]]'' još se izgovarala, ali kasnije nije. ᾳ, ῃ i ῳ preuzeti su kao ''ae'', ''ai'' ili ''a'', to jest ''e'' te ''oe'' ili ''o''. ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' transliteriran je slovom ''[[h]]''.<ref name=":0">Damir Salopek: ''O problemima transliteracije s grčkoga na hrvatski jezik''</ref> == Antički grčki == Rimski oblik transkripcije prešao je u mnoge [[Jezici u Europi|europske jezike]] koji su preuzeli latinicu, a u njima je doživio daljnje promjene prilagođavajući se [[Fonologija|fonološkim]] sustavima tih jezika. Razvojem [[Znanost|znanosti]] pojavili su se sustavi transliteracije koji su bili nedosljedni. [[ALA-LC]] upotrebljava svoju transliteraciju za sve tekstove prije [[1454.]] godine, drže da svi ti tekstovi pripadaju starogrčkome i [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovnome grčkom]].<ref>[https://www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/greek.pdf ALA-LC Romanization Tables: Greek]</ref> ''Beta Code'' nastoji transliterirati grčki bez upotrebe dodatnih znakova koji se ne pojavljuju u klasičnoj latinici. {| class="wikitable" !Grčki !Položaj !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code |- |<big>α</big> | |a |A |- |<big>αι</big> | |ai |AI |- |<big>β</big> | |b |B |- | rowspan="2" |<big>γ</big> | |g | rowspan="2" |G |- |pred γ, κ, ξ i χ |n |- |<big>δ</big> | |d |D |- |<big>ε</big> | |e |E |- |<big>ει</big> | |ei |EI |- |<big>ζ</big> | |z |Z |- |<big>η</big> | |ē |H |- |<big>θ</big> | |th |Q |- |<big>ι</big> | |i |I |- |<big>κ</big> | |k |K |- |<big>λ</big> | |l |L |- |<big>μ</big> | |m |M |- |<big>ν</big> | |n |N |- |<big>ξ</big> | |x |C |- |<big>ο</big> | |o |O |- |<big>οι</big> | |oi |OI |- |<big>ου</big> | |ou |OU |- |<big>π</big> | |p |P |- | rowspan="2" |<big>ρ</big> |na početku riječi |rh | rowspan="2" |R |- | |r |- |<big>σ</big> |u riječi | rowspan="2" |s |S / S1 |- |<big>ς</big> |na kraju riječi |S / S2 / J |- |<big>τ</big> | |t |T |- | rowspan="2" |<big>υ</big> | |y | rowspan="2" |U |- |u dvoglasima |u |- |<big>υι</big> | |ui |UI |- |<big>φ</big> | |ph |F |- |<big>χ</big> | |ch |X |- |<big>ψ</big> | |ps |Y |- |<big>ω</big> | |ō |W |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ALA-LC <small>(2010.)</small> !ISO 843 <small>(1997.)</small> !Beta Code |- |◌́ | rowspan="2" |— |◌́ |/ |- |◌̀ |◌̀ |\ |- |◌̔ |h |h |( |- |◌̓ | rowspan="4" |— |◌̓ |) |- |◌̃ |◌̂ |= |- |◌̈ |◌̈ | + |- |◌ͅ |◌̧ |<nowiki>|</nowiki> |} === Zastarjela slova === Neka se slova više nisu rabila ni u antičko vrijeme, ovdje su neka važnija: {| class="wikitable" !Greek !ISO 843 <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code !Ime |- |Ϝ ϝ |w |w |V |[[digama]] |- |Ϙ ϙ Ϟ ϟ |— |ḳ |#3 |[[kopa]] |- |Ϡ ϡ | colspan="2" rowspan="2" |— |#5 |[[sampi]] |- |Ϻ ϻ |#711 |[[San (slovo)|san]] |} == Moderni grčki == [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO) donio je jednostavna pravila transliteracije. ''ISO 843'' donesen je [[1997.]] godine, a utemeljen je na sustavu ''[[Helenska organizacija za standardizaciju|ELOT]] 743''. Sustav ''ELOT 743'' rabi se na [[Grčka|grčkim]] i [[Cipar|ciparskim]] [[Putovnica|putovnicama]]. U tablici se nalaze i transliteracije [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i ALA-LC te BGN/PCGN, sustav [[Sjedinjene Američke Države|američkoga]] ''[[Board on Geographic Names]]'' (BGN) i ''Permanent Committee on Geographical Names'' (PCGN) [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>[https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/921738/INTRODUCTION.pdf ''Introduction'', Vlada UK-a]</ref> {| class="wikitable" !Grčki !ELOT 743, 2. izdanje <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !BGN/PCGN <small>(1962.)</small><ref>[https://transliteration.eki.ee/pdf/Greek.pdf Transliteration of Greek]</ref> |- |<big>α</big> |a |a |a |a |a |- |<big>αι</big> |ai |ai |ai |ai |e |- | rowspan="2" |<big>αυ</big> | rowspan="2" |au |av̱ | rowspan="2" |au | rowspan="2" |au | rowspan="2" |av |- |af |- |<big>β</big> |v |v |v |v |v |- | rowspan="2" |<big>γ</big> | rowspan="2" |g | rowspan="2" |g | rowspan="2" |g | rowspan="2" |g |g/y |- |- |<big>γγ</big> |gg |ṉg |gg |ng |ng |- | rowspan="2" |<big>γκ</big> | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk |gk |g |- |ng |ng |- |<big>γξ</big> |gx |ṉx |gx |nx |nx |- |<big>γχ</big> |gch |ṉch |gch |nch |nkh |- | rowspan="2" |<big>δ</big> | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d |d |- |- |<big>ε</big> |e |e |e |e |e |- |<big>ει</big> |ei |ei |ei |ei |i |- | rowspan="2" |<big>ευ</big> | rowspan="2" |eu |ev̱ | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |ev |- |ef |- |<big>ζ</big> |z |z |z |z |z |- |<big>η</big> |ī / i¯ |i̱ |ī |ē |i |- | rowspan="2" |<big>ηυ</big> | rowspan="2" |īy / i¯y |i̱v̱ | rowspan="2" |īy | rowspan="2" |ēu | rowspan="2" |iv |- |i̱f̱ |- |<big>θ</big> |th |th |th |th |th |- |<big>ι</big> |i |i |i |i |i |- |<big>κ</big> |k |k |k |k |k |- |<big>λ</big> |l |l |l |l |l |- |<big>μ</big> |m |m |m |m |m |- | rowspan="2" |<big>μπ</big> | rowspan="2" |mp |b | rowspan="2" |mp |b |b |- |mp |mp |mb |- |<big>ν</big> |n |n |n |n |n |- | rowspan="3" |<big>ντ</big> | rowspan="3" |nt | rowspan="3" |nt | rowspan="3" |nt |ḏ / d_ |d |- | rowspan="2" |nt |nt |- |- |<big>ξ</big> |x |x |x |x |x |- |<big>ο</big> |o |o |o |o |o |- |<big>οι</big> |oi |oi |oi |oi |i |- |<big>ου</big> |ou |ou |ou |ou |ou |- |<big>π</big> |p |p |p |p |p |- |<big>ρ</big> |r |r |r |r |r |- |<big>σ / ς</big> |s |s |s |s |s |- |<big>τ</big> |t |t |t |t |t |- |<big>υ</big> |y |y |y |y |i |- |<big>υι</big> |yi |yi |yi |ui |i |- |<big>φ</big> |f |f |ph |f |f |- |<big>χ</big> |ch |ch |ch |ch |kh |- |<big>ψ</big> |ps |ps |ps |ps |ps |- |<big>ω</big> |ō / o¯ |o̱ |ō |ō |o |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ELOT <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !BGN/ PCGN <small>(1996.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> |- |◌́ | colspan="4" |◌́ | rowspan="2" |— |- |◌̈ | colspan="4" |◌̈ |} == Na hrvatski jezik == U hrvatskome se rabe uobičajene transliteracije, ali transkripcije su ipak originalne i stavljaju naglasak na izgovor u grčkome. Ipak, pojavljuju se problemi u upotrebi nekih slova u transliteraciji. Problem je uzrokovan nedostatkom službenih priručnika koji su se uglavnom bavili transkripcijom.<ref name=":0" /> === Antički grčki === Kada se u hrvatskim [[Prevođenje|prevoditeljskim]] i stručnim tekstovima rabi transliteracija grčkih imena, često se pojavljuju problemi oko toga treba li upotrijebiti slovo iz klasične latinice ili slovo u upotrebi u hrvatskome. Iako se upotrebljavaju međunarodna pravila, nedoumice postoje. Sljedeća se slova jednostavno transliteriraju: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |α |a |- |β |b |- |γ |g |- |δ |d |- |ι |i |- |λ |l |- |μ |m |- |ν |n |- |π |p |- |ρ |r |- |σ/ς |s |- |τ |t |} Slovo [[Kapa|κ]] obično se zamjenjuje slovom ''[[k]]'', ali ponekad se pod utjecajem latinskoga pojavljuje ''[[c]]''. [[Aspiracija|Aspiranti]] [[Theta|θ]], [[Fi|φ]] i [[Hi|χ]] transliteriraju se kao ''th'', ''ph'' i ''ch''. Umjesto ''ph'', pojavljuje se i ''[[f]]'', a ''ch'' se zna zamijeniti oznakama ''kh'' i ''h'', ali ovakve su prakse neslužbene, a, u slučaju ''h'', i neprecizne. Slovo [[Ksi|ξ]] prenosi se dvojako: ''ks'' i ''[[x]]'', a obliku ''ks'' daje se prednost. Slovo [[Psi|ψ]] ipak ima samo jednu transliteriranu inačicu: ''ps''. Zeta se prenosi slovom ''z'', a ipsilon slovom ''y''. [[Ro]] se na početku riječi aspirira pa se tako i zapisuje: kao ''rh''. Velarni nazal transliterira se slovom ''n''.<ref name=":0" /> Razlika između ε i η te ο i ω postiže se crticama nad samoglasnicima: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |ε |e |- |η |ē |- |ο |o |- |ω |ō |} Zbog dostupnosti slova na tipkovnici ponekad se zamijeni znakom ◌̂, ali tako se može pomiješati s oznakom za cirkumfleks. Dvoglasi se prenose sa slovom ''i'', a ''iota subscriptum'' pretvara se u obično ''[[j]]''. Ipsilon se u dvoglasima transliterira slovom ''u'', a dvoslov ''ου'' obično je jednostavno ''u'', ali može i ''ou''. ''Spiritus lenis'' ne preuzima se, a ''spiritus asper'' bilježi se slovom ''h''. [[Naglasak starogrčkog jezika|Naglasci]] i dijereza bilježe se oznakama ◌́ (akut), ◌̀ (gravis), ◌̂ (cirkumfleks) i ◌̈ (dijereza) iznad oznake za duljinu samoglasnika. U slučaju cirkumfleksa, oznaka za duljinu ne stavlja se.<ref name=":0" /> Razlike od ISO standarda jesu: agma se prenosi slovom ''n'' umjesto slovom ''g'', aspirirano ro transliterira se dvoslovom ''rh'' umjesto običnim ''r'', fi je ''ph'', a ne ''f'', a hi je ''ch'', a ne ''h''. Osim toga, ipsilon nije uvijek ''u''. Ipak, hrvatski način odgovara ALA-LC sustavu. == Primjeri u antičkom grčkom == {| class="wikitable" !Grčki !Transliteracija !Prijevod |- |σαφής |saphḗs |jasan |- |ποιέω |poiéō |raditi |- |ποίημᾰ |poíēma |rad |- |ἀγαθός |agathós |dobar |- |ἑωυτοῦ |heōutoû |sebe |- |ᾠδή |ōidḗ |pjesma, oda |- |Ξέρξης |Xérxēs |[[Kserkso I.|Kserkso]] |- |Σφῐ́γξ |Sphínks |[[Sfinga]] |- |αϋπνία |aÿpnía |[[Nesanica|insomnija]] |} == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Grčki alfabet]] 4qic5omby9cnmeadfw1ushhfitpi8a8 6432469 6432467 2022-07-25T12:58:36Z Etiktov 253954 Popravci wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pater noster in greek script.svg|mini|[[Oče naš|Očenaš]] na starogrčkome jeziku]] '''Romanizacija grčkog jezika''' jest proces [[Transkripcija i transliteracija|transliteracije]] s [[Grčki alfabet|grčkoga alfabeta]] na [[Latinica|latinicu]] konvencionalnim pravilima. Transliteracije [[Novogrčki jezik|novogrčkoga]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] ne razlikuju se previše, ali zbog nestanka politonskoga sustava pisanja i promjena u izgovoru glasova, neke se promjene ipak transliteriraju. Transliteracija mora, što je više moguće, nastojati prenijeti sve informacije koje originalni sustav daje, a pritom ne dodati nove. == Posuđivanje u latinski == [[Antički Rim|Rimljani]] su posudili mnoge riječi iz starogrčkoga i pritom ih morali [[Transkripcija i transliteracija|transkribirati]]. Većinu su slova jednostavno zamijenili slovima s istom glasovnom vrijednošću: α = a, β = b, κ = c, ξ = x... S obzirom na to da nisu imali znakova kojima bi mogli označiti [[Zeta (slovo)|ζ]] i [[Ipsilon|υ]], preuzeli su ih iz grčkoga te dobili [[Z|''z'']] i [[Y|''y'']]. Ipak, kada se υ pojavljuje u [[Dvoglas|dvoglasu]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju grčkoga]]) smatrali su upotrebu slova ''u'' primjerenijom. [[Agma]] ([[gama]] koja označava glas [<nowiki/>[[Velarni nazal|ŋ]]] pred [[Velarni suglasnik|velarima]]) zamijenjena je slovom ''[[n]]''. Razliku između [[Epsilon|ε]] i [[Eta|η]] te [[Omikron|ο]] i [[Omega|ω]] nisu radili. Glas /e:/, koji se u grčkome označavao [[Digraf (fonetika)|dvoslovom]] ει, postao je kasnije glasom /i/, a preuzet je, ovisno o izvornome izgovoru, dvojako: ili se označavao slovom ''[[e]]'' ili slovom ''[[i]]''. Dvoglase αι i οι Rimljani su preuzeli ili kao ''ae'' i ''oe'' (koji postoje i u [[Latinski jezik|latinskome]]) ili kao ''ai'' i ''oi''. U starijim stadijima grčkoga ''[[Grčki pravopis|iota subscriptum]]'' još se izgovarala, ali kasnije nije. ᾳ, ῃ i ῳ preuzeti su kao ''ae'', ''ai'' ili ''a'', to jest ''e'' te ''oe'' ili ''o''. ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' transliteriran je slovom ''[[h]]''.<ref name=":0">Damir Salopek: ''O problemima transliteracije s grčkoga na hrvatski jezik''</ref> == Antički grčki == Rimski oblik transkripcije prešao je u mnoge [[Jezici u Europi|europske jezike]] koji su preuzeli latinicu, a u njima je doživio daljnje promjene prilagođavajući se [[Fonologija|fonološkim]] sustavima tih jezika. Razvojem [[Znanost|znanosti]] pojavili su se sustavi transliteracije koji su bili nedosljedni. [[ALA-LC]] upotrebljava svoju transliteraciju za sve tekstove prije [[1454.]] godine, drže da svi ti tekstovi pripadaju starogrčkome i [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovnome grčkom]].<ref>[https://www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/greek.pdf ALA-LC Romanization Tables: Greek]</ref> ''Beta Code'' nastoji transliterirati grčki bez upotrebe dodatnih znakova koji se ne pojavljuju u klasičnoj latinici. {| class="wikitable" !Grčki !Položaj !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code |- |<big>α</big> | |a |A |- |<big>αι</big> | |ai |AI |- |<big>β</big> | |b |B |- | rowspan="2" |<big>γ</big> | |g | rowspan="2" |G |- |pred γ, κ, ξ i χ |n |- |<big>δ</big> | |d |D |- |<big>ε</big> | |e |E |- |<big>ει</big> | |ei |EI |- |<big>ζ</big> | |z |Z |- |<big>η</big> | |ē |H |- |<big>θ</big> | |th |Q |- |<big>ι</big> | |i |I |- |<big>κ</big> | |k |K |- |<big>λ</big> | |l |L |- |<big>μ</big> | |m |M |- |<big>ν</big> | |n |N |- |<big>ξ</big> | |x |C |- |<big>ο</big> | |o |O |- |<big>οι</big> | |oi |OI |- |<big>ου</big> | |ou |OU |- |<big>π</big> | |p |P |- | rowspan="2" |<big>ρ</big> |na početku riječi |rh | rowspan="2" |R |- | |r |- |<big>σ</big> |u riječi | rowspan="2" |s |S / S1 |- |<big>ς</big> |na kraju riječi |S / S2 / J |- |<big>τ</big> | |t |T |- | rowspan="2" |<big>υ</big> | |y | rowspan="2" |U |- |u dvoglasima |u |- |<big>υι</big> | |ui |UI |- |<big>φ</big> | |ph |F |- |<big>χ</big> | |ch |X |- |<big>ψ</big> | |ps |Y |- |<big>ω</big> | |ō |W |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ALA-LC <small>(2010.)</small> !ISO 843 <small>(1997.)</small> !Beta Code |- |◌́ | rowspan="2" |— |◌́ |/ |- |◌̀ |◌̀ |\ |- |◌̔ |h |h |( |- |◌̓ | rowspan="4" |— |◌̓ |) |- |◌̃ |◌̂ |= |- |◌̈ |◌̈ | + |- |◌ͅ |◌̧ |<nowiki>|</nowiki> |} === Zastarjela slova === Neka se slova više nisu rabila ni u antičko vrijeme, ovdje su neka važnija: {| class="wikitable" !Greek !ISO 843 <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code !Ime |- |Ϝ ϝ |w |w |V |[[digama]] |- |Ϙ ϙ Ϟ ϟ |— |ḳ |#3 |[[kopa]] |- |Ϡ ϡ | colspan="2" rowspan="2" |— |#5 |[[sampi]] |- |Ϻ ϻ |#711 |[[San (slovo)|san]] |} == Moderni grčki == [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO) donio je jednostavna pravila transliteracije. ''ISO 843'' donesen je [[1997.]] godine, a utemeljen je na sustavu ''[[Helenska organizacija za standardizaciju|ELOT]] 743''. Sustav ''ELOT 743'' rabi se na [[Grčka|grčkim]] i [[Cipar|ciparskim]] [[Putovnica|putovnicama]]. U tablici se nalaze i transliteracije [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i ALA-LC te BGN/PCGN, sustav [[Sjedinjene Američke Države|američkoga]] ''[[Board on Geographic Names]]'' (BGN) i ''Permanent Committee on Geographical Names'' (PCGN) [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>[https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/921738/INTRODUCTION.pdf ''Introduction'', Vlada UK-a]</ref> {| class="wikitable" !Grčki !ELOT 743, 2. izdanje <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !BGN/PCGN <small>(1962.)</small><ref>[https://transliteration.eki.ee/pdf/Greek.pdf Transliteration of Greek]</ref> |- |<big>α</big> |a |a |a |a |a |- |<big>αι</big> |ai |ai |ai |ai |e |- | rowspan="2" |<big>αυ</big> | rowspan="2" |au |av̱ | rowspan="2" |au | rowspan="2" |au | rowspan="2" |av |- |af |- |<big>β</big> |v |v |v |v |v |- | rowspan="2" |<big>γ</big> | rowspan="2" |g | rowspan="2" |g | rowspan="2" |g | rowspan="2" |g |g/y |- |- |<big>γγ</big> |gg |ṉg |gg |ng |ng |- | rowspan="2" |<big>γκ</big> | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk |gk |g |- |ng |ng |- |<big>γξ</big> |gx |ṉx |gx |nx |nx |- |<big>γχ</big> |gch |ṉch |gch |nch |nkh |- | rowspan="2" |<big>δ</big> | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d |d |- |- |<big>ε</big> |e |e |e |e |e |- |<big>ει</big> |ei |ei |ei |ei |i |- | rowspan="2" |<big>ευ</big> | rowspan="2" |eu |ev̱ | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |ev |- |ef |- |<big>ζ</big> |z |z |z |z |z |- |<big>η</big> |ī / i¯ |i̱ |ī |ē |i |- | rowspan="2" |<big>ηυ</big> | rowspan="2" |īy / i¯y |i̱v̱ | rowspan="2" |īy | rowspan="2" |ēu | rowspan="2" |iv |- |i̱f̱ |- |<big>θ</big> |th |th |th |th |th |- |<big>ι</big> |i |i |i |i |i |- |<big>κ</big> |k |k |k |k |k |- |<big>λ</big> |l |l |l |l |l |- |<big>μ</big> |m |m |m |m |m |- | rowspan="2" |<big>μπ</big> | rowspan="2" |mp |b | rowspan="2" |mp |b |b |- |mp |mp |mb |- |<big>ν</big> |n |n |n |n |n |- | rowspan="3" |<big>ντ</big> | rowspan="3" |nt | rowspan="3" |nt | rowspan="3" |nt |ḏ / d_ |d |- | rowspan="2" |nt |nt |- |- |<big>ξ</big> |x |x |x |x |x |- |<big>ο</big> |o |o |o |o |o |- |<big>οι</big> |oi |oi |oi |oi |i |- |<big>ου</big> |ou |ou |ou |ou |ou |- |<big>π</big> |p |p |p |p |p |- |<big>ρ</big> |r |r |r |r |r |- |<big>σ / ς</big> |s |s |s |s |s |- |<big>τ</big> |t |t |t |t |t |- |<big>υ</big> |y |y |y |y |i |- |<big>υι</big> |yi |yi |yi |ui |i |- |<big>φ</big> |f |f |ph |f |f |- |<big>χ</big> |ch |ch |ch |ch |kh |- |<big>ψ</big> |ps |ps |ps |ps |ps |- |<big>ω</big> |ō / o¯ |o̱ |ō |ō |o |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ELOT <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !BGN/ PCGN <small>(1996.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> |- |◌́ | colspan="4" |◌́ | rowspan="2" |— |- |◌̈ | colspan="4" |◌̈ |} == Hrvatski jezik == U hrvatskome se rabe uobičajene transliteracije, ali transkripcije su ipak originalne i stavljaju naglasak na izgovor u grčkome. Ipak, pojavljuju se problemi u upotrebi nekih slova u transliteraciji. Problem je uzrokovan nedostatkom službenih priručnika koji su se uglavnom bavili transkripcijom.<ref name=":0" /> === Antički grčki === Kada se u hrvatskim [[Prevođenje|prevoditeljskim]] i stručnim tekstovima rabi transliteracija grčkih imena, često se pojavljuju problemi oko toga treba li upotrijebiti slovo iz klasične latinice ili slovo u upotrebi u hrvatskome. Iako se upotrebljavaju međunarodna pravila, nedoumice postoje. Sljedeća se slova jednostavno transliteriraju: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |α |a |- |β |b |- |γ |g |- |δ |d |- |ι |i |- |λ |l |- |μ |m |- |ν |n |- |π |p |- |ρ |r |- |σ/ς |s |- |τ |t |} Slovo [[Kapa|κ]] obično se zamjenjuje slovom ''[[k]]'', ali ponekad se pod utjecajem latinskoga pojavljuje ''[[c]]''. [[Aspiracija|Aspiranti]] [[Theta|θ]], [[Fi|φ]] i [[Hi|χ]] transliteriraju se kao ''th'', ''ph'' i ''ch''. Umjesto ''ph'', pojavljuje se i ''[[f]]'', a ''ch'' se zna zamijeniti oznakama ''kh'' i ''h'', ali ovakve su prakse neslužbene, a, u slučaju ''h'', i neprecizne. Slovo [[Ksi|ξ]] prenosi se dvojako: ''ks'' i ''[[x]]'', a obliku ''ks'' daje se prednost. Slovo [[Psi|ψ]] ipak ima samo jednu transliteriranu inačicu: ''ps''. Zeta se prenosi slovom ''z'', a ipsilon slovom ''y''. [[Ro]] se na početku riječi aspirira pa se tako i zapisuje: kao ''rh''. Velarni nazal transliterira se slovom ''n''.<ref name=":0" /> Razlika između ε i η te ο i ω postiže se crticama nad samoglasnicima: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |ε |e |- |η |ē |- |ο |o |- |ω |ō |} Zbog dostupnosti slova na tipkovnici ponekad se zamijeni znakom ◌̂, ali tako se može pomiješati s oznakom za cirkumfleks. Dvoglasi se prenose sa slovom ''i'', a ''iota subscriptum'' pretvara se u obično ''[[j]]''. Ipsilon se u dvoglasima transliterira slovom ''u'', a dvoslov ''ου'' obično je jednostavno ''u'', ali može i ''ou''. ''Spiritus lenis'' ne preuzima se, a ''spiritus asper'' bilježi se slovom ''h''. [[Naglasak starogrčkog jezika|Naglasci]] i dijereza bilježe se oznakama ◌́ (akut), ◌̀ (gravis), ◌̂ (cirkumfleks) i ◌̈ (dijereza) iznad oznake za duljinu samoglasnika. U slučaju cirkumfleksa, oznaka za duljinu ne stavlja se.<ref name=":0" /> Razlike od ISO standarda jesu: agma se prenosi slovom ''n'' umjesto slovom ''g'', aspirirano ro transliterira se dvoslovom ''rh'' umjesto običnim ''r'', fi je ''ph'', a ne ''f'', a hi je ''ch'', a ne ''h''. Osim toga, ipsilon nije uvijek ''u''. Ipak, hrvatski način odgovara ALA-LC sustavu. == Primjeri na antičkom grčkom == {| class="wikitable" !Grčki !Transliteracija !Prijevod |- |σαφής |saphḗs |jasan |- |ποιέω |poiéō |raditi |- |ποίημᾰ |poíēma |rad |- |ἀγαθός |agathós |dobar |- |ἑωυτοῦ |heōutoû |sebe |- |ᾠδή |ōidḗ |pjesma, oda |- |Ξέρξης |Xérxēs |[[Kserkso I.|Kserkso]] |- |Σφῐ́γξ |Sphínks |[[Sfinga]] |- |αϋπνία |aÿpnía |[[Nesanica|insomnija]] |} == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Grčki alfabet]] mb18d69x38uxz9tb23u9byd57uvfkyc 6432471 6432469 2022-07-25T12:59:53Z Etiktov 253954 /* Moderni grčki */ Popravak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pater noster in greek script.svg|mini|[[Oče naš|Očenaš]] na starogrčkome jeziku]] '''Romanizacija grčkog jezika''' jest proces [[Transkripcija i transliteracija|transliteracije]] s [[Grčki alfabet|grčkoga alfabeta]] na [[Latinica|latinicu]] konvencionalnim pravilima. Transliteracije [[Novogrčki jezik|novogrčkoga]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] ne razlikuju se previše, ali zbog nestanka politonskoga sustava pisanja i promjena u izgovoru glasova, neke se promjene ipak transliteriraju. Transliteracija mora, što je više moguće, nastojati prenijeti sve informacije koje originalni sustav daje, a pritom ne dodati nove. == Posuđivanje u latinski == [[Antički Rim|Rimljani]] su posudili mnoge riječi iz starogrčkoga i pritom ih morali [[Transkripcija i transliteracija|transkribirati]]. Većinu su slova jednostavno zamijenili slovima s istom glasovnom vrijednošću: α = a, β = b, κ = c, ξ = x... S obzirom na to da nisu imali znakova kojima bi mogli označiti [[Zeta (slovo)|ζ]] i [[Ipsilon|υ]], preuzeli su ih iz grčkoga te dobili [[Z|''z'']] i [[Y|''y'']]. Ipak, kada se υ pojavljuje u [[Dvoglas|dvoglasu]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju grčkoga]]) smatrali su upotrebu slova ''u'' primjerenijom. [[Agma]] ([[gama]] koja označava glas [<nowiki/>[[Velarni nazal|ŋ]]] pred [[Velarni suglasnik|velarima]]) zamijenjena je slovom ''[[n]]''. Razliku između [[Epsilon|ε]] i [[Eta|η]] te [[Omikron|ο]] i [[Omega|ω]] nisu radili. Glas /e:/, koji se u grčkome označavao [[Digraf (fonetika)|dvoslovom]] ει, postao je kasnije glasom /i/, a preuzet je, ovisno o izvornome izgovoru, dvojako: ili se označavao slovom ''[[e]]'' ili slovom ''[[i]]''. Dvoglase αι i οι Rimljani su preuzeli ili kao ''ae'' i ''oe'' (koji postoje i u [[Latinski jezik|latinskome]]) ili kao ''ai'' i ''oi''. U starijim stadijima grčkoga ''[[Grčki pravopis|iota subscriptum]]'' još se izgovarala, ali kasnije nije. ᾳ, ῃ i ῳ preuzeti su kao ''ae'', ''ai'' ili ''a'', to jest ''e'' te ''oe'' ili ''o''. ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' transliteriran je slovom ''[[h]]''.<ref name=":0">Damir Salopek: ''O problemima transliteracije s grčkoga na hrvatski jezik''</ref> == Antički grčki == Rimski oblik transkripcije prešao je u mnoge [[Jezici u Europi|europske jezike]] koji su preuzeli latinicu, a u njima je doživio daljnje promjene prilagođavajući se [[Fonologija|fonološkim]] sustavima tih jezika. Razvojem [[Znanost|znanosti]] pojavili su se sustavi transliteracije koji su bili nedosljedni. [[ALA-LC]] upotrebljava svoju transliteraciju za sve tekstove prije [[1454.]] godine, drže da svi ti tekstovi pripadaju starogrčkome i [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovnome grčkom]].<ref>[https://www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/greek.pdf ALA-LC Romanization Tables: Greek]</ref> ''Beta Code'' nastoji transliterirati grčki bez upotrebe dodatnih znakova koji se ne pojavljuju u klasičnoj latinici. {| class="wikitable" !Grčki !Položaj !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code |- |<big>α</big> | |a |A |- |<big>αι</big> | |ai |AI |- |<big>β</big> | |b |B |- | rowspan="2" |<big>γ</big> | |g | rowspan="2" |G |- |pred γ, κ, ξ i χ |n |- |<big>δ</big> | |d |D |- |<big>ε</big> | |e |E |- |<big>ει</big> | |ei |EI |- |<big>ζ</big> | |z |Z |- |<big>η</big> | |ē |H |- |<big>θ</big> | |th |Q |- |<big>ι</big> | |i |I |- |<big>κ</big> | |k |K |- |<big>λ</big> | |l |L |- |<big>μ</big> | |m |M |- |<big>ν</big> | |n |N |- |<big>ξ</big> | |x |C |- |<big>ο</big> | |o |O |- |<big>οι</big> | |oi |OI |- |<big>ου</big> | |ou |OU |- |<big>π</big> | |p |P |- | rowspan="2" |<big>ρ</big> |na početku riječi |rh | rowspan="2" |R |- | |r |- |<big>σ</big> |u riječi | rowspan="2" |s |S / S1 |- |<big>ς</big> |na kraju riječi |S / S2 / J |- |<big>τ</big> | |t |T |- | rowspan="2" |<big>υ</big> | |y | rowspan="2" |U |- |u dvoglasima |u |- |<big>υι</big> | |ui |UI |- |<big>φ</big> | |ph |F |- |<big>χ</big> | |ch |X |- |<big>ψ</big> | |ps |Y |- |<big>ω</big> | |ō |W |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ALA-LC <small>(2010.)</small> !ISO 843 <small>(1997.)</small> !Beta Code |- |◌́ | rowspan="2" |— |◌́ |/ |- |◌̀ |◌̀ |\ |- |◌̔ |h |h |( |- |◌̓ | rowspan="4" |— |◌̓ |) |- |◌̃ |◌̂ |= |- |◌̈ |◌̈ | + |- |◌ͅ |◌̧ |<nowiki>|</nowiki> |} === Zastarjela slova === Neka se slova više nisu rabila ni u antičko vrijeme, ovdje su neka važnija: {| class="wikitable" !Greek !ISO 843 <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code !Ime |- |Ϝ ϝ |w |w |V |[[digama]] |- |Ϙ ϙ Ϟ ϟ |— |ḳ |#3 |[[kopa]] |- |Ϡ ϡ | colspan="2" rowspan="2" |— |#5 |[[sampi]] |- |Ϻ ϻ |#711 |[[San (slovo)|san]] |} == Moderni grčki == [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO) donio je jednostavna pravila transliteracije. ''ISO 843'' donesen je [[1997.]] godine, a utemeljen je na sustavu ''[[Helenska organizacija za standardizaciju|ELOT]] 743''. Sustav ''ELOT 743'' rabi se na [[Grčka|grčkim]] i [[Cipar|ciparskim]] [[Putovnica|putovnicama]]. U tablici se nalaze i transliteracije [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i ALA-LC te BGN/PCGN, sustav [[Sjedinjene Američke Države|američkoga]] ''[[Board on Geographic Names]]'' (BGN) i ''Permanent Committee on Geographical Names'' (PCGN) [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>[https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/921738/INTRODUCTION.pdf ''Introduction'', Vlada UK-a]</ref> {| class="wikitable" !Grčki !ELOT 743, 2. izdanje <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !BGN/PCGN <small>(1962.)</small><ref>[https://transliteration.eki.ee/pdf/Greek.pdf Transliteration of Greek]</ref> |- |<big>α</big> |a |a |a |a |a |- |<big>αι</big> |ai |ai |ai |ai |e |- | rowspan="2" |<big>αυ</big> | rowspan="2" |au |av̱ | rowspan="2" |au | rowspan="2" |au | rowspan="2" |av |- |af |- |<big>β</big> |v |v |v |v |v |- |<big>γ</big> |g |g |g |g |g/y |- |<big>γγ</big> |gg |ṉg |gg |ng |ng |- | rowspan="2" |<big>γκ</big> | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk |gk |g |- |ng |ng |- |<big>γξ</big> |gx |ṉx |gx |nx |nx |- |<big>γχ</big> |gch |ṉch |gch |nch |nkh |- | rowspan="2" |<big>δ</big> | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d | rowspan="2" |d |d |- |- |<big>ε</big> |e |e |e |e |e |- |<big>ει</big> |ei |ei |ei |ei |i |- | rowspan="2" |<big>ευ</big> | rowspan="2" |eu |ev̱ | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |ev |- |ef |- |<big>ζ</big> |z |z |z |z |z |- |<big>η</big> |ī / i¯ |i̱ |ī |ē |i |- | rowspan="2" |<big>ηυ</big> | rowspan="2" |īy / i¯y |i̱v̱ | rowspan="2" |īy | rowspan="2" |ēu | rowspan="2" |iv |- |i̱f̱ |- |<big>θ</big> |th |th |th |th |th |- |<big>ι</big> |i |i |i |i |i |- |<big>κ</big> |k |k |k |k |k |- |<big>λ</big> |l |l |l |l |l |- |<big>μ</big> |m |m |m |m |m |- | rowspan="2" |<big>μπ</big> | rowspan="2" |mp |b | rowspan="2" |mp |b |b |- |mp |mp |mb |- |<big>ν</big> |n |n |n |n |n |- | rowspan="3" |<big>ντ</big> | rowspan="3" |nt | rowspan="3" |nt | rowspan="3" |nt |ḏ / d_ |d |- | rowspan="2" |nt |nt |- |- |<big>ξ</big> |x |x |x |x |x |- |<big>ο</big> |o |o |o |o |o |- |<big>οι</big> |oi |oi |oi |oi |i |- |<big>ου</big> |ou |ou |ou |ou |ou |- |<big>π</big> |p |p |p |p |p |- |<big>ρ</big> |r |r |r |r |r |- |<big>σ / ς</big> |s |s |s |s |s |- |<big>τ</big> |t |t |t |t |t |- |<big>υ</big> |y |y |y |y |i |- |<big>υι</big> |yi |yi |yi |ui |i |- |<big>φ</big> |f |f |ph |f |f |- |<big>χ</big> |ch |ch |ch |ch |kh |- |<big>ψ</big> |ps |ps |ps |ps |ps |- |<big>ω</big> |ō / o¯ |o̱ |ō |ō |o |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ELOT <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !BGN/ PCGN <small>(1996.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> |- |◌́ | colspan="4" |◌́ | rowspan="2" |— |- |◌̈ | colspan="4" |◌̈ |} == Hrvatski jezik == U hrvatskome se rabe uobičajene transliteracije, ali transkripcije su ipak originalne i stavljaju naglasak na izgovor u grčkome. Ipak, pojavljuju se problemi u upotrebi nekih slova u transliteraciji. Problem je uzrokovan nedostatkom službenih priručnika koji su se uglavnom bavili transkripcijom.<ref name=":0" /> === Antički grčki === Kada se u hrvatskim [[Prevođenje|prevoditeljskim]] i stručnim tekstovima rabi transliteracija grčkih imena, često se pojavljuju problemi oko toga treba li upotrijebiti slovo iz klasične latinice ili slovo u upotrebi u hrvatskome. Iako se upotrebljavaju međunarodna pravila, nedoumice postoje. Sljedeća se slova jednostavno transliteriraju: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |α |a |- |β |b |- |γ |g |- |δ |d |- |ι |i |- |λ |l |- |μ |m |- |ν |n |- |π |p |- |ρ |r |- |σ/ς |s |- |τ |t |} Slovo [[Kapa|κ]] obično se zamjenjuje slovom ''[[k]]'', ali ponekad se pod utjecajem latinskoga pojavljuje ''[[c]]''. [[Aspiracija|Aspiranti]] [[Theta|θ]], [[Fi|φ]] i [[Hi|χ]] transliteriraju se kao ''th'', ''ph'' i ''ch''. Umjesto ''ph'', pojavljuje se i ''[[f]]'', a ''ch'' se zna zamijeniti oznakama ''kh'' i ''h'', ali ovakve su prakse neslužbene, a, u slučaju ''h'', i neprecizne. Slovo [[Ksi|ξ]] prenosi se dvojako: ''ks'' i ''[[x]]'', a obliku ''ks'' daje se prednost. Slovo [[Psi|ψ]] ipak ima samo jednu transliteriranu inačicu: ''ps''. Zeta se prenosi slovom ''z'', a ipsilon slovom ''y''. [[Ro]] se na početku riječi aspirira pa se tako i zapisuje: kao ''rh''. Velarni nazal transliterira se slovom ''n''.<ref name=":0" /> Razlika između ε i η te ο i ω postiže se crticama nad samoglasnicima: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |ε |e |- |η |ē |- |ο |o |- |ω |ō |} Zbog dostupnosti slova na tipkovnici ponekad se zamijeni znakom ◌̂, ali tako se može pomiješati s oznakom za cirkumfleks. Dvoglasi se prenose sa slovom ''i'', a ''iota subscriptum'' pretvara se u obično ''[[j]]''. Ipsilon se u dvoglasima transliterira slovom ''u'', a dvoslov ''ου'' obično je jednostavno ''u'', ali može i ''ou''. ''Spiritus lenis'' ne preuzima se, a ''spiritus asper'' bilježi se slovom ''h''. [[Naglasak starogrčkog jezika|Naglasci]] i dijereza bilježe se oznakama ◌́ (akut), ◌̀ (gravis), ◌̂ (cirkumfleks) i ◌̈ (dijereza) iznad oznake za duljinu samoglasnika. U slučaju cirkumfleksa, oznaka za duljinu ne stavlja se.<ref name=":0" /> Razlike od ISO standarda jesu: agma se prenosi slovom ''n'' umjesto slovom ''g'', aspirirano ro transliterira se dvoslovom ''rh'' umjesto običnim ''r'', fi je ''ph'', a ne ''f'', a hi je ''ch'', a ne ''h''. Osim toga, ipsilon nije uvijek ''u''. Ipak, hrvatski način odgovara ALA-LC sustavu. == Primjeri na antičkom grčkom == {| class="wikitable" !Grčki !Transliteracija !Prijevod |- |σαφής |saphḗs |jasan |- |ποιέω |poiéō |raditi |- |ποίημᾰ |poíēma |rad |- |ἀγαθός |agathós |dobar |- |ἑωυτοῦ |heōutoû |sebe |- |ᾠδή |ōidḗ |pjesma, oda |- |Ξέρξης |Xérxēs |[[Kserkso I.|Kserkso]] |- |Σφῐ́γξ |Sphínks |[[Sfinga]] |- |αϋπνία |aÿpnía |[[Nesanica|insomnija]] |} == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Grčki alfabet]] mbbq91h3fgh3irn9ic7enm9v4ujhe1t 6432472 6432471 2022-07-25T13:01:04Z Etiktov 253954 /* Moderni grčki */ Popravak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pater noster in greek script.svg|mini|[[Oče naš|Očenaš]] na starogrčkome jeziku]] '''Romanizacija grčkog jezika''' jest proces [[Transkripcija i transliteracija|transliteracije]] s [[Grčki alfabet|grčkoga alfabeta]] na [[Latinica|latinicu]] konvencionalnim pravilima. Transliteracije [[Novogrčki jezik|novogrčkoga]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] ne razlikuju se previše, ali zbog nestanka politonskoga sustava pisanja i promjena u izgovoru glasova, neke se promjene ipak transliteriraju. Transliteracija mora, što je više moguće, nastojati prenijeti sve informacije koje originalni sustav daje, a pritom ne dodati nove. == Posuđivanje u latinski == [[Antički Rim|Rimljani]] su posudili mnoge riječi iz starogrčkoga i pritom ih morali [[Transkripcija i transliteracija|transkribirati]]. Većinu su slova jednostavno zamijenili slovima s istom glasovnom vrijednošću: α = a, β = b, κ = c, ξ = x... S obzirom na to da nisu imali znakova kojima bi mogli označiti [[Zeta (slovo)|ζ]] i [[Ipsilon|υ]], preuzeli su ih iz grčkoga te dobili [[Z|''z'']] i [[Y|''y'']]. Ipak, kada se υ pojavljuje u [[Dvoglas|dvoglasu]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju grčkoga]]) smatrali su upotrebu slova ''u'' primjerenijom. [[Agma]] ([[gama]] koja označava glas [<nowiki/>[[Velarni nazal|ŋ]]] pred [[Velarni suglasnik|velarima]]) zamijenjena je slovom ''[[n]]''. Razliku između [[Epsilon|ε]] i [[Eta|η]] te [[Omikron|ο]] i [[Omega|ω]] nisu radili. Glas /e:/, koji se u grčkome označavao [[Digraf (fonetika)|dvoslovom]] ει, postao je kasnije glasom /i/, a preuzet je, ovisno o izvornome izgovoru, dvojako: ili se označavao slovom ''[[e]]'' ili slovom ''[[i]]''. Dvoglase αι i οι Rimljani su preuzeli ili kao ''ae'' i ''oe'' (koji postoje i u [[Latinski jezik|latinskome]]) ili kao ''ai'' i ''oi''. U starijim stadijima grčkoga ''[[Grčki pravopis|iota subscriptum]]'' još se izgovarala, ali kasnije nije. ᾳ, ῃ i ῳ preuzeti su kao ''ae'', ''ai'' ili ''a'', to jest ''e'' te ''oe'' ili ''o''. ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' transliteriran je slovom ''[[h]]''.<ref name=":0">Damir Salopek: ''O problemima transliteracije s grčkoga na hrvatski jezik''</ref> == Antički grčki == Rimski oblik transkripcije prešao je u mnoge [[Jezici u Europi|europske jezike]] koji su preuzeli latinicu, a u njima je doživio daljnje promjene prilagođavajući se [[Fonologija|fonološkim]] sustavima tih jezika. Razvojem [[Znanost|znanosti]] pojavili su se sustavi transliteracije koji su bili nedosljedni. [[ALA-LC]] upotrebljava svoju transliteraciju za sve tekstove prije [[1454.]] godine, drže da svi ti tekstovi pripadaju starogrčkome i [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovnome grčkom]].<ref>[https://www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/greek.pdf ALA-LC Romanization Tables: Greek]</ref> ''Beta Code'' nastoji transliterirati grčki bez upotrebe dodatnih znakova koji se ne pojavljuju u klasičnoj latinici. {| class="wikitable" !Grčki !Položaj !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code |- |<big>α</big> | |a |A |- |<big>αι</big> | |ai |AI |- |<big>β</big> | |b |B |- | rowspan="2" |<big>γ</big> | |g | rowspan="2" |G |- |pred γ, κ, ξ i χ |n |- |<big>δ</big> | |d |D |- |<big>ε</big> | |e |E |- |<big>ει</big> | |ei |EI |- |<big>ζ</big> | |z |Z |- |<big>η</big> | |ē |H |- |<big>θ</big> | |th |Q |- |<big>ι</big> | |i |I |- |<big>κ</big> | |k |K |- |<big>λ</big> | |l |L |- |<big>μ</big> | |m |M |- |<big>ν</big> | |n |N |- |<big>ξ</big> | |x |C |- |<big>ο</big> | |o |O |- |<big>οι</big> | |oi |OI |- |<big>ου</big> | |ou |OU |- |<big>π</big> | |p |P |- | rowspan="2" |<big>ρ</big> |na početku riječi |rh | rowspan="2" |R |- | |r |- |<big>σ</big> |u riječi | rowspan="2" |s |S / S1 |- |<big>ς</big> |na kraju riječi |S / S2 / J |- |<big>τ</big> | |t |T |- | rowspan="2" |<big>υ</big> | |y | rowspan="2" |U |- |u dvoglasima |u |- |<big>υι</big> | |ui |UI |- |<big>φ</big> | |ph |F |- |<big>χ</big> | |ch |X |- |<big>ψ</big> | |ps |Y |- |<big>ω</big> | |ō |W |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ALA-LC <small>(2010.)</small> !ISO 843 <small>(1997.)</small> !Beta Code |- |◌́ | rowspan="2" |— |◌́ |/ |- |◌̀ |◌̀ |\ |- |◌̔ |h |h |( |- |◌̓ | rowspan="4" |— |◌̓ |) |- |◌̃ |◌̂ |= |- |◌̈ |◌̈ | + |- |◌ͅ |◌̧ |<nowiki>|</nowiki> |} === Zastarjela slova === Neka se slova više nisu rabila ni u antičko vrijeme, ovdje su neka važnija: {| class="wikitable" !Greek !ISO 843 <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !Beta Code !Ime |- |Ϝ ϝ |w |w |V |[[digama]] |- |Ϙ ϙ Ϟ ϟ |— |ḳ |#3 |[[kopa]] |- |Ϡ ϡ | colspan="2" rowspan="2" |— |#5 |[[sampi]] |- |Ϻ ϻ |#711 |[[San (slovo)|san]] |} == Moderni grčki == [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO) donio je jednostavna pravila transliteracije. ''ISO 843'' donesen je [[1997.]] godine, a utemeljen je na sustavu ''[[Helenska organizacija za standardizaciju|ELOT]] 743''. Sustav ''ELOT 743'' rabi se na [[Grčka|grčkim]] i [[Cipar|ciparskim]] [[Putovnica|putovnicama]]. U tablici se nalaze i transliteracije [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i ALA-LC te BGN/PCGN, sustav [[Sjedinjene Američke Države|američkoga]] ''[[Board on Geographic Names]]'' (BGN) i ''Permanent Committee on Geographical Names'' (PCGN) [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>[https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/921738/INTRODUCTION.pdf ''Introduction'', Vlada UK-a]</ref> {| class="wikitable" !Grčki !ELOT 743, 2. izdanje <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> !BGN/PCGN <small>(1962.)</small><ref>[https://transliteration.eki.ee/pdf/Greek.pdf Transliteration of Greek]</ref> |- |<big>α</big> |a |a |a |a |a |- |<big>αι</big> |ai |ai |ai |ai |e |- | rowspan="2" |<big>αυ</big> | rowspan="2" |au |av̱ | rowspan="2" |au | rowspan="2" |au | rowspan="2" |av |- |af |- |<big>β</big> |v |v |v |v |v |- |<big>γ</big> |g |g |g |g |g/y |- |<big>γγ</big> |gg |ṉg |gg |ng |ng |- | rowspan="2" |<big>γκ</big> | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk | rowspan="2" |gk |gk |g |- |ng |ng |- |<big>γξ</big> |gx |ṉx |gx |nx |nx |- |<big>γχ</big> |gch |ṉch |gch |nch |nkh |- |<big>δ</big> |d |d |d |d |d |- |<big>ε</big> |e |e |e |e |e |- |<big>ει</big> |ei |ei |ei |ei |i |- | rowspan="2" |<big>ευ</big> | rowspan="2" |eu |ev̱ | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |eu | rowspan="2" |ev |- |ef |- |<big>ζ</big> |z |z |z |z |z |- |<big>η</big> |ī / i¯ |i̱ |ī |ē |i |- | rowspan="2" |<big>ηυ</big> | rowspan="2" |īy / i¯y |i̱v̱ | rowspan="2" |īy | rowspan="2" |ēu | rowspan="2" |iv |- |i̱f̱ |- |<big>θ</big> |th |th |th |th |th |- |<big>ι</big> |i |i |i |i |i |- |<big>κ</big> |k |k |k |k |k |- |<big>λ</big> |l |l |l |l |l |- |<big>μ</big> |m |m |m |m |m |- | rowspan="2" |<big>μπ</big> | rowspan="2" |mp |b | rowspan="2" |mp |b |b |- |mp |mp |mb |- |<big>ν</big> |n |n |n |n |n |- | rowspan="2" |<big>ντ</big> | rowspan="2" |nt | rowspan="2" |nt | rowspan="2" |nt |ḏ / d_ |d |- |nt |nt |- |<big>ξ</big> |x |x |x |x |x |- |<big>ο</big> |o |o |o |o |o |- |<big>οι</big> |oi |oi |oi |oi |i |- |<big>ου</big> |ou |ou |ou |ou |ou |- |<big>π</big> |p |p |p |p |p |- |<big>ρ</big> |r |r |r |r |r |- |<big>σ / ς</big> |s |s |s |s |s |- |<big>τ</big> |t |t |t |t |t |- |<big>υ</big> |y |y |y |y |i |- |<big>υι</big> |yi |yi |yi |ui |i |- |<big>φ</big> |f |f |ph |f |f |- |<big>χ</big> |ch |ch |ch |ch |kh |- |<big>ψ</big> |ps |ps |ps |ps |ps |- |<big>ω</big> |ō / o¯ |o̱ |ō |ō |o |} === Dijakritički znakovi === {| class="wikitable" !Grčki !ELOT <small>(2001.)</small> !UN <small>(1987.)</small> !ISO <small>(1997.)</small> !BGN/ PCGN <small>(1996.)</small> !ALA-LC <small>(2010.)</small> |- |◌́ | colspan="4" |◌́ | rowspan="2" |— |- |◌̈ | colspan="4" |◌̈ |} == Hrvatski jezik == U hrvatskome se rabe uobičajene transliteracije, ali transkripcije su ipak originalne i stavljaju naglasak na izgovor u grčkome. Ipak, pojavljuju se problemi u upotrebi nekih slova u transliteraciji. Problem je uzrokovan nedostatkom službenih priručnika koji su se uglavnom bavili transkripcijom.<ref name=":0" /> === Antički grčki === Kada se u hrvatskim [[Prevođenje|prevoditeljskim]] i stručnim tekstovima rabi transliteracija grčkih imena, često se pojavljuju problemi oko toga treba li upotrijebiti slovo iz klasične latinice ili slovo u upotrebi u hrvatskome. Iako se upotrebljavaju međunarodna pravila, nedoumice postoje. Sljedeća se slova jednostavno transliteriraju: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |α |a |- |β |b |- |γ |g |- |δ |d |- |ι |i |- |λ |l |- |μ |m |- |ν |n |- |π |p |- |ρ |r |- |σ/ς |s |- |τ |t |} Slovo [[Kapa|κ]] obično se zamjenjuje slovom ''[[k]]'', ali ponekad se pod utjecajem latinskoga pojavljuje ''[[c]]''. [[Aspiracija|Aspiranti]] [[Theta|θ]], [[Fi|φ]] i [[Hi|χ]] transliteriraju se kao ''th'', ''ph'' i ''ch''. Umjesto ''ph'', pojavljuje se i ''[[f]]'', a ''ch'' se zna zamijeniti oznakama ''kh'' i ''h'', ali ovakve su prakse neslužbene, a, u slučaju ''h'', i neprecizne. Slovo [[Ksi|ξ]] prenosi se dvojako: ''ks'' i ''[[x]]'', a obliku ''ks'' daje se prednost. Slovo [[Psi|ψ]] ipak ima samo jednu transliteriranu inačicu: ''ps''. Zeta se prenosi slovom ''z'', a ipsilon slovom ''y''. [[Ro]] se na početku riječi aspirira pa se tako i zapisuje: kao ''rh''. Velarni nazal transliterira se slovom ''n''.<ref name=":0" /> Razlika između ε i η te ο i ω postiže se crticama nad samoglasnicima: {| class="wikitable" !Grčki !Hrvatski |- |ε |e |- |η |ē |- |ο |o |- |ω |ō |} Zbog dostupnosti slova na tipkovnici ponekad se zamijeni znakom ◌̂, ali tako se može pomiješati s oznakom za cirkumfleks. Dvoglasi se prenose sa slovom ''i'', a ''iota subscriptum'' pretvara se u obično ''[[j]]''. Ipsilon se u dvoglasima transliterira slovom ''u'', a dvoslov ''ου'' obično je jednostavno ''u'', ali može i ''ou''. ''Spiritus lenis'' ne preuzima se, a ''spiritus asper'' bilježi se slovom ''h''. [[Naglasak starogrčkog jezika|Naglasci]] i dijereza bilježe se oznakama ◌́ (akut), ◌̀ (gravis), ◌̂ (cirkumfleks) i ◌̈ (dijereza) iznad oznake za duljinu samoglasnika. U slučaju cirkumfleksa, oznaka za duljinu ne stavlja se.<ref name=":0" /> Razlike od ISO standarda jesu: agma se prenosi slovom ''n'' umjesto slovom ''g'', aspirirano ro transliterira se dvoslovom ''rh'' umjesto običnim ''r'', fi je ''ph'', a ne ''f'', a hi je ''ch'', a ne ''h''. Osim toga, ipsilon nije uvijek ''u''. Ipak, hrvatski način odgovara ALA-LC sustavu. == Primjeri na antičkom grčkom == {| class="wikitable" !Grčki !Transliteracija !Prijevod |- |σαφής |saphḗs |jasan |- |ποιέω |poiéō |raditi |- |ποίημᾰ |poíēma |rad |- |ἀγαθός |agathós |dobar |- |ἑωυτοῦ |heōutoû |sebe |- |ᾠδή |ōidḗ |pjesma, oda |- |Ξέρξης |Xérxēs |[[Kserkso I.|Kserkso]] |- |Σφῐ́γξ |Sphínks |[[Sfinga]] |- |αϋπνία |aÿpnía |[[Nesanica|insomnija]] |} == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Grčki alfabet]] bb9su5w2pbapkzlwl1u6fsszeqc11hv F-34 0 725434 6432492 2022-07-25T13:54:26Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[F-34]] na [[Nacrt:F-34]]: nesređen sadržaj, ne sliči na enciklopedijski članak wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Nacrt:F-34]] qfsxjtkdlh2x7ohcs16m8zrrcphyilq Osorščica 0 725435 6432504 2022-07-25T14:10:08Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Osorščica]] na [[Osoršćica]] preko preusmjeravanja: www.visitlosinj.hr/hr/osorscica.aspx wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Osoršćica]] 6s4pggvju6ppuuwhyk5mb7h4wq3xf9t Wikipedija:Brisanje inačice 4 725436 6432512 2022-07-25T14:20:03Z Koreanovsky 156368 Preusmjeravanje stranice na [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena]] gwgkmhulk98yh8cy8fsdgm6fvn2llkw Wikipedija:SAIZ 4 725437 6432513 2022-07-25T14:22:27Z Koreanovsky 156368 Preusmjeravanje stranice na [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena]] gwgkmhulk98yh8cy8fsdgm6fvn2llkw Wikipedija:BRIN 4 725438 6432514 2022-07-25T14:22:29Z Koreanovsky 156368 Preusmjeravanje stranice na [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Sakrivanje izmjena]] gwgkmhulk98yh8cy8fsdgm6fvn2llkw Luke Bretherton 0 725439 6432532 2022-07-25T15:03:57Z Tavedit 209770 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1079886535|Luke Bretherton]]« wikitext text/x-wiki '''Luke Bretherton''' je britanski teolog i uvaženi profesor moralne i političke teologije na [[Sveučilište Duke|Sveučilištu Duke]]. Uz svoj znanstveni rad za koji je dobio brojne ugledne međunarodne nagrade, piše i za medije kako što su ''The Guardian, The Times i The Washington Post''. Uz to, aktivan je u brojnim organizacijama civilnoga društva. Među ostalim brojnim knjigama, 2019. godine objavio je i djelo ''Christ and the Common life'' (Krist i zajednički život). Njegova knjiga ''The Conditions and Possibilities of Faithful Witness'' nagrađena je nagradom Michael Ramsey za teološka djela 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Luke Bretherton|url=https://provost.duke.edu/distinguished-professors/luke-bretherton|website=Office of the Provost, Duke University}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Luke Bretherton: Bringing about faithful change in a polarized world|url=https://faithandleadership.com/luke-bretherton-bringing-about-faithful-change-polarized-world-0|website=Faith and Leadership|language=en}}</ref> Mediteranski teološki susreti Luke Bretherton bio je jedan od predavača na 1. Mediteranskim teološkim susretima na temu "Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ", koje je organizirala Riječka nadbiskupija od 10. do 16. srpnja 2022. godine u Lovranu. Susreti su namijenjeni studentima i apsolventima katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta Jugoistočne Europe, a uz Brethertona predavači su bili: Marianne Heimbach-Steins (Westfälische Wilhelms-Universität Münster), Cyril Hovorun (University College Stockholm) i Branko Murić (Sveučilište u Zagrebu). == Knjige == * Christianity and Contemporary Politics (Kršćanstvo i suvremena politika) * The Conditions and Possibilities of Faithful Witness (Uvjeti i mogućnosti vjernog svjedoka) * Christ and the Common Life: Political Theology and the Case for Democracy (Krist i zajednički život: politička teologija i argumenti za demokraciju) == Reference == {{Izvori}} [[Kategorija:Teologija]] [[Kategorija:Teolozi]] [[Kategorija:SAD]] [[Kategorija:Velika Britanija]] [[Kategorija:Protestantizam]] 1ua1sshuuz801hdse6dd6tcz0fe6hcr 6432533 6432532 2022-07-25T15:08:34Z Tavedit 209770 wikitext text/x-wiki '''Luke Bretherton''' je britanski teolog i uvaženi profesor moralne i političke teologije na [[Sveučilište Duke|Sveučilištu Duke]]. Uz svoj znanstveni rad za koji je dobio brojne ugledne međunarodne nagrade, piše i za medije kako što su ''The Guardian, The Times i The Washington Post''. Uz to, aktivan je u brojnim organizacijama civilnoga društva. Među ostalim brojnim knjigama, 2019. godine objavio je i djelo ''Christ and the Common life'' (Krist i zajednički život). Njegova knjiga ''The Conditions and Possibilities of Faithful Witness'' nagrađena je nagradom Michael Ramsey za teološka djela 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Luke Bretherton|url=https://provost.duke.edu/distinguished-professors/luke-bretherton|website=Office of the Provost, Duke University}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Luke Bretherton: Bringing about faithful change in a polarized world|url=https://faithandleadership.com/luke-bretherton-bringing-about-faithful-change-polarized-world-0|website=Faith and Leadership|language=en}}</ref> == Mediteranski teološki susreti == Luke Bretherton bio je jedan od predavača na 1. Mediteranskim teološkim susretima na temu "Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ", koje je organizirala Riječka nadbiskupija od 10. do 16. srpnja 2022. u [[Lovran|Lovranu]]<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-19|title=Lovran. Mediteranski teološki susreti, klica zajedništva studenata iz različitih Crkava - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2022-07/mediteranski-teoloski-susreti-intervju-nadbiskup-uzinic.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=hr}}</ref>. Susreti su namijenjeni studentima i apsolventima katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta Jugoistočne Europe, a uz Brethertona predavači su bili: Marianne Heimbach-Steins (Westfälische Wilhelms-Universität Münster), Cyril Hovorun (University College Stockholm) i Branko Murić (Sveučilište u Zagrebu)<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-15|title=Rijeka: Grech interviene sul sinodo al forum ecumenico dei giovani teologi - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/it/chiesa/news/2022-07/rijeka-croazia-incontri-teologici-mediterraneo-sinodo-grech.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-16|title=Kroatien: Theologen-Treffen über „Freiheit des Denkens“ - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/de/welt/news/2022-07/kroatien-theologie-treffen-mittelmeer-steimbach-heins-uzinic-itv.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=de}}</ref>. == Knjige == * Christianity and Contemporary Politics (Kršćanstvo i suvremena politika) * The Conditions and Possibilities of Faithful Witness (Uvjeti i mogućnosti vjernog svjedoka) * Christ and the Common Life: Political Theology and the Case for Democracy (Krist i zajednički život: politička teologija i argumenti za demokraciju) == Reference == {{Izvori}} [[Kategorija:Teologija]] [[Kategorija:Teolozi]] [[Kategorija:SAD]] [[Kategorija:Velika Britanija]] [[Kategorija:Protestantizam]] 7681it3pa2uf1jt5ak96pnqekxfix8n 6432552 6432533 2022-07-25T15:55:26Z Tavedit 209770 wikitext text/x-wiki '''Luke Bretherton''' je britanski teolog i uvaženi profesor moralne i političke teologije na [[Sveučilište Duke|Sveučilištu Duke]]. Uz svoj znanstveni rad za koji je dobio brojne ugledne međunarodne nagrade, piše i za medije kako što su ''The Guardian, The Times i The Washington Post''. Uz to, aktivan je u brojnim organizacijama civilnoga društva. Među ostalim brojnim knjigama, 2019. godine objavio je i djelo ''Christ and the Common life'' (Krist i zajednički život). Njegova knjiga ''The Conditions and Possibilities of Faithful Witness'' nagrađena je nagradom Michael Ramsey za teološka djela 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Luke Bretherton|url=https://provost.duke.edu/distinguished-professors/luke-bretherton|website=Office of the Provost, Duke University}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Luke Bretherton: Bringing about faithful change in a polarized world|url=https://faithandleadership.com/luke-bretherton-bringing-about-faithful-change-polarized-world-0|website=Faith and Leadership|language=en}}</ref> == Mediteranski teološki susreti == Luke Bretherton bio je jedan od predavača na 1. Mediteranskim teološkim susretima na temu "Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ", koje je organizirala [[Riječka nadbiskupija]] od 10. do 16. srpnja 2022. u [[Lovran|Lovranu]]<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-19|title=Lovran. Mediteranski teološki susreti, klica zajedništva studenata iz različitih Crkava - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2022-07/mediteranski-teoloski-susreti-intervju-nadbiskup-uzinic.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=hr}}</ref>. Susreti su namijenjeni studentima i apsolventima katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta Jugoistočne Europe, a uz Brethertona predavači su bili: [[Marianne Heimbach-Steins]] (Westfälische Wilhelms-Universität Münster), Cyril Hovorun (University College Stockholm) i Branko Murić (Sveučilište u Zagrebu)<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-15|title=Rijeka: Grech interviene sul sinodo al forum ecumenico dei giovani teologi - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/it/chiesa/news/2022-07/rijeka-croazia-incontri-teologici-mediterraneo-sinodo-grech.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-16|title=Kroatien: Theologen-Treffen über „Freiheit des Denkens“ - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/de/welt/news/2022-07/kroatien-theologie-treffen-mittelmeer-steimbach-heins-uzinic-itv.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=de}}</ref>. == Knjige == * Christianity and Contemporary Politics (Kršćanstvo i suvremena politika) * The Conditions and Possibilities of Faithful Witness (Uvjeti i mogućnosti vjernog svjedoka) * Christ and the Common Life: Political Theology and the Case for Democracy (Krist i zajednički život: politička teologija i argumenti za demokraciju) == Reference == {{Izvori}} [[Kategorija:Teologija]] [[Kategorija:Teolozi]] [[Kategorija:SAD]] [[Kategorija:Velika Britanija]] [[Kategorija:Protestantizam]] 0cqv5o1tpcxpunl9so86vtphdvnuvix Austroblechnum 0 725440 6432535 2022-07-25T15:19:14Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Austroblechnum'' | slika =Blechnum blechnoides kz02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Austroblechnum leyboldtianum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Au...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Austroblechnum'' | slika =Blechnum blechnoides kz02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Austroblechnum leyboldtianum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Austroblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Austroblechnum''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 34 vrste i dva hibrida iz [[Amerika|Amerike]], [[Tihi ocean|Pacifik]]a, Australije, [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], [[Madagaskar]]a i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Opisan je [[2016.]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-250 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Austroblechnum aequatoriense]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum andinum]]'' <small>(Baker) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ascendens]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum asperum]]'' <small>(Klotzsch) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum banksii]]'' <small>(Hook. fil.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum colensoi]]'' <small>(Hook. fil.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum corralense]]'' <small>(Espinosa) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum difforme]]'' <small>(Copel.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum divergens]]'' <small>(Kunze) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum durum]]'' <small>(T. Moore) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum fernandezianum]]'' <small>(Looser) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum integrifrons]]'' <small>(Bonap. ex Rakotondr.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ivohibense]]'' <small>(C. Chr.) comb. ined.</small> # ''[[Austroblechnum jamaicense]]'' <small>(Broadh.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum keysseri]]'' <small>(Rosenst.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lanceolatum]]'' <small>(R. Br.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lechleri]]'' <small>(T. Moore) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lehmannii]]'' <small>(Hieron.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum leyboldtianum]]'' <small>(Phil.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lherminieri]]'' <small>(Bory) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum melanocaulon]]'' <small>(Brack.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum membranaceum]]'' <small>(Colenso ex Hook.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum microphyllum]]'' <small>(Goldm.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum norfolkianum]]'' <small>(Heward) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum organense]]'' <small>(Brade) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum patersonii]]'' <small>(R. Br.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum penna-marina]]'' <small>(Poir.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum pinnatifidum]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum raiateense]]'' <small>(J. W. Moore) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum squamipes]]'' <small>(Hieron.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum stoloniferum]]'' <small>(Mett. ex E. Fourn.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum vallegrandense]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum vieillardii]]'' <small>(Mett.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum wardiae]]'' <small>(Mickel & Beitel) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ×aggregatum]]'' <small>(Colenso) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ×rodriguezii]]'' <small>(Aguiar, L. G. Quintan. & Amigo) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> {{div col end}} {{commonscat|Austroblechnum}} {{wikispecies|Austroblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] crr9ggftgk5gcdgomvx1i3aq11gkvj9 6432543 6432535 2022-07-25T15:33:41Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Austroblechnum'' | slika =Blechnum blechnoides kz02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Austroblechnum leyboldtianum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Austroblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Austroblechnum''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 34 vrste i dva hibrida iz [[Amerika|Amerike]], [[Tihi ocean|Pacifik]]a, Australije, [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], [[Madagaskar]]a i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Opisan je [[2016.]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-250 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Austroblechnum aequatoriense]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum andinum]]'' <small>(Baker) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ascendens]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum asperum]]'' <small>(Klotzsch) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum banksii]]'' <small>(Hook. fil.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum colensoi]]'' <small>(Hook. fil.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum corralense]]'' <small>(Espinosa) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum difforme]]'' <small>(Copel.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum divergens]]'' <small>(Kunze) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum durum]]'' <small>(T. Moore) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum fernandezianum]]'' <small>(Looser) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum integrifrons]]'' <small>(Bonap. ex Rakotondr.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ivohibense]]'' <small>(C. Chr.) comb. ined.</small> # ''[[Austroblechnum jamaicense]]'' <small>(Broadh.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum keysseri]]'' <small>(Rosenst.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lanceolatum]]'' <small>(R. Br.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lechleri]]'' <small>(T. Moore) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lehmannii]]'' <small>(Hieron.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum leyboldtianum]]'' <small>(Phil.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum lherminieri]]'' <small>(Bory) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum melanocaulon]]'' <small>(Brack.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum membranaceum]]'' <small>(Colenso ex Hook.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum microphyllum]]'' <small>(Goldm.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum norfolkianum]]'' <small>(Heward) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum organense]]'' <small>(Brade) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum patersonii]]'' <small>(R. Br.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum penna-marina]]'' <small>(Poir.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum pinnatifidum]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum raiateense]]'' <small>(J. W. Moore) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum squamipes]]'' <small>(Hieron.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum stoloniferum]]'' <small>(Mett. ex E. Fourn.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum vallegrandense]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum vieillardii]]'' <small>(Mett.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum wardiae]]'' <small>(Mickel & Beitel) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ×aggregatum]]'' <small>(Colenso) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Austroblechnum ×rodriguezii]]'' <small>(Aguiar, L. G. Quintan. & Amigo) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> {{div col end}} {{commonscat|Austroblechnum}} {{wikispecies|Austroblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] a08l7ip9jos1yi6g5c129e536uwgrjx Neoblechnum 0 725441 6432536 2022-07-25T15:31:09Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Neoblechnum'' | slika =Blechnum brasiliense 1zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''N. brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Neoblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Neoblechnum'' | slika =Blechnum brasiliense 1zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''N. brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Neoblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | species =''N. brasiliense'' | subspecies = | dvoimeno =''Neoblechnum brasiliense'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Desv.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | karta_raspon = }} '''''Neoblechnum''''', monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''N. brasiliense'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] i [[Mauricijus]]a<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-251 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022</ref> == Sinonimi == * ''Blechnopsis brasiliensis'' <small>(Desv.) C.Presl</small> * ''Blechnum brasiliense'' <small>Desv.</small> * ''Blechnum brasiliense f. multifida'' <small>Rosenst.</small> * ''Blechnum brasiliense var. angustifolium'' <small>Sehnem</small> * ''Blechnum brasiliense var. corcovadense'' <small>(Raddi) Raddi</small> * ''Blechnum corcovadense'' <small>Raddi</small> * ''Blechnum fluminense'' <small>Vell.</small> * ''Blechnum nigrosquamatum'' <small>Gilbert</small> * ''Blechnum nitidum'' <small>C.Presl</small> * ''Blechnum validum'' <small>Fée</small> * ''Salpichlaena brasiliensis'' <small>(Desv.) Trevis.</small> * ''Spicanta brasiliense'' <small>(Desv.) Kuntze</small> {{commonscat|Neoblechnum}} {{wikispecies|Neoblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] 8hko76ecd7ykv273tpor3ca5rvgn3cc 6432537 6432536 2022-07-25T15:31:24Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Neoblechnum]] na [[Neoblechnum brasiliense]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Neoblechnum'' | slika =Blechnum brasiliense 1zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''N. brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Neoblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | species =''N. brasiliense'' | subspecies = | dvoimeno =''Neoblechnum brasiliense'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Desv.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | karta_raspon = }} '''''Neoblechnum''''', monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''N. brasiliense'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] i [[Mauricijus]]a<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-251 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022</ref> == Sinonimi == * ''Blechnopsis brasiliensis'' <small>(Desv.) C.Presl</small> * ''Blechnum brasiliense'' <small>Desv.</small> * ''Blechnum brasiliense f. multifida'' <small>Rosenst.</small> * ''Blechnum brasiliense var. angustifolium'' <small>Sehnem</small> * ''Blechnum brasiliense var. corcovadense'' <small>(Raddi) Raddi</small> * ''Blechnum corcovadense'' <small>Raddi</small> * ''Blechnum fluminense'' <small>Vell.</small> * ''Blechnum nigrosquamatum'' <small>Gilbert</small> * ''Blechnum nitidum'' <small>C.Presl</small> * ''Blechnum validum'' <small>Fée</small> * ''Salpichlaena brasiliensis'' <small>(Desv.) Trevis.</small> * ''Spicanta brasiliense'' <small>(Desv.) Kuntze</small> {{commonscat|Neoblechnum}} {{wikispecies|Neoblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] 8hko76ecd7ykv273tpor3ca5rvgn3cc 6432539 6432537 2022-07-25T15:31:34Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Neoblechnum brasiliense]] na [[Neoblechnum]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Neoblechnum'' | slika =Blechnum brasiliense 1zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''N. brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Neoblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | species =''N. brasiliense'' | subspecies = | dvoimeno =''Neoblechnum brasiliense'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Desv.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | karta_raspon = }} '''''Neoblechnum''''', monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''N. brasiliense'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] i [[Mauricijus]]a<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-251 World Plants (Complete List)] pristupljeno 24. srpnja 2022</ref> == Sinonimi == * ''Blechnopsis brasiliensis'' <small>(Desv.) C.Presl</small> * ''Blechnum brasiliense'' <small>Desv.</small> * ''Blechnum brasiliense f. multifida'' <small>Rosenst.</small> * ''Blechnum brasiliense var. angustifolium'' <small>Sehnem</small> * ''Blechnum brasiliense var. corcovadense'' <small>(Raddi) Raddi</small> * ''Blechnum corcovadense'' <small>Raddi</small> * ''Blechnum fluminense'' <small>Vell.</small> * ''Blechnum nigrosquamatum'' <small>Gilbert</small> * ''Blechnum nitidum'' <small>C.Presl</small> * ''Blechnum validum'' <small>Fée</small> * ''Salpichlaena brasiliensis'' <small>(Desv.) Trevis.</small> * ''Spicanta brasiliense'' <small>(Desv.) Kuntze</small> {{commonscat|Neoblechnum}} {{wikispecies|Neoblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] 8hko76ecd7ykv273tpor3ca5rvgn3cc 6432541 6432539 2022-07-25T15:33:18Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Neoblechnum'' | slika =Blechnum brasiliense 1zz.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''N. brasiliense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Neoblechnum''''' | genus_autorstvo =<small>Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | species =''N. brasiliense'' | subspecies = | dvoimeno =''Neoblechnum brasiliense'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Desv.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> | karta_raspon = }} '''''Neoblechnum''''', monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Jedina vrsta je ''N. brasiliense'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] i [[Mauricijus]]a<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-251 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Sinonimi == * ''Blechnopsis brasiliensis'' <small>(Desv.) C.Presl</small> * ''Blechnum brasiliense'' <small>Desv.</small> * ''Blechnum brasiliense f. multifida'' <small>Rosenst.</small> * ''Blechnum brasiliense var. angustifolium'' <small>Sehnem</small> * ''Blechnum brasiliense var. corcovadense'' <small>(Raddi) Raddi</small> * ''Blechnum corcovadense'' <small>Raddi</small> * ''Blechnum fluminense'' <small>Vell.</small> * ''Blechnum nigrosquamatum'' <small>Gilbert</small> * ''Blechnum nitidum'' <small>C.Presl</small> * ''Blechnum validum'' <small>Fée</small> * ''Salpichlaena brasiliensis'' <small>(Desv.) Trevis.</small> * ''Spicanta brasiliense'' <small>(Desv.) Kuntze</small> {{commonscat|Neoblechnum}} {{wikispecies|Neoblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] hapafr2z5kaj3l4r5ys3ux4wnglkyey Neoblechnum brasiliense 0 725443 6432540 2022-07-25T15:31:34Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Neoblechnum brasiliense]] na [[Neoblechnum]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Neoblechnum]] pijrezq8qm7nvcymac072qyrlrahukk Oceaniopteris 0 725444 6432545 2022-07-25T15:42:11Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oceaniopteris'' | slika =Blechnum cartilagineum 2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Oceaniopteris cartilaginea]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Oceani...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oceaniopteris'' | slika =Blechnum cartilagineum 2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Oceaniopteris cartilaginea]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Oceaniopteris''''' | genus_autorstvo = <small>Gasper & Salino</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Oceaniopteris''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 8 vrsta iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], zapadnog [[Tihi ocean|Pacifik]]a i [[Australija|Australije]]. Opisan je [[2016.]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-252 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Oceaniopteris cartilaginea]]'' <small>(Sw.) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris ciliata]]'' <small>(T.Moore) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris egregia]]'' <small>(Copel.) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris francii]]'' <small>(Rosenst.) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris gibba]]'' <small>(Labill.) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris obtusata]]'' <small>(Labill.) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris vittata]]'' <small>(Brack.) Gasper & Salino</small> # ''[[Oceaniopteris whelanii]]'' <small>(F.M.Bailey) Gasper & Salino</small> {{commonscat|Oceaniopteris}} {{wikispecies|Oceaniopteris}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] 6k6h8onzb9yaa7h90pguxsbmbh87rj4 Klaksvíkar Ítróttarfelag 0 725445 6432547 2022-07-25T15:47:35Z Croxyz 205325 Preusmjeravanje stranice na [[Klaksvíkar Ítróttarfelag]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Klaksvíkar Ítróttarfelag]] 85nbas1v3km128eekvmluguf14mel55 FCI Levadia Tallinn 0 725446 6432548 2022-07-25T15:47:45Z Croxyz 205325 Preusmjeravanje stranice na [[FC Levadia Tallinn]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[FC Levadia Tallinn]] iii8802ru3wdeuv8xvukvrinsa5yrg9 Marianne Heimbach-Steins 0 725447 6432550 2022-07-25T15:50:00Z Tavedit 209770 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/214806876|Marianne Heimbach-Steins]]« wikitext text/x-wiki '''Marianne Heimbach-Steins''' (*[[Köln]], [[26. siječnja|26.]] [[26. siječnja|siječnja]] [[1959.]]) [[Katolička Crkva|katolička]] je teologinja i akademska predstavnica kršćanskog [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnog nauka]]. == Život == Od 1977. do 1983. Heimbach-Steins studirala je katoličku teologiju i [[Germanistika|njemački jezik]] u [[Bonn|Bonnu]], [[Würzburg|Würzburgu]] i u švicarskom [[Fribourg|Fribourgu]]. Godine 1983. položila je prvi državni ispit, od 1983. do 1985. obavila je pripravnički staž za nastavu u raznim gimnazijama u Bavarskoj te položila drugi državni ispit. Od 1987. do 1996. radila je kao asistentica na Institutu za kršćanske društvene znanosti na Westfälische Wilhelms-Universität (WWU) u [[Münster|Münsteru]]. Godine 1988. stekla je doktorat iz teologije na Sveučilištu u Würzburgu. Godine 1989. udala se za Georga Steinsa. Godine 1994. [[Habilitacija|habilitirala]] je u Münsteru na temu ''Unterscheidung der Geister – Strukturmoment christlicher Sozialethik: Dargestellt am Werk Madeleine Delbrels (Razlikovanje duhova - strukturni element kršćanske socijalne etike:'' ''ilustracija'' ''djela'' ''Madeleine Delbrel)''<ref>{{Citiranje knjige|last=Marianne Heimbach-Steins|title=Unterscheidung der Geister - Strukturmoment christlicher Sozialethik: dargestellt am Werk Madeleine Delbrêls|date=1994|publisher=Lit|isbn=978-3-8258-2202-6}}</ref>. Od 1996. do 2009. držala je katedru za kršćanski socijalni nauk i opću [[Sociologija religije|sociologiju religije]] na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta Otto Friedrich u Bambergu (Otto-Friedrich-Universität Bamberg). Od listopada 2009. profesorica je u Münsteru i vodi Institut za kršćanske društvene znanosti na Westfälische Wilhelms-Universität (WWU). U tom svojstvu urednica je Godišnjaka za kršćanske društvene znanosti<ref>[https://www.uni-muenster.de/Ejournals/index.php/jcsw/ ''Jahrbuch für Christliche Sozialwissenschaften'' - Website und EJournal]. Website der Universitätsbibliothek Münster. Abgerufen am 27. Januar 2012.</ref>. Institut za kršćanske društvene znanosti također izdaje „Sozialethische Arbeitspapiere“ o aktualnim društvenim, političkim i crkvenim temama i razne serije knjiga, kao što je aktualna serija "Gesellschaft-Ethik-Religion" u izdanju Verlag Schöningh, pod njezinim vodstvom. Pod njezinim su vodstvom habilitirali Andreas Lienkamp, Daniel Bogner i [[:en:Alexander_Filipović|Alexander Filipović]]. Od 2011. do 2015. bila je predsjednica Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Bambergu. Od 2013. do 2018. bila je glavna prijaviteljica u Exzellenzcluster „Religion und Politik“, a 2015. članica osnivačica ''Centra za interdisciplinarna istraživanja održivosti'' (''Zentrums für Interdisziplinäre Nachhaltigkeitsforschung -'' ZIN) na WWU Münster, gdje je bila članica uprave do 2019. Također je od 2015. prodekanica za znanstvenoistraživački rad, internacionalizaciju i akademski podmladak na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta. Od listopada 2018., zajedno s Judith Könemann, vodi Centar za istraživanje roda Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Münsteru. Heimbach-Steins članica je Središnjeg odbora njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken - ZdK)<ref>{{Citiranje weba|date=20. April 2021|title=ZdK-Wahl: Diese 27 Kandidaten wurden ins Katholikenkomitee gewählt|url=https://www.katholisch.de/artikel/29521-zdk-wahl-diese-27-kandidaten-wurden-ins-katholikenkomitee-gewaehlt|access-date=21. April 2021|publisher=Zentralkomitee der deutschen Katholiken}}</ref> i Teološke komisije Udruženja njemačkih katoličkih žena (Katholische Deutsche Frauenbund - KDFB), kao i jedna od osnivača udruge ''AGENDA - Forum katoličkih teologinja'' (''AGENDA – Forum katholischer Theologinnen''). Aktivna je i kao članica ''Societas ethica'' (Europsko društvo za etička istraživanja), u Znanstvenom savjetodavnom odboru ''Berlinskog instituta za kršćansku etiku i savjetovanje o politici'' (''Berliner Institut für christliche Ethik und Politik'' - ICEP), kao i u mreži ''Catholic Theological Ethics in the World Church'' i radnoj skupini ''Ljudska prava i kulturne tradicije'' (''Menschenrechte und kulturelle Traditionen)'' njemačke komisije ''Iustitia et Pax''. Godine 2011. Heimbach-Steins potpisala je memorandum ''Kirche 2011: Ein notwendiger Aufbruch''. == Mediteranski teološki susreti == Profesorica Marianne Heimbach-Steins bila je predavač na 1. Mediteranskim teološkim susretima na temu "Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ", koje je organizirala Riječka nadbiskupija od 10. do 16. srpnja 2022. u [[Lovran|Lovranu]]. Susreti su namijenjeni studentima i apsolventima katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta Jugoistočne Europe, a uz Heimbach-Steins predavači su bili: [[Luke Bretherton]] ([[Duke University|Duke University in Durham]]), Cyril Hovorun (University College Stockholm) i Branko Murić ([[Sveučilište u Zagrebu]]). == Djela == Knjige, spisi ** ”Der ungelehrte Mund” als Autorität. Mystische Erfahrung als Quelle kirchlich-prophetischer Rede im Werk Mechthilds von Magdeburg (Mystik in Geschichte und Gegenwart I/6), Stuttgart/Bad Cannstatt 1989 ** Unterscheidung der Geister – Strukturmoment christlicher Sozialethik. Dargestellt am Werk Madeleine Delbrêls, Münster 1994, 2., erw. Aufl. 2006 ** Für eine Zukunft in Solidarität und Gerechtigkeit. Wort des Rates der Evangelischen Kirche in Deutschland und der Deutschen Bischofskonferenz zur wirtschaftlichen und sozialen Lage in Deutschland. Eingeleitet und kommentiert von Marianne Heimbach-Steins und Andreas Lienkamp (Hrsg.) unter Mitarbeit von Gerhard Kruip und Stefan Lunte, München 1997 ** Einmischung und Anwaltschaft. Für eine diakonische und prophetische Kirche, Ostfildern 2001 ** Menschenrechte in Gesellschaft und Kirche. Lernprozesse – Konfliktfelder – Zukunftschancen, Mainz 2001 ** (mit Gerhard Kruip), Bildung und Beteiligungsgerechtigkeit. Sozialethische Sondierungen, Bielefeld 2003 ** (unter Mitwirkung von Alois Baumgartner, Thomas Bohrmann, Gerhard Drösser, Thomas Hausmanninger, Werner Veith) Christliche Sozialethik. Ein Lehrbuch, Band 1: Grundlagen, Regensburg 2004 ** (unter Mitwirkung von Alois Baumgartner, Isidor Baumgartner, Thomas Bohrmann, Gerhard Drösser, Thomas Hausmanninger, Johannes Frühbauer, Hartmut Köß, Markus Vogt, Albert Wohlfarth) Christliche Sozialethik. Ein Lehrbuch, Band 2: Konkretionen, Regensburg 2005 ** „… nicht mehr Mann und Frau“ (Gal 3,28). Sozialethische Studien zu Geschlechterverhältnis und Geschlechtergerechtigkeit, Regensburg 2009 ** Religionsfreiheit. Ein Menschenrecht unter Druck, Paderborn 2012 ** Christliche Sozialethik. Theologie im Fernkurs, Aufbaukurs, Lehrbrief 16, Würzburg 2013 ** Religionsfreiheit oder: Die Gretchenfrage des Umgangs mit den Menschenrechten, Mönchengladbach 2013 ** Grenzverläufe gesellschaftlicher Gerechtigkeit: Migration – Zugehörigkeit – Beteiligung (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 5), Paderborn 2016 ** Europa und Migration. Sozialethische Denkanstöße (Kirche und Gesellschaft Grüne Reihe Nr. 438), hrsg. von der Katholischen Sozialwissenschaftlichen Zentralstelle, Mönchengladbach. J.P. Bachem, Köln 2017, <nowiki>ISBN 978-3-7616-3141-6</nowiki>. ** Religion als Ressource politischen Handelns – Chancen und Herausforderungen für die innerchristliche Ökumene (ICS AP 9), Münster 2017 ** (mit Alexander Filipovic, Josef Becker, Maren Behrensen, Theresa Wasserer) Grundpositionen der Partei "Alternative für Deutschland" und der katholischen Soziallehre im Vergleich – eine sozialethische Perspektive (ICS AP 8), Münster 2017 Uredništva (izbor) ** (mit Andreas Lienkamp, Joachim Wiemeyer) Brennpunkt Sozialethik. Theorien – Aufgaben – Methoden (FS Franz Furger), Freiburg 1995 ** (mit Peter Hünermann, Albert Biesinger, Anne Jensen) Diakonat. Ein Amt für Frauen in der Kirche – ein frauengerechtes Amt?, Ostfildern 1997 ** (mit Andreas Lienkamp, Joachim Wiemeyer) Franz Furger, Christliche Sozialethik in pluraler Gesellschaft. Posthum herausgegeben (Schriften des Instituts für Christliche Sozialwissenschaften 38), Münster 1997 ** (mit Volker Eid) Kirche – Lebenswichtig. Was Kirche zu geben und zu lernen hat, München 1999 ** Religion als gesellschaftliches Phänomen. Soziologische, theologische und literaturwissenschaftliche Annäherungen (Bamberger Theologisches Forum Bd. 3), Münster 2002 ** (mit Gudrun Cyprian) Familienbilder. Interdisziplinäre Sondierungen, Opladen 2003 ** (mit Gerhard Kruip), Bildung und Beteiligungsgerechtigkeit. Sozialethische Sondierungen, Bielefeld 2003 ** (mit Eleonore Ploil, Bärbel Kerkhoff-Hader, Ines Weinrich), Genderforschung in Bamberg. Forschungsforum. Berichte aus der Universität Bamberg, 11 (2003) Bamberg 2003 ** (mit Heimo Ertl, Heinz-Günther Schöttler), Religionen im Dialog. Judentum – Christentum – Islam (Bamberger Theologisches Forum, Bd. 5), Münster 2003 ** (mit Margit Eckholt), Im Aufbruch – Frauen erforschen die Zukunft der Theologie, Ostfildern 2003 ** (mit Eleonore Ploil, Bärbel Kerkhoff-Hader, Ines Weinrich), Strukturierung von Wissen und die symbolische Ordnung der Geschlechter. Gender-Tagung Bamberg 2003, Münster 2004 ** (mit Heinz-Günther Schöttler), „... nicht umsonst gekommen“. Pastorale Berufe, Theologie und die Zukunft der Kirche (Bamberger Theologisches Forum, Bd. 8), Münster 2005 ** (mit Rotraud Wielandt, Reinhard Zintl), Religiöse Identität(en) und gemeinsame Religionsfreiheit. Eine Herausforderung pluraler Gesellschaften (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 3), Würzburg: Ergon-Verlag 2006 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Das Menschenrecht auf Bildung und seine Umsetzung in Deutschland: Diagnosen – Reflexionen – Perspektiven (Forum Bildungsethik 1), Bielefeld (wbv) 2007 ** (mit Harm Goris), Die Rolle der Religion in Recht und politischer Ordnung heute (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 5), Würzburg: Ergon-Verlag 2008 ** (mit Gerhard Kruip und Katia Neuhoff), Bildungswege als Hindernisläufe. Zum Menschenrecht auf Bildung in Deutschland (Forum Bildungsethik 5), Bielefeld (wbv) 2008 ** (mit Rotraud Wielandt), Was ist Humanität? Interdisziplinäre und interreligiöse Perspektiven (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 6), Würzburg: Ergon-Verlag 2008 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Bildung, Politik und Menschenrecht. Ein ethischer Diskurs (Forum Bildungsethik 6), Bielefeld (wbv) 2009 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Bildungsgerechtigkeit – Interdisziplinäre Perspektiven (Forum Bildungsethik 8), Bielefeld (wbv) 2009 ** (mit Heiner Bielefeldt, in Kooperation mit der Deutschen Kommission Justitia et Pax), Religionen und Religionsfreiheit. Menschenrechtliche Perspektiven im Spannungsfeld von Mission und Konversion (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 7), Würzburg 2010. ** (mit Gerhard Kruip), Kooperative Bildungsverantwortung. Sozialethische und pädagogische Perspektiven auf „Educational Governance“ (Forum Bildungsethik 9), Bielefeld 2011 ** (mit Gerhard Kruip, Saskia Wendel), „Kirche 2011: Ein notwendiger Aufbruch“. Argumente zum Memorandum, Freiburg 2011 ** (mit Daniel Bogner), Freiheit, Gleichheit, Religion. Orientierungen moderner Religionspolitik, Würzburg 2012 ** (mit Georg Steins, unter Mitarbeit von Alexander Filipović und Kerstin Rödiger), Christliche Sozialethik und biblische Hermeneutik, Stuttgart 2012 ** Ressourcen – Lebensqualität – Sinn. Gerechtigkeit für die Zukunft denken (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 1), Paderborn 2013 ** Begrenzt verantwortlich? Sozialethische Positionen in der Flüchtlingskrise (Theologie kontrovers), Freiburg 2016 ** (mit Thomas Schüller, Judith Wolf) Katholische Krankenhäuser – herausgeforderte Identität (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 9), Paderborn 2017 ** (mit Anna Maria Riedl) Kindeswohl zwischen Anspruch und Wirklichkeit. Theorie und Praxis im Gespräch (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 10), Paderborn 2017 ** (mit Sabine Schlacke) 2017. Die Enzyklika Laudato si‘ – ein interdisziplinärer Nachhaltigkeitsansatz? Baden-Baden 2017 ** Zerreißprobe Flüchtlingsintegration (Theologie kontrovers), Freiburg 2017 ** (mit Martin Baumeister, Michael Böhnke, Saskia Wendel u.&nbsp;a.) Menschenrechte in der katholischen Kirche. Historische, systematische und praktische Perspektiven (Gerechtigkeit – Ethik – Religion Bd. 12), Paderborn 2018 ** (mit Maren Behrensen, Linda Hennig) Gender – Nation – Religion. Ein internationaler Vergleich von Akteursstrategien und Diskursverflechtungen (Religion und Moderne), Frankfurt 2019 == Poveznice == * Literatur von und über Marianne Heimbach-Steins im Katalog der Deutschen Nationalbibliothek * [https://www.uni-bamberg.de/fileadmin/uni/fakultaeten/ktheo_lehrstuehle/christliche_soziallehre/pdf/OS/Heimbach-Steins.pdf Christliche Sozialethik: Der Ansatz von Marianne Heimbach-Steins (Universität Bamberg)], PDF (1,13 MB) * [https://www.uni-muenster.de/FB2/personen/ics/heimbach-steins.html Personenseite der katholisch-theologischen Fakultät an der Universität Münster] * Marianne Heimbach-Steins in der Datenbank renommierter Wissenschaftlerinnen AcademiaNet (englisch) == Reference == <references /> [[Kategorija:Nijemci]] [[Kategorija:Teologija]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] 22p0zsjdz1y4po87gzc0v49x83hqfky 6432551 6432550 2022-07-25T15:53:01Z Tavedit 209770 wikitext text/x-wiki '''Marianne Heimbach-Steins''' (*[[Köln]], [[26. siječnja|26.]] [[26. siječnja|siječnja]] [[1959.]]) [[Katolička Crkva|katolička]] je teologinja i akademska predstavnica kršćanskog [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnog nauka]]. == Život == Od 1977. do 1983. Heimbach-Steins studirala je katoličku teologiju i [[Germanistika|njemački jezik]] u [[Bonn|Bonnu]], [[Würzburg|Würzburgu]] i u švicarskom [[Fribourg|Fribourgu]]. Godine 1983. položila je prvi državni ispit, od 1983. do 1985. obavila je pripravnički staž za nastavu u raznim gimnazijama u Bavarskoj te položila drugi državni ispit. Od 1987. do 1996. radila je kao asistentica na Institutu za kršćanske društvene znanosti na Westfälische Wilhelms-Universität (WWU) u [[Münster|Münsteru]]. Godine 1988. stekla je doktorat iz teologije na Sveučilištu u Würzburgu. Godine 1989. udala se za Georga Steinsa. Godine 1994. [[Habilitacija|habilitirala]] je u Münsteru na temu ''Unterscheidung der Geister – Strukturmoment christlicher Sozialethik: Dargestellt am Werk Madeleine Delbrels (Razlikovanje duhova - strukturni element kršćanske socijalne etike:'' ''ilustracija'' ''djela'' ''Madeleine Delbrel)''<ref>{{Citiranje knjige|last=Marianne Heimbach-Steins|title=Unterscheidung der Geister - Strukturmoment christlicher Sozialethik: dargestellt am Werk Madeleine Delbrêls|date=1994|publisher=Lit|isbn=978-3-8258-2202-6}}</ref>. Od 1996. do 2009. držala je katedru za kršćanski socijalni nauk i opću [[Sociologija religije|sociologiju religije]] na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta Otto Friedrich u Bambergu (Otto-Friedrich-Universität Bamberg). Od listopada 2009. profesorica je u Münsteru i vodi Institut za kršćanske društvene znanosti na Westfälische Wilhelms-Universität (WWU). U tom svojstvu urednica je Godišnjaka za kršćanske društvene znanosti<ref>[https://www.uni-muenster.de/Ejournals/index.php/jcsw/ ''Jahrbuch für Christliche Sozialwissenschaften'' - Website und EJournal]. Website der Universitätsbibliothek Münster. Abgerufen am 27. Januar 2012.</ref>. Institut za kršćanske društvene znanosti također izdaje „Sozialethische Arbeitspapiere“ o aktualnim društvenim, političkim i crkvenim temama i razne serije knjiga, kao što je aktualna serija "Gesellschaft-Ethik-Religion" u izdanju Verlag Schöningh, pod njezinim vodstvom. Pod njezinim su vodstvom habilitirali Andreas Lienkamp, Daniel Bogner i [[:en:Alexander_Filipović|Alexander Filipović]]. Od 2011. do 2015. bila je predsjednica Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Bambergu. Od 2013. do 2018. bila je glavna prijaviteljica u Exzellenzcluster „Religion und Politik“, a 2015. članica osnivačica ''Centra za interdisciplinarna istraživanja održivosti'' (''Zentrums für Interdisziplinäre Nachhaltigkeitsforschung -'' ZIN) na WWU Münster, gdje je bila članica uprave do 2019. Također je od 2015. prodekanica za znanstvenoistraživački rad, internacionalizaciju i akademski podmladak na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta. Od listopada 2018., zajedno s Judith Könemann, vodi Centar za istraživanje roda Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Münsteru. Heimbach-Steins članica je Središnjeg odbora njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken - ZdK)<ref>{{Citiranje weba|date=20. April 2021|title=ZdK-Wahl: Diese 27 Kandidaten wurden ins Katholikenkomitee gewählt|url=https://www.katholisch.de/artikel/29521-zdk-wahl-diese-27-kandidaten-wurden-ins-katholikenkomitee-gewaehlt|access-date=21. April 2021|publisher=Zentralkomitee der deutschen Katholiken}}</ref> i Teološke komisije Udruženja njemačkih katoličkih žena (Katholische Deutsche Frauenbund - KDFB), kao i jedna od osnivača udruge ''AGENDA - Forum katoličkih teologinja'' (''AGENDA – Forum katholischer Theologinnen''). Aktivna je i kao članica ''Societas ethica'' (Europsko društvo za etička istraživanja), u Znanstvenom savjetodavnom odboru ''Berlinskog instituta za kršćansku etiku i savjetovanje o politici'' (''Berliner Institut für christliche Ethik und Politik'' - ICEP), kao i u mreži ''Catholic Theological Ethics in the World Church'' i radnoj skupini ''Ljudska prava i kulturne tradicije'' (''Menschenrechte und kulturelle Traditionen)'' njemačke komisije ''Iustitia et Pax''. Godine 2011. Heimbach-Steins potpisala je memorandum ''Kirche 2011: Ein notwendiger Aufbruch''. == Mediteranski teološki susreti == Profesorica Marianne Heimbach-Steins bila je predavač na 1. Mediteranskim teološkim susretima na temu "Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ", koje je organizirala [[Riječka nadbiskupija]] od 10. do 16. srpnja 2022. u [[Lovran|Lovranu]]<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-19|title=Lovran. Mediteranski teološki susreti, klica zajedništva studenata iz različitih Crkava - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2022-07/mediteranski-teoloski-susreti-intervju-nadbiskup-uzinic.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=hr}}</ref>. Susreti su namijenjeni studentima i apsolventima katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta Jugoistočne Europe, a uz Heimbach-Steins predavači su bili: [[Luke Bretherton]] ([[Duke University|Duke University in Durham]]), Cyril Hovorun (University College Stockholm) i Branko Murić ([[Sveučilište u Zagrebu]])<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-15|title=Rijeka: Grech interviene sul sinodo al forum ecumenico dei giovani teologi - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/it/chiesa/news/2022-07/rijeka-croazia-incontri-teologici-mediterraneo-sinodo-grech.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-16|title=Kroatien: Theologen-Treffen über „Freiheit des Denkens“ - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/de/welt/news/2022-07/kroatien-theologie-treffen-mittelmeer-steimbach-heins-uzinic-itv.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=de}}</ref>. == Djela == Knjige, spisi ** ”Der ungelehrte Mund” als Autorität. Mystische Erfahrung als Quelle kirchlich-prophetischer Rede im Werk Mechthilds von Magdeburg (Mystik in Geschichte und Gegenwart I/6), Stuttgart/Bad Cannstatt 1989 ** Unterscheidung der Geister – Strukturmoment christlicher Sozialethik. Dargestellt am Werk Madeleine Delbrêls, Münster 1994, 2., erw. Aufl. 2006 ** Für eine Zukunft in Solidarität und Gerechtigkeit. Wort des Rates der Evangelischen Kirche in Deutschland und der Deutschen Bischofskonferenz zur wirtschaftlichen und sozialen Lage in Deutschland. Eingeleitet und kommentiert von Marianne Heimbach-Steins und Andreas Lienkamp (Hrsg.) unter Mitarbeit von Gerhard Kruip und Stefan Lunte, München 1997 ** Einmischung und Anwaltschaft. Für eine diakonische und prophetische Kirche, Ostfildern 2001 ** Menschenrechte in Gesellschaft und Kirche. Lernprozesse – Konfliktfelder – Zukunftschancen, Mainz 2001 ** (mit Gerhard Kruip), Bildung und Beteiligungsgerechtigkeit. Sozialethische Sondierungen, Bielefeld 2003 ** (unter Mitwirkung von Alois Baumgartner, Thomas Bohrmann, Gerhard Drösser, Thomas Hausmanninger, Werner Veith) Christliche Sozialethik. Ein Lehrbuch, Band 1: Grundlagen, Regensburg 2004 ** (unter Mitwirkung von Alois Baumgartner, Isidor Baumgartner, Thomas Bohrmann, Gerhard Drösser, Thomas Hausmanninger, Johannes Frühbauer, Hartmut Köß, Markus Vogt, Albert Wohlfarth) Christliche Sozialethik. Ein Lehrbuch, Band 2: Konkretionen, Regensburg 2005 ** „… nicht mehr Mann und Frau“ (Gal 3,28). Sozialethische Studien zu Geschlechterverhältnis und Geschlechtergerechtigkeit, Regensburg 2009 ** Religionsfreiheit. Ein Menschenrecht unter Druck, Paderborn 2012 ** Christliche Sozialethik. Theologie im Fernkurs, Aufbaukurs, Lehrbrief 16, Würzburg 2013 ** Religionsfreiheit oder: Die Gretchenfrage des Umgangs mit den Menschenrechten, Mönchengladbach 2013 ** Grenzverläufe gesellschaftlicher Gerechtigkeit: Migration – Zugehörigkeit – Beteiligung (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 5), Paderborn 2016 ** Europa und Migration. Sozialethische Denkanstöße (Kirche und Gesellschaft Grüne Reihe Nr. 438), hrsg. von der Katholischen Sozialwissenschaftlichen Zentralstelle, Mönchengladbach. J.P. Bachem, Köln 2017, <nowiki>ISBN 978-3-7616-3141-6</nowiki>. ** Religion als Ressource politischen Handelns – Chancen und Herausforderungen für die innerchristliche Ökumene (ICS AP 9), Münster 2017 ** (mit Alexander Filipovic, Josef Becker, Maren Behrensen, Theresa Wasserer) Grundpositionen der Partei "Alternative für Deutschland" und der katholischen Soziallehre im Vergleich – eine sozialethische Perspektive (ICS AP 8), Münster 2017 Uredništva (izbor) ** (mit Andreas Lienkamp, Joachim Wiemeyer) Brennpunkt Sozialethik. Theorien – Aufgaben – Methoden (FS Franz Furger), Freiburg 1995 ** (mit Peter Hünermann, Albert Biesinger, Anne Jensen) Diakonat. Ein Amt für Frauen in der Kirche – ein frauengerechtes Amt?, Ostfildern 1997 ** (mit Andreas Lienkamp, Joachim Wiemeyer) Franz Furger, Christliche Sozialethik in pluraler Gesellschaft. Posthum herausgegeben (Schriften des Instituts für Christliche Sozialwissenschaften 38), Münster 1997 ** (mit Volker Eid) Kirche – Lebenswichtig. Was Kirche zu geben und zu lernen hat, München 1999 ** Religion als gesellschaftliches Phänomen. Soziologische, theologische und literaturwissenschaftliche Annäherungen (Bamberger Theologisches Forum Bd. 3), Münster 2002 ** (mit Gudrun Cyprian) Familienbilder. Interdisziplinäre Sondierungen, Opladen 2003 ** (mit Gerhard Kruip), Bildung und Beteiligungsgerechtigkeit. Sozialethische Sondierungen, Bielefeld 2003 ** (mit Eleonore Ploil, Bärbel Kerkhoff-Hader, Ines Weinrich), Genderforschung in Bamberg. Forschungsforum. Berichte aus der Universität Bamberg, 11 (2003) Bamberg 2003 ** (mit Heimo Ertl, Heinz-Günther Schöttler), Religionen im Dialog. Judentum – Christentum – Islam (Bamberger Theologisches Forum, Bd. 5), Münster 2003 ** (mit Margit Eckholt), Im Aufbruch – Frauen erforschen die Zukunft der Theologie, Ostfildern 2003 ** (mit Eleonore Ploil, Bärbel Kerkhoff-Hader, Ines Weinrich), Strukturierung von Wissen und die symbolische Ordnung der Geschlechter. Gender-Tagung Bamberg 2003, Münster 2004 ** (mit Heinz-Günther Schöttler), „... nicht umsonst gekommen“. Pastorale Berufe, Theologie und die Zukunft der Kirche (Bamberger Theologisches Forum, Bd. 8), Münster 2005 ** (mit Rotraud Wielandt, Reinhard Zintl), Religiöse Identität(en) und gemeinsame Religionsfreiheit. Eine Herausforderung pluraler Gesellschaften (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 3), Würzburg: Ergon-Verlag 2006 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Das Menschenrecht auf Bildung und seine Umsetzung in Deutschland: Diagnosen – Reflexionen – Perspektiven (Forum Bildungsethik 1), Bielefeld (wbv) 2007 ** (mit Harm Goris), Die Rolle der Religion in Recht und politischer Ordnung heute (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 5), Würzburg: Ergon-Verlag 2008 ** (mit Gerhard Kruip und Katia Neuhoff), Bildungswege als Hindernisläufe. Zum Menschenrecht auf Bildung in Deutschland (Forum Bildungsethik 5), Bielefeld (wbv) 2008 ** (mit Rotraud Wielandt), Was ist Humanität? Interdisziplinäre und interreligiöse Perspektiven (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 6), Würzburg: Ergon-Verlag 2008 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Bildung, Politik und Menschenrecht. Ein ethischer Diskurs (Forum Bildungsethik 6), Bielefeld (wbv) 2009 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Bildungsgerechtigkeit – Interdisziplinäre Perspektiven (Forum Bildungsethik 8), Bielefeld (wbv) 2009 ** (mit Heiner Bielefeldt, in Kooperation mit der Deutschen Kommission Justitia et Pax), Religionen und Religionsfreiheit. Menschenrechtliche Perspektiven im Spannungsfeld von Mission und Konversion (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 7), Würzburg 2010. ** (mit Gerhard Kruip), Kooperative Bildungsverantwortung. Sozialethische und pädagogische Perspektiven auf „Educational Governance“ (Forum Bildungsethik 9), Bielefeld 2011 ** (mit Gerhard Kruip, Saskia Wendel), „Kirche 2011: Ein notwendiger Aufbruch“. Argumente zum Memorandum, Freiburg 2011 ** (mit Daniel Bogner), Freiheit, Gleichheit, Religion. Orientierungen moderner Religionspolitik, Würzburg 2012 ** (mit Georg Steins, unter Mitarbeit von Alexander Filipović und Kerstin Rödiger), Christliche Sozialethik und biblische Hermeneutik, Stuttgart 2012 ** Ressourcen – Lebensqualität – Sinn. Gerechtigkeit für die Zukunft denken (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 1), Paderborn 2013 ** Begrenzt verantwortlich? Sozialethische Positionen in der Flüchtlingskrise (Theologie kontrovers), Freiburg 2016 ** (mit Thomas Schüller, Judith Wolf) Katholische Krankenhäuser – herausgeforderte Identität (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 9), Paderborn 2017 ** (mit Anna Maria Riedl) Kindeswohl zwischen Anspruch und Wirklichkeit. Theorie und Praxis im Gespräch (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 10), Paderborn 2017 ** (mit Sabine Schlacke) 2017. Die Enzyklika Laudato si‘ – ein interdisziplinärer Nachhaltigkeitsansatz? Baden-Baden 2017 ** Zerreißprobe Flüchtlingsintegration (Theologie kontrovers), Freiburg 2017 ** (mit Martin Baumeister, Michael Böhnke, Saskia Wendel u.&nbsp;a.) Menschenrechte in der katholischen Kirche. Historische, systematische und praktische Perspektiven (Gerechtigkeit – Ethik – Religion Bd. 12), Paderborn 2018 ** (mit Maren Behrensen, Linda Hennig) Gender – Nation – Religion. Ein internationaler Vergleich von Akteursstrategien und Diskursverflechtungen (Religion und Moderne), Frankfurt 2019 == Poveznice == * Literatur von und über Marianne Heimbach-Steins im Katalog der Deutschen Nationalbibliothek * [https://www.uni-bamberg.de/fileadmin/uni/fakultaeten/ktheo_lehrstuehle/christliche_soziallehre/pdf/OS/Heimbach-Steins.pdf Christliche Sozialethik: Der Ansatz von Marianne Heimbach-Steins (Universität Bamberg)], PDF (1,13 MB) * [https://www.uni-muenster.de/FB2/personen/ics/heimbach-steins.html Personenseite der katholisch-theologischen Fakultät an der Universität Münster] * Marianne Heimbach-Steins in der Datenbank renommierter Wissenschaftlerinnen AcademiaNet (englisch) == Reference == <references /> [[Kategorija:Nijemci]] [[Kategorija:Teologija]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] ph7euz06u4ma11irwrtsll1pubisrrp 6432555 6432551 2022-07-25T16:12:47Z Tavedit 209770 wikitext text/x-wiki '''Marianne Heimbach-Steins''' (*[[Köln]], [[26. siječnja|26.]] [[26. siječnja|siječnja]] [[1959.]]) [[Katolička Crkva|katolička]] je teologinja i akademska predstavnica kršćanskog [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnog nauka]]. == Život == Od 1977. do 1983. Heimbach-Steins studirala je katoličku teologiju i [[Germanistika|njemački jezik]] u [[Bonn|Bonnu]], [[Würzburg|Würzburgu]] i u švicarskom [[Fribourg|Fribourgu]]. Godine 1983. položila je prvi državni ispit, od 1983. do 1985. obavila je pripravnički staž za nastavu u raznim gimnazijama u Bavarskoj te položila drugi državni ispit. Od 1987. do 1996. radila je kao asistentica na Institutu za kršćanske društvene znanosti na Westfälische Wilhelms-Universität (WWU) u [[Münster|Münsteru]]. Godine 1988. stekla je doktorat iz teologije na Sveučilištu u Würzburgu. Godine 1989. udala se za Georga Steinsa. Godine 1994. [[Habilitacija|habilitirala]] je u Münsteru na temu ''Unterscheidung der Geister – Strukturmoment christlicher Sozialethik: Dargestellt am Werk Madeleine Delbrels (Razlikovanje duhova - strukturni element kršćanske socijalne etike:'' ''ilustracija'' ''djela'' ''Madeleine Delbrel)''<ref>{{Citiranje knjige|last=Marianne Heimbach-Steins|title=Unterscheidung der Geister - Strukturmoment christlicher Sozialethik: dargestellt am Werk Madeleine Delbrêls|date=1994|publisher=Lit|isbn=978-3-8258-2202-6}}</ref>. Od 1996. do 2009. držala je katedru za kršćanski socijalni nauk i opću [[Sociologija religije|sociologiju religije]] na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta Otto Friedrich u Bambergu (Otto-Friedrich-Universität Bamberg). Od listopada 2009. profesorica je u Münsteru i vodi Institut za kršćanske društvene znanosti na Westfälische Wilhelms-Universität (WWU). U tom svojstvu urednica je Godišnjaka za kršćanske društvene znanosti<ref>[https://www.uni-muenster.de/Ejournals/index.php/jcsw/ ''Jahrbuch für Christliche Sozialwissenschaften'' - Website und EJournal]. Website der Universitätsbibliothek Münster. Abgerufen am 27. Januar 2012.</ref>. Institut za kršćanske društvene znanosti također izdaje „Sozialethische Arbeitspapiere“ o aktualnim društvenim, političkim i crkvenim temama i razne serije knjiga, kao što je aktualna serija "Gesellschaft-Ethik-Religion" u izdanju Verlag Schöningh, pod njezinim vodstvom. Pod njezinim su vodstvom habilitirali Andreas Lienkamp, Daniel Bogner i [[:en:Alexander_Filipović|Alexander Filipović]]. Od 2011. do 2015. bila je predsjednica Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Bambergu. Od 2013. do 2018. bila je glavna prijaviteljica u Exzellenzcluster „Religion und Politik“, a 2015. članica osnivačica ''Centra za interdisciplinarna istraživanja održivosti'' (''Zentrums für Interdisziplinäre Nachhaltigkeitsforschung -'' ZIN) na WWU Münster, gdje je bila članica uprave do 2019. Također je od 2015. prodekanica za znanstvenoistraživački rad, internacionalizaciju i akademski podmladak na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta. Od listopada 2018., zajedno s Judith Könemann, vodi Centar za istraživanje roda Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Münsteru. Heimbach-Steins članica je Središnjeg odbora njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken - ZdK)<ref>{{Citiranje weba|date=20. April 2021|title=ZdK-Wahl: Diese 27 Kandidaten wurden ins Katholikenkomitee gewählt|url=https://www.katholisch.de/artikel/29521-zdk-wahl-diese-27-kandidaten-wurden-ins-katholikenkomitee-gewaehlt|access-date=21. April 2021|publisher=Zentralkomitee der deutschen Katholiken}}</ref> i Teološke komisije Udruženja njemačkih katoličkih žena (Katholische Deutsche Frauenbund - KDFB), kao i jedna od osnivača udruge ''AGENDA - Forum katoličkih teologinja'' (''AGENDA – Forum katholischer Theologinnen''). Aktivna je i kao članica ''Societas ethica'' (Europsko društvo za etička istraživanja), u Znanstvenom savjetodavnom odboru ''Berlinskog instituta za kršćansku etiku i savjetovanje o politici'' (''Berliner Institut für christliche Ethik und Politik'' - ICEP), kao i u mreži ''Catholic Theological Ethics in the World Church'' i radnoj skupini ''Ljudska prava i kulturne tradicije'' (''Menschenrechte und kulturelle Traditionen)'' njemačke komisije ''Iustitia et Pax''. Godine 2011. Heimbach-Steins potpisala je memorandum ''Kirche 2011: Ein notwendiger Aufbruch''. == Mediteranski teološki susreti == Profesorica Marianne Heimbach-Steins bila je predavač na 1. Mediteranskim teološkim susretima na temu "Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ", koje je organizirala [[Riječka nadbiskupija]] od 10. do 16. srpnja 2022. u [[Lovran|Lovranu]]<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-19|title=Lovran. Mediteranski teološki susreti, klica zajedništva studenata iz različitih Crkava - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2022-07/mediteranski-teoloski-susreti-intervju-nadbiskup-uzinic.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=hr}}</ref>. Susreti su namijenjeni studentima i apsolventima katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta Jugoistočne Europe, a uz Heimbach-Steins predavači su bili: [[Luke Bretherton]] ([[Duke University|Duke University in Durham]]), Cyril Hovorun (University College Stockholm) i Branko Murić ([[Sveučilište u Zagrebu]])<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-15|title=Rijeka: Grech interviene sul sinodo al forum ecumenico dei giovani teologi - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/it/chiesa/news/2022-07/rijeka-croazia-incontri-teologici-mediterraneo-sinodo-grech.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=it}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-07-16|title=Kroatien: Theologen-Treffen über „Freiheit des Denkens“ - Vatican News|url=https://www.vaticannews.va/de/welt/news/2022-07/kroatien-theologie-treffen-mittelmeer-steimbach-heins-uzinic-itv.html|access-date=2022-07-25|website=www.vaticannews.va|language=de}}</ref>. Tom je prilikom profesorica Heimbach-Steins istaknula da si "Crkva koja vjeruje u djelovanje Duha Svetoga treba uzeti slobodu i pustiti teologiji da traži i ispituje gdje Duh puše. Kako bi mogla prenijeti kršćansku poruku u novo doba, teologija mora identificirati slijepe točke u crkvenom naučavanju i otvoriti nove putove"<ref>{{Citiranje weba|title=Marianne Heimbach-Steins für Polis.ba: Es ist ungerecht zu behaupten, der Synodale Weg wäre nicht geistlich oder würde der Kirche schaden|url=https://polis.ba/marianne-heimbach-steins-fur-polis-ba-es-ist-ungerecht-zu-behaupten-der-synodale-weg-ware-nicht-geistlich-oder-wurde-der-kirche-schaden/|access-date=2022-07-25|website=Polis.ba|language=hr}}</ref>. Za Mediteranske teološke susrete je rekla da je riječ o otvorenoj i dobroj atmosferi "u kojoj se može njegovati otvorena riječ i u kojoj su sudionici očito voljni otvoriti se jedni drugima, ispitati argumente i obrasce mišljenja i teološki surađivati<ref>{{Citiranje weba|title=Marianne Heimbach-Steins za Polis.ba: Nepravedno je reći da je ‘Sinodalni put’ neduhovan ili čak štetan i opasan za Crkvu. Zapravo je suprotno|url=https://polis.ba/marianne-heimbach-steins-nepravedno-je-reci-da-je-sinodalni-put-neduhovan-ili-cak-stetan-i-opasan-za-crkvu-zapravo-je-suprotno/|access-date=2022-07-25|website=Polis.ba|language=hr}}</ref><ref name=":0" />. == Djela == Knjige, spisi ** ”Der ungelehrte Mund” als Autorität. Mystische Erfahrung als Quelle kirchlich-prophetischer Rede im Werk Mechthilds von Magdeburg (Mystik in Geschichte und Gegenwart I/6), Stuttgart/Bad Cannstatt 1989 ** Unterscheidung der Geister – Strukturmoment christlicher Sozialethik. Dargestellt am Werk Madeleine Delbrêls, Münster 1994, 2., erw. Aufl. 2006 ** Für eine Zukunft in Solidarität und Gerechtigkeit. Wort des Rates der Evangelischen Kirche in Deutschland und der Deutschen Bischofskonferenz zur wirtschaftlichen und sozialen Lage in Deutschland. Eingeleitet und kommentiert von Marianne Heimbach-Steins und Andreas Lienkamp (Hrsg.) unter Mitarbeit von Gerhard Kruip und Stefan Lunte, München 1997 ** Einmischung und Anwaltschaft. Für eine diakonische und prophetische Kirche, Ostfildern 2001 ** Menschenrechte in Gesellschaft und Kirche. Lernprozesse – Konfliktfelder – Zukunftschancen, Mainz 2001 ** (mit Gerhard Kruip), Bildung und Beteiligungsgerechtigkeit. Sozialethische Sondierungen, Bielefeld 2003 ** (unter Mitwirkung von Alois Baumgartner, Thomas Bohrmann, Gerhard Drösser, Thomas Hausmanninger, Werner Veith) Christliche Sozialethik. Ein Lehrbuch, Band 1: Grundlagen, Regensburg 2004 ** (unter Mitwirkung von Alois Baumgartner, Isidor Baumgartner, Thomas Bohrmann, Gerhard Drösser, Thomas Hausmanninger, Johannes Frühbauer, Hartmut Köß, Markus Vogt, Albert Wohlfarth) Christliche Sozialethik. Ein Lehrbuch, Band 2: Konkretionen, Regensburg 2005 ** „… nicht mehr Mann und Frau“ (Gal 3,28). Sozialethische Studien zu Geschlechterverhältnis und Geschlechtergerechtigkeit, Regensburg 2009 ** Religionsfreiheit. Ein Menschenrecht unter Druck, Paderborn 2012 ** Christliche Sozialethik. Theologie im Fernkurs, Aufbaukurs, Lehrbrief 16, Würzburg 2013 ** Religionsfreiheit oder: Die Gretchenfrage des Umgangs mit den Menschenrechten, Mönchengladbach 2013 ** Grenzverläufe gesellschaftlicher Gerechtigkeit: Migration – Zugehörigkeit – Beteiligung (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 5), Paderborn 2016 ** Europa und Migration. Sozialethische Denkanstöße (Kirche und Gesellschaft Grüne Reihe Nr. 438), hrsg. von der Katholischen Sozialwissenschaftlichen Zentralstelle, Mönchengladbach. J.P. Bachem, Köln 2017, <nowiki>ISBN 978-3-7616-3141-6</nowiki>. ** Religion als Ressource politischen Handelns – Chancen und Herausforderungen für die innerchristliche Ökumene (ICS AP 9), Münster 2017 ** (mit Alexander Filipovic, Josef Becker, Maren Behrensen, Theresa Wasserer) Grundpositionen der Partei "Alternative für Deutschland" und der katholischen Soziallehre im Vergleich – eine sozialethische Perspektive (ICS AP 8), Münster 2017 Uredništva (izbor) ** (mit Andreas Lienkamp, Joachim Wiemeyer) Brennpunkt Sozialethik. Theorien – Aufgaben – Methoden (FS Franz Furger), Freiburg 1995 ** (mit Peter Hünermann, Albert Biesinger, Anne Jensen) Diakonat. Ein Amt für Frauen in der Kirche – ein frauengerechtes Amt?, Ostfildern 1997 ** (mit Andreas Lienkamp, Joachim Wiemeyer) Franz Furger, Christliche Sozialethik in pluraler Gesellschaft. Posthum herausgegeben (Schriften des Instituts für Christliche Sozialwissenschaften 38), Münster 1997 ** (mit Volker Eid) Kirche – Lebenswichtig. Was Kirche zu geben und zu lernen hat, München 1999 ** Religion als gesellschaftliches Phänomen. Soziologische, theologische und literaturwissenschaftliche Annäherungen (Bamberger Theologisches Forum Bd. 3), Münster 2002 ** (mit Gudrun Cyprian) Familienbilder. Interdisziplinäre Sondierungen, Opladen 2003 ** (mit Gerhard Kruip), Bildung und Beteiligungsgerechtigkeit. Sozialethische Sondierungen, Bielefeld 2003 ** (mit Eleonore Ploil, Bärbel Kerkhoff-Hader, Ines Weinrich), Genderforschung in Bamberg. Forschungsforum. Berichte aus der Universität Bamberg, 11 (2003) Bamberg 2003 ** (mit Heimo Ertl, Heinz-Günther Schöttler), Religionen im Dialog. Judentum – Christentum – Islam (Bamberger Theologisches Forum, Bd. 5), Münster 2003 ** (mit Margit Eckholt), Im Aufbruch – Frauen erforschen die Zukunft der Theologie, Ostfildern 2003 ** (mit Eleonore Ploil, Bärbel Kerkhoff-Hader, Ines Weinrich), Strukturierung von Wissen und die symbolische Ordnung der Geschlechter. Gender-Tagung Bamberg 2003, Münster 2004 ** (mit Heinz-Günther Schöttler), „... nicht umsonst gekommen“. Pastorale Berufe, Theologie und die Zukunft der Kirche (Bamberger Theologisches Forum, Bd. 8), Münster 2005 ** (mit Rotraud Wielandt, Reinhard Zintl), Religiöse Identität(en) und gemeinsame Religionsfreiheit. Eine Herausforderung pluraler Gesellschaften (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 3), Würzburg: Ergon-Verlag 2006 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Das Menschenrecht auf Bildung und seine Umsetzung in Deutschland: Diagnosen – Reflexionen – Perspektiven (Forum Bildungsethik 1), Bielefeld (wbv) 2007 ** (mit Harm Goris), Die Rolle der Religion in Recht und politischer Ordnung heute (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 5), Würzburg: Ergon-Verlag 2008 ** (mit Gerhard Kruip und Katia Neuhoff), Bildungswege als Hindernisläufe. Zum Menschenrecht auf Bildung in Deutschland (Forum Bildungsethik 5), Bielefeld (wbv) 2008 ** (mit Rotraud Wielandt), Was ist Humanität? Interdisziplinäre und interreligiöse Perspektiven (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 6), Würzburg: Ergon-Verlag 2008 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Bildung, Politik und Menschenrecht. Ein ethischer Diskurs (Forum Bildungsethik 6), Bielefeld (wbv) 2009 ** (mit Gerhard Kruip und Axel Bernd Kunze), Bildungsgerechtigkeit – Interdisziplinäre Perspektiven (Forum Bildungsethik 8), Bielefeld (wbv) 2009 ** (mit Heiner Bielefeldt, in Kooperation mit der Deutschen Kommission Justitia et Pax), Religionen und Religionsfreiheit. Menschenrechtliche Perspektiven im Spannungsfeld von Mission und Konversion (Judentum – Christentum – Islam. Bamberger Interreligiöse Studien, Bd. 7), Würzburg 2010. ** (mit Gerhard Kruip), Kooperative Bildungsverantwortung. Sozialethische und pädagogische Perspektiven auf „Educational Governance“ (Forum Bildungsethik 9), Bielefeld 2011 ** (mit Gerhard Kruip, Saskia Wendel), „Kirche 2011: Ein notwendiger Aufbruch“. Argumente zum Memorandum, Freiburg 2011 ** (mit Daniel Bogner), Freiheit, Gleichheit, Religion. Orientierungen moderner Religionspolitik, Würzburg 2012 ** (mit Georg Steins, unter Mitarbeit von Alexander Filipović und Kerstin Rödiger), Christliche Sozialethik und biblische Hermeneutik, Stuttgart 2012 ** Ressourcen – Lebensqualität – Sinn. Gerechtigkeit für die Zukunft denken (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 1), Paderborn 2013 ** Begrenzt verantwortlich? Sozialethische Positionen in der Flüchtlingskrise (Theologie kontrovers), Freiburg 2016 ** (mit Thomas Schüller, Judith Wolf) Katholische Krankenhäuser – herausgeforderte Identität (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 9), Paderborn 2017 ** (mit Anna Maria Riedl) Kindeswohl zwischen Anspruch und Wirklichkeit. Theorie und Praxis im Gespräch (Gesellschaft – Ethik – Religion Bd. 10), Paderborn 2017 ** (mit Sabine Schlacke) 2017. Die Enzyklika Laudato si‘ – ein interdisziplinärer Nachhaltigkeitsansatz? Baden-Baden 2017 ** Zerreißprobe Flüchtlingsintegration (Theologie kontrovers), Freiburg 2017 ** (mit Martin Baumeister, Michael Böhnke, Saskia Wendel u.&nbsp;a.) Menschenrechte in der katholischen Kirche. Historische, systematische und praktische Perspektiven (Gerechtigkeit – Ethik – Religion Bd. 12), Paderborn 2018 ** (mit Maren Behrensen, Linda Hennig) Gender – Nation – Religion. Ein internationaler Vergleich von Akteursstrategien und Diskursverflechtungen (Religion und Moderne), Frankfurt 2019 == Poveznice == * Literatur von und über Marianne Heimbach-Steins im Katalog der Deutschen Nationalbibliothek * [https://www.uni-bamberg.de/fileadmin/uni/fakultaeten/ktheo_lehrstuehle/christliche_soziallehre/pdf/OS/Heimbach-Steins.pdf Christliche Sozialethik: Der Ansatz von Marianne Heimbach-Steins (Universität Bamberg)], PDF (1,13 MB) * [https://www.uni-muenster.de/FB2/personen/ics/heimbach-steins.html Personenseite der katholisch-theologischen Fakultät an der Universität Münster] * Marianne Heimbach-Steins in der Datenbank renommierter Wissenschaftlerinnen AcademiaNet (englisch) == Reference == <references /> [[Kategorija:Nijemci]] [[Kategorija:Teologija]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] pcvloy08l2q29w7hc4ugnehs6m7fy35 Doodia 0 725448 6432566 2022-07-25T17:10:06Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Doodia'' | slika =Starr 050125-3255 Doodia kunthiana.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Doodia kunthiana'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Doodia''''' | genus_autorstvo = <small>R.Br.</smal...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Doodia'' | slika =Starr 050125-3255 Doodia kunthiana.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Doodia kunthiana'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Doodia''''' | genus_autorstvo = <small>R.Br.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Doodia''''', monotipski rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Postoji 19 vrsta i jedan hibrid iz [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], te na [[Tihi ocean|Pacifik]]u do [[Havaji|Havaja]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-253 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Doodia aspera]]'' <small>R. Br.</small> # ''[[Doodia australis]]'' <small>(Parris) Parris</small> # ''[[Doodia brackenridgei]]'' <small>Carruth.</small> # ''[[Doodia caudata]]'' <small>(Cav.) R. Br.</small> # ''[[Doodia dissecta]]'' <small>Parris</small> # ''[[Doodia dives]]'' <small>Kunze</small> # ''[[Doodia gracilis]]'' <small>Copel.</small> # ''[[Doodia heterophylla]]'' <small>(F. M. Bailey) Domin</small> # ''[[Doodia hindii]]'' <small>Tindale ex T. C. Chambers</small> # ''[[Doodia kunthiana]]'' <small>Gaudich.</small> # ''[[Doodia linearis]]'' <small>C. Moore ex J. Sm.</small> # ''[[Doodia lyonii]]'' <small>O. Deg.</small> # ''[[Doodia marquesensis]]'' <small>E. D. Br.</small> # ''[[Doodia maxima]]'' <small>(R. Br.) J. Sm.</small> # ''[[Doodia media]]'' <small>R. Br.</small> # ''[[Doodia mollis]]'' <small>Parris</small> # ''[[Doodia paschalis]]'' <small>C. Chr.</small> # ''[[Doodia scaberula]]'' <small>Parris</small> # ''[[Doodia squarrosa]]'' <small>Colenso</small> # ''[[Doodia × digena]]'' <small>Parris</small> {{commonscat|Doodia}} {{wikispecies|Doodia}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] 4qhda3ue8plj7zxgud7c5wa7z0qnvuu Diploblechnum 0 725449 6432569 2022-07-25T17:24:28Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Diploblechnum'' | slika =Blechnum fraseri Puketi Forest Trail 1.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Diploblechnum fraseri]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Diploblechnum''''' | genus_aut...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Diploblechnum'' | slika =Blechnum fraseri Puketi Forest Trail 1.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Diploblechnum fraseri]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Diploblechnum''''' | genus_autorstvo = <small> Hayata</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Diploblechnum''''', rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Postoji 6 vrsta iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Tihi ocean|Pacifika]]. Dvije vrste su [[Nova Kaledonija|novokaledonski]] [[endem]]i<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-253 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Diploblechnum acuminatum]]'' <small>(C.T.White & Goy) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum diversifolium]]'' <small>(Mett.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum fraseri]]'' <small>(A.Cunn.) De Vol</small> # ''[[Diploblechnum lenormandii]]'' <small>(Baker) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum neglectum]]'' <small>(F.M.Bailey) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum rosenstockii]]'' <small>(Copel.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> == Sinonimi == * ''Pteridoblechnum'' <small>Hennipman</small> * ''Steenisioblechnum'' <small>Hennipman</small> {{commonscat|Diploblechnum}} {{wikispecies|Diploblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] hsxztnpjkr6cqtgrazy5rxlomy4enfy 6432570 6432569 2022-07-25T17:25:13Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Diploblechnum'' | slika =Blechnum fraseri Puketi Forest Trail 1.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Diploblechnum fraseri]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Diploblechnum''''' | genus_autorstvo = <small> Hayata</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Diploblechnum''''', rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Postoji 6 vrsta iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Tihi ocean|Pacifika]]. Dvije vrste su [[Nova Kaledonija|novokaledonski]] [[endem]]i<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-254 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Diploblechnum acuminatum]]'' <small>(C.T.White & Goy) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum diversifolium]]'' <small>(Mett.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum fraseri]]'' <small>(A.Cunn.) De Vol</small> # ''[[Diploblechnum lenormandii]]'' <small>(Baker) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum neglectum]]'' <small>(F.M.Bailey) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> # ''[[Diploblechnum rosenstockii]]'' <small>(Copel.) Gasper & V.A.O.Dittrich</small> == Sinonimi == * ''Pteridoblechnum'' <small>Hennipman</small> * ''Steenisioblechnum'' <small>Hennipman</small> {{commonscat|Diploblechnum}} {{wikispecies|Diploblechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] fh4tual3topyynsaos7vv1crc0t0v20 Lomariocycas 0 725450 6432571 2022-07-25T17:36:29Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Lomariocycas'' | slika =Blechnum schomburgkii (Blechnaceae) (49522828247).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Lomariocycas schomburgkii]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Lomariocycas'''...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Lomariocycas'' | slika =Blechnum schomburgkii (Blechnaceae) (49522828247).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Lomariocycas schomburgkii]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | genus ='''''Lomariocycas''''' | genus_autorstvo = <small>J.Sm.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Lomariocycas''''', rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice [[Blechnaceae]]. Postoji 18 vrsta iz [[neotropi|neotropa]], [[Afrika|Afrike]] i [[Madagaskar]]a. Ima nekoliko [[endem]]skih vrsta sa otočja [[Juan Fernández (otočje)|Juan Fernandez]], [[Tristan da Cunha]], [[Madagaskar]]a, [[Kuba|Kube]].<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-255 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Lomariocycas aurata]]'' <small>(Fée) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas columbiensis]]'' <small>(Hieron.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas cycadifolia]]'' <small>(Colla) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas decrescens]]'' <small>(Rakotondr.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas insularis]]'' <small>(C. V. Morton & Lellinger) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas longepetiolata]]'' <small>(Tardieu) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas longipinna]]'' <small>(Rakotondr.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas madagascariensis]]'' <small>(Tardieu) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas magellanica]]'' <small>(Desv.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas moritziana]]'' <small>(Klotzsch) Gabriel y Galán & Vicent</small> # ''[[Lomariocycas obtusifolia]]'' <small>(Ettingsh.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas palmiformis]]'' <small>(Thouars) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas rufa]]'' <small>(Spreng.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas schomburgkii]]'' <small>(Klotzsch) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas shaferi]]'' <small>(Broadh.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas tabularis]]'' <small>(Thunb.) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas werckleana]]'' <small>(Christ) Gasper & A. R. Sm.</small> # ''[[Lomariocycas yungensis]]'' <small>(J. P. Ramos) Gasper & A. R. Sm.</small> {{commonscat|Lomariocycas}} {{wikispecies|Lomariocycas}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] d403uw4pb0zmh2qqpdx73lpo9h5u4gu Parablechnum 0 725451 6432579 2022-07-25T18:17:24Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Parablechnum'' | slika =Blechnum montanum kz02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Parablechnum montanum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Parablechnum''...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Parablechnum'' | slika =Blechnum montanum kz02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Parablechnum montanum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Blechnaceae]] | subfamilia =[[Blechnoideae]] | genus ='''''Parablechnum''''' | genus_autorstvo =<small>C.Presl</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Parablechnum''''', rod [[paprati]] iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Blechnaceae]]'') kojemu pripada 65 vrsta u [[pantropi]]ma. Opisan je [[1851.]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-256 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Parablechnum acanthopodum]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum ambiguum]]'' <small>(Kaulf. ex C. Presl) C. Presl</small> # ''[[Parablechnum articulatum]]'' <small>(F. Muell.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum atropurpureum]]'' <small>(A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum bicolor]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum bolivianum]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum camfieldii]]'' <small>(Tindale) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum capense]]'' <small>(Burm. fil.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum chauliodontum]]'' <small>(Copel.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum chilense]]'' <small>(Kaulf.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum chiriquanum]]'' <small>(Broadh.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum christii]]'' <small>(C. Chr.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum cochabambense]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum confusum]]'' <small>(E. Fourn.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum corbassonii]]'' <small>(Brownlie) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum cordatum]]'' <small>(Desv.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum dilatatum]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum falciforme]]'' <small>(Liebm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum gemmascens]]'' <small>(Alston) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum glaziovii]]'' <small>(Christ) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum gregsonii]]'' <small>(Tindale) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum hieronymi]]'' <small>(Brause) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum howeanum]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum lechleri]]'' <small>(Mett.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum lima]]'' <small>(Rosenst.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum lineatum]]'' <small>(Sw.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum longistipitatum]]'' <small>(A. Rojas) comb. ined.</small> # ''[[Parablechnum loxense]]'' <small>(Kunth) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum marginatum]]'' <small>(Fée) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum milnei]]'' <small>(Carruth.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum minus]]'' <small>(R. Br.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum monomorphum]]'' <small>(R. C. Moran & B. Øllg.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum montanum]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum moranianum]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum nesophilum]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum novae-zelandiae]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum obtusum]]'' <small>(R. C. Moran & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum pacificum]]'' <small>(Lorence & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum paucipinna]]'' <small>A. R. Sm.</small> # ''[[Parablechnum pazense]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum procerum]]'' <small>(G. Forst.) C. Presl</small> # ''[[Parablechnum proliferum]]'' <small>(Rosenst.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum puniceum]]'' <small>(T. C. Chambers, P. J. Edwards & R. J. Johns) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum reflexum]]'' <small>(Rosenst. ex M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum repens]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum revolutum]]'' <small>(Alderw.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum rheophyticum]]'' <small>(R. C. Moran) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum roraimense]]'' <small>V. A. O. Dittrich & Gasper</small> # ''[[Parablechnum ryanii]]'' <small>(Kaulf.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum schiedeanum]]'' <small>(Schltdl. ex C. Presl) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum sessilifolium]]'' <small>(Klotzsch ex Christ) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum smilodon]]'' <small>(M. Kessler & Lehnert) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum squamatum]]'' <small>(M. Kessler & A. R. Sm.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum squamosissimum]]'' <small>(A. Rojas) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum stipitellatum]]'' <small>(Sodiro) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum stuebelii]]'' <small>(Hieron.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum subcordatum]]'' <small>(E. Fourn.) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum triangularifolium]]'' <small>(T. C. Chambers & P. A. Farrant) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum tuerckheimii]]'' <small>(Brause) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum usterianum]]'' <small>(Christ) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum vestitum]]'' <small>(Blume) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum wattsii]]'' <small>(Tindale) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum werffii]]'' <small>(R. C. Moran) Gasper & Salino</small> # ''[[Parablechnum wohlgemuthii]]'' <small>M. Kessler & A. R. Sm.</small> # ''[[Parablechnum wurunuran]]'' <small>(Parris) Gasper & Salino</small> {{div col end}} {{commonscat|Parablechnum}} {{wikispecies|Parablechnum}} <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rebračevke]] 98ppd8irclwwp4fpj9aasizhe4hmyda Bam (čvor) 0 725452 6432582 2022-07-25T18:35:55Z Stribør 191718 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:bs:Special:Redirect/revision/2010537|Bam (čvor)]]« wikitext text/x-wiki * Bam (Iran), [[grad]] u [[Iran|Iranu]] * Provincija Bam, Burkina Faso * Bam Margera, bivši profesionalni skateboarder i televizijska osoba * Bam Bam Bigelow, bivši [[Sjedinjene Američke Države|američki]] profesionalni [[Hrvanje|hrvač]] * BAM! Zabava , softverska tvrtka * [[Konvertibilna marka]], [[ISO 4217]] skraćenica za službenu [[Valuta|valutu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] * Zračna luka Battle Mountain (IATA kod zračne luke: BAM) u Battle Mountainu, Nevada, Sjedinjene Države * "Berkeley Art Museum" i "Pacific Film Archive" u Berkeleyju, Kalifornija, Sjedinjene Države * Glazbena akademija Brooklyn, kulturno središte u Brooklynu, New York * Bambara jezik ISO 639 kod nf2rnx0vet0qgafd5z9z5fac1ucqjxi Deparia 0 725453 6432584 2022-07-25T18:37:22Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Deparia'' | slika =Diplazium tomitaroanum Masamune.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Deparia tomitaroana]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Aspleniaceae]] | subfamilia =[[Athyrioideae]] | genus ='''''Deparia''''...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Deparia'' | slika =Diplazium tomitaroanum Masamune.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Deparia tomitaroana]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Polypodiales]] | familia =[[Aspleniaceae]] | subfamilia =[[Athyrioideae]] | genus ='''''Deparia''''' | genus_autorstvo = <small>Alston</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Deparia''''', veliki rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''; 79 vrsta i 6 hibreida. Rod je raširen uglavnom u [[Kina|Kini]], nešto tropskoj [[Azija]], [[Tihi ocean|Pacifik]]u, nekoliko [[Madagaskar]]u, 1 u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Vrsta navedenih u bazi podataka je 79 i 6 hibrida<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-257 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Deparia abbreviata]]'' <small>(W. M. Chu) Z. R. He</small> # ''[[Deparia acrostichoides]]'' <small>(Sw.) M. Kato</small> # ''[[Deparia allantodioides]]'' <small>(Bedd.) M. Kato</small> # ''[[Deparia auriculata]]'' <small>(W. M. Chu & Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia biserialis]]'' <small>(Baker) M. Kato</small> # ''[[Deparia bonincola]]'' <small>(Nakai) M. Kato</small> # ''[[Deparia boryana]]'' <small>(Willd.) M. Kato</small> # ''[[Deparia brevipinna]]'' <small>(Ching & K. H. Shing ex Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia cataracticola]]'' <small>M. Kato</small> # ''[[Deparia chinensis]]'' <small>(Ching) X. S. Guo & C. Du</small> # ''[[Deparia confluens]]'' <small>(Kunze) M. Kato</small> # ''[[Deparia confusa]]'' <small>(Ching & Y. P. Hsu) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia conilii]]'' <small>(Franch. & Sav.) M. Kato</small> # ''[[Deparia coreana]]'' <small>(Christ) M. Kato</small> # ''[[Deparia dawuense]]'' <small>C. M. Kuo ined.</small> # ''[[Deparia dickasonii]]'' <small>M. Kato</small> # ''[[Deparia dimorphophylla]]'' <small>(Koidz.) M. Kato</small> # ''[[Deparia dolosa]]'' <small>(Christ) M. Kato</small> # ''[[Deparia erecta]]'' <small>(Z. R. Wang) M. Kato</small> # ''[[Deparia falcatipinnula]]'' <small>(Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia fenzliana]]'' <small>(Luerss.) M. Kato</small> # ''[[Deparia formosana]]'' <small>(Rosenst.) R. Sano</small> # ''[[Deparia forsythii-majoris]]'' <small>(C. Chr.) M. Kato</small> # ''[[Deparia giraldii]]'' <small>(Christ) X. C. Zhang</small> # ''[[Deparia gordonii]]'' <small>(Baker) M. Kato</small> # ''[[Deparia hainanensis]]'' <small>(Ching) R. Sano</small> # ''[[Deparia henryi]]'' <small>(Baker) M. Kato</small> # ''[[Deparia heterophlebia]]'' <small>(Mett. ex Baker) R. Sano</small> # ''[[Deparia hirtirachis]]'' <small>(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia japonica]]'' <small>(Thunb.) M. Kato</small> # ''[[Deparia jinfoshanensis]]'' <small>(Z. Y. Liu) Z. R. He</small> # ''[[Deparia jiulungensis]]'' <small>(Ching) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia kaalaana]]'' <small>(Copel.) M. Kato</small> # ''[[Deparia kiusiana]]'' <small>(Koidz.) M. Kato</small> # ''[[Deparia lancea]]'' <small>(Thunb.) Fraser-Jenk.</small> # ''[[Deparia liangshanensis]]'' <small>(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia lobatocrenata]]'' <small>(Tagawa) M. Kato</small> # ''[[Deparia longipes]]'' <small>(Ching) Shinohara</small> # ''[[Deparia longipilosa]]'' <small>Rakotondr.</small> # ''[[Deparia ludingensis]]'' <small>(Z. R. Wang & Li Bing Zhang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia lushanensis]]'' <small>(J. X. Li) Z. R. He</small> # ''[[Deparia macdonellii]]'' <small>(Bedd.) M. Kato</small> # ''[[Deparia marginalis]]'' <small>(Hillebr.) M. Kato</small> # ''[[Deparia marojejyensis]]'' <small>(Tardieu) M. Kato</small> # ''[[Deparia membranacea]]'' <small>(Ching & Z. Y. Liu) Fraser-Jenk.</small> # ''[[Deparia minamitanii]]'' <small>Seriz.</small> # ''[[Deparia okuboana]]'' <small>(Makino) M. Kato</small> # ''[[Deparia omeiensis]]'' <small>(Z. R. Wang) M. Kato</small> # ''[[Deparia otomasui]]'' <small>(Sa. Kurata) Seriz.</small> # ''[[Deparia pachyphylla]]'' <small>(Ching) Z. R. He</small> # ''[[Deparia parvisora]]'' <small>(C. Chr.) M. Kato</small> # ''[[Deparia petersenii]]'' <small>(Kunze) M. Kato</small> # ''[[Deparia polyrhiza]]'' <small>(Baker) Seriz.</small> # ''[[Deparia prolifera]]'' <small>(Kaulf.) Hook. & Grev.</small> # ''[[Deparia pseudoconilii]]'' <small>(Seriz.) Seriz.</small> # ''[[Deparia pterorachis]]'' <small>(Christ) M. Kato</small> # ''[[Deparia pycnosora]]'' <small>(Christ) M. Kato</small> # ''[[Deparia septentrionalis]]'' <small>Rakotondr.</small> # ''[[Deparia setigera]]'' <small>(Ching ex Y. T. Hsieh) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia shandongensis]]'' <small>(J. X. Li & Z. C. Ding) Z. R. He</small> # ''[[Deparia shennongensis]]'' <small>(Ching, Boufford & K. H. Shing) X. C. Zhang</small> # ''[[Deparia sichuanensis]]'' <small>(Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia stellata]]'' <small>Wardani</small> # ''[[Deparia stenoptera]]'' <small>(Christ) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia subfluvialis]]'' <small>(Hayata) M. Kato</small> # ''[[Deparia subsimilis]]'' <small>(Christ) Fraser-Jenk.</small> # ''[[Deparia tenuifolia]]'' <small>(Kirk) M. Kato</small> # ''[[Deparia thwaitesii]]'' <small>(A. Braun ex Mett.) Christenh.</small> # ''[[Deparia timetensis]]'' <small>(E. D. Br.) M. Kato</small> # ''[[Deparia tomitaroana]]'' <small>(Masam.) R. Sano</small> # ''[[Deparia truncata]]'' <small>(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia unifurcata]]'' <small>(Baker) M. Kato</small> # ''[[Deparia vegetior]]'' <small>(Kitag.) X. C. Zhang</small> # ''[[Deparia vermiformis]]'' <small>(Ching, Boufford & K. H. Shing) Z. R. Wang</small> # ''[[Deparia viridifrons]]'' <small>(Makino) M. Kato</small> # ''[[Deparia wangzhongrenii]]'' <small>L. Y. Kuo, M. Kato & W. L. Chiou</small> # ''[[Deparia wilsonii]]'' <small>(Christ) X. C. Zhang</small> # ''[[Deparia yunnanensis]]'' <small>(Ching) R. Sano</small> # ''[[Deparia zeylanica]]'' <small>(Hook.) M. Kato</small> # ''[[Deparia × angustata]]'' <small>(Nakai) Nakaike</small> # ''[[Deparia × kanghsienensis]]'' <small>(Ching & Y. P. Hsu) Z. R. He</small> # ''[[Deparia × kiyozumiana]]'' <small>(Sa. Kurata) Shimura</small> # ''[[Deparia × nakaikeana]]'' <small>Fraser-Jenk.</small> # ''[[Deparia × nanakuraensis]]'' <small>K. Hori</small> # ''[[Deparia × nanchuanensis]]'' <small>(Ching & Z. Y. Liu) Z. R. He</small> {{div col end}} == Sinonimi == * ''Neotriblemma'' <small>Nakaike</small> * ''Athyriopsis'' <small>Ching</small> * ''Deparia sect.Athyriopsis'' <small>(Ching) M.Kato</small> * ''Deparia sect.Dryoathyrium'' <small>(Ching) M.Kato</small> * ''Deparia sect.Lunathyrium'' <small>(Koidz.) M.Kato</small> * ''Dictyodroma'' <small>Ching</small> * ''Dryoathyrium'' <small>Ching</small> * ''Lunathyrium'' <small>Koidz.</small> * ''Lunathyrium sect.Athyriopsis'' <small>(Ching) Ohba</small> * ''Lunathyrium sect.Dryoathyrium'' <small>(Ching) Ohba</small> * ''Parathyrium'' <small>Holttum</small> * ''xDepazium'' <small>Nakaike</small> * ''xNeotribleparia'' <small>Nakaike</small> {{commonscat|Deparia}} {{wikispecies|Deparia}} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Osladolike]] j93yzlj5zqpnjasxsn8f9t44pxi3fhe Razgovor:Festival Omladina 1975. 1 725454 6432590 2022-07-25T18:58:33Z 46.217.48.43 /* Snimci */ novi odlomak wikitext text/x-wiki == Snimci == Mogu li se naci snimci Festivala Omladina 75? [[Posebno:Doprinosi/46.217.48.43|46.217.48.43]] 20:58, 25. srpnja 2022. (CEST) k7g7dcgj5fv4jdbvsckd2vjiezrch9f Boholia 0 725455 6432608 2022-07-25T19:39:22Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Boholia'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =[[Airospermeae]] | genus ='''''Boholia''''' | genus_autorstvo = <small>Me...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Boholia'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =[[Airospermeae]] | genus ='''''Boholia''''' | genus_autorstvo = <small>Merr.</small> | species =''B. nematostylis'' | subspecies = | dvoimeno =''Boholia nematostylis'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Merr.</small> | karta_raspon = }} '''''Boholia''''', biljni rod iz porodice [[Broćevke|broćevki]] smješten u tribus ''[[Airospermeae]]''. Jedina vrsta je ''B. nematostylis'' iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]]: [[Mali sundski otoci]], [[Filipini]] (otok [[Bohol]]), [[Sumatra]] i [[Borneo]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-10167 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Boholia}} {{wikispecies|Boholia}} [[Kategorija:Ixoroideae]] 7qr7dv1jupevmixjubhf34o6k14ujjn 6432609 6432608 2022-07-25T19:40:38Z Zeljko 1196 /* Izvori */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Boholia'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =[[Airospermeae]] | genus ='''''Boholia''''' | genus_autorstvo = <small>Merr.</small> | species =''B. nematostylis'' | subspecies = | dvoimeno =''Boholia nematostylis'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Merr.</small> | karta_raspon = }} '''''Boholia''''', biljni rod iz porodice [[Broćevke|broćevki]] smješten u tribus ''[[Airospermeae]]''. Jedina vrsta je ''B. nematostylis'' iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]]: [[Mali sundski otoci]], [[Filipini]] (otok [[Bohol]]), [[Sumatra]] i [[Borneo]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-10167 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Boholia}} {{wikispecies|Boholia}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] cxux0pieb8b7zf76fau6avi2k7as3jl 6432610 6432609 2022-07-25T19:40:55Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Boholia]] na [[Boholia nematostylis]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Boholia'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =[[Airospermeae]] | genus ='''''Boholia''''' | genus_autorstvo = <small>Merr.</small> | species =''B. nematostylis'' | subspecies = | dvoimeno =''Boholia nematostylis'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Merr.</small> | karta_raspon = }} '''''Boholia''''', biljni rod iz porodice [[Broćevke|broćevki]] smješten u tribus ''[[Airospermeae]]''. Jedina vrsta je ''B. nematostylis'' iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]]: [[Mali sundski otoci]], [[Filipini]] (otok [[Bohol]]), [[Sumatra]] i [[Borneo]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-10167 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Boholia}} {{wikispecies|Boholia}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] cxux0pieb8b7zf76fau6avi2k7as3jl 6432612 6432610 2022-07-25T19:41:03Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Boholia nematostylis]] na [[Boholia]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Boholia'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Cinchonoideae]] | tribus =[[Airospermeae]] | genus ='''''Boholia''''' | genus_autorstvo = <small>Merr.</small> | species =''B. nematostylis'' | subspecies = | dvoimeno =''Boholia nematostylis'' | dvoimeno_autorstvo = <small>Merr.</small> | karta_raspon = }} '''''Boholia''''', biljni rod iz porodice [[Broćevke|broćevki]] smješten u tribus ''[[Airospermeae]]''. Jedina vrsta je ''B. nematostylis'' iz [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]]: [[Mali sundski otoci]], [[Filipini]] (otok [[Bohol]]), [[Sumatra]] i [[Borneo]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-10167 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Boholia}} {{wikispecies|Boholia}} [[Kategorija:Cinchonoideae]] cxux0pieb8b7zf76fau6avi2k7as3jl Boholia nematostylis 0 725457 6432613 2022-07-25T19:41:03Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Boholia nematostylis]] na [[Boholia]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Boholia]] 4e7dw363y0cblda8td2m1ltawfddx1p Gardenieae 0 725458 6432672 2022-07-25T21:05:47Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Gardenieae'' | slika = 梔子屬 Gardenia vietnamensis -香港迪欣湖 Inspiration Lake, Hong Kong- (9226996237).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Gardenia vietnamensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | sub...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Gardenieae'' | slika = 梔子屬 Gardenia vietnamensis -香港迪欣湖 Inspiration Lake, Hong Kong- (9226996237).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Gardenia vietnamensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Rubiaceae]] | subfamilia =[[Ixoroideae]] | tribus ='''''Gardenieae''''' | tribus_autorstvo =<small>A. Rich. ex DC.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Gardenieae''''', tribus [[Broćevke|broćevki]], dio potporodice ''[[Ixoroideae]]''. Sastoji se od više podtribusa i rodova priznate vrste<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#1658781201 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022</ref> rasprostranjene po jugoistočnoj [[Kina|Kini]], [[Hainan]]u i [[Vijetnam]]u. Opisan [[1830.]]<ref>[http://legacy.tropicos.org/Name/40010038 Tropicos] pristupljeno 12. srpnja 2020</ref> == Rodovi == {{div col|cols=3}} *podtribus osnovna skupina Gardenieae # ''[[Schumanniophyton]]'' <small>Harms</small> (3 spp.) *podtribus Alibertia # ''[[Stachyarrhena]]'' <small>Hook. fil.</small> (13 spp.) # ''[[Glossostipula]]'' <small>Lorence</small> (3 spp.) # ''[[Stenosepala]]'' <small>C. H. Perss.</small> (1 sp.) # ''[[Agouticarpa]]'' <small>C. H. Perss.</small> (7 spp.) # ''[[Kutchubaea]]'' <small>Fisch. ex DC.</small> (13 spp.) # ''[[Duroia]]'' <small>L. fil.</small> (37 spp.) # ''[[Amaioua]]'' <small>Aubl.</small> (12 spp.) # ''[[Cordiera]]'' <small>A. Rich.</small> (25 spp.) # ''[[Alibertia]]'' <small>A. Rich.</small> (15 spp.) # ''[[Melanopsidium]]'' <small>Colla</small> (1 sp.) # ''[[Riodocea]]'' <small>Delprete</small> (1 sp.) # ''[[Botryarrhena]]'' <small>Ducke</small> (2 spp.) *podtribus Gardenia # ''[[Genipa]]'' <small>L.</small> (3 spp.) # ''[[Ceriscoides]]'' <small>(Hook. fil.) Tirveng.</small> (11 spp.) # ''[[Brenania]]'' <small>Keay</small> (2 spp.) # ''[[Gardenia]]'' <small>Ellis</small> (130 spp.) # ''[[Larsenaikia]]'' <small>Tirveng.</small> (3 spp.) # ''[[Kailarsenia]]'' <small>Tirveng.</small> (6 spp.) # ''[[Adenorandia]]'' <small>Vermoesen</small> (1 sp.) # ''[[Byrsophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (2 spp.) # ''[[Coddia]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) *podtribus Rothmannia # ''[[Aulacocalyx]]'' <small>Hook. fil.</small> (11 spp.) # ''[[Heinsenia]]'' <small>K. Schum.</small> (1 sp.) # ''[[Rothmannia]]'' <small>Thunb.</small> (23 spp.) # ''[[Singaporandia]]'' <small>K. M. Wong</small> (1 sp.) # ''[[Ridsdalea]]'' <small>J. T. Pereira & K. M. Wong</small> (34 spp.) # ''[[Phellocalyx]]'' <small>Bridson</small> (1 sp.) # ''[[Gardeniopsis]]'' <small>Miq.</small> (1 sp.) # ''[[Kochummenia]]'' <small>K. M. Wong</small> (3 spp.) *podtribus Aidia # ''[[Morelia]]'' <small>A. Rich. ex DC.</small> (1 sp.) # ''[[Hyperacanthus]]'' <small>E. Mey. ex Bridson</small> (11 spp.) # ''[[Aidia]]'' <small>Lour.</small> (52 spp.) # ''[[Aidiopsis]]'' <small>Tirveng.</small> (2 spp.) # ''[[Himalrandia]]'' <small>T. Yamaz.</small> (2 spp.) # ''[[Alleizettella]]'' <small>Pit.</small> (2 spp.) # ''[[Pseudaidia]]'' <small>Tirveng.</small> (1 sp.) # ''[[Fosbergia]]'' <small>Tirveng. & Sastre</small> (4 spp.) # ''[[Aoranthe]]'' <small>Somers</small> (5 spp.) # ''[[Benkara]]'' <small>Adans.</small> (20 spp.) # ''[[Oxyceros]]'' <small>Lour.</small> (13 spp.) Podtribus Massularia # ''[[Massularia]]'' <small>(K. Schum.) Hoyle</small> (2 spp.) *podtribus Randia # ''[[Tocoyena]]'' <small>Aubl.</small> (23 spp.) # ''[[Sphinctanthus]]'' <small>Benth.</small> (9 spp.) # ''[[Rosenbergiodendron]]'' <small>Fagerl.</small> (4 spp.) # ''[[Casasia]]'' <small>A. Rich.</small> (10 spp.) # ''[[Randia]]'' <small>L.</small> (108 spp.) # ''[[Melanoxerus]]'' <small>Kainul. & B. Bremer</small> (4 spp.) # ''[[Preussiodora]]'' <small>Keay</small> (1 sp.) # ''[[Pleiocoryne]]'' <small>Rauschert</small> (1 sp.) # ''[[Oligocodon]]'' <small>Keay</small> (1 sp.) # ''[[Euclinia]]'' <small>Salisb.</small> (2 spp.) # ''[[Macrosphyra]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) # ''[[Calochone]]'' <small>Keay</small> (2 spp.) *podtribus Porterandia # ''[[Brachytome]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) # ''[[Dioecrescis]]'' <small>Tirveng.</small> (1 sp.) # ''[[Tamilnadia]]'' <small>Tirveng. & Sastre</small> (1 sp.) # ''[[Vidalasia]]'' <small>Tirveng.</small> (5 spp.) # ''[[Rubovietnamia]]'' <small>Tirveng.</small> (4 spp.) # ''[[Duperrea]]'' <small>Pierre ex Pit.</small> (1 sp.) # ''[[Porterandia]]'' <small>Ridl.</small> (23 spp.) # ''[[Pitardella]]'' <small>Tirveng.</small> (3 spp.) # ''[[Tarennoidea]]'' <small>Tirveng. & Sastre</small> (2 spp.) # ''[[Atractocarpus]]'' <small>Schltr. & K. Krause</small> (40 spp.) # ''[[Deccania]]'' <small>Tirveng.</small> (1 sp.) # ''[[Catunaregam]]'' <small>Wolf</small> (14 spp.) # ''[[Bungarimba]]'' <small>K. M. Wong</small> (4 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{WProjekti |commonscat = Gardenieae |wikivrste = Gardenieae }} [[Kategorija:Gardenieae| ]] [[Kategorija:Ixoroideae]] 6bhglbmbl6936ms9dh2mayrgj3nbirk Kategorija:Saccolomataceae 14 725459 6432697 2022-07-25T21:53:03Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Osladolike]]«. wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Osladolike]] 8dnsp8jcr2916hwndtylgmp4itirkur Razgovor:Velenje 1 725460 6432709 2022-07-25T22:53:55Z 93.142.209.122 /* Oznaka na karti */ novi odlomak wikitext text/x-wiki == Oznaka na karti == Oznaka na karti je kriva, grad je zapravo dosta južnije. [[Posebno:Doprinosi/93.142.209.122|93.142.209.122]] 00:53, 26. srpnja 2022. (CEST) 19n6vz2b3lb5ffkqcj02oqbyw5g7t8k Ivo Šprlje 0 725461 6432722 2022-07-26T03:13:46Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Ivo Šprlje]] na [[Ivan Šprlje]]: izvor u članku wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ivan Šprlje]] h0xnn9ok7fidvkn1fmr3vt1kksxcofc Gorenje (poduzeće) 0 725462 6432729 2022-07-26T04:31:53Z Ponor 38361 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:sl:Special:Redirect/revision/5617026|Gorenje (podjetje)]]« wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka|ime=Gorenje|osnutak=1950.|sjedište=[[Velenje]], [[Slovenija]]|proizvodi=[[kućni uređaji]], [[bijela tehnika]]|prihod=1,258 milijarda [[Euro|eura]] ([[2016.]])|neto_dobit=56 milijuna eura ([[2019.]])|zaposleni=11 000 ([[2012.]])<ref>{{cite web |title=Skupina Gorenje - Skupina Gorenje |url=http://www.gorenjegroup.com/si/skupinagorenje |work=Gorenjegroup.com |publisher=Gorenje |accessdate=12 March 2014}}</ref>|web=[https://www.gorenje.si gorenje.si]|vlasnik=[[Hisense]] ([[Kina]])|vrsta=[[d.o.o.]]}}'''Gorenje''' je [[Slovenija|slovenska]] [[Poduzeće|tvrtka]] koja se bavi proizvodnjom i prodajom [[Kućni uređaji|kućnih uređaja]] i bijele tehnike. Jedan je od najvećih slovenskih izvoznika koji prodaju ima u više od 70 zemalja svijeta. Među prvih je osam najvećih proizvođača kućnih uređaja u Europi, s 4 % tržišnog udjela. Od 2018. godine u vlasništvu je [[Kina|kineske]] tvrtke [[Hisense]]. Prihodi od prodaje dolaze 83 % of kućanskih aparata, 6 % od unutarnje opreme i 11 % od trgovine i usluga. Najveći udio u prodaji ostvaruje u [[Europska unija|Europskoj uniji]], gdje prodaje 57 %, u istočnoj Europi 37 % i u drugim zemljama 6 %. Grupa Gorenje prodaje 90 % proizvoda pod vlastitim [[Robna marka|markama]], a godišnje proizvodi oko 3,7 milijuna velikih uređaja. Društvo se sastoji od krovne organizacije Gorenje [[d.o.o.]] i 101 tvrtke, od kojih je 78 u inozemstvu. Prema ugovoru s Rotisom, Gorenje proizvodi oklopna vozila [[Patria AMV]]. == Povijest == Godine [[1950.]] u slovenskom je selu Gorenju naredbom [[FNRJ|jugoslavenske]] vlade osnovano Gorenje na čelu s Ivanom Atelšekom. Godine 1958. počeli su proizvoditi peći na kruta [[goriva]]. Godine 1960. sjedište poduzeća seli se u [[Velenje]]. Godine 1961. prvih 200 štednjaka izvezeno je u Njemačku. [[1970-ih|Sedamdesetih godina]] dvadesetog stoljeća poduzeće je zapošljavalo 20 000 ljudi. Prodajna mreža proširena je na [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] (Njemačka, Austrija, Francuska, Danska i Italija) i Australiju. Godine 1978. Gorenje je kupilo njemačku tvrtku Körting. U [[1980-ih|1980-im]] izvoz se proširio na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Države]]. U [[1990-ih|1990-im]] Gorenje je proširilo izvoz uglavnom u [[Istočna Europa|Istočnu Europu]]. Godine 1997. Gorenje se transformira u [[dioničko društvo]], a 2019. u [[društvo ograničene odgovornosti]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gorenje.com www.gorenje.com] * [[Kategorija:Slovenske tvrtke]] 5kc5f5whdsph8urv80v94mlvr4v4dl1 6432731 6432729 2022-07-26T04:55:39Z Ponor 38361 ur. wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka|ime=Gorenje|osnutak=1950.|sjedište=[[Velenje]], [[Slovenija]]|proizvodi=[[kućni uređaji]], [[bijela tehnika]]|prihod=1,258 milijarda [[Euro|eura]] ([[2016.]])|neto_dobit=56 milijuna eura ([[2019.]])|zaposleni=11 000 ([[2012.]])<ref>{{cite web |title=Skupina Gorenje - Skupina Gorenje |url=http://www.gorenjegroup.com/si/skupinagorenje |work=Gorenjegroup.com |publisher=Gorenje |accessdate=12 March 2014}}</ref>|web=[https://www.gorenje.si gorenje.si]|vlasnik=[[Hisense]] ([[Kina]])|vrsta=[[d.o.o.]]}}'''Gorenje''' je [[Slovenija|slovenska]] [[Poduzeće|tvrtka]] koja se bavi proizvodnjom i prodajom [[Kućni uređaji|kućnih uređaja]]. Jedan je od najvećih slovenskih [[Izvoz|izvoznika]] koji prodaju ima u više od 70 zemalja svijeta. Među prvih je osam najvećih proizvođača kućnih uređaja u Europi, s 4 % tržišnog udjela. Od 2018. godine u vlasništvu je [[Kina|kineske]] tvrtke [[Hisense]]. Prihodi od prodaje dolaze 83 % of kućanskih aparata, 6 % od unutarnje opreme i 11 % od trgovine i usluga. Najveći udio u prodaji ostvaruje u [[Europska unija|Europskoj uniji]], gdje prodaje 57 %, u istočnoj Europi 37 % i u drugim zemljama 6 %. Grupa Gorenje prodaje 90 % proizvoda pod vlastitim [[Robna marka|markama]], a godišnje proizvodi oko 3,7 milijuna velikih uređaja. Društvo se sastoji od krovne organizacije Gorenje [[d.o.o.]] i 101 tvrtke, od kojih je 78 u inozemstvu. Prema ugovoru s Rotisom, Gorenje proizvodi [[Borbeno oklopno vozilo|oklopna vozila]] [[Patria AMV]]. == Povijest == Godine [[1950.]] u slovenskom je selu Gorenju naredbom [[FNRJ|jugoslavenske]] vlade osnovano Gorenje na čelu s Ivanom Atelšekom. Godine 1958. počeli su proizvoditi peći na kruta [[goriva]]. Godine 1960. sjedište poduzeća seli se u [[Velenje]]. Godine 1961. prvih 200 [[Štednjak|štednjaka]] izvezeno je u Njemačku. [[1970-ih|Sedamdesetih godina]] dvadesetog stoljeća poduzeće je zapošljavalo 20 000 ljudi. Prodajna mreža proširena je na [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] (Njemačka, Austrija, Francuska, Danska i Italija) i Australiju. Godine 1978. Gorenje je kupilo njemačku tvrtku Körting. U [[1980-ih|1980-im]] izvoz se proširio na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Države]]. U [[1990-ih|1990-im]] Gorenje je proširilo izvoz uglavnom u [[Istočna Europa|Istočnu Europu]]. Godine 1997. Gorenje se transformira u [[dioničko društvo]], a 2019. u [[društvo s ograničenom odgovornošću]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gorenje.com www.gorenje.com] [[Kategorija:Slovenske tvrtke]] qq75qtiwmi1uhjb7xchv2so7716duc1 6432732 6432731 2022-07-26T05:11:06Z Ponor 38361 corr. wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka|ime=Gorenje|osnutak=1950.|sjedište=[[Velenje]], [[Slovenija]]|proizvodi=[[kućni uređaji]], [[bijela tehnika]]|prihod=1,258 milijarda [[Euro|eura]] ([[2016.]])|neto_dobit=56 milijuna eura ([[2019.]])|zaposleni=11 000 ([[2013.]])<ref>{{cite web |title=Skupina Gorenje |url=https://web.archive.org/web/20150109120648/http://www.gorenjegroup.com/si/gorenje-group/o-skupini-gorenje |work=Gorenjegroup.com |accessdate=2015-01-09}}</ref>|web=[https://www.gorenje.si gorenje.si]|vlasnik=[[Hisense]] ([[Kina]])|vrsta=[[d.o.o.]]}}'''Gorenje''' je [[Slovenija|slovenska]] [[Poduzeće|tvrtka]] koja se bavi proizvodnjom i prodajom [[Kućni uređaji|kućnih uređaja]]. Jedan je od najvećih slovenskih [[Izvoz|izvoznika]] koji prodaju ima u više od 70 zemalja svijeta. Među prvih je osam najvećih proizvođača kućnih uređaja u Europi, s 4 % tržišnog udjela. Od 2018. godine u vlasništvu je [[Kina|kineske]] tvrtke [[Hisense]]. Prihodi od prodaje dolaze 83 % of kućanskih aparata, 6 % od unutarnje opreme i 11 % od trgovine i usluga. Najveći udio u prodaji ostvaruje u [[Europska unija|Europskoj uniji]], gdje prodaje 57 %, u istočnoj Europi 37 % i u drugim zemljama 6 %. Grupa Gorenje prodaje 90 % proizvoda pod vlastitim [[Robna marka|markama]], a godišnje proizvodi oko 3,7 milijuna velikih uređaja. Društvo se sastoji od krovne organizacije Gorenje [[d.o.o.]] i 101 tvrtke, od kojih je 78 u inozemstvu. Prema ugovoru s Rotisom, Gorenje proizvodi [[Borbeno oklopno vozilo|oklopna vozila]] [[Patria AMV]]. == Povijest == Nacionalizacijom kovačnice u slovenskom selu Gorenju 1950. godine naredbom je [[FNRJ|jugoslavenske]] vlade osnovano poduzeće Gorenje. Godine 1953. na čelo mu dolazi Ivan Atelšek s vizijom širenja proizvodnje.<ref>{{Citiranje weba|title=Šest desetletij Gorenja|url=http://www.gorenje.com/highlights/si/zgodovina/sest-desetletij-gorenja|url-status=live|access-date=2022-07-26|website=www.gorenje.com}}</ref> Godine 1958. počeli su proizvoditi peći na kruta [[goriva]]. Godine 1960. sjedište poduzeća seli se u [[Velenje]]. Godine 1961. prvih 200 [[Štednjak|štednjaka]] izvezeno je u Njemačku. [[1970-ih|Sedamdesetih godina]] dvadesetog stoljeća poduzeće je zapošljavalo 20 000 ljudi. Prodajna mreža proširena je na [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] (Njemačka, Austrija, Francuska, Danska i Italija) i Australiju. Godine 1978. Gorenje je kupilo njemačku tvrtku Körting. U [[1980-ih|1980-im]] izvoz se proširio na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Države]]. U [[1990-ih|1990-im]] Gorenje je proširilo izvoz uglavnom u [[Istočna Europa|Istočnu Europu]]. Godine 1997. Gorenje se transformira u [[dioničko društvo]], a 2019. u [[društvo s ograničenom odgovornošću]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gorenje.com www.gorenje.com] [[Kategorija:Slovenske tvrtke]] 0872y7di6jk0ztf53ckxs6o8kkxdegz She-Hulk (televizijska serija) 0 725463 6432739 2022-07-26T06:03:18Z Zviz2401 102709 Zviz2401 premješta stranicu [[She-Hulk (televizijska serija)]] na [[She-Hulk: Attorney at Law]]: promijenjeno je ime serije wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[She-Hulk: Attorney at Law]] guvpft0runo6fvuz5goqc6pmksjxq40 Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.) 0 725464 6432742 2022-07-26T06:26:59Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] na [[Umjetnički aktivizam]]: velik dio članka je o [[:en:Atrivism]]u wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Umjetnički aktivizam]] s1ht1xd32nabcot2rk9mhuwsn76g6nb Razgovor:Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.) 1 725465 6432744 2022-07-26T06:26:59Z Ponor 38361 Ponor premješta stranicu [[Razgovor:Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] na [[Razgovor:Umjetnički aktivizam]]: velik dio članka je o [[:en:Atrivism]]u wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Umjetnički aktivizam]] ldwlcohkn551tm9vngp8sw24sh5mast ZB ABeh 150 0 725466 6432757 2022-07-26T08:44:44Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/213788096|ZB ABeh 150]]« wikitext text/x-wiki {{Infobox Schienenfahrzeug|Baureihe=ABeh 150|Hersteller=[[Stadler Rail]]|Baujahre=2012–2013|Ausmusterung=|Anzahl=4|Abbildung=ZB ABeh 150 002.jpg|Name=ABeh 150 202 in Interlaken|Nummerierung=ABeh 150 001–004|Achsformel=Bo’1Az’Az1’Bo’+2’2’+Bo’1Az’Az1’Bo’|Bauart=|Gattung=|Spurweite=1000 mm|Treibraddurchmesser=|VorneLaufraddurchmesser=|HintenLaufraddurchmesser=|AussenLaufraddurchmesser=|InnenLaufraddurchmesser=|Laufraddurchmesser=|Anfahrzugkraft=240 kN (Adhäsion);<br /> 200 kN (Zahnrad)|Bremskraft=|Beschleunigung=|Bremsverzögerung=|Leistungskennziffer=|Höchstgeschwindigkeit=120 km/h (Adhäsion) <br /> 40 km/h (Zahnrad, bergwärts)<br />27,5 – 32 km/h (Zahnrad, talwärts)|LängeÜberKupplung=126'000 mm|LängeÜberPuffer=|Länge=|Höhe=4050 mm|Breite=2650 mm|Drehzapfenabstand=|AchsabstandDerFahrgestelle=2000 mm (Adhäsionstriebdrehgestell)<br />2380 mm (Zahnradtriebdrehgestell)<br />1900 mm (Bremsdrehgestell)|FesterRadstand=|Gesamtradstand=|RadstandMitTender=|Leermasse=|Dienstmasse=200 t|Motorentyp=TMF 42-38-4|Motorbauart=|Nenndrehzahl=|Leistungsübertragung=|Tankinhalt=|Stromsystem=15 kV, 16,7 Hz ~|Stromübertragung=[[Oberleitung]]|Kurzzeitleistung=|Stundenleistung=2800 kW (Adhäsion)<br />3200 kW (Zahnrad)|AnzahlFahrmotoren=12|Fahrstufenschalter=|Zahnradsystem=Riggenbach|Antriebszahnräder=4|Bremszahnräder=|GrößeZahnrad=|Beharrungsbremse=|Gefälle=35 ‰ (Adhäsion)<br />120 ‰ (Zahnrad)|Raddurchmesser=810 mm|Sitzplätze=317<br />davon 1. Klasse: 74<br />Klappsitze: 10|Stehplätze=|Fußbodenhöhe=1100 mm; 420 mm Niederflur|Niederfluranteil=|Klassen=2}} '''ABeh 150''' je zglobni vagon koji koristi Zentralbahn za prianjanje i vodove sa zupčastom letvom. Razvio ga je i izgradio Stadler Rail, a poznat '''je''' i kao '''Adler''' '''(''' '''Alpinski''' dinamički '''lagani''' elegantni '''putnički''' vlak). == Povijest == Vlakovi su naručeni 2009. godine. Namijenjeni su međuregionalnom prometu između Luzerna i Interlakena. To su vozila s najdužim metarskim kolosijekom koju je Stadler napravio do danas. U upotrebi su od 2012. godine i do 2013. postupno će zamijeniti dosadašnje vlakove na lokomotivu. == Techničke značajke == [[Datoteka:Zahnradantrieb_mit_exzentrischer_Höherverstellung.png|lijevo|mini|180x180px| Pogon zupčanika s ekscentrom &#xAD; podešavanje visine smicanja s osovinom kotača (tamnocrvena), šupljom osovinom (crveno), [[Ležaj|ležajem]] (plavo) i pogonskim/kočnim zupčanikom (crno)]] Vlakovi se sastoje od dva trodijelna poluvlaka, koji mogu voziti i sami, te bistro vagona bez pogona u sredini. Mogu se spajati s trodijelnim ZB ABeh 160/161 . Četiri od sedam ulaza po strani su u niskom dijelu. Vagoni su klimatizirani. Imaju velike panoramske prozore, a tu su i nosači za bicikle i skije. Prianjanje i pogon zupčanika mehanički su potpuno odvojeni jedan od drugog, tako da ne može doći do proklizavanja. Okretna postolja na krajevima poluvlaka su adhezijska pogonska postolja. Oni se protežu po dijelovima stalka i tamo daju oko trećinu pogonske snage. Okretna postolja zupčanika ispod središnjeg dijela dizajnirana su s dvije pogonske osovine. Unutarnji nosi pogon zupčanika. Novorazvijeni prijenos zupčanika s ekscentričnim podešavanjem visine koristi se na ABeh 150, čiji dizajn odgovara konvencionalnom pogonu zupčanika s osovinskim ležajem, kao što je poznato kod čistih zupčanika. Pogonski ili kočni zupčanici nisu oslonjeni izravno na osovinu sklopa kotača, već na dodatnu [[Vratilo|šuplju osovinu]] koja je povezana s osovinom sklopa kotača preko ekscentričnih diskova. <ref>{{Citiranje knjige|last=Beat Feusi, Reinhard Zuber, Gerhard Züger|title=Neue Zahnrad-Triebzüge ABeh 150, ABeh 160 und ABeh 161 für die Zentralbahn|date=2017|publisher=Minirex|pages=192–199|issue=4}}</ref> Okretanjem ekscentričnih diskova, zahvat zubaca se lako može podesiti u sedam stupnjeva od 5 do 5, ovisno o istrošenosti kotača&nbsp;mm, što rezultira trošenjem kotača od 35 umjesto 12&nbsp;mm je moguće. <ref> Peter Fehr: [https://www.voev.ch/de/Service/Downloadsindex.php?section=downloads&download=2971 ''Neues Rollmaterial zb.''] Die neue Generation Zahnradtriebzug. Unterlagen für die Fachtagung TST des [[Verband öffentlicher Verkehr|Verbands öffentlicher Verkehr]], 2. November 2012 (PDF; 3,5 MB)</ref> Vagoni prve klase nalaze se na oba kraja vlaka. U sredini vlaka nalazi se vagon s restoranom (bez pogona) koji, kada se ne koristi, služi i kao dodatni vagon za sjedenje drugog razreda. Karoserije vagona i pogon prianjanja ABeh 150 i ABeh 160 poslužili su kao model za vlakove metarskog kolosijeka iz Stadlera u zapadnoj Švicarskoj . <ref>Jürg Lüthard, Urs Wieser: ''Neue Triebzüge für Westschweizer Meterspurbahnen.'' In: ''Schweizer Eisenbahn-Revue.'' Nr. 6/2016. S.&nbsp;301–307.</ref> Kutijasta konstrukcija i brojne druge komponente Adlera i Finka također su korištene u konstrukciji ABDeh 8/8 Bernskih gorskih željeznica . <ref>Urs Jossi: ''Neue Triebzüge für Westschweizer Meterspurbahnen.'' In: ''Schweizer Eisenbahn-Revue.'' Nr. 1/2015. S.&nbsp;41–45.</ref> == Literatura == * {{Citiranje knjige|last=Bernhard Studer|title=Vögel auf schmaler Spur|publisher=|isbn=|pages=26–29|issue=4}} * {{Citiranje knjige|last=Beat Feusi, Reinhard Zuber, Gerhard Züger|title=Neue Zahnrad-Triebzüge ABeh 150, ABeh 160 und ABeh 161 für die Zentralbahn|publisher=Minirex|pages=124–130|issn=1022-7113|issue=3}} * {{Citiranje knjige|last=Beat Feusi, Reinhard Zuber, Gerhard Züger|title=Neue Zahnrad-Triebzüge ABeh 150, ABeh 160 und ABeh 161 für die Zentralbahn|publisher=Minirex|pages=192–199|issn=1022-7113|issue=4}} == Web poveznice == * [https://www.zentralbahn.ch/sites/default/files/Factsheet%20Adler.pdf Činjenice ADLER] (PDF; 525 kB) == Reference == <references /> aazd08ockdgebvwj9qiczxm2v99hxww 6432758 6432757 2022-07-26T08:46:19Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''ABeh 150''' je zglobni vagon koji koristi Zentralbahn za prianjanje i vodove sa zupčastom letvom. Razvio ga je i izgradio Stadler Rail, a poznat '''je''' i kao '''Adler''' '''(''' '''Alpinski''' dinamički '''lagani''' elegantni '''putnički''' vlak). == Povijest == Vlakovi su naručeni 2009. godine. Namijenjeni su međuregionalnom prometu između Luzerna i Interlakena. To su vozila s najdužim metarskim kolosijekom koju je Stadler napravio do danas. U upotrebi su od 2012. godine i do 2013. postupno će zamijeniti dosadašnje vlakove na lokomotivu. == Techničke značajke == [[Datoteka:Zahnradantrieb_mit_exzentrischer_Höherverstellung.png|lijevo|mini|180x180px| Pogon zupčanika s ekscentrom &#xAD; podešavanje visine smicanja s osovinom kotača (tamnocrvena), šupljom osovinom (crveno), [[Ležaj|ležajem]] (plavo) i pogonskim/kočnim zupčanikom (crno)]] Vlakovi se sastoje od dva trodijelna poluvlaka, koji mogu voziti i sami, te bistro vagona bez pogona u sredini. Mogu se spajati s trodijelnim ZB ABeh 160/161 . Četiri od sedam ulaza po strani su u niskom dijelu. Vagoni su klimatizirani. Imaju velike panoramske prozore, a tu su i nosači za bicikle i skije. Prianjanje i pogon zupčanika mehanički su potpuno odvojeni jedan od drugog, tako da ne može doći do proklizavanja. Okretna postolja na krajevima poluvlaka su adhezijska pogonska postolja. Oni se protežu po dijelovima stalka i tamo daju oko trećinu pogonske snage. Okretna postolja zupčanika ispod središnjeg dijela dizajnirana su s dvije pogonske osovine. Unutarnji nosi pogon zupčanika. Novorazvijeni prijenos zupčanika s ekscentričnim podešavanjem visine koristi se na ABeh 150, čiji dizajn odgovara konvencionalnom pogonu zupčanika s osovinskim ležajem, kao što je poznato kod čistih zupčanika. Pogonski ili kočni zupčanici nisu oslonjeni izravno na osovinu sklopa kotača, već na dodatnu [[Vratilo|šuplju osovinu]] koja je povezana s osovinom sklopa kotača preko ekscentričnih diskova. <ref>{{Citiranje knjige|last=Beat Feusi, Reinhard Zuber, Gerhard Züger|title=Neue Zahnrad-Triebzüge ABeh 150, ABeh 160 und ABeh 161 für die Zentralbahn|date=2017|publisher=Minirex|pages=192–199|issue=4}}</ref> Okretanjem ekscentričnih diskova, zahvat zubaca se lako može podesiti u sedam stupnjeva od 5 do 5, ovisno o istrošenosti kotača&nbsp;mm, što rezultira trošenjem kotača od 35 umjesto 12&nbsp;mm je moguće. <ref> Peter Fehr: [https://www.voev.ch/de/Service/Downloadsindex.php?section=downloads&download=2971 ''Neues Rollmaterial zb.''] Die neue Generation Zahnradtriebzug. Unterlagen für die Fachtagung TST des [[Verband öffentlicher Verkehr|Verbands öffentlicher Verkehr]], 2. November 2012 (PDF; 3,5 MB)</ref> Vagoni prve klase nalaze se na oba kraja vlaka. U sredini vlaka nalazi se vagon s restoranom (bez pogona) koji, kada se ne koristi, služi i kao dodatni vagon za sjedenje drugog razreda. Karoserije vagona i pogon prianjanja ABeh 150 i ABeh 160 poslužili su kao model za vlakove metarskog kolosijeka iz Stadlera u zapadnoj Švicarskoj . <ref>Jürg Lüthard, Urs Wieser: ''Neue Triebzüge für Westschweizer Meterspurbahnen.'' In: ''Schweizer Eisenbahn-Revue.'' Nr. 6/2016. S.&nbsp;301–307.</ref> Kutijasta konstrukcija i brojne druge komponente Adlera i Finka također su korištene u konstrukciji ABDeh 8/8 Bernskih gorskih željeznica . <ref>Urs Jossi: ''Neue Triebzüge für Westschweizer Meterspurbahnen.'' In: ''Schweizer Eisenbahn-Revue.'' Nr. 1/2015. S.&nbsp;41–45.</ref> == Literatura == * {{Citiranje knjige|last=Bernhard Studer|title=Vögel auf schmaler Spur|publisher=|isbn=|pages=26–29|issue=4}} * {{Citiranje knjige|last=Beat Feusi, Reinhard Zuber, Gerhard Züger|title=Neue Zahnrad-Triebzüge ABeh 150, ABeh 160 und ABeh 161 für die Zentralbahn|publisher=Minirex|pages=124–130|issn=1022-7113|issue=3}} * {{Citiranje knjige|last=Beat Feusi, Reinhard Zuber, Gerhard Züger|title=Neue Zahnrad-Triebzüge ABeh 150, ABeh 160 und ABeh 161 für die Zentralbahn|publisher=Minirex|pages=192–199|issn=1022-7113|issue=4}} == Web poveznice == * [https://www.zentralbahn.ch/sites/default/files/Factsheet%20Adler.pdf Činjenice ADLER] (PDF; 525 kB) == Reference == <references /> au4hsrndz23mqs9en56axziqitdyz6j HIMARS 0 725467 6432759 2022-07-26T09:02:50Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224685763|HIMARS]]« wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datei:HIMARS.jpg|250x250px]] M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Datoteka:Datei:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Datei:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu [[Oshkosh Corporation|Oshkosh]] Datoteka:Datei:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:Datei:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Datei:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:Datei:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references /> [[Kategorija:Kratice]] ez1zn3lwkuvi9zi53z78qbtzolgit1i 6432760 6432759 2022-07-26T09:04:00Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224685763|HIMARS]]« wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datei:HIMARS.jpg|250x250px]] M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Missile Truck (4687917895).jpg|HIMARS auf ungepanzertem LKW Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ [[Oshkosh Corporation|Oshkosh]] M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|Verladung in ein Transportflugzeug USMC-090301-M-0000S-003.jpg|Aufmunitionierung Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|Eingabe der Zielkoordinaten North Carolina National Guard (27963447056).jpg|Start der Raketen </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references /> [[Kategorija:Kratice]] 04uafun818txo2ccb5z4grutyom9kor 6432761 6432760 2022-07-26T09:05:00Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224685763|HIMARS]]« wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datei:HIMARS.jpg|250x250px]] M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Missile Truck (4687917895).jpg|HIMARS auf ungepanzertem LKW Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ [[Oshkosh Corporation|Oshkosh]] M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|Verladung in ein Transportflugzeug USMC-090301-M-0000S-003.jpg|Aufmunitionierung Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|Eingabe der Zielkoordinaten North Carolina National Guard (27963447056).jpg|Start der Raketen </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references /> [[Kategorija:Kratice]] pcf41nge4xvzskmn01yb2vp4cgg0m7s 6432762 6432761 2022-07-26T09:07:29Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Missile Truck (4687917895).jpg|HIMARS auf ungepanzertem LKW Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ [[Oshkosh Corporation|Oshkosh]] M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|Verladung in ein Transportflugzeug USMC-090301-M-0000S-003.jpg|Aufmunitionierung Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|Eingabe der Zielkoordinaten North Carolina National Guard (27963447056).jpg|Start der Raketen </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references /> [[Kategorija:Kratice]] 4bjkijvfmpkkch9rhsv24a2jqa9yciu 6432763 6432762 2022-07-26T09:09:10Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references /> [[Kategorija:Kratice]] n66l7dkport8oddv3f7igb4pypt85gb 6432764 6432763 2022-07-26T09:14:18Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] drv4nu7bt2gmfgmkijfyejwfv9xvkcd 6432765 6432764 2022-07-26T09:14:56Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] <references group="High Mobility Artillery Rocket System (HIMARS) — M142. In: asc.army.mil. United States Army Support Center, abgerufen am 29. Mai 2022 (englisch)." /> 19025qeio9cd4f4mby1k2t5vgwzzhya 6432766 6432765 2022-07-26T09:15:09Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine. <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] drv4nu7bt2gmfgmkijfyejwfv9xvkcd 6432767 6432766 2022-07-26T09:16:24Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>{{Internetquelle|url=https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas|titel=Lockheed Martin Delivers First HIMARS Vehicle Produced 100 Percent In Camden, Arkansas|werk=news.lockheedmartin.com|hrsg=[[Lockheed Martin]]|sprache=en|datum=2017-07-26|abruf=2022-05-30}}</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] idncw9g6rx7i567bag4i4q90dvgmz87 6432768 6432767 2022-07-26T09:17:05Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>{{Internetquelle|url=https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas|titel=Lockheed Martin Delivers First HIMARS Vehicle Produced 100 Percent In Camden, Arkansas|werk=news.lockheedmartin.com|hrsg=[[Lockheed Martin]]|sprache=en|datum=2017-07-26|abruf=2022-05-30}}</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] <references group="https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas" /> k8sywpxlwjke94cvx3pmixzd6gar50b 6432769 6432768 2022-07-26T09:17:45Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h. Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] <references group="https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas" /> <references group="https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas" responsive="" /> gcfgrg4ya6vrlqz7t4k7m7b9bzqx5x4 6432770 6432769 2022-07-26T09:23:01Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] <references group="https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas" /> <references group="https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas" responsive="" /> ohepys1sw26z5f97azp437pdhpzlhob 6432771 6432770 2022-07-26T09:25:34Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] [[Kategorija:Kratice]] 1u2x19t5yjra0dkb2l861tzctwskwgd 6432772 6432771 2022-07-26T09:26:00Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == [[Kategorija:Kratice]] hlj8tlb7m3dn24qckalxcsfy7vmlpex 6432773 6432772 2022-07-26T09:26:13Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == n5qflsvt48f7fvhns693zgfxcrvzuhf 6432774 6432773 2022-07-26T09:26:30Z Qualitas Vita 277807 /* Reference */ wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references responsive="" /> s819vfvpn2uuxe9cd1x84qpuqsubzyh 6432775 6432774 2022-07-26T09:28:39Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref name="USAACS" /> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 94&nbsp;mph <ref name="USAACS" /> |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ( [[Pokrata|akronim]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}} je [[Topništvo|topnički]] sustav višecjevnih raketnih bacača montiran na laki kamion koji proizvodi Lockheed Martin . [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka tipa je '''M142''' . == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila]] Cilj razvoja bio je stvoriti jeftiniji i lakši ekvivalent [[M270 MLRS|M270 MLRS sustava]], koji bi se mogao transportirati na transportnom zrakoplovu [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]] . Podvozje na kotačima je lakše i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo 1996. kao dio Inicijative za brzo projektiranje snaga (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je 1999. Testiranje je završeno 2002. Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270; proces obuke posade je također isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je prvu narudžbu 2003. za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki marinski korpus]] . Godine 2005. prvi HIMARS su raspoređeni u [[Rat u Iraku|Irak]] . Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]] . Ovu verziju pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i 2,25&nbsp;m visok. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na blindiranom kamionu Oshkosh Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni avion Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumnjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> Army: 363; Marine Corps: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] == Reference == <references /> ha6q31a3sisj54hwr8zegzc7qri063r Fairchild C-123 0 725468 6432781 2022-07-26T09:41:48Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/217304924|Fairchild C-123]]« wikitext text/x-wiki '''Fairchild C-123 ''Provider''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] transportni zrakoplov koji proizvodi Fairchild i nasljednik je Fairchild C-119 "Flying Boxcar". == Općenito == Od 1955. bila je u službi [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]], a kasnije i [[Obalna straža SAD-a|američke obalne straže]] . Tip zrakoplova bio je posljednji zrakoplov s radijalnim motorom [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga Sjedinjenih Država]], zajedno s Grumman HU-16 "Albatros" . Posljednji pružatelj usluga stavljen je izvan pogona ranih 1980-ih. Njihova jedina vojna akcija dogodila se u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]] . [[Datei:UC-123B_aircraft_camouflaged_over_Vietnam.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:UC-123B_aircraft_camouflaged_over_Vietnam.jpg|mini|Vier für [[:de:Operation_Ranch_Hand|Operation Ranch Hand]] zu [[:de:Sprühflugzeug|Sprühflugzeugen]] umgebaute UC-123B in Tarnfarben über Vietnam, 1962]] Dobavljači raspoređeni u [[Vijetnam|Vijetnamu]], [[Laos|Laosu]] i [[Tajland|Tajlandu]] označeni su kao C-123K. Ovi su strojevi imali dodatne [[Mlazni motor|mlazne motore]], povećavajući njihovu brzinu na 500&nbsp;km/h. Danas se uzorak još uvijek može vidjeti u mnogim američkim muzejima. C-123K poznat je i iz filmova kao što su ''Con Air, XxX, Operation Dumbo, The General's Daughter'' ili ''Air America'' . Uz zračni transport, jedna od primarnih uloga C-123 u Vijetnamu bila je raspršivanje defolijanata kao što je Agent Orange kao dio operacije Ranch Hand . Između 1962. i 1971. izvršeno je ukupno oko 6000 misija, uglavnom s Fairchild UC-123B/K. Malo poznatu ulogu u presjecanju opskrbnih ruta ( [[Ho Ši Minov put|Ho Chi Minh Trail]] ) tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] odigrala je verzija ''NC-123K "Black Spot"'' . Samo su dva prenamijenjena, koja su služila između 1968. i 1971. u zračnoj bazi Nakhon Phanom sa 606. eskadrilom za specijalne operacije i 56. krilom za specijalne operacije. [[Datoteka:NC-123K.jpg|mini| NC-123K]] ''NC-123K'' je bio opremljen paketom senzora koji je po performansama bio usporediv s [[C-130 Hercules|AC-130A/E]] . U tu svrhu, nosni konus je opremljen većim kućištem za smještaj senzora. Paket je uključivao [[radar]] za traženje koji gleda naprijed, infracrveni tragač, niski video zaslon i [[Laser|laserski]] daljinomjer. Ovaj je model također bio opremljen naprednim navigacijskim sustavom i računalno kontroliranim protuoklopnim i protupješačkim sustavom isporuke oružja. Iako su oba stroja bila relativno uspješna, nedostajale su operativne sposobnosti i mogućnosti preživljavanja kao varijante ''AC-130'' . Stoga je njezina karijera bila kratkog vijeka. Nakon što su privremeno uskladišteni u SAD-u i rastavljeni kao laki transport, prebačeni su na Tajland. Uz redovnu ratnu upotrebu, C-123 je također korišten u svrhe [[CIA]] -e za ilegalni transport oružja za [[Kontraši|Kontrase]] koji su se borili u [[Nikaragva|Nikaragvi]] tijekom Kontra rata . To se dogodilo nakon što je C-123 oboren iznad Nikaragve 5. listopada 1986. Uhićenje jedinog preživjelog ( Eugene Hasenfus ) odigralo je veliku ulogu u razotkrivanju [[Afera Iran-Contra|afere Iran-Contra]] . <ref>Northwest Citizen: [http://www.publicgood.org/wic/Quickly/WherearetheynowEugeneHase.html ''Where are they now: Eugene Hasenfus'']</ref> Danas je ostalo najmanje 40 primjeraka sposobnih za let, budući da je C-123 popularan kod malih prijevozničkih tvrtki. Čak se i u krugovima Warbirda mogu naći neki od ovih strojeva. == Verzije == [[Datei:C-123B_56-64367_VNparas_1966.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:C-123B_56-64367_VNparas_1966.jpg|mini|C-123B 1966 in Vietnam]] ; XCG-20 : dva prototipa potpuno metalne jedrilice proizvedene od strane Chase Aircraft (kasnije označene kao XG-20 ). ; XC-123 : Opremanje XG-20 s dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney R-2800-23 od 2200 KS. ; XC-123A : Jedan XG-20 opremljen s dva mlazna motora General Electric J47-GE-11 ispod krila. ; C-123B : Proizvodna verzija XC-123 s dva motora R-2800-99W od 2300 KS. Zrakoplov je mogao nositi 61 potpuno opremljenog vojnika ili 50 nosila. Pet zrakoplova napravio je Chase, a 302 Fairchild Aircraft. [[Datei:AC_Fairchild_C123_colour.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:AC_Fairchild_C123_colour.jpg|mini|HC-123B der [[:de:United_States_Coast_Guard|US Coast Guard]]]] ; HC-123B : osam C-123B pretvorenih u zrakoplove za potragu i spašavanje za [[Obalna straža SAD-a|Obalnu stražu Sjedinjenih Država]] . ; UC-123B : C-123B pretvoren u prskalice. ; VC-123C : VIP transporter temeljen na XC-123A nije izgrađen. ; YC-123D : nova oznaka za XC-123A modificirana od strane Stroukoff Aircraft Corporation sa sustavom kontrole graničnog sloja za bolje karakteristike kratkog polijetanja. Zrak je upuhan pod visokim pritiskom preko vrha krila i kontrolnih površina. Četiri mlazna motora zamijenjena su s dva motora Pratt & Whitney R-2800, a okomiti rep je obnovljen kako bi odgovarao ranom C-123B koji je napravio Chase. <ref name="squ">Al Adcock: ''C-123 Provider in action'', squadron/signal publications, Aircraft Number 124, 1992, S. 22</ref> ; YC-123E : C-123B koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation s modificiranim "Pantobase" podom trupa, modificiranim krilima i repom kako bi zrakoplov mogao raditi u pijesku, vodi, snijegu i ledu. ; YC-123H : Prototip s proširenim stajnim trapom i dva dodatna motora General Electric J85 ispod vanjskih krila. ; C-123J : 10 primjeraka, svaki s mlaznim motorom Fairchild J44-R-3 na vrhovima krila. ; C-123K : C-123B s većim gumama i dva dodatna General Electric J85 motora ispod vanbrodskih krila, 183 su pretvorena. ; NC-123K : dva C-123K preinačena s naočalama za noćno gledanje. ; UC-123K : 34 C-123K pretvorena u zrakoplov za defolijaciju ("Ranch Hand"). ; VC-123K : C-123K pretvoren u VIP transport za generala Williama Westmorelanda . [[Datoteka:Stroukoff_YC-134A_-_NASA.jpg|mini| Stroukoff YC-134]] ; C-123T : C-123B tajlandskih oružanih snaga iz 1980. koji je Mancro Aircraft Company opremio turboprop motorima Allison T56 -A-7. Avion je bio opremljen spremnicima za gorivo u krilima i jedinicom za napajanje ( APU ), koja je podržavala kontrole i osiguravala grijanje skladišta. Problemi s financiranjem natjerali su tajlandsku vladu da prekine program 1981. ; Stroukoff YC-134 : C-123B za ispuhivanje graničnog sloja iz 1956. godine koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation, radijalni motor Wright R-3350-89 od 3500 KS (2600 kW), modificirani rep i stajni trap (kasnije označen kao YC-134A). Daljnji razvoj je napušten u korist [[C-130 Hercules|Lockheed C-130]] . == Naoružanje NC-123K == Oružje se može nositi na dvije vanjske punktove s ADU-253 ili 272/B. * Nevođene bombe ** 2 × CBU-2/A ( [[Kazetne bombe|kazetna bomba]] s 360 × BLU-3/B bombica "Ananas") ** 2 × CBU-24/B (kasetna bomba u bombi SUU-30B/B sa 665 bombica BLU-26/B) ** 2 × CBU-68/B (kasetna bomba u kućištu bombe SUU-30B/B s bombama BLU-48/B) == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" |Posada | 3 |- | Broj putnika | do 62 |- | Raspon krila | 33,54 m |- | Duljina | 30,65 m |- | Visina | 10,94 m |- | Motor | dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney od po 2.400 hp (cca. 1,770 kW) |} == Vidi također == * [[Dodatak:Popis zrakoplova|Popis tipova zrakoplova]] == web poveznice == * [http://airheritage.org/ Početna stranica Muzeja zračne baštine u Beaver Creeku, koji posjeduje plovidbeni C-123K] == Reference == <references /> hg9kp2c3r63jifh6chonqm4mryn8i32 6432784 6432781 2022-07-26T09:43:47Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/217304924|Fairchild C-123]]« wikitext text/x-wiki '''Fairchild C-123 ''Provider''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] transportni zrakoplov koji proizvodi Fairchild i nasljednik je Fairchild C-119 "Flying Boxcar". == Općenito == Od 1955. bila je u službi [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]], a kasnije i [[Obalna straža SAD-a|američke obalne straže]] . Tip zrakoplova bio je posljednji zrakoplov s radijalnim motorom [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga Sjedinjenih Država]], zajedno s Grumman HU-16 "Albatros" . Posljednji pružatelj usluga stavljen je izvan pogona ranih 1980-ih. Njihova jedina vojna akcija dogodila se u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]] . Dobavljači raspoređeni u [[Vijetnam|Vijetnamu]], [[Laos|Laosu]] i [[Tajland|Tajlandu]] označeni su kao C-123K. Ovi su strojevi imali dodatne [[Mlazni motor|mlazne motore]], povećavajući njihovu brzinu na 500&nbsp;km/h. Danas se uzorak još uvijek može vidjeti u mnogim američkim muzejima. C-123K poznat je i iz filmova kao što su ''Con Air, XxX, Operation Dumbo, The General's Daughter'' ili ''Air America'' . Uz zračni transport, jedna od primarnih uloga C-123 u Vijetnamu bila je raspršivanje defolijanata kao što je Agent Orange kao dio operacije Ranch Hand . Između 1962. i 1971. izvršeno je ukupno oko 6000 misija, uglavnom s Fairchild UC-123B/K. Malo poznatu ulogu u presjecanju opskrbnih ruta ( [[Ho Ši Minov put|Ho Chi Minh Trail]] ) tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] odigrala je verzija ''NC-123K "Black Spot"'' . Samo su dva prenamijenjena, koja su služila između 1968. i 1971. u zračnoj bazi Nakhon Phanom sa 606. eskadrilom za specijalne operacije i 56. krilom za specijalne operacije. [[Datoteka:NC-123K.jpg|mini| NC-123K]] ''NC-123K'' je bio opremljen paketom senzora koji je po performansama bio usporediv s [[C-130 Hercules|AC-130A/E]] . U tu svrhu, nosni konus je opremljen većim kućištem za smještaj senzora. Paket je uključivao [[radar]] za traženje koji gleda naprijed, infracrveni tragač, niski video zaslon i [[Laser|laserski]] daljinomjer. Ovaj je model također bio opremljen naprednim navigacijskim sustavom i računalno kontroliranim protuoklopnim i protupješačkim sustavom isporuke oružja. Iako su oba stroja bila relativno uspješna, nedostajale su operativne sposobnosti i mogućnosti preživljavanja kao varijante ''AC-130'' . Stoga je njezina karijera bila kratkog vijeka. Nakon što su privremeno uskladišteni u SAD-u i rastavljeni kao laki transport, prebačeni su na Tajland. Uz redovnu ratnu upotrebu, C-123 je također korišten u svrhe [[CIA]] -e za ilegalni transport oružja za [[Kontraši|Kontrase]] koji su se borili u [[Nikaragva|Nikaragvi]] tijekom Kontra rata . To se dogodilo nakon što je C-123 oboren iznad Nikaragve 5. listopada 1986. Uhićenje jedinog preživjelog ( Eugene Hasenfus ) odigralo je veliku ulogu u razotkrivanju [[Afera Iran-Contra|afere Iran-Contra]] . <ref>Northwest Citizen: [http://www.publicgood.org/wic/Quickly/WherearetheynowEugeneHase.html ''Where are they now: Eugene Hasenfus'']</ref> Danas je ostalo najmanje 40 primjeraka sposobnih za let, budući da je C-123 popularan kod malih prijevozničkih tvrtki. Čak se i u krugovima Warbirda mogu naći neki od ovih strojeva. == Verzije == [[Datei:C-123B_56-64367_VNparas_1966.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:C-123B_56-64367_VNparas_1966.jpg|mini|C-123B 1966 in Vietnam]] ; XCG-20 : dva prototipa potpuno metalne jedrilice proizvedene od strane Chase Aircraft (kasnije označene kao XG-20 ). ; XC-123 : Opremanje XG-20 s dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney R-2800-23 od 2200 KS. ; XC-123A : Jedan XG-20 opremljen s dva mlazna motora General Electric J47-GE-11 ispod krila. ; C-123B : Proizvodna verzija XC-123 s dva motora R-2800-99W od 2300 KS. Zrakoplov je mogao nositi 61 potpuno opremljenog vojnika ili 50 nosila. Pet zrakoplova napravio je Chase, a 302 Fairchild Aircraft. [[Datei:AC_Fairchild_C123_colour.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:AC_Fairchild_C123_colour.jpg|mini|HC-123B der [[:de:United_States_Coast_Guard|US Coast Guard]]]] ; HC-123B : osam C-123B pretvorenih u zrakoplove za potragu i spašavanje za [[Obalna straža SAD-a|Obalnu stražu Sjedinjenih Država]] . ; UC-123B : C-123B pretvoren u prskalice. ; VC-123C : VIP transporter temeljen na XC-123A nije izgrađen. ; YC-123D : nova oznaka za XC-123A modificirana od strane Stroukoff Aircraft Corporation sa sustavom kontrole graničnog sloja za bolje karakteristike kratkog polijetanja. Zrak je upuhan pod visokim pritiskom preko vrha krila i kontrolnih površina. Četiri mlazna motora zamijenjena su s dva motora Pratt & Whitney R-2800, a okomiti rep je obnovljen kako bi odgovarao ranom C-123B koji je napravio Chase. <ref name="squ">Al Adcock: ''C-123 Provider in action'', squadron/signal publications, Aircraft Number 124, 1992, S. 22</ref> ; YC-123E : C-123B koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation s modificiranim "Pantobase" podom trupa, modificiranim krilima i repom kako bi zrakoplov mogao raditi u pijesku, vodi, snijegu i ledu. ; YC-123H : Prototip s proširenim stajnim trapom i dva dodatna motora General Electric J85 ispod vanjskih krila. ; C-123J : 10 primjeraka, svaki s mlaznim motorom Fairchild J44-R-3 na vrhovima krila. ; C-123K : C-123B s većim gumama i dva dodatna General Electric J85 motora ispod vanbrodskih krila, 183 su pretvorena. ; NC-123K : dva C-123K preinačena s naočalama za noćno gledanje. ; UC-123K : 34 C-123K pretvorena u zrakoplov za defolijaciju ("Ranch Hand"). ; VC-123K : C-123K pretvoren u VIP transport za generala Williama Westmorelanda . [[Datoteka:Stroukoff_YC-134A_-_NASA.jpg|mini| Stroukoff YC-134]] ; C-123T : C-123B tajlandskih oružanih snaga iz 1980. koji je Mancro Aircraft Company opremio turboprop motorima Allison T56 -A-7. Avion je bio opremljen spremnicima za gorivo u krilima i jedinicom za napajanje ( APU ), koja je podržavala kontrole i osiguravala grijanje skladišta. Problemi s financiranjem natjerali su tajlandsku vladu da prekine program 1981. ; Stroukoff YC-134 : C-123B za ispuhivanje graničnog sloja iz 1956. godine koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation, radijalni motor Wright R-3350-89 od 3500 KS (2600 kW), modificirani rep i stajni trap (kasnije označen kao YC-134A). Daljnji razvoj je napušten u korist [[C-130 Hercules|Lockheed C-130]] . == Naoružanje NC-123K == Oružje se može nositi na dvije vanjske punktove s ADU-253 ili 272/B. * Nevođene bombe ** 2 × CBU-2/A ( [[Kazetne bombe|kazetna bomba]] s 360 × BLU-3/B bombica "Ananas") ** 2 × CBU-24/B (kasetna bomba u bombi SUU-30B/B sa 665 bombica BLU-26/B) ** 2 × CBU-68/B (kasetna bomba u kućištu bombe SUU-30B/B s bombama BLU-48/B) == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" |Posada | 3 |- | Broj putnika | do 62 |- | Raspon krila | 33,54 m |- | Duljina | 30,65 m |- | Visina | 10,94 m |- | Motor | dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney od po 2.400 hp (cca. 1,770 kW) |} == Vidi također == * [[Dodatak:Popis zrakoplova|Popis tipova zrakoplova]] == web poveznice == * [http://airheritage.org/ Početna stranica Muzeja zračne baštine u Beaver Creeku, koji posjeduje plovidbeni C-123K] == Reference == <references /> mv2vahyng9w47p6rtzr3niao2dgr7pj 6432785 6432784 2022-07-26T09:44:10Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/217304924|Fairchild C-123]]« wikitext text/x-wiki '''Fairchild C-123 ''Provider''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] transportni zrakoplov koji proizvodi Fairchild i nasljednik je Fairchild C-119 "Flying Boxcar". == Općenito == Od 1955. bila je u službi [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]], a kasnije i [[Obalna straža SAD-a|američke obalne straže]] . Tip zrakoplova bio je posljednji zrakoplov s radijalnim motorom [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga Sjedinjenih Država]], zajedno s Grumman HU-16 "Albatros" . Posljednji pružatelj usluga stavljen je izvan pogona ranih 1980-ih. Njihova jedina vojna akcija dogodila se u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]] . Dobavljači raspoređeni u [[Vijetnam|Vijetnamu]], [[Laos|Laosu]] i [[Tajland|Tajlandu]] označeni su kao C-123K. Ovi su strojevi imali dodatne [[Mlazni motor|mlazne motore]], povećavajući njihovu brzinu na 500&nbsp;km/h. Danas se uzorak još uvijek može vidjeti u mnogim američkim muzejima. C-123K poznat je i iz filmova kao što su ''Con Air, XxX, Operation Dumbo, The General's Daughter'' ili ''Air America'' . Uz zračni transport, jedna od primarnih uloga C-123 u Vijetnamu bila je raspršivanje defolijanata kao što je Agent Orange kao dio operacije Ranch Hand . Između 1962. i 1971. izvršeno je ukupno oko 6000 misija, uglavnom s Fairchild UC-123B/K. Malo poznatu ulogu u presjecanju opskrbnih ruta ( [[Ho Ši Minov put|Ho Chi Minh Trail]] ) tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] odigrala je verzija ''NC-123K "Black Spot"'' . Samo su dva prenamijenjena, koja su služila između 1968. i 1971. u zračnoj bazi Nakhon Phanom sa 606. eskadrilom za specijalne operacije i 56. krilom za specijalne operacije. [[Datoteka:NC-123K.jpg|mini| NC-123K]] ''NC-123K'' je bio opremljen paketom senzora koji je po performansama bio usporediv s [[C-130 Hercules|AC-130A/E]] . U tu svrhu, nosni konus je opremljen većim kućištem za smještaj senzora. Paket je uključivao [[radar]] za traženje koji gleda naprijed, infracrveni tragač, niski video zaslon i [[Laser|laserski]] daljinomjer. Ovaj je model također bio opremljen naprednim navigacijskim sustavom i računalno kontroliranim protuoklopnim i protupješačkim sustavom isporuke oružja. Iako su oba stroja bila relativno uspješna, nedostajale su operativne sposobnosti i mogućnosti preživljavanja kao varijante ''AC-130'' . Stoga je njezina karijera bila kratkog vijeka. Nakon što su privremeno uskladišteni u SAD-u i rastavljeni kao laki transport, prebačeni su na Tajland. Uz redovnu ratnu upotrebu, C-123 je također korišten u svrhe [[CIA]] -e za ilegalni transport oružja za [[Kontraši|Kontrase]] koji su se borili u [[Nikaragva|Nikaragvi]] tijekom Kontra rata . To se dogodilo nakon što je C-123 oboren iznad Nikaragve 5. listopada 1986. Uhićenje jedinog preživjelog ( Eugene Hasenfus ) odigralo je veliku ulogu u razotkrivanju [[Afera Iran-Contra|afere Iran-Contra]] . <ref>Northwest Citizen: [http://www.publicgood.org/wic/Quickly/WherearetheynowEugeneHase.html ''Where are they now: Eugene Hasenfus'']</ref> Danas je ostalo najmanje 40 primjeraka sposobnih za let, budući da je C-123 popularan kod malih prijevozničkih tvrtki. Čak se i u krugovima Warbirda mogu naći neki od ovih strojeva. == Verzije == ; XCG-20 : dva prototipa potpuno metalne jedrilice proizvedene od strane Chase Aircraft (kasnije označene kao XG-20 ). ; XC-123 : Opremanje XG-20 s dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney R-2800-23 od 2200 KS. ; XC-123A : Jedan XG-20 opremljen s dva mlazna motora General Electric J47-GE-11 ispod krila. ; C-123B : Proizvodna verzija XC-123 s dva motora R-2800-99W od 2300 KS. Zrakoplov je mogao nositi 61 potpuno opremljenog vojnika ili 50 nosila. Pet zrakoplova napravio je Chase, a 302 Fairchild Aircraft. [[Datei:AC_Fairchild_C123_colour.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:AC_Fairchild_C123_colour.jpg|mini|HC-123B der [[:de:United_States_Coast_Guard|US Coast Guard]]]] ; HC-123B : osam C-123B pretvorenih u zrakoplove za potragu i spašavanje za [[Obalna straža SAD-a|Obalnu stražu Sjedinjenih Država]] . ; UC-123B : C-123B pretvoren u prskalice. ; VC-123C : VIP transporter temeljen na XC-123A nije izgrađen. ; YC-123D : nova oznaka za XC-123A modificirana od strane Stroukoff Aircraft Corporation sa sustavom kontrole graničnog sloja za bolje karakteristike kratkog polijetanja. Zrak je upuhan pod visokim pritiskom preko vrha krila i kontrolnih površina. Četiri mlazna motora zamijenjena su s dva motora Pratt & Whitney R-2800, a okomiti rep je obnovljen kako bi odgovarao ranom C-123B koji je napravio Chase. <ref name="squ">Al Adcock: ''C-123 Provider in action'', squadron/signal publications, Aircraft Number 124, 1992, S. 22</ref> ; YC-123E : C-123B koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation s modificiranim "Pantobase" podom trupa, modificiranim krilima i repom kako bi zrakoplov mogao raditi u pijesku, vodi, snijegu i ledu. ; YC-123H : Prototip s proširenim stajnim trapom i dva dodatna motora General Electric J85 ispod vanjskih krila. ; C-123J : 10 primjeraka, svaki s mlaznim motorom Fairchild J44-R-3 na vrhovima krila. ; C-123K : C-123B s većim gumama i dva dodatna General Electric J85 motora ispod vanbrodskih krila, 183 su pretvorena. ; NC-123K : dva C-123K preinačena s naočalama za noćno gledanje. ; UC-123K : 34 C-123K pretvorena u zrakoplov za defolijaciju ("Ranch Hand"). ; VC-123K : C-123K pretvoren u VIP transport za generala Williama Westmorelanda . [[Datoteka:Stroukoff_YC-134A_-_NASA.jpg|mini| Stroukoff YC-134]] ; C-123T : C-123B tajlandskih oružanih snaga iz 1980. koji je Mancro Aircraft Company opremio turboprop motorima Allison T56 -A-7. Avion je bio opremljen spremnicima za gorivo u krilima i jedinicom za napajanje ( APU ), koja je podržavala kontrole i osiguravala grijanje skladišta. Problemi s financiranjem natjerali su tajlandsku vladu da prekine program 1981. ; Stroukoff YC-134 : C-123B za ispuhivanje graničnog sloja iz 1956. godine koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation, radijalni motor Wright R-3350-89 od 3500 KS (2600 kW), modificirani rep i stajni trap (kasnije označen kao YC-134A). Daljnji razvoj je napušten u korist [[C-130 Hercules|Lockheed C-130]] . == Naoružanje NC-123K == Oružje se može nositi na dvije vanjske punktove s ADU-253 ili 272/B. * Nevođene bombe ** 2 × CBU-2/A ( [[Kazetne bombe|kazetna bomba]] s 360 × BLU-3/B bombica "Ananas") ** 2 × CBU-24/B (kasetna bomba u bombi SUU-30B/B sa 665 bombica BLU-26/B) ** 2 × CBU-68/B (kasetna bomba u kućištu bombe SUU-30B/B s bombama BLU-48/B) == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" |Posada | 3 |- | Broj putnika | do 62 |- | Raspon krila | 33,54 m |- | Duljina | 30,65 m |- | Visina | 10,94 m |- | Motor | dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney od po 2.400 hp (cca. 1,770 kW) |} == Vidi također == * [[Dodatak:Popis zrakoplova|Popis tipova zrakoplova]] == web poveznice == * [http://airheritage.org/ Početna stranica Muzeja zračne baštine u Beaver Creeku, koji posjeduje plovidbeni C-123K] == Reference == <references /> oygk6tbdjn1ddpfxg8ewvgci2451c2z 6432788 6432785 2022-07-26T09:45:31Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/217304924|Fairchild C-123]]« wikitext text/x-wiki '''Fairchild C-123 ''Provider''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] transportni zrakoplov koji proizvodi Fairchild i nasljednik je Fairchild C-119 "Flying Boxcar". == Općenito == Od 1955. bila je u službi [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]], a kasnije i [[Obalna straža SAD-a|američke obalne straže]] . Tip zrakoplova bio je posljednji zrakoplov s radijalnim motorom [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga Sjedinjenih Država]], zajedno s Grumman HU-16 "Albatros" . Posljednji pružatelj usluga stavljen je izvan pogona ranih 1980-ih. Njihova jedina vojna akcija dogodila se u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]] . Dobavljači raspoređeni u [[Vijetnam|Vijetnamu]], [[Laos|Laosu]] i [[Tajland|Tajlandu]] označeni su kao C-123K. Ovi su strojevi imali dodatne [[Mlazni motor|mlazne motore]], povećavajući njihovu brzinu na 500&nbsp;km/h. Danas se uzorak još uvijek može vidjeti u mnogim američkim muzejima. C-123K poznat je i iz filmova kao što su ''Con Air, XxX, Operation Dumbo, The General's Daughter'' ili ''Air America'' . Uz zračni transport, jedna od primarnih uloga C-123 u Vijetnamu bila je raspršivanje defolijanata kao što je Agent Orange kao dio operacije Ranch Hand . Između 1962. i 1971. izvršeno je ukupno oko 6000 misija, uglavnom s Fairchild UC-123B/K. Malo poznatu ulogu u presjecanju opskrbnih ruta ( [[Ho Ši Minov put|Ho Chi Minh Trail]] ) tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] odigrala je verzija ''NC-123K "Black Spot"'' . Samo su dva prenamijenjena, koja su služila između 1968. i 1971. u zračnoj bazi Nakhon Phanom sa 606. eskadrilom za specijalne operacije i 56. krilom za specijalne operacije. [[Datoteka:NC-123K.jpg|mini| NC-123K]] ''NC-123K'' je bio opremljen paketom senzora koji je po performansama bio usporediv s [[C-130 Hercules|AC-130A/E]] . U tu svrhu, nosni konus je opremljen većim kućištem za smještaj senzora. Paket je uključivao [[radar]] za traženje koji gleda naprijed, infracrveni tragač, niski video zaslon i [[Laser|laserski]] daljinomjer. Ovaj je model također bio opremljen naprednim navigacijskim sustavom i računalno kontroliranim protuoklopnim i protupješačkim sustavom isporuke oružja. Iako su oba stroja bila relativno uspješna, nedostajale su operativne sposobnosti i mogućnosti preživljavanja kao varijante ''AC-130'' . Stoga je njezina karijera bila kratkog vijeka. Nakon što su privremeno uskladišteni u SAD-u i rastavljeni kao laki transport, prebačeni su na Tajland. Uz redovnu ratnu upotrebu, C-123 je također korišten u svrhe [[CIA]] -e za ilegalni transport oružja za [[Kontraši|Kontrase]] koji su se borili u [[Nikaragva|Nikaragvi]] tijekom Kontra rata . To se dogodilo nakon što je C-123 oboren iznad Nikaragve 5. listopada 1986. Uhićenje jedinog preživjelog ( Eugene Hasenfus ) odigralo je veliku ulogu u razotkrivanju [[Afera Iran-Contra|afere Iran-Contra]] . <ref>Northwest Citizen: [http://www.publicgood.org/wic/Quickly/WherearetheynowEugeneHase.html ''Where are they now: Eugene Hasenfus'']</ref> Danas je ostalo najmanje 40 primjeraka sposobnih za let, budući da je C-123 popularan kod malih prijevozničkih tvrtki. Čak se i u krugovima Warbirda mogu naći neki od ovih strojeva. == Verzije == [[Datei:C-123B_56-64367_VNparas_1966.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:C-123B_56-64367_VNparas_1966.jpg|mini|C-123B 1966 in Vietnam]] ; XCG-20 : dva prototipa potpuno metalne jedrilice proizvedene od strane Chase Aircraft (kasnije označene kao XG-20 ). ; XC-123 : Opremanje XG-20 s dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney R-2800-23 od 2200 KS. ; XC-123A : Jedan XG-20 opremljen s dva mlazna motora General Electric J47-GE-11 ispod krila. ; C-123B : Proizvodna verzija XC-123 s dva motora R-2800-99W od 2300 KS. Zrakoplov je mogao nositi 61 potpuno opremljenog vojnika ili 50 nosila. Pet zrakoplova napravio je Chase, a 302 Fairchild Aircraft. ; HC-123B : osam C-123B pretvorenih u zrakoplove za potragu i spašavanje za [[Obalna straža SAD-a|Obalnu stražu Sjedinjenih Država]] . ; UC-123B : C-123B pretvoren u prskalice. ; VC-123C : VIP transporter temeljen na XC-123A nije izgrađen. ; YC-123D : nova oznaka za XC-123A modificirana od strane Stroukoff Aircraft Corporation sa sustavom kontrole graničnog sloja za bolje karakteristike kratkog polijetanja. Zrak je upuhan pod visokim pritiskom preko vrha krila i kontrolnih površina. Četiri mlazna motora zamijenjena su s dva motora Pratt & Whitney R-2800, a okomiti rep je obnovljen kako bi odgovarao ranom C-123B koji je napravio Chase. <ref name="squ">Al Adcock: ''C-123 Provider in action'', squadron/signal publications, Aircraft Number 124, 1992, S. 22</ref> ; YC-123E : C-123B koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation s modificiranim "Pantobase" podom trupa, modificiranim krilima i repom kako bi zrakoplov mogao raditi u pijesku, vodi, snijegu i ledu. ; YC-123H : Prototip s proširenim stajnim trapom i dva dodatna motora General Electric J85 ispod vanjskih krila. ; C-123J : 10 primjeraka, svaki s mlaznim motorom Fairchild J44-R-3 na vrhovima krila. ; C-123K : C-123B s većim gumama i dva dodatna General Electric J85 motora ispod vanbrodskih krila, 183 su pretvorena. ; NC-123K : dva C-123K preinačena s naočalama za noćno gledanje. ; UC-123K : 34 C-123K pretvorena u zrakoplov za defolijaciju ("Ranch Hand"). ; VC-123K : C-123K pretvoren u VIP transport za generala Williama Westmorelanda . [[Datoteka:Stroukoff_YC-134A_-_NASA.jpg|mini| Stroukoff YC-134]] ; C-123T : C-123B tajlandskih oružanih snaga iz 1980. koji je Mancro Aircraft Company opremio turboprop motorima Allison T56 -A-7. Avion je bio opremljen spremnicima za gorivo u krilima i jedinicom za napajanje ( APU ), koja je podržavala kontrole i osiguravala grijanje skladišta. Problemi s financiranjem natjerali su tajlandsku vladu da prekine program 1981. ; Stroukoff YC-134 : C-123B za ispuhivanje graničnog sloja iz 1956. godine koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation, radijalni motor Wright R-3350-89 od 3500 KS (2600 kW), modificirani rep i stajni trap (kasnije označen kao YC-134A). Daljnji razvoj je napušten u korist [[C-130 Hercules|Lockheed C-130]] . == Naoružanje NC-123K == Oružje se može nositi na dvije vanjske punktove s ADU-253 ili 272/B. * Nevođene bombe ** 2 × CBU-2/A ( [[Kazetne bombe|kazetna bomba]] s 360 × BLU-3/B bombica "Ananas") ** 2 × CBU-24/B (kasetna bomba u bombi SUU-30B/B sa 665 bombica BLU-26/B) ** 2 × CBU-68/B (kasetna bomba u kućištu bombe SUU-30B/B s bombama BLU-48/B) == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" |Posada | 3 |- | Broj putnika | do 62 |- | Raspon krila | 33,54 m |- | Duljina | 30,65 m |- | Visina | 10,94 m |- | Motor | dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney od po 2.400 hp (cca. 1,770 kW) |} == Vidi također == * [[Dodatak:Popis zrakoplova|Popis tipova zrakoplova]] == web poveznice == * [http://airheritage.org/ Početna stranica Muzeja zračne baštine u Beaver Creeku, koji posjeduje plovidbeni C-123K] == Reference == <references /> 4dzj2z6d4d96rqevjpopjj3os9wehzr 6432789 6432788 2022-07-26T09:45:51Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/217304924|Fairchild C-123]]« wikitext text/x-wiki '''Fairchild C-123 ''Provider''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] transportni zrakoplov koji proizvodi Fairchild i nasljednik je Fairchild C-119 "Flying Boxcar". == Općenito == Od 1955. bila je u službi [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]], a kasnije i [[Obalna straža SAD-a|američke obalne straže]] . Tip zrakoplova bio je posljednji zrakoplov s radijalnim motorom [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga Sjedinjenih Država]], zajedno s Grumman HU-16 "Albatros" . Posljednji pružatelj usluga stavljen je izvan pogona ranih 1980-ih. Njihova jedina vojna akcija dogodila se u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskom ratu]] . Dobavljači raspoređeni u [[Vijetnam|Vijetnamu]], [[Laos|Laosu]] i [[Tajland|Tajlandu]] označeni su kao C-123K. Ovi su strojevi imali dodatne [[Mlazni motor|mlazne motore]], povećavajući njihovu brzinu na 500&nbsp;km/h. Danas se uzorak još uvijek može vidjeti u mnogim američkim muzejima. C-123K poznat je i iz filmova kao što su ''Con Air, XxX, Operation Dumbo, The General's Daughter'' ili ''Air America'' . Uz zračni transport, jedna od primarnih uloga C-123 u Vijetnamu bila je raspršivanje defolijanata kao što je Agent Orange kao dio operacije Ranch Hand . Između 1962. i 1971. izvršeno je ukupno oko 6000 misija, uglavnom s Fairchild UC-123B/K. Malo poznatu ulogu u presjecanju opskrbnih ruta ( [[Ho Ši Minov put|Ho Chi Minh Trail]] ) tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] odigrala je verzija ''NC-123K "Black Spot"'' . Samo su dva prenamijenjena, koja su služila između 1968. i 1971. u zračnoj bazi Nakhon Phanom sa 606. eskadrilom za specijalne operacije i 56. krilom za specijalne operacije. [[Datoteka:NC-123K.jpg|mini| NC-123K]] ''NC-123K'' je bio opremljen paketom senzora koji je po performansama bio usporediv s [[C-130 Hercules|AC-130A/E]] . U tu svrhu, nosni konus je opremljen većim kućištem za smještaj senzora. Paket je uključivao [[radar]] za traženje koji gleda naprijed, infracrveni tragač, niski video zaslon i [[Laser|laserski]] daljinomjer. Ovaj je model također bio opremljen naprednim navigacijskim sustavom i računalno kontroliranim protuoklopnim i protupješačkim sustavom isporuke oružja. Iako su oba stroja bila relativno uspješna, nedostajale su operativne sposobnosti i mogućnosti preživljavanja kao varijante ''AC-130'' . Stoga je njezina karijera bila kratkog vijeka. Nakon što su privremeno uskladišteni u SAD-u i rastavljeni kao laki transport, prebačeni su na Tajland. Uz redovnu ratnu upotrebu, C-123 je također korišten u svrhe [[CIA]] -e za ilegalni transport oružja za [[Kontraši|Kontrase]] koji su se borili u [[Nikaragva|Nikaragvi]] tijekom Kontra rata . To se dogodilo nakon što je C-123 oboren iznad Nikaragve 5. listopada 1986. Uhićenje jedinog preživjelog ( Eugene Hasenfus ) odigralo je veliku ulogu u razotkrivanju [[Afera Iran-Contra|afere Iran-Contra]] . <ref>Northwest Citizen: [http://www.publicgood.org/wic/Quickly/WherearetheynowEugeneHase.html ''Where are they now: Eugene Hasenfus'']</ref> Danas je ostalo najmanje 40 primjeraka sposobnih za let, budući da je C-123 popularan kod malih prijevozničkih tvrtki. Čak se i u krugovima Warbirda mogu naći neki od ovih strojeva. == Verzije == ; XCG-20 : dva prototipa potpuno metalne jedrilice proizvedene od strane Chase Aircraft (kasnije označene kao XG-20 ). ; XC-123 : Opremanje XG-20 s dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney R-2800-23 od 2200 KS. ; XC-123A : Jedan XG-20 opremljen s dva mlazna motora General Electric J47-GE-11 ispod krila. ; C-123B : Proizvodna verzija XC-123 s dva motora R-2800-99W od 2300 KS. Zrakoplov je mogao nositi 61 potpuno opremljenog vojnika ili 50 nosila. Pet zrakoplova napravio je Chase, a 302 Fairchild Aircraft. ; HC-123B : osam C-123B pretvorenih u zrakoplove za potragu i spašavanje za [[Obalna straža SAD-a|Obalnu stražu Sjedinjenih Država]] . ; UC-123B : C-123B pretvoren u prskalice. ; VC-123C : VIP transporter temeljen na XC-123A nije izgrađen. ; YC-123D : nova oznaka za XC-123A modificirana od strane Stroukoff Aircraft Corporation sa sustavom kontrole graničnog sloja za bolje karakteristike kratkog polijetanja. Zrak je upuhan pod visokim pritiskom preko vrha krila i kontrolnih površina. Četiri mlazna motora zamijenjena su s dva motora Pratt & Whitney R-2800, a okomiti rep je obnovljen kako bi odgovarao ranom C-123B koji je napravio Chase. <ref name="squ">Al Adcock: ''C-123 Provider in action'', squadron/signal publications, Aircraft Number 124, 1992, S. 22</ref> ; YC-123E : C-123B koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation s modificiranim "Pantobase" podom trupa, modificiranim krilima i repom kako bi zrakoplov mogao raditi u pijesku, vodi, snijegu i ledu. ; YC-123H : Prototip s proširenim stajnim trapom i dva dodatna motora General Electric J85 ispod vanjskih krila. ; C-123J : 10 primjeraka, svaki s mlaznim motorom Fairchild J44-R-3 na vrhovima krila. ; C-123K : C-123B s većim gumama i dva dodatna General Electric J85 motora ispod vanbrodskih krila, 183 su pretvorena. ; NC-123K : dva C-123K preinačena s naočalama za noćno gledanje. ; UC-123K : 34 C-123K pretvorena u zrakoplov za defolijaciju ("Ranch Hand"). ; VC-123K : C-123K pretvoren u VIP transport za generala Williama Westmorelanda . [[Datoteka:Stroukoff_YC-134A_-_NASA.jpg|mini| Stroukoff YC-134]] ; C-123T : C-123B tajlandskih oružanih snaga iz 1980. koji je Mancro Aircraft Company opremio turboprop motorima Allison T56 -A-7. Avion je bio opremljen spremnicima za gorivo u krilima i jedinicom za napajanje ( APU ), koja je podržavala kontrole i osiguravala grijanje skladišta. Problemi s financiranjem natjerali su tajlandsku vladu da prekine program 1981. ; Stroukoff YC-134 : C-123B za ispuhivanje graničnog sloja iz 1956. godine koji je preinačila Stroukoff Aircraft Corporation, radijalni motor Wright R-3350-89 od 3500 KS (2600 kW), modificirani rep i stajni trap (kasnije označen kao YC-134A). Daljnji razvoj je napušten u korist [[C-130 Hercules|Lockheed C-130]] . == Naoružanje NC-123K == Oružje se može nositi na dvije vanjske punktove s ADU-253 ili 272/B. * Nevođene bombe ** 2 × CBU-2/A ( [[Kazetne bombe|kazetna bomba]] s 360 × BLU-3/B bombica "Ananas") ** 2 × CBU-24/B (kasetna bomba u bombi SUU-30B/B sa 665 bombica BLU-26/B) ** 2 × CBU-68/B (kasetna bomba u kućištu bombe SUU-30B/B s bombama BLU-48/B) == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" |Posada | 3 |- | Broj putnika | do 62 |- | Raspon krila | 33,54 m |- | Duljina | 30,65 m |- | Visina | 10,94 m |- | Motor | dva radijalna motora Pratt &amp;amp; Whitney od po 2.400 hp (cca. 1,770 kW) |} == Vidi također == * [[Dodatak:Popis zrakoplova|Popis tipova zrakoplova]] == web poveznice == * [http://airheritage.org/ Početna stranica Muzeja zračne baštine u Beaver Creeku, koji posjeduje plovidbeni C-123K] == Reference == <references /> q3rqo9sm50r9pqoyt5981vpafze2hje Douglas D-558-II 0 725469 6432792 2022-07-26T09:48:56Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/202313094|Douglas D-558-II]]« wikitext text/x-wiki [[Datei:D-558-2_Dropped_from_B-29_Mothership_-_GPN-2000-000251.jpg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:D-558-2_Dropped_from_B-29_Mothership_-_GPN-2000-000251.jpg|mini|Eine Douglas D-558-II beim Abwurf von einer Boeing B-29]] '''Douglas D-558-II''' ''Skyrocket'' (također ''Douglas D-558-2'' ) bio je eksperimentalni zrakoplov [[Ratna mornarica SAD-a|Ratne mornarice Sjedinjenih Država]] . Izgradila ga je tvrtka Douglas Aircraft Company i bila je to prva letjelica s ljudskom posadom koja je [[Mach|letjela dvostruko brže od zvuka]] . Avion je bio jednokrilac sa srednjim krilom pod pritiskom i s uvlačivim stajnim trapom. Cilj je bio istražiti aerodinamičke učinke u transoničnom području iu nadzvučnom letu. Krila su stoga imala [[Strijela krila|zahvat]] od 35°, repna ravnina od 40° i okomiti rep od 49°. Prvi let obavljen je na [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|vojnom aerodromu Muroc]] 4. travnja. veljače 1948. Izrađena su tri stroja koji su se razlikovali po detaljima. Ukupno 313 moglo&nbsp;Letovi se obavljaju: 123 s prvim strojem, broj Ureda (BuNo) 37973 (NACA-143), 103 s drugim, BuNo 37974 (NACA-144), i 87 s trećim strojem, BuNo 37975 (NACA-145). Prvi stroj u početku je pokretao mlazni motor Westinghouse J34-40 iz 13&nbsp;kN potiska i sposoban za samolansiranje s težinom uzlijetanja od 4795&nbsp;kg. Količina goriva iznosila je 980&nbsp;l [[Kerozin|kerozina]] . Stroj je dobio 1954.-55. raketni motor Reaction Motors XLR-8 s četiri komore za izgaranje i odgovarao je pogonskoj strani NACA-144. U ovoj konfiguraciji, međutim, samo jedan let (17.&nbsp;rujna 1956). == Specifikacije (NACA 144) == * Duljina: 12,8m * Raspon krila: 7,6m * Visina: 3,8m * Površina krila: 16,2 m² * Masa praznog vozila: 4273 kg * Masa pri polijetanju: 7161 kg * Pogon: 1 × Reakcijski motori XLR-8-RM-5 sa 27&nbsp;kN potisak * Najveća brzina: 2078 km/h == web poveznice == * [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19990054836_1999088198.pdf ''Prema Machu 2: Program Douglas D-558'' .] Serija NASA-ine povijesti 1999. (PDF; 7.3&nbsp;MB) * [http://astronomics.site88.net/xflights/List_of_D-558-2_flights.htm Popis letova Skyrocket #2 37-974] [[Kategorija:Pokusni zrakoplovi]] bdppecjrqvft3edtts3eowgvevslwse 6432794 6432792 2022-07-26T09:49:18Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/202313094|Douglas D-558-II]]« wikitext text/x-wiki '''Douglas D-558-II''' ''Skyrocket'' (također ''Douglas D-558-2'' ) bio je eksperimentalni zrakoplov [[Ratna mornarica SAD-a|Ratne mornarice Sjedinjenih Država]] . Izgradila ga je tvrtka Douglas Aircraft Company i bila je to prva letjelica s ljudskom posadom koja je [[Mach|letjela dvostruko brže od zvuka]] . Avion je bio jednokrilac sa srednjim krilom pod pritiskom i s uvlačivim stajnim trapom. Cilj je bio istražiti aerodinamičke učinke u transoničnom području iu nadzvučnom letu. Krila su stoga imala [[Strijela krila|zahvat]] od 35°, repna ravnina od 40° i okomiti rep od 49°. Prvi let obavljen je na [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|vojnom aerodromu Muroc]] 4. travnja. veljače 1948. Izrađena su tri stroja koji su se razlikovali po detaljima. Ukupno 313 moglo&nbsp;Letovi se obavljaju: 123 s prvim strojem, broj Ureda (BuNo) 37973 (NACA-143), 103 s drugim, BuNo 37974 (NACA-144), i 87 s trećim strojem, BuNo 37975 (NACA-145). Prvi stroj u početku je pokretao mlazni motor Westinghouse J34-40 iz 13&nbsp;kN potiska i sposoban za samolansiranje s težinom uzlijetanja od 4795&nbsp;kg. Količina goriva iznosila je 980&nbsp;l [[Kerozin|kerozina]] . Stroj je dobio 1954.-55. raketni motor Reaction Motors XLR-8 s četiri komore za izgaranje i odgovarao je pogonskoj strani NACA-144. U ovoj konfiguraciji, međutim, samo jedan let (17.&nbsp;rujna 1956). == Specifikacije (NACA 144) == * Duljina: 12,8m * Raspon krila: 7,6m * Visina: 3,8m * Površina krila: 16,2 m² * Masa praznog vozila: 4273 kg * Masa pri polijetanju: 7161 kg * Pogon: 1 × Reakcijski motori XLR-8-RM-5 sa 27&nbsp;kN potisak * Najveća brzina: 2078 km/h == Web poveznice == * [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19990054836_1999088198.pdf ''Prema Machu 2: Program Douglas D-558'' .] Serija NASA-ine povijesti 1999. (PDF; 7.3&nbsp;MB) * [http://astronomics.site88.net/xflights/List_of_D-558-2_flights.htm Popis letova Skyrocket #2 37-974] [[Kategorija:Pokusni zrakoplovi]] buo89wpe2hjdz7rxrht61bcl770dabg 6432795 6432794 2022-07-26T09:50:04Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''Douglas D-558-II''' ''Skyrocket'' (također ''Douglas D-558-2'' ) bio je eksperimentalni zrakoplov [[Ratna mornarica SAD-a|Ratne mornarice Sjedinjenih Država]] . Izgradila ga je tvrtka Douglas Aircraft Company i bila je to prva letjelica s ljudskom posadom koja je [[Mach|letjela dvostruko brže od zvuka]] . [[Datoteka:D-558-II-NASA-E-1442.jpg|mini|Douglas D-558-II]] Avion je bio jednokrilac sa srednjim krilom pod pritiskom i s uvlačivim stajnim trapom. Cilj je bio istražiti aerodinamičke učinke u transoničnom području iu nadzvučnom letu. Krila su stoga imala [[Strijela krila|zahvat]] od 35°, repna ravnina od 40° i okomiti rep od 49°. Prvi let obavljen je na [[Vojna zrakoplovna baza Edwards|vojnom aerodromu Muroc]] 4. travnja. veljače 1948. Izrađena su tri stroja koji su se razlikovali po detaljima. Ukupno 313 moglo&nbsp;Letovi se obavljaju: 123 s prvim strojem, broj Ureda (BuNo) 37973 (NACA-143), 103 s drugim, BuNo 37974 (NACA-144), i 87 s trećim strojem, BuNo 37975 (NACA-145). Prvi stroj u početku je pokretao mlazni motor Westinghouse J34-40 iz 13&nbsp;kN potiska i sposoban za samolansiranje s težinom uzlijetanja od 4795&nbsp;kg. Količina goriva iznosila je 980&nbsp;l [[Kerozin|kerozina]] . Stroj je dobio 1954.-55. raketni motor Reaction Motors XLR-8 s četiri komore za izgaranje i odgovarao je pogonskoj strani NACA-144. U ovoj konfiguraciji, međutim, samo jedan let (17.&nbsp;rujna 1956). == Specifikacije (NACA 144) == * Duljina: 12,8m * Raspon krila: 7,6m * Visina: 3,8m * Površina krila: 16,2 m² * Masa praznog vozila: 4273 kg * Masa pri polijetanju: 7161 kg * Pogon: 1 × Reakcijski motori XLR-8-RM-5 sa 27&nbsp;kN potisak * Najveća brzina: 2078 km/h == Web poveznice == * [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19990054836_1999088198.pdf ''Prema Machu 2: Program Douglas D-558'' .] Serija NASA-ine povijesti 1999. (PDF; 7.3&nbsp;MB) * [http://astronomics.site88.net/xflights/List_of_D-558-2_flights.htm Popis letova Skyrocket #2 37-974] [[Kategorija:Pokusni zrakoplovi]] eraen4bq4g5r2vpnu76sg03tr0w6umu Antonov An-72 0 725470 6432800 2022-07-26T09:55:13Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/221430486|Antonow An-72]]« wikitext text/x-wiki '''Antonov An-72''' ( NATO -ov izvještajni naziv: ''Coaler'' ) je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] - [[STOL]] - transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. U tu svrhu, njegova dva turboventilatorska motora postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ( Coandă efekt ). Osim toga, usisava se manje snijega. == Razvoj i izgradnja == Avion je dizajniran kao rameno krilo. Ima uvlačivi stajni [[Podvozje zrakoplova|trap]] . Glavni stajni trap smješten je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim. Također omogućuje korištenje s neasfaltiranih staza i ledenih površina. Stroj ima podignuti T- [[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla montirati u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj raspored je također korišten u [[Antonov An-32|Antonow An-32]], ali koji ima visoko postavljene turboprop motore. Prvi let obavljen je 31. kolovoza 1977. Međutim, prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u pogonu br.&nbsp;135 u [[Harkov|Harkovu]] . <ref>Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&nbsp;619.</ref> Sovjetsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedene su 102 jedinice koje se koriste diljem svijeta. == Tehničke specifikacije == [[Datei:Antonov_An-72_'Coaler'.JPEG|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:Antonov_An-72_'Coaler'.JPEG|mini|Antonow An-72 der [[:de:Aeroflot|Aeroflot]]]] [[Datei:Antonov_An-72_3view.svg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:Antonov_An-72_3view.svg|mini|Dreiseitenriss der An-72]] {| class="wikitable" ! ! Podaci |- | Posada | 3-5 |- | Putnika | maksimalno 68 |- | Duljina | 28,07 m |- | Raspon | 31,89 m |- | Visina | 9,20 m |- | Nosivost | 7500 kg |- | Brzina krstarenja | 550-600 (prikaz, ostalo).&nbsp;km/h |- | Najveća brzina | 705&nbsp;km/h |- | Najveća visina leta | 11.800 m |- | Raspon | 1000-3200KM |- | Motor | 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&nbsp;kN |- |} == Naoružanje == Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi. '''Naoružanje do 2.500&nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe''' '''Nevođene rakete zrak-zemlja''' * 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&nbsp;mm '''Nevođene bombe slobodnog pada''' * 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg) '''Vanjski spremnici''' * 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili) == Web poveznice == * Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com] Reference <references /> [[Kategorija:Transportni zrakoplovi]] gx5at16urjafu9iqdqnyplu46tzd61w 6432801 6432800 2022-07-26T09:55:33Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/221430486|Antonow An-72]]« wikitext text/x-wiki '''Antonov An-72''' ( NATO -ov izvještajni naziv: ''Coaler'' ) je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] - [[STOL]] - transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. U tu svrhu, njegova dva turboventilatorska motora postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ( Coandă efekt ). Osim toga, usisava se manje snijega. == Razvoj i izgradnja == Avion je dizajniran kao rameno krilo. Ima uvlačivi stajni [[Podvozje zrakoplova|trap]] . Glavni stajni trap smješten je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim. Također omogućuje korištenje s neasfaltiranih staza i ledenih površina. Stroj ima podignuti T- [[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla montirati u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj raspored je također korišten u [[Antonov An-32|Antonow An-32]], ali koji ima visoko postavljene turboprop motore. Prvi let obavljen je 31. kolovoza 1977. Međutim, prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u pogonu br.&nbsp;135 u [[Harkov|Harkovu]] . <ref>Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&nbsp;619.</ref> Sovjetsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedene su 102 jedinice koje se koriste diljem svijeta. == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci |- | Posada | 3-5 |- | Putnika | maksimalno 68 |- | Duljina | 28,07 m |- | Raspon | 31,89 m |- | Visina | 9,20 m |- | Nosivost | 7500 kg |- | Brzina krstarenja | 550-600 (prikaz, ostalo).&nbsp;km/h |- | Najveća brzina | 705&nbsp;km/h |- | Najveća visina leta | 11.800 m |- | Raspon | 1000-3200KM |- | Motor | 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&nbsp;kN |- |} == Naoružanje == Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi. '''Naoružanje do 2.500&nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe''' '''Nevođene rakete zrak-zemlja''' * 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&nbsp;mm '''Nevođene bombe slobodnog pada''' * 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg) '''Vanjski spremnici''' * 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili) == Web poveznice == * Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com] Reference <references /> [[Kategorija:Transportni zrakoplovi]] t6gfj7q11sodln0dius7fhsms8ffqh7 6432805 6432801 2022-07-26T09:56:57Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''Antonov An-72''' ( NATO -ov izvještajni naziv: ''Coaler'' ) je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] - [[STOL]] - transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. U tu svrhu, njegova dva turboventilatorska motora postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ( Coandă efekt ). Osim toga, usisava se manje snijega. == Razvoj i izgradnja == Avion je dizajniran kao rameno krilo. Ima uvlačivi stajni [[Podvozje zrakoplova|trap]] . Glavni stajni trap smješten je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim. Također omogućuje korištenje s neasfaltiranih staza i ledenih površina. Stroj ima podignuti T- [[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla montirati u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj raspored je također korišten u [[Antonov An-32|Antonow An-32]], ali koji ima visoko postavljene turboprop motore. Prvi let obavljen je 31. kolovoza 1977. Međutim, prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u pogonu br.&nbsp;135 u [[Harkov|Harkovu]] . <ref>Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&nbsp;619.</ref> Sovjetsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedene su 102 jedinice koje se koriste diljem svijeta. [[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini]] [[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini]] == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci |- | Posada | 3-5 |- | Putnika | maksimalno 68 |- | Duljina | 28,07 m |- | Raspon | 31,89 m |- | Visina | 9,20 m |- | Nosivost | 7500 kg |- | Brzina krstarenja | 550-600 (prikaz, ostalo).&nbsp;km/h |- | Najveća brzina | 705&nbsp;km/h |- | Najveća visina leta | 11.800 m |- | Raspon | 1000-3200KM |- | Motor | 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&nbsp;kN |- |} == Naoružanje == Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi. '''Naoružanje do 2.500&nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe''' '''Nevođene rakete zrak-zemlja''' * 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&nbsp;mm '''Nevođene bombe slobodnog pada''' * 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg) '''Vanjski spremnici''' * 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili) == Web poveznice == * Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Transportni zrakoplovi]] h7rsymyqz880b8b5mo7jdvy5rxulwba 6432807 6432805 2022-07-26T09:57:11Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''Antonov An-72''' ( NATO -ov izvještajni naziv: ''Coaler'' ) je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] - [[STOL]] - transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. U tu svrhu, njegova dva turboventilatorska motora postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ( Coandă efekt ). Osim toga, usisava se manje snijega. == Razvoj i izgradnja == Zrakoplov je dizajniran kao rameno krilo. Ima uvlačivi stajni [[Podvozje zrakoplova|trap]] . Glavni stajni trap smješten je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim. Također omogućuje korištenje s neasfaltiranih staza i ledenih površina. Stroj ima podignuti T- [[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla montirati u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj raspored je također korišten u [[Antonov An-32|Antonow An-32]], ali koji ima visoko postavljene turboprop motore. Prvi let obavljen je 31. kolovoza 1977. Međutim, prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u pogonu br.&nbsp;135 u [[Harkov|Harkovu]] . <ref>Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&nbsp;619.</ref> Sovjetsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedene su 102 jedinice koje se koriste diljem svijeta. [[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini]] [[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini]] == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci |- | Posada | 3-5 |- | Putnika | maksimalno 68 |- | Duljina | 28,07 m |- | Raspon | 31,89 m |- | Visina | 9,20 m |- | Nosivost | 7500 kg |- | Brzina krstarenja | 550-600 (prikaz, ostalo).&nbsp;km/h |- | Najveća brzina | 705&nbsp;km/h |- | Najveća visina leta | 11.800 m |- | Raspon | 1000-3200KM |- | Motor | 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&nbsp;kN |- |} == Naoružanje == Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi. '''Naoružanje do 2.500&nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe''' '''Nevođene rakete zrak-zemlja''' * 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&nbsp;mm '''Nevođene bombe slobodnog pada''' * 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg) '''Vanjski spremnici''' * 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili) == Web poveznice == * Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com] == Reference == <references /> [[Kategorija:Transportni zrakoplovi]] fig9lzhi1jxzlwm2qdpkp4xs1dqf00v J. G. Fichte (Schiff) 0 725471 6432816 2022-07-26T10:02:05Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/220176081|J. G. Fichte (Schiff)]]« wikitext text/x-wiki '''''JG Fichte''''' bio je [[Teretni brod|teretni]] i školski brod VEB Deutsche Seereederei [[Rostock]] (DSR). Ime je dobio po njemačkom filozofu [[Johann Gottlieb Fichte|Johannu Gottliebu Fichteu]] . Od 1974. do 1976. na brodu se produzirala DFF televizijska serija ''Zur See'' . == Povijest == Brod je isplovio 31.listopada 1948. kao ''Claude Bernard'' u Ateliers et Chantiers de la Loire u Saint-Nazaireu i pripadao je klasi Lavoisier . Puštanje u pogon dogodilo se u veljači 1950. u brodarskoj tvrtki Maritime de Chargeurs Réunis u [[Le Havre|Le Havreu]] . Od 1950. do 1962. korištena je u linijskom prometu za [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a povremeno i za [[Afrika|Afriku]] . Dana 7&nbsp;kolovoza 1962. ''Claude Bernard'' preuzeo je VEB DSR. Preimenovan u ''J&nbsp;G. Fichtea'', puštena je u službu kao treći školski brod DSR-a, nakon ''Theodora Körnera'' i ''Heinricha Heinea'' . Korišten je na liniji [[Njemačka Demokratska Republika|Istočna Njemačka]] - [[Kuba]] / [[Meksiko]] . Osim mornara prve godine školovanja, na brodu su se školovali nautički časnici i radijski časnici. == Specifikacije == Kada je ušao u službu 1950., ''Claude Bernard'' imao je 12.021 BRT. Imao je 94 sjedala za putnike prvog razreda i 230 sjedala za putnike drugog razreda. Kao školski brod DSR-a imao je 11.045&nbsp;BRT i smještajne kapacitete za 289 polaznika i instruktora na brodu. == Literatura == * Claus Rothe: ''Njemački prekooceanski putnički brodovi. 1919. do 1985. godine.'' U: ''Biblioteka tipova brodova.'' transpress Verlag für Verkehrswesen, Berlin 1987, ISBN 3-344-00164-7, p. 34, p. 145-146. * Njemački brodari Svezak 23 ''VEB Deutsche Seereederei Rostock'' Autorski kolektiv Verlag Gert Uwe Detlefsen ISBN 3-928473-81-6 stranica 148 == Web poveznice == * [http://www.seeleute-rostock.de/content/moreships/4-Trainingships/4b-JGFichte/MS-J-G-Fichte.htm Opis broda s podacima o dimenzijama i pogonu] * [http://www.seeleute-rostock.de/content/sailorscab/records/12-dsr-education/dokument12.htm#3fichte CV broda za teret i obuku] == Opaska == === Opaske === <references group="A" /> jnnnjdt6a59o0ksyht374k0fjuj7uto 6432817 6432816 2022-07-26T10:02:40Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''''JG Fichte''''' bio je [[Teretni brod|teretni]] i školski brod VEB Deutsche Seereederei [[Rostock]] (DSR). Ime je dobio po njemačkom filozofu [[Johann Gottlieb Fichte|Johannu Gottliebu Fichteu]] . Od 1974. do 1976. na brodu se produzirala DFF televizijska serija ''Zur See'' . == Povijest == Brod je isplovio 31.listopada 1948. kao ''Claude Bernard'' u Ateliers et Chantiers de la Loire u Saint-Nazaireu i pripadao je klasi Lavoisier . Puštanje u pogon dogodilo se u veljači 1950. u brodarskoj tvrtki Maritime de Chargeurs Réunis u [[Le Havre|Le Havreu]] . Od 1950. do 1962. korištena je u linijskom prometu za [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a povremeno i za [[Afrika|Afriku]] . [[Datoteka:J.G. Fichte 1973.jpg|mini]] Dana 7&nbsp;kolovoza 1962. ''Claude Bernard'' preuzeo je VEB DSR. Preimenovan u ''J&nbsp;G. Fichtea'', puštena je u službu kao treći školski brod DSR-a, nakon ''Theodora Körnera'' i ''Heinricha Heinea'' . Korišten je na liniji [[Njemačka Demokratska Republika|Istočna Njemačka]] - [[Kuba]] / [[Meksiko]] . Osim mornara prve godine školovanja, na brodu su se školovali nautički časnici i radijski časnici. == Specifikacije == Kada je ušao u službu 1950., ''Claude Bernard'' imao je 12.021 BRT. Imao je 94 sjedala za putnike prvog razreda i 230 sjedala za putnike drugog razreda. Kao školski brod DSR-a imao je 11.045&nbsp;BRT i smještajne kapacitete za 289 polaznika i instruktora na brodu. == Literatura == * Claus Rothe: ''Njemački prekooceanski putnički brodovi. 1919. do 1985. godine.'' U: ''Biblioteka tipova brodova.'' transpress Verlag für Verkehrswesen, Berlin 1987, ISBN 3-344-00164-7, p. 34, p. 145-146. * Njemački brodari Svezak 23 ''VEB Deutsche Seereederei Rostock'' Autorski kolektiv Verlag Gert Uwe Detlefsen ISBN 3-928473-81-6 stranica 148 == Web poveznice == * [http://www.seeleute-rostock.de/content/moreships/4-Trainingships/4b-JGFichte/MS-J-G-Fichte.htm Opis broda s podacima o dimenzijama i pogonu] * [http://www.seeleute-rostock.de/content/sailorscab/records/12-dsr-education/dokument12.htm#3fichte CV broda za teret i obuku] == Opaska == === Opaske === <references group="A" /> s7mumanyqmbzaih990k5jriuamt3wdb Diamond DA62 0 725472 6432819 2022-07-26T10:20:24Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224822935|Diamond DA62]]« wikitext text/x-wiki '''Diamond DA62''' (ranije '''DA52''' <ref>{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, abgerufen am 5. Juni 2014.</ref> ) je dvomotorni zrakoplov proizveden od strane proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft iz Austrije. Nudi se i kao sportski zrakoplov, kao laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov . S Diamond DA62, austrijska tvrtka proizvodi drugi višemotorni zrakoplov. Sadrži elemente DA50 i dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50. <ref name="fliegermag-201208">{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}</ref> Prema Diamondu, letjelica je razvijena šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u Europi 2015., au Sjedinjenim Državama krajem veljače 2016. Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na dizel gorivo. == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci <ref>Air International August 2015, S. 72</ref> |- | Posada | 1-2 pilota |- | Putnika | 4/5/6 |- | Duljina | 9,19 m |- | Raspon krila | 14,70 m |- | Visina | 2,82 m |- | Povrsina krila | 17,10 m² |- | | |- | Prazna masa | 1517 kg |- | Maks. početna masa | 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) |- | Brzina krstarenja | 325 km/h |- | Najveća brzina | 372 km/h (201 kn) |- |Maks.visina leta | 6096 m |- | Domet | 2380 km |- | Kapacitet spremnika | 326L |- | Motor | 2 diesel motora Austro Engine AE330 sa po 134 kW |- | Cjena | 920.000 eura <ref name=":0" /> |} == Web poveznice == * [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na web stranici proizvođača. == Reference == <references /> cnlrxm4t7x4n1i6e9eekmvi7tjmruvf 6432820 6432819 2022-07-26T10:21:31Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''Diamond DA62''' (ranije '''DA52''' <ref>{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, abgerufen am 5. Juni 2014.</ref> ) je dvomotorni zrakoplov proizveden od strane proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft iz Austrije. Nudi se i kao sportski zrakoplov, kao laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov . S Diamond DA62, austrijska tvrtka proizvodi drugi višemotorni zrakoplov. Sadrži elemente DA50 i dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50. <ref name="fliegermag-201208">{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}</ref> Prema Diamondu, letjelica je razvijena šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u Europi 2015., au Sjedinjenim Državama krajem veljače 2016. Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na dizel gorivo. [[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini]] [[Datoteka:Diamond Aircraft Industries, OE-VAM, Diamond DA62 (34839110404).jpg|mini]] == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci <ref>Air International August 2015, S. 72</ref> |- | Posada | 1-2 pilota |- | Putnika | 4/5/6 |- | Duljina | 9,19 m |- | Raspon krila | 14,70 m |- | Visina | 2,82 m |- | Povrsina krila | 17,10 m² |- | | |- | Prazna masa | 1517 kg |- | Maks. početna masa | 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) |- | Brzina krstarenja | 325 km/h |- | Najveća brzina | 372 km/h (201 kn) |- |Maks.visina leta | 6096 m |- | Domet | 2380 km |- | Kapacitet spremnika | 326L |- | Motor | 2 diesel motora Austro Engine AE330 sa po 134 kW |- | Cjena | 920.000 eura <ref name=":0" /> |} == Web poveznice == * [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na web stranici proizvođača. == Reference == <references /> aa81oxwmemyr80autdn9ifwt3zriblx 6432821 6432820 2022-07-26T10:22:18Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224822935|Diamond DA62]]« wikitext text/x-wiki '''Diamond DA62''' (ranije '''DA52''' <ref>{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, abgerufen am 5. Juni 2014.</ref> ) je dvomotorni zrakoplov proizveden od strane proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft iz Austrije. Nudi se i kao sportski zrakoplov, kao laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov . S Diamond DA62, austrijska tvrtka proizvodi drugi višemotorni zrakoplov. Sadrži elemente DA50 i dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50. <ref name="fliegermag-201208">{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}</ref> Prema Diamondu, letjelica je razvijena šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u Europi 2015., au Sjedinjenim Državama krajem veljače 2016. Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na dizel gorivo. == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci <ref>Air International August 2015, S. 72</ref> |- | Posada | 1-2 pilota |- | Putnika | 4/5/6 |- | Duljina | 9,19 m |- | Raspon krila | 14,70 m |- | Visina | 2,82 m |- | Površina krila | 17,10 m² |- | Prazna masa | 1517 kg |- | Maks. početna masa | 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) |- | Brzina krstarenja | 325 km/h |- | Najveća brzina | 372 km/h (201 kn) |- |Maks.visina leta | 6096 m |- | Domet | 2380 km |- | Kapacitet spremnika | 326L |- | Motor | 2 diesel motora Austro Engine AE330 sa po 134 kW |- | Cjena | 920.000 eura <ref name=":0" /> |} == Web poveznice == * [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na web stranici proizvođača. == Reference == <references /> 2m84o2v9ie1dzfzcsqs2lgok67u6lzx 6432823 6432821 2022-07-26T10:22:50Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki '''Diamond DA62''' (ranije '''DA52''' <ref>{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, abgerufen am 5. Juni 2014.</ref> ) je dvomotorni zrakoplov proizveden od strane proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft iz Austrije. Nudi se i kao sportski zrakoplov, kao laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov . S Diamond DA62, austrijska tvrtka proizvodi drugi višemotorni zrakoplov. Sadrži elemente DA50 i dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50. <ref name="fliegermag-201208">{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}</ref> Prema Diamondu, letjelica je razvijena šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u Europi 2015., au Sjedinjenim Državama krajem veljače 2016. Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na dizel gorivo. [[Datoteka:Diamond DA62 front view.jpg|mini]] [[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini]] == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci <ref>Air International August 2015, S. 72</ref> |- | Posada | 1-2 pilota |- | Putnika | 4/5/6 |- | Duljina | 9,19 m |- | Raspon krila | 14,70 m |- | Visina | 2,82 m |- | Površina krila | 17,10 m² |- | Prazna masa | 1517 kg |- | Maks. početna masa | 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) |- | Brzina krstarenja | 325 km/h |- | Najveća brzina | 372 km/h (201 kn) |- |Maks.visina leta | 6096 m |- | Domet | 2380 km |- | Kapacitet spremnika | 326L |- | Motor | 2 diesel motora Austro Engine AE330 sa po 134 kW |- | Cjena | 920.000 eura <ref name=":0" /> |} == Web poveznice == * [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na web stranici proizvođača. == Reference == <references /> 1x47qoh483azq9ynatctepqnpbkzdkx 6432824 6432823 2022-07-26T10:27:17Z Qualitas Vita 277807 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224822935|Diamond DA62]]« wikitext text/x-wiki '''Diamond DA62''' (ranije '''DA52''' <ref>{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, abgerufen am 5. Juni 2014.</ref> ) je dvomotorni zrakoplov proizveden od strane proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft iz Austrije. Nudi se i kao sportski zrakoplov, kao laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov . S Diamond DA62, austrijska tvrtka proizvodi drugi višemotorni zrakoplov. Sadrži elemente DA50 i dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50. <ref name="fliegermag-201208">{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}</ref> Prema Diamondu, letjelica je razvijena šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u Europi 2015., au Sjedinjenim Državama krajem veljače 2016. Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na dizel gorivo. == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci <ref>Air International August 2015, S. 72</ref> |- | Posada | 1-2 pilota |- | Putnika | 4/5/6 |- | Duljina | 9,19 m |- | Raspon krila | 14,70 m |- | Visina | 2,82 m |- | Površina krila | 17,10 m² |- | Prazna masa | 1517 kg |- | Maks. početna masa | 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) |- | Brzina krstarenja | 325 km/h |- | Najveća brzina | 372 km/h (201 kn) |- |Maks.visina leta | 6096 m |- | Domet | 2380 km |- | Kapacitet spremnika | 326L |- | Motor | 2 diesel motora Austro Engine AE330 sa po 134 kW |- | Cjena | 920.000 eura <ref name=":02">Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.</ref> |} == Web poveznice == * [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na web stranici proizvođača. == Reference == <references /> ms1qtiy8n64n0vln2pnjvhs7ovaxsjl 6432826 6432824 2022-07-26T10:27:50Z Qualitas Vita 277807 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini]] '''Diamond DA62''' (ranije '''DA52''' <ref>{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, abgerufen am 5. Juni 2014.</ref> ) je dvomotorni zrakoplov proizveden od strane proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft iz Austrije. Nudi se i kao sportski zrakoplov, kao laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov . S Diamond DA62, austrijska tvrtka proizvodi drugi višemotorni zrakoplov. Sadrži elemente DA50 i dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50. <ref name="fliegermag-201208">{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}</ref> Prema Diamondu, letjelica je razvijena šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u Europi 2015., au Sjedinjenim Državama krajem veljače 2016. Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na dizel gorivo. [[Datoteka:AERO Friedrichshafen 2018, Friedrichshafen (1X7A4400).jpg|mini]] == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" ! ! Podaci <ref>Air International August 2015, S. 72</ref> |- | Posada | 1-2 pilota |- | Putnika | 4/5/6 |- | Duljina | 9,19 m |- | Raspon krila | 14,70 m |- | Visina | 2,82 m |- | Površina krila | 17,10 m² |- | Prazna masa | 1517 kg |- | Maks. početna masa | 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) |- | Brzina krstarenja | 325 km/h |- | Najveća brzina | 372 km/h (201 kn) |- |Maks.visina leta | 6096 m |- | Domet | 2380 km |- | Kapacitet spremnika | 326L |- | Motor | 2 diesel motora Austro Engine AE330 sa po 134 kW |- | Cjena | 920.000 eura <ref name=":02">Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.</ref> |} == Web poveznice == * [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na web stranici proizvođača. == Reference == <references /> 78j4gvlu5nh4nb5i2gbahj55o8xeuhv Grčki dijakritički znakovi 0 725473 6432840 2022-07-26T11:46:01Z Etiktov 253954 Nova stranica, još nije gotovo wikitext text/x-wiki {{Slično|[[dijakritički znakovi|dijakritičkim znakovima]] u [[grčki jezik|grčkome]] uključujući politonski pravopis|povijesni pregled razvoja alfabeta|Povijest grčkoga alfabeta}}{{Grčki alfabet}} '''Grčki dijakritički znakovi''' obuhvaćaju sve [[Dijakritički znakovi|dijakritičke znakove]] koji se mogu dodati na slova u [[Grčki alfabet|grčkom alfabetu]]. Bitno je razlikovati dvije vrste alfabeta: antički, politonski sustav kojim su se označavala tri različita naglaska [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] uz glas /h/ na početku riječi. Monotonski sustav u upotrebi je u [[Novogrčki jezik|novogrčkome]], a, kao što mu i samo ime kaže, ima oznaku za samo jedan ton jer moderni grčki ima sustav naglašavanja sličan [[Engleski jezik|engleskom]], a starogrčki je imao sustav naglasaka sličniji [[Hrvatski jezik|hrvatskome]]. == Politonski pravopis == === Povijest === Grčki se u vrijeme [[Antika|antike]] pisao samo velikim slovima bez oznaka za naglaske, a ponekad i bez razmaka među riječima. Do [[4. stoljeće pr. Kr.|četvrtog stoljeća prije Krista]] jonski se alfabet proširio grčkim svijetom. Jonski je također imao samo velika slova, a nije još imao oznaka koje su došle tek kasnije. Smatra se da je [[Aristofan iz Bizanta]] prvi uveo oznake za naglasak tek dvjesto godina prije Krista. Uveo je ove oznake u vrijeme kada se naglasak sve manje razlikovao u govorima (a bio je potreban u čitanju starih tekstova) širenjem ''[[koine]]''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hadley|first=James|title=On the Nature and Theory of the Greek Accent|journal=Transactions of the American Philological Association (1869. – 1896.)|publisher=The Johns Hopkins University Press|volume=1|pages=1. – 19.|via=https://www.jstor.org/stable/310221}}</ref> ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' i ''spiritus lenis'' razvili su učenjaci od [[Heta|hete]], starijeg oblika slova [[eta]] koja je nekoć označavala glas /h/.<ref>{{Citiranje knjige|last=Boyes|first=Philip J.|title=Understanding Relations Between Scripts II: Early Alphabets, ''6. poglavlje:'' Vowel representation in the Archaic Greek and Old Aramaic scripts: A comparative orthographic and phonological examination|last2=Steele|first2=Philippa M|publisher=Oxbow Books|year=2020.|pages=91-108}}</ref> Grci su mala slova alfabeta počeli rabiti u [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]], u razdoblju od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. st.]] poslije Krista.<ref>{{Citiranje knjige|last=Thompson|first=Edward M|title=An introduction to Greek and Latin palaeography|year=1911.|pages=191–194}}</ref> [[Bizant|Bizantski]] su [[Filologija|filolozi]] u [[12. stoljeće|12. st.]] dodali oznaku ''iota subscriptum''.<ref>McLean, Bradley H. (2011). ''New Testament Greek: an introduction''. Cambridge: Cambridge University Press. p. 20.</ref> === Dijakritički znakovi === Ovdje je pregled najvažnijih dijakritičkih znakova. ==== ''Spiritus'' ==== {{Glavni|Spiritus}} Na početku riječi koja počinje samoglasnikom (u pismu) pojavljuju se dva znaka: ''spiritus asper'' ili ''oštri hak'' (◌̔), koji pokazuje da se prije [[Samoglasnik|samoglasnika]] zapravo nalazi glas /h/, i ''spiritus lenis'' ili ''tihi hak'' (◌̓), on pokazuje da prije samoglasnika nema drugih glasova.<ref>{{Citiranje weba|title=spiritus {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/46549/|access-date=2022-07-26|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref> * ''asper'': ἑ /he/ * ''lenis'': ἐ /e/ ''Spiritus asper'' također se uvijek mora upotrijebiti na slovu [[ro]]: ''ῥίζα'', ''rhíza'', 'korijen'. Razlog je to što se /[[Alveolarni vibrant|r]]/ na početku riječi izgovaralo kao /r̥/, to jest [[Zvučnost|bezvučno]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju starogrčkoga]]).<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Laughy|first=Wilfred E. Major and Michael|title=Polytonic Greek|url=https://ancientgreek.pressbooks.com/chapter/3/|language=en-us}}</ref> ''Spiritusi'' uvijek dolaze na prvi samoglasnik riječi, bio on mali ili veliki: '''''ἅ'''γιος'', ''hágios'', 'svet'; '''''Ἄ'''δμητος'', ''admētos'', [[Admet]]. Ako se na početku riječi nalazi [[dvoglas]], onda ''spiritusi'' dolaze na drugi samoglasnik: '''''εἰ'''κάς'', ''eikás'', 'dvadeseti dan mjeseca'.<ref name=":0" /> ===== Koronis ===== ''Koronis'' je oznaka jednaka ''spiritusu lenisu'', a postavlja se na samoglasnik koji je nastao kontrakcijom, za razliku od ''spiritusa lenisa'', može se pojaviti u sredini riječi: ''κἀγώ'', kontrakcija ''καὶ ἐγώ'' 'i ja'. ==== Naglasci ==== {{Glavni|Naglasak starogrčkog jezika}} Postoje tri oznake za naglasak u grčkome: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Oni se pojavljuju i izmjenjuju ovisno o paradigmama riječi. Cirkumfleks se pojavljuje isključivo na dugim samoglasnicima na posljednja dva sloga riječi, a akut je puno slobodniji jer se može pojaviti na sva tri posljednja sloga na bilo kojem samoglasniku. Gravis je pozicijska inačica akuta koja se pojavljuje na kraju riječi kada iza nj dolazi druga riječ. Cirkumfleks se inače stavlja poviše samoglasnika, ali kod velikih slova dolazi s lijeve strane, Kao što je već rečeno, naglasci se izmjenjuju u fleksiji riječi:<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}</ref> {| class="wikitable" !'dječak' ![[Jednina]] ![[Dvojina]] ![[Množina]] |- ![[Nominativ|N]] |ὁ παῖς ho paîs |τὼ παῖδε tṑ paîde |οἱπαῖδες hoi paîdes |- ![[Genitiv|G]] |τοῦ παιδός toû paidós |τοῖν παίδοιν toîn paídoin |τῶν παίδων tôn paídōn |- ![[Dativ|D]] |τῷ παιδί tôi paidí |τοῖν παίδοιν toîn paídoin |τοῖς παισί(ν) toîs paisí(n) |- ![[Akuzativ|A]] |τὸν παῖδα tòn paîda |τὼ παῖδε tṑ paîde |τοὺς παῖδας toùs paîdas |- ![[Vokativ|V]] |παῖ paî |παῖδε paîde |παῖδες paîdes |} ==== ''Iota subscriptum'' ==== ''Iota subscriptum'' jest malena [[jota]] postavljena pod duge samoglasnike kako bi ukazala na stare dvoglase koji se više nisu izgovarali: ᾳ, ῃ i ῳ. Primjerice: ''ῥ'''ᾴ'''διος'', ''rháidios'', 'jednostavno shvatljivo'; '''''ᾖ'''σαν'', ''êisan'', 'bijahu'; '''''ᾠ'''δή'', ''ōidḗ'', '[[oda]], pjesma'. Kada se pojavljuje uz veliko slovo, obično se piše kao ''iota adscriptum'', to jest ponešto manja obična jota uz veliko slovo. Često se od obične jote u običnu dvoglasu razlikuje po tome što ne prima dijakritičkih znakova.<gallery> Datoteka:Greek iota placement 04.svg|alt=|''iota adscriptum'' napisana velikim slovom Datoteka:Greek iota placement 05.svg|alt=|''iota adscriptum'' napisana malim slovom uz ostala velika Datoteka:Greek iota placement 02.svg|alt=|''iota adscriptum'' uz mala slova Datoteka:Greek iota placement 03.svg|alt=|uobičajena moderna upotreba: ''iota adscriptum'' samo uz veliko slovo </gallery> ==== Dijereza ==== {{Glavni|Trema (dijakritička oznaka)}} Dijereza ili trema (◌̈) upotrebljava se da označi da dva samoglasnika koji stoje jedan uz drugi ne tvore dvoglas: ''Ἀτρεϊδῶν'', ''atreïdôn'', 'Atrejevićā'. ==== Duljina samoglasnika ==== U moderna se vremena na samoglasnike α, ι i υ stavljaju dvije oznake kako bi se vidjelo jesu li dugi ili kratki: ᾱ (duga [[alfa]], /a:/) i ᾰ (kratka alfa, /a/). ==== Višestruke oznake ==== Oznake duljine uvijek dolaze prve, a potom naglasak, hak i trema'', iota subscriptum'' jedina se nalazi s donje strane glasa. Naglasak i hak na istome slovu obilježavaju se tako da se hak stavi prvi, a potom akut desno od njega, a cirkumfleks iznad njega:'''Ὦ'''τος. Akut dolazi iznad sredine prazna prostora između točkica treme, a cirkumfleks poviše nje. Hak i trema ne mogu doći na isti samoglasnik.<ref name=":1" /> {| class="wikitable" ! !Ništa !''Spiritus asper'' !''Spiritus lenis'' !Trema |- !Akut |ί |ἵ |ἴ |ΐ |- !Cirkumfleks |ῖ |ἷ |ἶ |ῗ |} == Monotonski pravopis == === Povijest === === Oznake === ==== Naglasak ==== ==== Dijereza ==== ==== Kvačica ==== {{Glavni|Kvačica}} == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Grčki alfabet]] i927s9by6f7wz9pvsyfo0w7b1jtui2n 6432841 6432840 2022-07-26T11:46:53Z Etiktov 253954 Etiktov premješta stranicu [[Grčki dijakritici]] na [[Grčki dijakritički znakovi]] wikitext text/x-wiki {{Slično|[[dijakritički znakovi|dijakritičkim znakovima]] u [[grčki jezik|grčkome]] uključujući politonski pravopis|povijesni pregled razvoja alfabeta|Povijest grčkoga alfabeta}}{{Grčki alfabet}} '''Grčki dijakritički znakovi''' obuhvaćaju sve [[Dijakritički znakovi|dijakritičke znakove]] koji se mogu dodati na slova u [[Grčki alfabet|grčkom alfabetu]]. Bitno je razlikovati dvije vrste alfabeta: antički, politonski sustav kojim su se označavala tri različita naglaska [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] uz glas /h/ na početku riječi. Monotonski sustav u upotrebi je u [[Novogrčki jezik|novogrčkome]], a, kao što mu i samo ime kaže, ima oznaku za samo jedan ton jer moderni grčki ima sustav naglašavanja sličan [[Engleski jezik|engleskom]], a starogrčki je imao sustav naglasaka sličniji [[Hrvatski jezik|hrvatskome]]. == Politonski pravopis == === Povijest === Grčki se u vrijeme [[Antika|antike]] pisao samo velikim slovima bez oznaka za naglaske, a ponekad i bez razmaka među riječima. Do [[4. stoljeće pr. Kr.|četvrtog stoljeća prije Krista]] jonski se alfabet proširio grčkim svijetom. Jonski je također imao samo velika slova, a nije još imao oznaka koje su došle tek kasnije. Smatra se da je [[Aristofan iz Bizanta]] prvi uveo oznake za naglasak tek dvjesto godina prije Krista. Uveo je ove oznake u vrijeme kada se naglasak sve manje razlikovao u govorima (a bio je potreban u čitanju starih tekstova) širenjem ''[[koine]]''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hadley|first=James|title=On the Nature and Theory of the Greek Accent|journal=Transactions of the American Philological Association (1869. – 1896.)|publisher=The Johns Hopkins University Press|volume=1|pages=1. – 19.|via=https://www.jstor.org/stable/310221}}</ref> ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' i ''spiritus lenis'' razvili su učenjaci od [[Heta|hete]], starijeg oblika slova [[eta]] koja je nekoć označavala glas /h/.<ref>{{Citiranje knjige|last=Boyes|first=Philip J.|title=Understanding Relations Between Scripts II: Early Alphabets, ''6. poglavlje:'' Vowel representation in the Archaic Greek and Old Aramaic scripts: A comparative orthographic and phonological examination|last2=Steele|first2=Philippa M|publisher=Oxbow Books|year=2020.|pages=91-108}}</ref> Grci su mala slova alfabeta počeli rabiti u [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]], u razdoblju od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. st.]] poslije Krista.<ref>{{Citiranje knjige|last=Thompson|first=Edward M|title=An introduction to Greek and Latin palaeography|year=1911.|pages=191–194}}</ref> [[Bizant|Bizantski]] su [[Filologija|filolozi]] u [[12. stoljeće|12. st.]] dodali oznaku ''iota subscriptum''.<ref>McLean, Bradley H. (2011). ''New Testament Greek: an introduction''. Cambridge: Cambridge University Press. p. 20.</ref> === Dijakritički znakovi === Ovdje je pregled najvažnijih dijakritičkih znakova. ==== ''Spiritus'' ==== {{Glavni|Spiritus}} Na početku riječi koja počinje samoglasnikom (u pismu) pojavljuju se dva znaka: ''spiritus asper'' ili ''oštri hak'' (◌̔), koji pokazuje da se prije [[Samoglasnik|samoglasnika]] zapravo nalazi glas /h/, i ''spiritus lenis'' ili ''tihi hak'' (◌̓), on pokazuje da prije samoglasnika nema drugih glasova.<ref>{{Citiranje weba|title=spiritus {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/46549/|access-date=2022-07-26|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref> * ''asper'': ἑ /he/ * ''lenis'': ἐ /e/ ''Spiritus asper'' također se uvijek mora upotrijebiti na slovu [[ro]]: ''ῥίζα'', ''rhíza'', 'korijen'. Razlog je to što se /[[Alveolarni vibrant|r]]/ na početku riječi izgovaralo kao /r̥/, to jest [[Zvučnost|bezvučno]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju starogrčkoga]]).<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Laughy|first=Wilfred E. Major and Michael|title=Polytonic Greek|url=https://ancientgreek.pressbooks.com/chapter/3/|language=en-us}}</ref> ''Spiritusi'' uvijek dolaze na prvi samoglasnik riječi, bio on mali ili veliki: '''''ἅ'''γιος'', ''hágios'', 'svet'; '''''Ἄ'''δμητος'', ''admētos'', [[Admet]]. Ako se na početku riječi nalazi [[dvoglas]], onda ''spiritusi'' dolaze na drugi samoglasnik: '''''εἰ'''κάς'', ''eikás'', 'dvadeseti dan mjeseca'.<ref name=":0" /> ===== Koronis ===== ''Koronis'' je oznaka jednaka ''spiritusu lenisu'', a postavlja se na samoglasnik koji je nastao kontrakcijom, za razliku od ''spiritusa lenisa'', može se pojaviti u sredini riječi: ''κἀγώ'', kontrakcija ''καὶ ἐγώ'' 'i ja'. ==== Naglasci ==== {{Glavni|Naglasak starogrčkog jezika}} Postoje tri oznake za naglasak u grčkome: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Oni se pojavljuju i izmjenjuju ovisno o paradigmama riječi. Cirkumfleks se pojavljuje isključivo na dugim samoglasnicima na posljednja dva sloga riječi, a akut je puno slobodniji jer se može pojaviti na sva tri posljednja sloga na bilo kojem samoglasniku. Gravis je pozicijska inačica akuta koja se pojavljuje na kraju riječi kada iza nj dolazi druga riječ. Cirkumfleks se inače stavlja poviše samoglasnika, ali kod velikih slova dolazi s lijeve strane, Kao što je već rečeno, naglasci se izmjenjuju u fleksiji riječi:<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}</ref> {| class="wikitable" !'dječak' ![[Jednina]] ![[Dvojina]] ![[Množina]] |- ![[Nominativ|N]] |ὁ παῖς ho paîs |τὼ παῖδε tṑ paîde |οἱπαῖδες hoi paîdes |- ![[Genitiv|G]] |τοῦ παιδός toû paidós |τοῖν παίδοιν toîn paídoin |τῶν παίδων tôn paídōn |- ![[Dativ|D]] |τῷ παιδί tôi paidí |τοῖν παίδοιν toîn paídoin |τοῖς παισί(ν) toîs paisí(n) |- ![[Akuzativ|A]] |τὸν παῖδα tòn paîda |τὼ παῖδε tṑ paîde |τοὺς παῖδας toùs paîdas |- ![[Vokativ|V]] |παῖ paî |παῖδε paîde |παῖδες paîdes |} ==== ''Iota subscriptum'' ==== ''Iota subscriptum'' jest malena [[jota]] postavljena pod duge samoglasnike kako bi ukazala na stare dvoglase koji se više nisu izgovarali: ᾳ, ῃ i ῳ. Primjerice: ''ῥ'''ᾴ'''διος'', ''rháidios'', 'jednostavno shvatljivo'; '''''ᾖ'''σαν'', ''êisan'', 'bijahu'; '''''ᾠ'''δή'', ''ōidḗ'', '[[oda]], pjesma'. Kada se pojavljuje uz veliko slovo, obično se piše kao ''iota adscriptum'', to jest ponešto manja obična jota uz veliko slovo. Često se od obične jote u običnu dvoglasu razlikuje po tome što ne prima dijakritičkih znakova.<gallery> Datoteka:Greek iota placement 04.svg|alt=|''iota adscriptum'' napisana velikim slovom Datoteka:Greek iota placement 05.svg|alt=|''iota adscriptum'' napisana malim slovom uz ostala velika Datoteka:Greek iota placement 02.svg|alt=|''iota adscriptum'' uz mala slova Datoteka:Greek iota placement 03.svg|alt=|uobičajena moderna upotreba: ''iota adscriptum'' samo uz veliko slovo </gallery> ==== Dijereza ==== {{Glavni|Trema (dijakritička oznaka)}} Dijereza ili trema (◌̈) upotrebljava se da označi da dva samoglasnika koji stoje jedan uz drugi ne tvore dvoglas: ''Ἀτρεϊδῶν'', ''atreïdôn'', 'Atrejevićā'. ==== Duljina samoglasnika ==== U moderna se vremena na samoglasnike α, ι i υ stavljaju dvije oznake kako bi se vidjelo jesu li dugi ili kratki: ᾱ (duga [[alfa]], /a:/) i ᾰ (kratka alfa, /a/). ==== Višestruke oznake ==== Oznake duljine uvijek dolaze prve, a potom naglasak, hak i trema'', iota subscriptum'' jedina se nalazi s donje strane glasa. Naglasak i hak na istome slovu obilježavaju se tako da se hak stavi prvi, a potom akut desno od njega, a cirkumfleks iznad njega:'''Ὦ'''τος. Akut dolazi iznad sredine prazna prostora između točkica treme, a cirkumfleks poviše nje. Hak i trema ne mogu doći na isti samoglasnik.<ref name=":1" /> {| class="wikitable" ! !Ništa !''Spiritus asper'' !''Spiritus lenis'' !Trema |- !Akut |ί |ἵ |ἴ |ΐ |- !Cirkumfleks |ῖ |ἷ |ἶ |ῗ |} == Monotonski pravopis == === Povijest === === Oznake === ==== Naglasak ==== ==== Dijereza ==== ==== Kvačica ==== {{Glavni|Kvačica}} == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Grčki alfabet]] i927s9by6f7wz9pvsyfo0w7b1jtui2n Grčki dijakritici 0 725474 6432842 2022-07-26T11:46:54Z Etiktov 253954 Etiktov premješta stranicu [[Grčki dijakritici]] na [[Grčki dijakritički znakovi]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Grčki dijakritički znakovi]] dclwabmw1w4zb44ubjhjsd4121x6j49